AGRESIVNO PONAŠANJE

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije

Sandra Matošina Borbaš, prof.

“SLUŽBENA” DEFINICIJA AGRESIJE

fizički ili verbalni oblik ponašanja koji ima namjeru povrede osobe ili objekta.

namjerno ponašanje s ciljem nanošenja fizičke ili psihičke boli

bilo koji oblik ponašanja učinjenog s namjerom da se povrijedi neka osoba ili objekt

razne definicije imaju dvije dodirne (najvažnije) točkenamjera +ponašanje (?)

DIJAGNOSTIKA AGRESIVNOG PONAŠANJA

različitost definicije zapravo utječe na činjenicu kako se agresija tretira

vodit ćemo se dijagnostičkim kriterijima objavljenim u DSM-IV – dijagnostičkom i statističkom priručniku američke psihijatrijske udruge VAŽNO JE da ti oblici ponašanja direktno utječu na

socijalne i obiteljske odnose i radne zadatke VAŽNO JE trajanje ponašanja, da ono nije jednokratno

i reaktivno

termin – poremećaji u ponašanju

POREMECAJI U PONAŠANJU (DSM-IV)POREMECAJ OPHODJENJA (F 91.8)

tiraniziraju, prijete i zastrašuju druge iniciraju tuču koriste oružje koje može izazvati ozljede fizička okrutnost prema ljudima i/ili životinjama krađa bez / uz suočavanje s žrtvom prisiljavanje na seksualnu aktivnosti podmetanje požara namjerno uništavanje tuđe imovine provala u kuću, automobil, zgradu… laganje (nasamarivanje) drugim ljudima ostajanje dugo vani u dobi do 13 godina bježanje od kuće preko noći markiranje prije 13 godine

POREMECAJI U PONAŠANJU (DSM-IV)POREMECAJ S PRKOŠENJEM I SUPROSTAVLJANJEM

(F 91.3) često se razbjesne često se svađaju s odraslima aktivno se suprotstavljaju i odbijaju pokoriti

zahtjevima namjerno ometaju druge ljude okrivljuju druge za svoje pogreške često se uzrujavaju i osjetljivi su na postupke

drugih česta ljutnja ili srdžba česta zloba i osvetoljubivost

AGRESIVNOST I SPOL

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

agr. ponašanje uništavanje krađa kršenje pravila

Čestina simptoma poremećaja ophođenja

dječaci djevojčice

AGRESIVNOST I DOB

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

agr. ponašanje uništavanje krađa kršenje pravila

Čestina simptoma poremećaja ophođenja

osnovna škola srednja škola gimnazija

RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOBDOJENAČKA DOB mala djeca nemaju

objektivnu percepciju drugoga (egocentrizam mišljenja), pa ne mogu ni planirati ponašanja s namjerom činjenja štete drugome

FRUSTRACIJA se javlja oko 6/7 mjeseca života

agresija oko 1 godine je INSTRUMENTALNA – namijenjena cilju (najčešće očuvanja i/ili uzimanja igračaka)

RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOBRANO DJETINJSTVO izljevi bijesa – nerazmjer

želje i mogućnosti – najjači je između 3 i 5 godine

fizička agresija se smanjuje – samoregulacija, mogućnost izražavanja riječima, posljedice

agresija je usmjerena odraslima i vršnjacima, više nije pretežno instrumentalna, nego reaktivna

RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOBSREDNJE DJETINJSTVO

spolne razlike prepoznaju namjere veće kognitivne

sposobnosti jače i važnije

vršnjačke veze

RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOBMLADENAČKA DOB razvoj agresije ide u dva

suprotna smjera

RIZIČNE SKUPINE jačanje agresije, agresivnih

oblika ponašanja, ulazak u delikventna ponašanja

kolektivno nasilje - agresija kao oblik socijalne dominantnosti

NERIZIČNE SKUPINE smanjenje agresivnih

oblika ponašanja, učenje asertivnosti

AGRESIJA JE DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVO PONAŠANJE S NAMJEROM NANOŠENJA

ŠTETE OSOBI I/ILI IMOVINI ALI važna je i osobna, subjektivna definicija

agresivnosti NAJVAŽNIJA stavka vezana uz agresivno ponašanje,

bilo djeteta, bilo odrasle osobe je činjenica

DA JE AGRESIVNO PONAŠANJE VRLO KORISNO PONAŠANJE!

ŠTO SE TIČE DIJAGNOSTIKE…

UZROCI AGRESIJE

biološki faktori psihički faktori socijalni faktori

društvoškola, uža okolinašira obitelj, prijateljiuža obiteljpojedinac

BIOLOŠKI FAKTORI

genetika hormoni

povišen testosteron neurotransmitori

snižen serotonin snižen noradrenalin

evolucija ozljede (amigdala, hipothalamus, limbički

sustav) epilepsija

PSIHIČKI FAKTORI

kognitivna oštećenja (mentalna retardacija) alkohol / droga temperament nedovoljna regulacija frustracije iskrivljena percepcija okolnih događaja nedovoljna empatičnost

SOCIJALNI FAKTORI - OBITELJ

starost majke (majke tinejdžerke imaju veću šansu da imaju agresivnu djecu)

alkoholizam u obitelji (samo otac) antisocijalno ponašanje i kriminalitet roditelja psihijatrijske bolesti roditelja (depresija,

anksioznost, OKP, shi) rastavljeni roditelji nesklad u obitelji

SOCIJALNI FAKTORI – OBITELJSKI ODNOSI

manjak roditeljskog nadzora

nedovoljna kompetentnost roditelja

zanemarivanje zlostavljanje odgojni stilovi nedovoljna

emocionalna potpora i prihvaćanje roditelja

SOCIJALNI FAKTORI - UŽA OKOLINA

odsutnost socijalne potpore

status u vršnjačkoj grupi

direktne posljedice ponašanja

SOCIJALNI FAKTORI - ŠIRA OKOLINA

socioekonomski status

nezaposlenost roditelja

pretjerana zaposlenost roditelja

društveni stav spram nasilja i agresivnih oblika ponašanja

012

34

56

789

10

nisko srednje visoko

ozb

iljn

ost

kri

min

aln

ih r

ad

nji

do

30.

g.

preferencija gledanja nasilja na TV u dobi od 8 g.

AGRESIJA I GLEDANJE TELEVIZIJE

LJUTNJA – EMOCIJA KOJU POSEBNO NE VOLIMO… ljutnja se vrlo često povezuje s agresijom jedina emocija koja sa sobom nosi energiju ono s čim društvo i mi imamo poteškoća je

što iskazivanje ljutnje često nije socijalno prihvatljivo

agresija je samo jedan od načina iskazivanja ljutnje

NE MIJENJAJU SE LJUDI IZ ODLUKE, NEGO IZ MUKE!

J.Pregrad

VAŽNOST EMOCIONALNE EDUKACIJE

edukacija o emocijama presudna je u razvoju emocionalne inteligencije

da bi znali “baratati” emocijama, moramo ih znati imenovati, prepoznati – tek tada možemo razmišljati što da radimo s njima

VAŽNOST EMOCIONALNE EDUKACIJE pogrešna percepcija osjećaja / facijalne

ekspresije druge osobe može biti jedan od okidača za agresiju

empatija kao osobina nužna za smanjenje agresije javlja se kod ljudi koji prihvaćaju, prepoznaju, imenuju i kontroliraju svoje emocije

u društvu gdje nije dobro biti emocionalan, zaboravljamo na važnost emocionalne edukacije

SAMOPROCJENA emocionalnih reakcija

SAMOPROCJENA da li se osjećam

ugodno? koliko mi je to

koristilo s obzirom na ono što sam želio/željela?

da li sam bliži / bliža s ljudima oko mene?

da li su drugi zadovoljni mojim postupcima?

da li sam ja zadovoljan / zadovoljna svojim postupkom?

PSIHOLOŠKE INTERVENCIJE

razumjeti termin i način dijagnostike početak je ulaska u priču tretmana agresivnosti

zavisno od teorijskog pristupa agresivnosti, određuje se način intervencije

neki pristupi kombiniraju teorijske pristupe

istraživanja su pokazala nesumnjivu uspješnost psiholoških intervencija , bez obzira na pristup

PROGRAM POTKREPLJENJA

baziran na Skinnerovom učenju operantnim uvjetovanjem – pozitivno se potkrepljuju poželjna ponašanja, a negativno nepoželjna ponašanja.

definira se način vođenja djece do poželjnih ponašanja (token sustav)

KOGNITIVNO –BIHEVIORALNI PRISTUP

analiza ponašanja – slično samoprocjeni

PROGRAMI UČENJA SOCIJALNIH KOMPETENCIJA

svebuhvatni programi koji uključuju uključivanje i uvježbavanje niza vještina, usvajanje znanja, igranje uloga

opsežni, dugotrajni programi program razumijevanja atribucija vježbe samoopažanja i samoprocjene vježbe samoverbalizacije učenje rješavanja problema vježbe kontrole ljutnje

komunikacija

rješavanjeproblema

samoverbalizacija

samoopažanje

kontrola ljutnje

atribucije

tudje stajalište

emocije

PROCESNI MODEL (PETERMANN)

NAČIN RADA

analiza ponašanja, igranje uloga, uočavanje uzroka / posljedica suočiti se s agresivnim ponašanjem razlikovati poželjna i nepoželjna rješenja sukoba predvidjeti posljedice, analizirati učiti se verbalizirati emocije drugoga, vlastite

emocije, povezati s ponašanjem tehnike relaksacije, opuštanja, smirivanja uspostaviti vezu s djetetovom svakodnevicom

INTERVENCIJE

kombiniraju različite teorijske pristupe kombiniraju različite načine učenja holistički pristup dugotrajnije kombiniraju individualni i grupni pristup uče samoprocjeni uključuju razne socijalne strukture oko djeteta fleksibilne – prilagođavaju se djetetu

ŠTO UMJESTO AGRESIJE?

ASERTIVNOST> asertivnost je sposobnost ili vještina osobe da se zauzme za sebe i da efikasno ispunjava vlastite potrebe.

asertivnost ne podrazumijeva uspjeh pod svaku cijenu otvorenost u komunikaciju pod svaku cijenu ustrajnost do kraja pod svaku cijenu

analogija s terminima Jespera Juulasuradnja - - - - - - - - - - - - integritet

OČEKIVANJA

početni stav s kojim prilazimo drugoj osobi (kolega, partner, učenik, učenikovi roditelji)

uzrok i početak nesporazuma realnost / nerealnost očekivanja od drugih

naša očekivanja su bazirana na našem vrijednosnom sustavu

pozicija NEZNANJA I ZNATIŽELJE

ZNATIŽELJA oko stava roditelja o problemu oko prijedloga za promjenu problema

NEZNANJE•oko okolnosti u kojima živi učenik, roditelji, cijela obitelj •oko načina komunikacije, discipliniranja u obiteljskom domu

KAKO DOCI DO TOGA?

SKRBNE NAVIKE

SLUŠANJE

OHRABRIVANJE

KOMPROMISI

PREGOVARANJE

PRIHVAĆANJE

PODRŽAVANJE

VJEROVANJE

POŠTOVANJE

UBOJITE NAVIKE

KRITIKA

POTKUPLJIVANJE

KAŽNJAVANJE

PRIJETNJA

PRIGOVARANJE

JADIKOVANJE-ŽALJENJE

OPTUŽIVANJE

prva želja kod učitelja – stvaranje dobrog odnosa s učenikom i s njegovim roditeljem

KLJUC STVARANJA ODNOSA - KOMUNIKACIJA

- Komunicirajući stvaramo ili uništavamo odnose.

- Što nam je bolji odnos s drugom osobom, veće su šanse da će se naš savjet poslušati.

- NE POSTOJI NAČIN da drugoga natjeramo da učini ono što mi želimo – ako je druga osoba voljna snositi posljedice.

HVALA!