Click here to load reader

Afrika - Države

  • View
    47

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

drzave afrike

Text of Afrika - Države

Ruanda drava u ekvatorijalnoj Africi, izmeu Ugande na sjeveru, Tanzanije na istoku, Burundija na jugu i DR Konga na zapadu; obuhvaa 26379km.

Prirodna obiljeja

Ruanda se sastoji od starih visokih ravnjaka, koji prema sjeverozapadu prelaze u planinski masiv Virunga s vulkanskim vrhuncem Kalisimbi (4507m). Klima je tropska, ublaena znatnom apsolutnom visinom. Srednja godinja temperatura u Kigaliju, na 1491m apsolutne visine, iznosi 26,1C, ljetna (sijeanj) 26,5C, zimska (srpanj) 26,1C. Kina su razdoblja proljee i jesen. Godinja koliina kie iznosi oko 1000mm (Kigali, 996mm), a u gorju Virungi do 1500mm.

Stanovnitvo

Prema popisu stanovnitva iz 2012. godine 11272000st. ili 427,3st./km. Stanovnitvo pripada plemenima Hutu (85%), Tutsi (14%) i Twa (1%); Hutu su tradicionalno poljodjelci, Tutsi stoari, a Twa lovci. Po vjeri su katolici (44%), protestanti (25%), muslimani (13%) i dr. (18%; 2005). Porast stanovnitva iznosi 3,0% (200712) i, zbog useljivanja, neto je vii od prirodnoga prirataja stanovnitva (2,68% ili 26,8, 2011). Natalitet (36,7, 2011) u svjetskim je razmjerima visok (svjetski prosjek 19,2), mortalitet je malo iznad prosjeka (9,1, 2011; svjetski prosjek 8,2), a mortalitet dojenadi iznosi 64,0 54rtr45r4rr5tr(2011). U dobi je do 14 god. 42,9%st., u dobi od 15 do 65 godina 53,2%st., a u dobi iznad 60 godina 3,9%st. (2011). Oekivano trajanje ivota za mukarce iznosi 56,6 godina, a za ene 59,5 godina (2011). U poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu zaposleno je 86,2% aktivnih stanovnika, u industriji, graevinarstvu i rudarstvu 2,7% te u uslunim djelatnostima 11,1% (2002). Sveuilite je u Butareu (osnovano 1963); slubeni su jezici kinyarwanda, francuski i engleski. Glavni grad Kigali (608141st., 2002); ostala vea naselja (2002): Gitarama (84669st.), Butare (77449st.), Ruhengeri (70525st.), Gisenyi (67192st.), Byumba (66536st.), Cyangugu (59429st.), Nyanza (55699st.), Kabuga (51128st.), Kibuye (46500st.), Kibungo (43582st.), Gikongoro (32476st.) i dr.; u gradovima ivi samo 19,1%st. (2011).Gospodarstvo

Jedna je od najsiromanijih zemalja u svijetu, gospodarski optereena tekim posljedicama rata u prvoj polovici 1990-ih. Prema procjeni Svjetske banke (2006), siromano je oko 60% stanovnitva. Prosjean ivotni vijek krai je od 40 god. (2001), a vie od 5% stanovnitva oboljelo je od HIV-bolesti.

God. 2005. vrijednost BDP-a u tekuim cijenama bila je 1,8milijarda USD; BDP po stanovniku iznosio je 210USD. Prema paritetu kupovne moi BDP je iznosio 12,5milijarda USD, a po stanovniku 1500USD. U sastavu BDP-a udjel je industrije 22%, poljoprivrede 38%, a usluga 40%. Najvaniji su izvozni proizvodi kava i aj. Poljoprivrednu ponudu ine i banane, duhan, graak, krumpir i stoka. Vodei su industrijski proizvodi cement, sokovi, namjetaj, sapun, obua, odjea i cigarete. God. 2005. vrijednost izvoza bila je 100milijuna USD, a uvoza 300milijuna USD. Uvozi uglavnom naftne derivate, vozila, industrijsku opremu, graevni materijal i robu iroke potronje. Glavno je izvozno odredite Indonezija; veina je uvoza iz Kenije (30%) i EU-a (27%)

eljeznikih pruga nema. Od 14008km cesta asfaltirano je 19% (2004). Plovidba se odvija na jezeru Kivu. Meunarodna je zrana luka Kigali. Politiki sustavPrema Ustavu od 4.VI.2003. Ruanda je republika s predsjednikim sustavom vlasti. Predsjednik republike ef je drave, biran je na opim izborima za razdoblje od 7 godina, ne moe biti biran vie od dva puta. U ovlasti su predsjednika oruane snage, nositelj je izvrne vlasti, ima pravo zakonodavnoga veta i raspisivanja referenduma, imenuje i smjenjuje premijera i lanove kabineta, koji za svoj rad odgovaraju njemu i parlamentu. Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji se sastoji od Predstavnikoga doma i Senata. Predstavniki dom(Chambre des Dputs)ima 80 zastupnika, koji imaju mandat 5 godina.Kongo, Demokratska RepublikaKongo, Demokratska Republikadrava u ekvatorskoj Africi, izmeu Srednjoafrike Republike i Junog Sudana na sjeveru, Ugande i Ruande, Burundija i Tanzanije na istoku, Zambije na jugoistoku i jugu, Angole na jugu i jugozapadu te Republike Kongo na zapadu i sjeverozapadu. Povrinom je druga zemlja na afrikom kontinentu, iza Alira. Oko 37km dugom obalnom linijom Kongo izbija na Atlantski ocean. Obuhvaa 2344858km.

Prirodna obiljeja

Kongo se sastoji od prostrane zavale rijeke Konga u sredinjem dijelu i na zapadu, od ravnjak (500 do 1200m) koji sa sjevera, istoka i juga obrubljuju zavalu, te od planinskoga podruja uz srednjoafriki tektonski jarak s aktivnim vulkanima Nyamuragira (3058m) i Nyiragongo (3470m) u masivu Virunga na krajnjem istonom dijelu zemlje. U graninom podruju s Ugandom na istonom rubu srednjoafrikog jarka uzdie se planinski masiv Ruwenzori s najviim vrhom zemlje (Margherita, 5109m). Dno zavale rijeke Konga ispunjeno je aluvijalnim i jezerskim sedimentima; planinski dio graen je od arhajskih stijena koje pokrivaju pjeenjaci.

Sredinji dio DR Konga ima ekvatorsku klimu s visokim temperaturama i obilnim oborinama tijekom cijele godine; prosjena temperatura najtoplijega mjeseca u zavali iznosi 28C, a najhladnijega 26C. Udaljavajui se od ekvatora, klima postupno prelazi u tropsku, a na krajnjem sjeveru i jugu u savansku s izraenim suhim razdobljem. Zbog vee nadmorske visine rubni ravnjaci imaju niu prosjenu temperaturu i vie oborina; najvii su vrhovi pod vjenim snijegom. Godinja je koliina oborina u sredinjem i sjeverozapadnom podruju vea od 1500mm, a na jugu i istoku oko 1000mm. Suho razdoblje na krajnjem jugu traje od svibnja do rujna ili studenoga, kino od studenoga do sredine travnja.

Rijena mrea dobro je razvijena, glavna je rijeka Kongo (4370km) s pritocima Kasai i Ubangi. Rijeka Kongo u velikom luku protjee kroz zavalu i dva puta presijeca ekvator, odvodnjava najvei dio teritorija prema Atlantskom oceanu; zauzima drugo mjesto u svijetu po veliini porjeja (3800000km) i protoku (30000 do 80000 m/s), nakon Amazone. Uzvodno od Kinshase njezina irina dosee i do 15km. U sjevernom i sredinjem dijelu Konga rijeke obiluju vodom (bezbroj slapova i brzaca), dok u junom, zbog suhoga zimskog razdoblja imaju manje vode. Istono granino podruje odlikuju mnoga jezera, kojih velike dubine upuuju na tektonski postanak (Edwardovo jezero, Albertovo jezero, Kivu, Tanganyika, Mweru); Tumba i Mai-Ndombe lee u sredinjem dijelu zavale Konga. Krajnji sjeveroistoni dio DR Konga odvodnjava se Nilom (iz Albertova jezera) prema Sredozemnome moru.

Biljni pokrov zavale rijeke Konga ine tropske kine ume, koje se du pritoka Konga prema jugu nastavljaju u galerijske ume i u savanu. Flora i fauna odlikuje se iznimnom raznovrsnou: 95% svih vrsta afrike flore i faune zastupljeno je u DR Kongu. Nacionalni parkovi, od kojih su najpoznatiji Virunga, Upemba, Kahuzi-Biega, Garamba i Salonga, zatiuju i uvaju biljno i ivotinjsko bogatstvo DR Konga, posebno rijetke vrste koje izumiru (npr. planinska gorila, crna antilopa, gepard, bijeli nosorog); naUNESCO-ovu popisusu svjetske prirodne batine.

Stanovnitvo

Prema popisu stanovnitva iz 1984. u DR Kongu ivi 29671407st., a prema procjeni stanovnitva iz 2012. god. 69575394st. ili prosjeno 29,6st./km. Najnaseljenije je podruje Kinshase (1012st./km), zapad zemlje (pokrajina Bas-Congo, 90st./km) i ravnjaci na istoku i jugu, dok je vie od 50% ukupnoga dravnog podruja (praume u sredinjem dijelu zavale Konga i sjever) gotovo pusto. Stanovnici su veinom pripadnici bantuskih naroda Luba (18,0%), Kongo (16,1%), Mongo (13,5%), Ruanda (Rwanda; 10,3%), Bangi i Ngale (5,8%), Rundi (3,8%), Teke (2,7%), Chokwe (1,8%), Boa (2,3%), na sjeveroistoku zemlje ive sudanski narodi Azande (6,1%), Lugbara (1,6%), Banda (1,4%) i dr. Pigmejci ive u porjeju rijeke Ituri na sjeveru. Po vjeroispovijesti su katolici (50,0%), protestanti (20,0%), domorodaki krani (kimbanguisti, 10,0%), pripadnici razliitih tradicionalnih vjerovanja (10,0%) i muslimani (10,0%). Porast stanovnitva iznosi 2,7% (200712) i odgovara prirodnomu prirataju stanovnitva (2,67% ili 26,7, 2011). Natalitet (42,9, 2011) vie je nego dvostruko vei od svjetskoga prosjeka (svjetski prosjek 19,2). Mortalitet iznosi 16,2 (2011; svjetski prosjek 8,2), a mortalitet dojenadi 110,6 (2011). Stanovnitvo je izrazito mlado; u dobi je do 14godina 48,1%, od 15 do 64godine 48,8%, a u dobi od 65 i vie godina 3,1% stanovnitva (2012). Oekivano trajanje ivota za mukarce iznosi 52,6 godina, a za ene 56,2 godine (2009). Ekonomski je aktivno 25765000 stanovnika (2012); u poljoprivredi (glavna gospodarska grana), ribarstvu i umarstvu zaposleno je 56,8% aktivnih stanovnika, u industriji, graevinarstvu i rudarstvu te uslunim djelatnostima 43,2% (2011). Glavna su sveuilina sredita u Kinshasi (osnovano 1954), Lubumbashiju (1955) i Kisanganiju (1963); slubeni je jezik francuski, a razgovorni su jezici kituba, svahili, lingala, luba i dr.; nepismeno je 33,2% stanovnitva starijeg od 15godina (2010). Glavni je i najvei gradKinshasaGospodarstvo

Unato iznimnomu prirodnomu bogatstvu (kobalt, bakar, dijamanti, zlato, uranij, nafta, drvo, hidropotencijali i dr.), Kongo je siromana zemlja. Gospodarski razvoj oteavaju esti etniki sukobi i graanski rat, rairena korupcija, velik broj oboljelih od AIDS-a (oko 5% puanstva poetkom 2003) i dr. God. 2002. ostvaren je BDP u vrijednosti od 33mlrd. USD; BDP po stanovniku iznosi oko 600USD. U strukturi BDP-a udjel je poljoprivrede 54%, industrije 9%, a usluga 37%. Obradivo je manje od 4% zemljita; proizvodi se kava, eer, palmino ulje, duhan, guma, aj, kinin, tapioka, banane i dr. U industriji prevladavaju djelatnosti vezane uz rudarstvo, preradba minerala i tekstila, proizvodnja o

Search related