Upload
miaz-cisuj
View
229
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
1/27
Agrarna politika
Prof. r. sc. Jusuf Kumalid
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
2/27
SADRAJ
1. Osnove agrarne politike
2. Saraj i ciljevi agrarne politike
3. Direktna trina regulativa
4. Posljeice mjera trine regulative5. Politika investiranja
6. Fiskalna politika
7. Savremeni trendovi u agrarnoj politici
8. Agrarna struktura
9. Principi agrarne politike
10.Elementi agrarne politike
11.Analiza efikasnosti agrarnih instrumenata
12.Agrarna politika Bosne i Hercegovineentiteta i Brko Distrikta
2
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
3/27
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
4/27
Pojam, definicija i razvoj agrarne politike- nastavak -
Rimska imperija o 5. vijeka p.n.e. imala je itnu politiku, prikupljanje poreza u itu na
okupiranim teritorijama, politiku jevtinog ita, izgraene sisteme sklaitenja, trgovinei istribucije ita.
Poslije Rima dolazi do zastoja u razvoju agrarne politike.
Engleska o XII stoljeda zabranjuje izvoz ita iz ega proizlaze itni zakoni (1463. 1846.) kao instrument stabilizacije cijena.
Merkantilizam izvan granica Engleske takoe voi politiku ograniavanja prometaitarica.
1870-te prekretnica u evropskom itnom protekcionizmu, jer rastudi priliv jeftinogamerkog ita je praktino kraj liberalnog reima razmjene.
Nakon Velike depresije (Svjetska ekonomska kriza 1929.1933.) poinje jasno izraenproces izgradnje agrarne politike.
4
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
5/27
Pojam, definicija i razvoj agrarne politike- nastavak -
AGRARNE POLITIKE DOBIVAJU POTPUNU FIZIONOMIJU:
1. Ovajanje omadeg trita o svjetske razmjene,
2. Jaanje trinih intervencija i regulativa,
3. Regulative o zemljinom vlasnitvu,
4. Rastude subvencioniranje poljoprivree it.
5
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
6/27
Saraj i ciljevi agrarne politike
Agrarna politika nastoji u izjenaavanju ponue i potranje poljoprivreno-prehrambenih proizvoda .
Ponua nestabilna i neelastina na kratki rok, a potranja stabilna, niske elastinosti.
Povedanje privrene razvijenosti porazumjeva sve vedi jaz izmeu ponue ipotranje.
Strateke ciljeve agrarne politike su ved ranije sve zemlje efinirale.
Fizionomija agrarnih politika zavisi od:
resursno-ekoloke situacije u poljoprivrei,
stepena privredne razvijenosti,
rutveno-politikog sistema,
istorijskog naslijea i
politikog uticaja agrarnog sektora neke zemlje.6
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
7/27
Ciljevi i mjere agrarne politike zemalja OECD-a
Zemlje sa izrazitom resornom pogonodu i visokom faktorskom prouktivnodupoljoprivreda (SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland).
Zemlje sa oskudnim agrarnim resursima u kojima dominantan cilj predstavljasamoovoljnost poljoprivrene proizvonje, visoka cjenovna zatita (Japan, vicarska,veska, Norveka i Austrija).
Zemlje koje nisu homogene po stepenu razvijenosti i resornoj povoljnosti, EEZ vodi
politiku cjenovne zatite (vedina u EEZ).
Zemlje Azije ostvarile neoekivano brz rast i razvoj proizvonje poljoprivreno-prehrambenih proizvoda.
Kina izvrila ekolektivizaciju poljoprivree.
Zemlje Afrike juno o Sahare pore procesa promjena nisu uspjele a ubrzaju procesproizvodnje, kao ni zemlje Latinske Amerike i Srednjeg Istoka.
Strateki cilj u vedini zemalja prestavlja ubrzan rast proizvonje, ok zemlje
zapaa tee usporavanju rasta. 7
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
8/27
Direktna trina regulativa
Direktnu trinu regulativu ine:
a) politika cijena u uem smislu,
b) spoljno-trgovinski reim,
c) irektne trine intervencije i
d) kreditiranje proizvodnje i zalihe.
Politika cijena u uem smislu:
Agrarnim politikama u svim zemljama je svojstveno nastajanje stabilizacijeuslova razmjene poljoprivredno-prehrambeni proizvoa na omadem tritu.
Osnovno pitanje agrarnih politika prestavlja oreivanje visine cijena
poljoprivredno-prehrambeni proizvoa (velike razlike meu zemljama). Visina cijena zavisi od:
agrarno-resursne situacije i
stepena razvijenosti.
8
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
9/27
Politika cijena
Vedina zemalja OECD-a voi politiku zatite omade proizvonje cijena
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nezavisno od svjetskih cijena.
Niz mjera (EEZ) ograniavanja proizvonje poljoprivreno-prehrambenih proizvoda,kvote, i sl.
Pojavljuju se vikovi poljoprivrenih proizvoa.
SSSRpolitika diskriminacije poljoprivrede (niske cijene).
Isto tako, vedina zemalja u razvoju voi politiku niskih cijena osnovnih poljoprivrenihproizvoda.
Moe se zakljuiti a je najvedi efekat agrarnih politika na poljoprivreu u politicicijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda.
Direktne subvencije za proizvoe sa niskim stepenom zastupljenosti na tritu. 9
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
10/27
Vanjsko-trgovinski reim i politika
Sve zemlje preferiraju stabilnost uslova na omadem tritu, a u agrarnom sektoru
ominira varijabilna zatita uz ruge viove necarinske zatite.
Svrha varijabilne zatite prestavlja ponitavanje razlika izmeu unaprije oreenihomadih i svjetskih cijena poljoprivreno-prehrambenih proizvoda.
Monopol spoljne trgovine prestavlja najvedi vi zatite (itarice, eder, uvan, iuvanske preraevine).
Monopol su koristile sve zemlje istone Evrope i zemlje u razvoju izuzev SAD-a i EEZ.
Carinska zatita preraevina, irektno subvencioniranje poljoprivree prestavljajuviove zatite.
Dakle, koristi se varijabilna zatita na strani uvoza = varijabilna zatita na strani izvoza.
10
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
11/27
Direktne trine intervencije
Subvencionisanje inputa
Tehnika cjenovne zatite
Direktne robne intervencije
Regulisanje velaprodajnih i maloprodajnih cijena za bazne proizvode poljoprivrednogporijekla.
Empirijski je dokazano da je proizvodni efekat subvencioniranja inputa u uslovima niskerazvijenosti vedi o efekata cjenovne zatite (mineralna ubriva, sjeme, gorivo).
Vedina razvijenih zemalja subvencionie energetske inpute i transportne usluge.
Tehnika cjenovne zatite koristi slijeede oblike:
ciljane ili orijentacione cijene (zapadne zemlje),
garantovane ili interventne cijene,
minimalne (ederna repa, ederna trska, uljarice, mlijeko...)i
zatitne cijene za stoarske proizvoe. 11
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
12/27
Direktne robne intervencije
(robne rezerve)
Funkcija rave je oravanje ogovarajudeg nivoa regulacionih rezervi, a na osnovu
toga irektne robne intervencije na tritu.
Cilj je usklaivanje ponue sa potranjom.
U razvijenim zemljama 8090 % pokrivenost poljoprivredne proizvodnje.
Uestvovanje ravne ustanove na tritu stub trinog interventnog mehanizma.
U robnim rezervama se uglavnom re vitalni proizvoi, kao naprimjer:
Penica,
Brano, Ulje,
eder,
So, itd.
U Bosni i Hercegovini, entiteti vode politiku robni rezervi. 12
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
13/27
Kreditiranje proizvodnje i zaliha
Kreitiranje zaliha je rasprostranjena mjera u zemljama trine privree.
Cilj je spreavanje sezozonskog paa cijena ispo ciljnog nivoa.
Dvostruki cilj se eli ostvariti, a to je:
1. nivo cijena priblian ciljnim,
2. izbjegavanje kupovine vede koliine o trinih vikova.
Kreditiranje zaliha je najobuhvatnije u zemljama izvoznicima, a beneficije su iznadprosjeka.
Kreitiranje proizvonje (inputa) u razvijenim zemljama, proizvoai su kreitirani ostrane proizvoaa inputa, bez angamana rave.
Kreditiranje se obavlja preko banaka.
Kreitiranje je jeno o kljuni pitanja agrarnih politika vedine zemalja.13
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
14/27
Osnovne posljeice mjera trine regulative
Osnovne posljeice mjera trine regulative su:
stabilnost dohotka poljoprivrede,
ohoovna nejenakost u proizvonji i potronji,
meunarona razmjena i poloaj zemalja u razvoju,
stabilizacija cijena i destabilizacija dohotka.
Pozitivna efektivna zatita oslikava ohoovnu nejenakost, ok negativna imasuprotan efekat.
Vedi posjei vede beneficije i obratno,
Vedi broj zemalja u razvoju imaju negativnu efektivnu zatitu.
Protekcionizam suava volumen i pogorava uslove meunarone saranje.
14
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
15/27
Investiciona politika
U vedini zemalja Evrope preovlaavaju mali posjei.
Banke nisu spremne a kreitiraju poljoprivreu zbog visokih bankarskih trokova ivisoki rizika naplate.
Izvoenje agrarne infrastrukture uz uede javnih srestava.
Normalno investiranje na farmama sprovodi politika zemalja OECD-a:
subvencioniranje kreditnih uslova i
garantovanje otplate kredita.
Specijalizovana mrea institucija za kreitiranje poljoprivree.
Postojanost uticaja rave prema specijalizovanim mreama.
15
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
16/27
Porezna politika i socijalne mjere
Porezna opteredenja zavise o nivoa ekonomskog razvoja.
Dva osnovna metoda direktnog oporezivanja dohotka poljoprivrede:
porez na ukupan priho poljoprivrenog omadinstva i
porez na katastarski priho omadinstava.
Zdravstveno i penziono osiguranje poljoprivrednika, zavisi od ekonomske razvijenosti.
Penziono osiguranje poljoprivrenika u vedini zemalja na obrovoljnom nivou (uticajrave za prihvatljivodu).
Obaveznim penzionim osiguranjem obuhvadeni proizvoai u Skaninavskimzemljama.
Jako mali broj zemalja tei a u socijalnim pravima izjenai poljoprivrenike sazaposlenim u ostalim sektorima privrede.
Direktni socijalni transferi kao posebne mjere agraranih politika razvijenih zemalja.16
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
17/27
Savremeni trendovi u agrarnoj politici(ravna intervencija u poljoprivrei)
Stabilne integracione veze EU u poljoprivredi i trgovini.
Kljuni razlozi postpojanosti visoke zainteresovanosti za poljoprivrene
probleme:
tenja za samozaovoljnodu,
tenja eviznih srestava,
eksterni efekti jeftinih poljoprivrednih proizvoda,
povedanje prouktivnosti i efikasnosti u poljoprivrei i rast poljoprivrenog ohotka,
rjeavanje regionalnih pitanja,
eksterno rjeavanje problema trinih poremedaja i
jai uticaj poljoprivrenih proizvoaa na rjeavanje rutvenih problema poljoprivreni lobi.
17
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
18/27
Agrarna struktura
Agrarnu strukturu poljoprivree EU sainjavaju sljeedi elementi:
mali poljoprivreni posjei sa poroinom ranom snagom,
postojanost velikog broja privrenih jeinica sa malim povrinama zemljita,
nisko uede poljoprivree EU u zaposlenim i bruto omadem proizvou,
struktura poljoprivrene proizvonje se ui vremenski perio ne mijenja,
Samodovoljnost poljoprivrede EU.
18
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
19/27
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
20/27
Principi agrarne politike- nastavak -
Agrarna politika treba a koriguje imperfektnost trita.
Mjere agrarne politike su preteno subjektivnog kriterijuma, a kao rezultat nastaju pozitivnai negativna dejstva.
Ekonomija blagostanjakriterijumi za utvrivanje efekata mjera agrarne politike:
Prua osnove za mjerenje kako pojeinanih tako i socijalnih interesa.
Polazni elementkriterijum Pareto optimalnosti.
Kompezacioni test (dopuna Paretovog kriterijuma).
Dvije vane injenice u implementaciji teorije blagostanja:
potroaki viak i
proizvoaki viak
Cost benefit analiza osnovne ekonomije blagostanja.20
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
21/27
Elementi agrarne politike
Osnovni set elemenata agrarne politike predstavljaju:
1. ciljevi agrarne politike2. instrumenti agrarne politike i
3. pravila agrarne politike.
CILJEVI AGRARNE POLITIKE:
meu agrarnim politikama velikog broja zemalja konstituisani su skoro ientini ciljevi,
primjer razvijenog sistema ciljeva predstavljen je Mastrihtskim ugovorom,
Prema navedenom ugovoru, ciljevi agrarne politike su:
1. povedanje prouktivnosti u poljoprivrei,
2. ivotni stanar poljoprivrenog stanovnitva,
3. stabilizacija trita,
4. zagarantovano snadbjevanje i
5. snabjevanje potroaa po razumnim cijenama.
21
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
22/27
Elementi agrarne politike- nastavak -
Formulisanje zajenike agrarne politike i naina njene primjene panja jeusmjerena na:
poseban karakter poljoprivredne djelatnosti,
potrebu za izvravanjem usklaivanja i
injenicu a je poljoprivrea u vedini zemalja oblast koja je usko povezana sa kompletnomprivredom.
Instrumenti agrarne politike
Instrumenti agrarne politike su veoma brojnii i razliito se klasifikuju.
Klasifikacija agrarnih instrumenata (mjera) koje se primjenjuju u Evropskoj uniji pai u svijetu djeluju na nivou:
1. gazdinstva ili tvrtke,
2. trita i
3. nacionalnih granica.
22
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
23/27
Elementi agrarne politike- nastavak -
1. Nivo gazdinstva ili tvrtke:
efinicija pladanja,
proizvodne subvencije,
pomod inputima/kreit,
investicione dotacije,
proizvone ili kvote po jeinici povrine,
prinudna rekviriranja hrane,
povlaenje zemljita iz proizvonje i
zemljine reforme.
2. Nivo trita:
pararavna trgovina ili marketinki savjet,
robne rezerve (interventne trgovine i pomod u hrani potroaima),
akcize (posebni porezi ili troarine),
industrijske dotacije,
javne investicije u infrastrukturu, obrazovanje i istraivanje. 23
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
24/27
Elementi agrarne politike- nastavak -
3. Nivo nacionalnih granica:
uvozne tarife, takse i carine,
izvozna pomod ili taksa,
uvozna kvota i netarifne barijere.
PRAVILA AGRARNE POLITIKE:
A. OSNOVNO PRAVILO KAE DA SEMORA PRIMJENITI ONOLIKO INSTRUMENATA KOLIKOIMA POSTAVLJENIH CILJEVA
B. MORA POSTOJATI MEUSOBNA ZAVISNOST INSTRUMENATA, (POSEBNO) USLJEDPROMJENE CILJEVA.
24
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
25/27
Analiza efikasnosti agrarnih instrumenata
Analiza efikasnosti agrarnih instrumenata zasniva se na teoriji ekonomskog
blagostanja.
Ukupna ravnotea nepostojanje tendencije u pravcu njenog debalansa:
generalna ravnotea i
parcijalna ravnotea.
Analiza se sprovodi radi mjerenja efikasnosti implementacije agrarnih
instrumenata:
a. subvencioniranje inputa i
b. eficitarna pladanja.
25
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
26/27
Agrarna politika Bosne i Hercegovine
Agrarna politika Bosne i Hercegovine tei a prati politiku EU i trini koncept
privreivanja.
Agrarna politika je sarana u strategijama razvoja poljoprivree entiteta i BrkoDistrikta.
Najvedi neostatak agrarne politike BiH je upravo taj to nemamo jeinstvenu agranupolitiku na nivou zemlje.
Temeljna karakteristika agrarne politike FBiH je neosljenost u provoenju mjerazacrtanih u strategiji razvoja poljoprivrede.
Problemi usitnjenog posjea, neovoljne subvencije u onosu na okruenje i EU.
Neizvrena restitucija/enacionalizacija, te ostale neosljenosti kaa je u pitanjuagrarna politika o kojima smo govorili na predhodnim predavanjima.
26
8/12/2019 Agrarna politika.pptx
27/27
Hvala na panji....
27