MARKO MATI

AGRO EKONOMSKI POJMOVNIKU POSLOVNOM SVIJETU

impressumSVEUILITE U MOSTARU Agronomski i Prehrambeno- tehnoloki fakultet

Nakladnik

Prof. dr. sc. MARKO MATI

AGRO EKONOMSKI POJMOVNIKU POSLOVNOM SVIJETU

MOSTAR, 2009.

Mojim roditeljima Stani i Ivanu, u znak trajnog sjeanja i neizmjerne zahvalnosti.

PREDGOVOR

U uvjetima trinog privreivanja problematika voenja i upravljanja poslovanjem i razvojem poduzea postaje veoma vana zadaa, jer trite kao vrlo objektivan instrumentarij ne oprata pogreke u rukovoenju i upravljanju. Svaka eventualna pogreka ima svoju cijenu kuju poduzee mora skupo platiti. Trino gospodarstvo temeljeno na pluralizmu vlasnitva i poduzetnitvu u fokus stavlja itav niz problema koje treba bez odlaganja temeljito i struno rijeiti. Da bi se to postiglo potrebna je kvalitetna informacijska podloga, vjetina i velika koliina primijenjenog ekonomskog znanja. Suvremena poduzea kako u oblasti privrede tako i u van privredi zahtijevaju stalne upravljake akcije da bi djelovale i razvijale se u sloenom, esto puta neizvjesnom i dinaminom okruenju. Menadment ka poslovna filozofija postaje sve vie dio svakodnevnog ivota, aktualna profesija i osnovni sadraj mnogih obrazovnih modula i nastavnih procesa. Razvoj pojedine struke uvjetovan je i razvojem znanosti iz njenog podruja to u konanici rezultira i gospodarskim probitkom koje ta struka ostvaruje. Zbog toga sam pokuao prikupiti rijei i pojmove koji se rabe u strunoj ekonomskoj i agroekonomskoj literaturi, dati njihovo objanjenje, te tako popuniti prazninu koja je ujedno zapreka u praenju i izuavanju strune i znanstvene literature. Sve rijei i pojmovi svrstani su abecednim redom jer mislim da je to jednostavnije i praktinije nego ih sloiti po podrujima koje obrauju. 5

Pri sastavljanju rijei i pojmova sluio sam se vlastitim biljekama, dostupnom strunom literaturom, poslovnim, ekonomskim i financijskim rjenicima, nizom strunih rjenika stranih jezika, kao i nekim prijevodima amerike strune literature. Ova knjiga namijenjena je prije svega studentima ekonomske i agroekonomske znanosti, a moe istovremeno posluiti i kao literatura za sve one koji se teorijski i praktino, znatno ire i dublje profesionalno bave pitanjima i rjeavanjem problema ekonomske i agroekonomske struke. Takoer ova knjiga moe uspjeno posluiti poduzetnicima kod poslovanja, voenja i upravljanja svojim biznisom, kao i svima onima koji se ovom djelatnosti u budunosti namjeravaju aktivno baviti. Kvaliteti ove knjige posebno su potpomogli uvaeni recenzenti prof. dr.sc. Ante Kolega, redovni profesor Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, prof.dr.sc. Marko Ivankovi izvanredni profesor Agronomskog i Prehrambenog-tehnolokog fakulteta u Mostaru, i prof.dr.sc. Drago Radi izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Mostaru, svojim strunim, korisnim i utemeljenim primjedbama, sugestijama i prijedlozima, na emu im se iskreno zahvaljujem. Autor ovom prilikom se zahvaljuje lektoru, tehnikom osoblju, nakladniku, kao i svim drugim koji su na bilo koji nain pomogli u objavljivanju ove knjige. I na kraju, elim se posebno zahvaliti pojedincima, poduzeima i institucijama koji su svojim novanim prilozima omoguili tiskanje knjige i tako mi uinili veliko zadovoljstvo da svoju ideju pretvorim u stvarnost. Mostar, 20. veljae 2009. Autor

6

AADMINISTRACIJA U PODUZEU, reguliranje i pravilno provoenje postupaka kojima je odreeno funkcioniranje poduzea. Administracija postoji u svim oblastima djelatnosti, a sa razvojem proizvodnje postaje opsenija i sloenija. Administracija je neminovna jer se njom osigurava zakonitost poslovanja poduzea. ADMINISTRACIJA, oznaava u poduzetnitvu sve one osobe koje ne rade u funkciji proizvodnje. Rukovoditelji, direktori i menaderi spadaju u administraciju. Broj administracije u poduzeu obino iznosi od 6 do 15 % od ukupnog broja zaposlenih. ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE PRIVREDOM, oblik organizacije drutva u kome privredom upravlja dravna administracija administrativnim metodama. Administrativno upravljanje se pojavljuje u svim suvremenim zemljama, ali u razliitim varijantama. ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE, rukovoenje i upravljanje u poduzeima i drugim institucijama preko dravnih organa. AGENCIJA, poduzee, predstavnitvo ili zastupnitvo. Za svoj rad trgovake agencije od kupca naplauje proviziju. Turistike agencije vre uslugu putnicima. AGENT, posrednik, metar bavi se raznim posrednikim poslovima. AGRAR, poljoprivreda, poljoprivredna proizvodnja u irem smislu. AGRARNA POLITIKA, sustav mjera (ekonomskih, pravnih, politikih) koje poduzimaju organi vlasti da bi uticali na poljoprivrednu proizvodnju. AGRARNA PRENASELJENOST, viak aktivnog stanovnitva u poljo7

privredi. To je u stvari onaj viak stanovnitva koji bi mogao napustiti poljoprivrednu proizvodnju, a da se pri darom stupnju tehnike poljoprivredna proizvodnja ne smanji. AGRARNA REFORMA, mjera dravne vlasti kojima se mijenjaju posjedovni odnosi u poljoprivredi tj. prinudno se izazivaju promjene vlasnitva nad zemljom, tako da se agrarnom reformom zapravo provodi preraspodjela zemlje i zemljinog vlasnitva. AGREGATNA AUTONOMNA POTRONJA, je agregatna eljena potronja koja ukljuuje autonomnu potronju i autonomne investicije, koje ne ovise o razini nacionalnog dohotka. AGROMINIMUM, ili minimum agrotehnikih mjera koje se propisuju kao obvezne za sve poljoprivredne proizvoae da bi se postigao prosjeni prinos. AGROMJERE, skup mjera koje se podrazumijevaju u oblasti poljoprivredne proizvodnje radi postizanja optimalnih rezultata, u danim uvjetima. Agromjere obuhvaaju pored niza tehnikih i meliorativnih mjera i sve organizacijske mjere usmjerene na unaprjeenje i poveanje poljoprivredne proizvodnje. AGROTEHNIKA, skup svih tehnikih radova koji se izvode u poljoprivredi radi postizanja odreenih prinosa. Agrotehnika se izvodi primjenom strojeva, odgovarajuih ureaja i tehnike. AGROTEHNIKA OPENITO, vjetina obrade tla. Obuhvaa sve tehnike radove kod obrade tla: sjetva, njega i etva usjeva. AKCELERATOR, koeficijent koji pokazuje omjer promjene veliine jedne ekonomske pojave izazvane promjenom neke druge. Npr, odnos izmeu investicija i potronje. Poveanje potronje dovodi do znaajnog porasta investicija. AKCEPT, je radnja na mjenici koju je indosirala neka banka; tj. banka je dala garanciju da e platiti novani iznos naznaen u mjenici ako kupac ne plati ili ne mogne platiti dospjelu obavezu. 8

AKONTACIJA, (predujam), djelomina isplata nedospjelih obaveza ili djelomino plaanje neke usluge prije nego je usluga obavljena. AKORD, nain plaanja radnika u kom poslodavac plaa radnika prema jedinici ostvarene proizvodnje npr. 1 KM za jedan komad proizvoda. AKREDITIV, nalog (ovlatenje) koje daje komitent svojoj banci da ova isplati pod odreenim uvjetima nekom treem licu odreenu sumu novca. Koristi se najee u meunarodnoj trgovini, jer pri plaanju daje veliku sigurnost i kupcu i prodavaocu robe. AKREDITIV OPENITO, sporazum s bankom da nalogodavcu (klijentu) uini novac dostupnim u inozemstvu. Klijentov raun se zaduuje za traenu svotu novca, a banka potom daje nalog svojoj korespondentnoj banci da klijentu stavi na raspolaganje novac gdje on to eli. Banka alje korespondentnoj banci kopiju klijentova potpisa, kao osiguranje od moguih prevara. AKTIVA S PROMIJENJENOM STOPOM, je aktiva koja se moe obnoviti i time joj se moe odrediti nova cijena u planskom obzoru banke. AKTIVA, cjelokupna sredstva nekog privrednog subjekta koja upotrebljava za obavljanje privredne djelatnosti. Aktiva je i lijeva strana bilance, gdje se iskazuje stanje sredstava u poduzeu. AKUMULACIJA KAPITALA, pretvaranje vika vrijednosti u kapital, koji je odlika kapitalizma. Kapitalista prisvaja viak vrijednosti i dio koji ne potroi za osobnu potronju pretvara u kapital koji ulae u daljnju proizvodnju ili investicije. AKUMULACIJA, sakupljanje novca ili materijalnih dobara radi troenja u budunosti. ALIMENTACIJA, zakonsko izdravanje po osnovu srodstva, branog odnosa i usvajanja, a provodi se na osnovu sudskog rjeenja. ALOKACIJA, nain na koji neka ekonomija razdjeljuje svoje resurse meu mogue korisnike da bi se proizveo odreeni skup finalnih dobara. 9

ALOTMAN, koliina dionica koja se dodjeljuje onima to su ih upisali kad je za neku emisiju vrijednosnica ostvaren prekomjeran upis. ALTERNATIVA, izbor izmeu dvije ili vie mogunosti kod donoenja konane odluke. AMANDMAN, dodatak nekom zakonu, ispravak, pismeni prijedlog, izmjena ili dopuna zakonskog prijedloga, ugovora, odluke i slinih akata. AMBALAA, materijal u koji se stavlja roba da bi se zatitila za vrijeme uvanja, manipulacije ili transporta. To su omoti, burad, kutije, tube, cisterne i dr. Pored zadatka da uva robu, od ambalae se zahtijeva da robu i reklamira. Svojim izgledom ambalaa treba da privue pozornost kupca i da mu ostane u sjeanju. Osnovna podjela ambalae je na neodvojivu i odvojivu. Neodvojiva ambalaa je sastavni dio robe i bez nje se proizvod ne moe prodavati, a odvojiva ambalaa se lako odvaja od robe. Neodvojiva ambalaa ulazi u prodajnu cijenu robe cijelom svojom vrijednou, dok se vrijednost odvojene ambalae rasporeuje na proizvode u nekoliko obraunskih perioda. AMORTIZACIJA DUGA, vri se tako da dunik u jednakim vremenskim razmacima (godinje, polugodinje, tromjeseno itd.) otplauje povjeriocu dospjele kamate i dio osnovnog duga. Iznos koji sadri kamatu i otplatu zove se anuitet (obrok). Anuitet moe biti godinji, polugodinji i dr. Obino su svi anuiteti jednaki (osim posljednjeg, koji se neznatno razlikuje od ostalih zbog zaokruivanja), a kamata sadrana u njemu opada iz perioda u period dok otplata raste. Amortizacija duga se vri prema unaprijed sastavljenom amortizacijskom planu (oplata osnova ili otplatni plan). AMORTIZACIJA OSNOVNIH SREDSTAVA, vri se zbog postupnog smanjivanja njihove vrijednosti. Zato se smanjeni dio vrijednosti, odnosno dio vrijednosti koji se prenosi na proizvod knjigovodstveno otpisuje-amortizira i uraunava u proizvod kao dio trokova. Kako je tehnika opremljenost sada sve vea, to je amortizacija u velikom broju poduzea sve znaajniji troak. Amortizacija osnovnih sredstava ima tri glavna za10

datka: 1. da izrazi tehniko i ekonomsko troenje; 2. da ustanovi koji dio vrijednosti osnovnih sredstava prelazi na proizvode i 3. da osigura mogunost obnavljanja osnovnih sredstava. Obraun amortizacije se vri tako da se utvrdi vrijednost osnovnog sredstva i godinja stopa amortizacije. Zakonom je propisana minimalna stopa amortizacije osnovnih sredstava, ali poduzee moe samo utvrditi veu stopu od propisane . Amortizacija je fiksni troak, pa je njen utjecaj na cijenu kotanja jedinice proizvoda obrnut od stupnja koritenja kapaciteta. Ukalkulirana amortizacija je iznos amortizacije uraunat (ukalkuliran u cijenu kotanja gotovih proizvoda). Utvrivanje amortizacije na ovaj nain vri se tako da se iznos amortizacije za odreeni vremenski period raspodjeli na planiranu proizvodnju u tom periodu. Funkcionalna amortizacija se utvruje prema proizvodnoj sposobnosti osnovnog sredstva, a ne prema vijeku trajanja. Za kamion se amortizacija izraunava (utvruje) prema prijeenim kilometrima. Vremenska amortizacija se utvruje na osnovu vremena uporabe osnovnog sredstva (vijek trajanja). Npr., ako je vijek 100 = 12 ,5 . 1 2 8 AMORTIZACIJA, pad vrijednosti imovine, a u raunovodstvenom smislu oznaava procijenjeni novani iznos potroenog ili zastarjelog kapitala. U funkcionalnom smislu predstavlja prenoenje vrijednosti osnovnih sredstava na outputne (proizvode) koji se proizvode u procesu proizvodnje. trajanja 8 godina, onda je stopa amortizacije 12,5 % jer je AMORTIZACIJSKA KVOTA, dio amortizacije koji se obraunava i uplauje na vrijednost jedne stvari koja ini osnovno sredstvo, odnosno na grupu osnovnih sredstava na koju se obraunava amortizacija. Kvota amortizacije se obraunava na vrijednost osnovnih sredstava primjenom propisane amortizacijske stope. AMORTIZACIJSKA STOPA, instrument koji se koristi za izraunavanje amortizacije, a predstavlja se kao postotak (procent) na vrijednost osnovnih sredstava. AMORTIZACIJSKI FOND, raun na koji se uplauje novac u redovnim intervalima kako bi se osigurala neka vea isplata koja dospijeva 11

u budunosti, kao to je zamjena odreene imovine ili dospijee neke obveze (npr. obveznice). ANALIZA BILANCE, je metoda kojom se bilanca poduzea ralanjuje i komparativno usporeuje sa svojim sastavnim dijelovima. ANALIZA TROKOVA I KORISTI, je postupak u kojemu se uzimaju u obzir trokovi i koristi nekog projekta. Analiza se primjenjuje kod odluivanja o prihvatljivosti nekog projekta. ANALIZA, istraivanje u kome se pojava rastavlja na svoje sastavne dijelove. ANARHIJA PROIZVODNJE, oblik drutvene proizvodnje u kom se povezanost robnih proizvoaa ostvaruje iskljuivo putem trita. Ponudu i tranju, proizvodnju i potronju regulira kretanje robnih cijena i stihijsko djelovanje ekonomskih zakona. Anarhija proizvodnje neminovno prati naruavanje privredne ravnotee (recesija i kriza, hiperprodukcija) ije se ponovno uspostavljanje skupo plaa. ANGAIRANI KAPITAL, kapital koji se koristi u poslovanju poduzea. Ne postoji jedinstveno prihvaena definicija koja bi odreivala to je sve u to ukljueno, ali obino se smatra da obuhvaa neto aktivu (tj. tekuu aktivu plus fiksna sredstva minus tekua pasiva), bankovne kredite i prekoraenja. ANKETA, oblik djelominog statistikog promatranja. Organizirano se prikupljaju i istrauju podaci od manjeg broja jedinica, sluajni ili namjerno odabranih. Pored prikupljanja brojanih podataka, anketom se utvruje miljenje i raspoloenje anketiranih lica. ANTAGONIZAM, neprijateljstvo, borba aktivno suprotstavljenih lica, grupa i ideologija. ANUITET U BANKARSTVU, odreeni novani iznos koji se daje na ime otplate nekog zajma, u jednakim vremenskim razmacima do konane otplate zajma. Anuitet ima dva dijela: a) sam anuitet obino se smatra kao iznos otplate, meutim je otplata samo jedan dio anuiteta; b) kamata na ostatak duga. 12

ANUITET, novani iznos kojim se u odreenom vremenskom razdoblju otplauje zajam, a sastoji se od djela kojim se podmiruje nominalni iznos duga i dijela kojim se podmiruje kamata. APRECIJACIJA VALUTE, situacija u kojoj jedinica domae valute kota vie jedinica strane valute nego prije. APRECIRATI, poveavati vrijednost. APSTRAKTAN, misaono pojmovan. ARBITRAA, izvansudsko rjeavanje sporova meu strankama preko biranih ili zakonom odreenih arbitara. Stranke u sporu mogu rjeenje spora povjeriti arbitranom vijeu (sudu), koje se obino sastoji od tri lana (arbitra). Po jednog arbitra imenuje svaka stranka, a trei lan je neutralno struno lice. ARENDA, zakup zemljita. ARISTOKRACIJA, uski sloj pripadnika neke klase, kaste ili stalea koji je najbogatiji i na toj osnovi uiva privilegirani poloaj, ima vlast i po pravilu brani dati drutveni poredak. ARITMETIKA PROGRESIJA, zbrojiti veliine uvijek isti broj 2+2=4+2=6+2=8. ARONDACIJA, grupiranje, odnosno ujedinjavanje ili zaokruivanje zemljita vie odvojenih zemljinih parcela jednog vlasnika odnosno jednog gospodarstva. ARONDACIJA OPENITO, ureenje, zaokruenje jednog posjeda, tako da se vie manjih spajaju u jedan vei posjed. Omoguuje ekonominiju obradu tla, izvoenje meliorativnih radova. To je drutveno politika mjera i donose je dravne vlasti. ASORTIMAN, raznovrsnost dobara i usluga (prema sastavu, kvaliteti, veliini, cijeni, itd) koja se proizvode,isporuuju i prodaju na tritu. ASORTIMAN OPENITO, raznovrsnost proizvodnih dobara i usluga koje isporuuje i prodaje neka prodavaonica, poduzee, privredna djelatnost, ili cjelokupna nacionalna privreda. 13

AUKCIJA, kupoprodaja dobara javnim nadmetanjem kupaca. AUTARKIJA, ekonomska politika neke zemlje kojom ona nastoji da se potpuno oslobodi uvoza inozemne robe i da sve potrebe podmiri domaom proizvodnjom. AUTOHTONO, samoniklo. AUTOMATSKE BURZOVNE KOTACIJE, elektrina mrea za trgovanje britanskim vrijednosnicama poznata po kratici SEAQ. Ima bazu podataka koja se stalno aurira to obuhvaa cijene i opsege transakcija kao i sustav koji omoguuje pretplatnicima obavljanje poslova preko ekrana. AUTOMATSKI (ili ugraeni) STABILIZATOR, snage u gospodarstvu koje automatski bez sudske intervencije, djeluje u smjeru stabiliziranja (ustrojstvo poreza;proporcionalno i progresivno oporezivanje, kompenzacije za nezaposlenost itd.). AUTONOMNA POTRONJA, potronja kuanstva koja je neovisna o razini nacionalnog dohotka. AUTONOMNE INVESTICIJE, eljena razina investicija koja je neovisna o razini nacionalnog dohotka. AVAL, jamstvo na licu mjenice. Ono jami da e aval u kojeg se ima povjerenja (kao to je banka) ispuni mjeninu obavezu. Banka obino ispod rijei pur aval (odnosno per aval, kao jamac) stavlja svoj naziv i potpis. AVANS, predujam, djelomino plaanje naruene robe ili usluge prije nego je ona isporuena. AVISTA DEPOZIT, sredstva poloena u banku po vienju (novana sredstva).

14

BBANKA, institucija koja se profesionalno bavi uzimanjem i davanjem kredita. Banka depozitna, bavi se uglavnom prikupljanjem depozita tj. uloga na tednju, pologa na tekui raun. Banke emisione (notne) bave se prvenstveno izdavanjem (emisijom) novca. Banke financijske (poslovne), su vrsto povezane s privrednim poduzeima. Svoja sredstva osigurava iz poduzea i vlastitog kapitala i poduzea snabdijevaju s kapitalom. Banke hipotekarne, bave se davanjem dugoronih zajmova na osnovu zaloga nekretnina. Banke univerzalne (mjeovite) bave se svim bankovnim poslovima. Danas je najvie takvih banaka. BANKARSKI AKCEPT, zajam koji obino uzima poduzee kako bi financiralo poiljke ili skladitenje roba i koji banka, koja je odobrila zajam, moe prodati drugim bankama. BANKARSKI HOLDINZI, korporacije koje posjeduju i kontroliraju dvije ili vie neovisno utemeljene banke; takoer se to zove bankarstvo u grupi. BANKARSKI POSLOVI, se svrstavaju u etiri grupe: pasivne, aktivne, neutralne i vlastite. U pasivne bankarske poslove ubrajaju se poslovi kada se banka pojavljuje kao dunik (ulozi, depoziti, emisija novanica reeskont i dr. Ovim poslovima banke prikupljaju sredstva za svoje poslovanje. U aktivne bankovne poslove ubrajaju se poslovi gdje se banka javlja kao povjerilac tj. banke kreditiraju. Ovi poslovi su: eskont, lombard, kredit po tekuem raunu, potroaki kredit i dr. Nesolidna kreditna politika banku moe dovesti do nelikvidnosti. Neutralni bankovni 15

poslovi su kada banka ne istupa ni kao dunik ni kao povjerilac, ve radi kao posrednik u svoje ima i za tui raun. Takvi poslovi su: platni promet, akreditivi, poslovi sa devizama, depo poslovi i dr. Dok po pasivnim poslovima banka plaa kamatu po aktivnim poslovima banka naplauje kamatu, a po neutralnim poslovima banka naplauje proviziju i trokove. Vlastite poslove banka obavlja u svoje ime i za svoj raun, s ciljem stjecanja profita. To su npr. arbitrani poslovi, kupoprodaja vrijednosnih papira i dr. BANKARSTVO UZ DJELIMINE REZERVE, sustav u kojem depozitne institucije dre rezerve koje ine manje od 100 % ukupno primljenih depozita. BANKARSTVO UZ PODRUNICE, sustav koji omoguava bankama da posluju na vie od jedne lokacije. BANKE-NOVANI CENTRI, su vrlo velike banke koje se uputaju u poslove dravnog i meudravnog davanja zajmova i depozita. BANKNOTA, komad papira koji predstavlja obvezu banke koja ga je izdala imatelju (donositelju), a ne posebnom primatelju novca (remitentu). BANKNOTA OPENITO, vrijednosni papir koji izdaje ovlatena banka. Glasi na donosioca i slui kao zakonsko sredstvo plaanja. BANKOVNA REZERVA, dio depozita koje banka odvaja u obliku gotovine ili beskamatnih depozita kod banaka za federalne rezerve (centralne banke). BANKOVNA TRANSFERNA MJENICA, nalog kupcu ili uvozniku njegovoj banci da obavi isplatu prodavau ili izvoznikovoj banci. Mjenica se alje prodavau, koji je uruuje svojoj banci radi naplate. Prodavaeva banka potom je alje kupevoj banci radi naplate potraivanja. BANKOVNI NOVAC, novac koji tvore banke, posebno depozit po vienju koje uzrokuje viestruka ekspanzija bankovnih rezervi.

16

BANKROT, potpuni financijski slom poduzea. Bankrot nastaje kada su obveze poduzea vee od imovine poduzea. On je rezultat loeg poslovanja poduzea. BANKROT-STEAJ, stanje insolventnosti, odnosno osoba koja je presudom proglaena nesposobnom platiti svoje dugove. Nad takvim poduzeima se obino otvara steaj. Vlasnitvo bankrotiranog poduzea (osobe) prelazi u ruke steajnog upravitelja koji je od strane nadlenog suda ovlaten da ga prodaje meu vjerovnicima. BARTER, trgovanje robe ili usluga za druga dobra ili usluge bez upotrebe novca. BAZA PODATAKA, predstavlja skup datoteka koje se koriste u procesu poslovanja korisnika. BAZA ZNANJA, skup znanja i vjetina o nekom podruju znanosti. Baze znanja sastavni su elementi ekspertnih sustava za donoenje odluka. BAZNA GODINA, odreena godina iz nekog perioda prema kojoj se vri usporedba razvoja neke pojave u ostalim godinama. BENELUKS, ekonomska i privredna unija Belgije, Nizozemske i Luksemburga. BENEVALENTNO, dobronamjernost, dobrohotnost. BIJANKO POTPIS, potpis na prazan (bijeli) papir. BILANCA PLAANJA, sustavan prikaz svih ekonomskih transakcija izmeu neke zemlje i ostatka svijeta tijekom godine dana. BILANCA SLUBENIH PORAVNAVANJA, zbroj bilance tekuih transakcija i bilance kapitalnih transakcija uveanim za ispravke i pogreke. BILANCA STANJA, oblik prikazivanja sredstava i izvora sredstava poduzea na odreeni dan.

17

BILANCA USPJEHA-RAUN DOBITI I GUBITKA, pokazuje ekonomski uspjeh poslovanja poduzea u jednoj kalendarskoj godini. BILANCA, sumaran ili zbiran pregled sredstava u poduzeu. Iskazuje se u formi dvostrukog rauna. Na jednoj strani toga rauna prikazana je aktiva ili imovina poduzea, a na drugoj je prikazana pasiva-izvori sredstava poduzea. BILANCA-BILANS, novano izraen odnos dviju ekonomskih veliina radi usporedbe, obrauna i dr. to je statika slika stanja nekog ekonomskog subjekta. BILATERALIZAM, sustav meudravnih odnosa zasnovan na ugovorima sklopljenim izmeu dviju zemalja. BIMETALIZAM, monetarni sustav u kojem i srebro i zlato ine ponudu novca neke drave. BIZNIS, posao, rad, privreivanje. Izraz se upotrebljava kao oznaka svakog djelovanja kome je cilj zarada. Biznismen je poslovni ovjek. BJANKO (bianco), bijel, neispisan, neispisana-samo potpisana neispunjena isprava. Upotrebljava se redovno u vezi s drugim izrazima: bjanko akcept, bjanko iro, bjanko kredit, bjanko mjenica i dr. BLAGAJNA, odreeno mjesto u poduzeu na kome se prima i izdaje novac, vrijednosni papiri, bonovi i dr. Blagajnika isplatnica, dokument koji ispostavlja blagajnik prilikom svake isplate. Blagajnika uplatnica, dokument koji ispostavlja blagajnik prilikom svake uplate novca u blagajnu. Blagajniki dnevnik, knjiga u koju blagajnik biljei sve uplate i isplate u toku dana. Dnevnik se zakljuuje svaki dan i saldira. Blagajniki maksimum najvei iznos novca kuju moe imati neka blagajna za svakodnevne isplate u svakodnevnom poslovanju poduzea. BLAGAJNIKI DNEVNIK, uvezana poslovna knjiga u koju se unosi dnevni promet blagajne. 18

BLAGOSTANJE, dostignuta razina ivotnog standarda pojedinca ili drutva u cjelini odreena osobnom i zajednikom potronjom. BLOKIRANJE IRO-RAUNA poduzea, provodi se u sluaju kada komitent banke ne raspolae s dovoljnim uveanim sredstvima na iroraunu da podmiri odreene dospjele obveze. Blokiranje iro-rauna moe biti po odluci banke ili po odluci suda. BOGATSTVO-BLAGOSTANJE, neto vrijednost; vrijednost aktive minus vrijednost pasive(duga), obveza u danoj vremenskoj toki. BONIFIKACIJA, naknada odteta, najee u novcu za oteenu i isporuenu robu, ili za isporuenu robu loijeg kvaliteta od naruenog. BONITET,nutarnja vrijednost nekog predmeta. Bonitet zemljita je naziv za plemenitost tla. BROKER, posrednik, meetar na burzi koji sklapa poslove u svoje ime i za tui raun. BRUTO DOBIT, oznaava vrijednost prodaje umanjenu za trokove prodaje i trokove proizvodnje. BRUTO DOMAI PROIZVOD (GDP), vrijednost po trnim cijenama svih dobara i usluga koje slue finalnoj potronji, proizvedenih u godini dana unutar granica jedne zemlje bez obzira u ijem su vlasnitvu initelji proizvodnje koji su je ostvarili. BRUTO INVESTICIJA, ukupne investicije u drutvu iz nacionalnog dohotka i amortizacije. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD (GNP), vrijednost po trinim cijenama svih dobara i usluga koji slui finalnoj potronji, proizvedenih u godini dana initeljima proizvodnje u vlasnitvu poduzea jedne zemlje. BRUTO PROIZVOD, (bruto produkt), godinji proizvod nekog poduzea ili neke grane privrede. Iskazuje se kao proizvedeni i kao realizirani bruto proizvod. Moe biti iskazan u materijalnom i vrijednosnom obliku. 19

BRUTO TEINA, teina robe zajedno sa ambalaom. BRUTO, ukupno bez odbitka; ukupna teina. BRUTO-BILANCA, mjeseni pregled bruto prometa i ostvarenih salda na raunima poduzea. Iz nje se mogu sagledati najosnovniji pokazatelji poduzea. BUDET, novani plan prihoda i rashoda drave ili lokalne uprave za odreeno razdoblje (obino godina dana) Budetski deficit situacija kada je troenje drave vee nego prihodi drave. Budetski suficit, prihodi drave su vei od trokova drave. BUM, nagli privredni uspon i polet privredne aktivnosti u nekoj zemlji ili djelatnosti. BURZA-BERZA, posebna organizirana institucija u kojoj se prema odreenim pravilima trguje vrijednosnim papirima, devizama, i raznovrsnim dobrima preko ovlatenih predstavnika bez prisustva kupca, prodavaa i predmeta prodaje. BURZANSKI (berzanski) POSLOVI, obuhvaaju kupovinu i prodaju vrijednosnih papira i robe iji se teajevi utvruju na burzama. Dijele se na promptne i terminske poslove. Terminski se poslovi zakljuuju na odreeni rok. Kupac i prodava utvruju koliinu, cijenu i rok isporuke odreene robe. Ostali uvjeti su ureeni pravilima i uzancama burze. Promptni poslovi se izvravaju odmah bez odlaganja. BURZOVNA TRGOVINA, stalno trite za robe, posebnog oblika, gdje se odvija trgovina po propisanim pravilima u odsustvu robe, pa ak i u odsustvu kupaca i prodavaa koje zastupaju burzovni agenti. Predmet trgovanja na burzi jesu: roba, novac, vrijednosni papiri i dr. BUSINESS, pojam koji obuhvaa svaku gospodarsku aktivnost.

20

CC.I.F., trokovi, osiguranje vozarine. Prodaja sa klauzulom cif podrazumijeva da prodava snosi trokove osiguranja, prijevoza, kao i druge trokove do luke u kojoj e se roba tovariti. CAMEL, engleski akronim za pet elemenata koje bankovni supervizori pomno prouavaju kad ispituju poslovanje neke banke: 1. 2. 3. 4. 5. dostatnost kapitala, kvaliteta imovine, kvaliteta menadmenta, prihode, i likvidnost

CARINA, porez koji se uplauje prilikom uvoza roba. Obino se naplauje na granici, ali se carinjenje robe iz tehnikih razloga vri u carinarnicama. CASH-FLOW, oznaava tijek gotovine u poslovanju poduzea. CEHOVI (esnafi), organizacija zanatlija u srednjevjekovnim gradovima. U poetku su imali pozitivnu ulogu u razvoju proizvodnje, ali kakao su bili organizacije zatvorenog tipa, postepeno su postali konice breg razvoja zanatstva i proizvodnih snaga uope. CENTAR ODGOVORNOSTI, u poduzeima oznaava mjesto gdje se prate svi trokovi i prihodi. Rukovoditelj tog centra snosi odgovornost za njegovo poslovanje. CENTRALIZACIJA, pojam u organizaciji u kojem sve odluke donosi vrhovno rukovodstvo. Centralizirano upravljanje uinkovito je u malim poduzetnikim tvrtkama. 21

CENTRALNA BANKA, institucija koja se nalazi u sreditu monetarnog i fiskalnog sustava neke zemlje. Svaka razvijena zemlja ima jednu takvu uglednu instituciju. Sve centralne banke obavljaju neku kombinaciju slijedei pet funkcija: 1. 2. 3. 4. 5. djeluje kao dravni bankar, djeluje kao bankar komercijalnih banaka, nadzire bankovni sustav, tiskaju i emitiraju nacionalnu valutu, i djeluju kao zajmodavac u krajnjoj nudi.

CESIJA, prijenos trabine koje ini dotadanji vjerovnik na neko drugo lice koje postaje vjerovnik. Lice koje prenosi trabinu naziva se cedent, a novi vjerovnik cesionar. Dunik ne mora dati pristanak na cesiju, ali o tome mora biti obavijeten. CETERIS PARIBUS, uz inae iste uvijete. CIJENA KOTANJA, oznaava u poduzeu ukupne trokove za proizvodnju nekog proizvoda. CIJENA VELEPRODAJNA, oznaava cijenu po kojoj maloprodaja kupuje robu od veleprodaje. CIJENA, vrijednost dobara izraena drugim dobrima, najee novcem. CIJENOVNA ELASTINOST PONUDE, reagiranje opsega ponuene koliine nekog dobra na promjenu cijene toga dobra. CIJENOVNA ELASTINOST POTRANJE, reagiranje opsega potraivanje koliine nekog dobra na promjenu cijene toga dobra. CIJENOVNA INERCIJA, pojava opiranja promijeni razine cijena tijekom vremena. CIJENOVNI DEFLATOR DOHOTKA, mjere razine cijena dobara i usluga u odnosu na cijene iz bazne godine; po definiciji P je jednako Y/y gdje je Y tekua proizvodnja mjerena prema tekuim cijenama, a y je realna proizvodnja. 22

CILJEVI, u poduzeima oznaavaju budue stanje u koje poduzee treba doi nakon odreenog vremenskog perioda. CONSULTING (poslovni), savjetodavne usluge poduzetnicima ili poduzeima koje pruaju strune osobe.

23

EK, isprava u kojoj njen izdavalac (trasant) daje nalog trasantu (najee banci) da korisniku eka (remitentu) isplati odreenu sumu novca. ek se pojavljuje u Engleskoj krajem 18 stoljea. Upotrebljava se kao sredstvo plaanja (bezgotovinsko). EKOVNI RAUN, je bankovni depozit koji se odmah moe zamijeniti za dobra i usluge koje pojedinac (vlasnik rauna) eli kupiti. EK-VRSTE EKA, podjela ekova moe biti dvojaka. Prema nainu odreivanja imaoca prava razlikuju se ekovi na ime, po narudbi, i na donosioca. Prema namjeni najznaajnije vrste eka su: gotovinski, obraunski, barirani, akreditivni, certifikatni i cirkularni. ISTI NOVANI TIJEK, predstavlja razliku izmeu novanih primitaka i novanih izdataka u odreenom vremenskom razdoblju. VRSTA VALUTA, valuta koju ljudi ele posjedovati i u kojoj rado vre meubankovne transakcije. vrste su valute traenije od slabih pa im je stoga vrijednost esto precijenjena u odnosu na druge valute.

24

DDAMPING, bagatelne cijene, esto ispod vrijednosti,a sve u cilju osvajanja trita. DEAGRARIZACIJA, prestanak bavljenja poljoprivredom. DEALERI (jobberi), burzovni trgovci koji sklapaju meusobno poslove na svoj raun, a u tue ime, ali i za svoj raun i u svoje ime. DECENTRALIZACIJA, prenoenje vlasti, prava i poslova iz nadlenosti centralnih organa u nadlenosti niih organa vlasti. DEDUKCIJA, izvoenje zakljuaka od opih na pojedinane zakljuke. DEFAKTO, zaista, stvarno. DEFICIT BILANCE TEKUIH TRANSAKCIJA, je situacija u kojoj je vrijednost izvoza robe i usluga (i slubenih i privatnih transfera iz ostatka svijeta) neke zemlje manja od vrijednosti njezina uvoza roba i usluga (i slubenih i privatnih transfera u ostatak svijeta). DEFICIT, manjak ili nedostatak neega. Moe se javljati kao deficit u blagajni, kao deficit sirovina za proizvodnju, deficit platne bilance i dr. DEFICIT OPENITO, manjak, gubitak vika pasive nad aktivom. U budetu to je viak rashoda nad prihodima, viak uvoza nad izvozom. DEFICITNA POTRONJA, potronja financirana zaduivanjem. DEFLACIJA, opi pad cijena koji vodi rastu kupovne snage novca, a posljedica je smanjenje agregatne potranje, u odnosu prema jednakoj ili poveanoj ponudi a moe biti i zbog pretjerane tednje. DEJURE, pravo gledano, po pravu. 25

DELKLEDERE PROVIZIJA, naknada koju dunik plaa jamcu koji jami za njegov dug. DEMOGRAFIJA, nauka o stanovnitvu. Prouava zakonitosti promjena u kretanjima stanovnitva te uzroke i posljedice tih promjena. DEMOKRACIJA, je drutveni poredak u kome je na snazi vladavina naroda, utemeljena na zakonodavno, sudskoj i izvrnoj vlasti. DENACIONALIZACIJA, vraanje nacionaliziranih dobara od strane drave ranijim vlasnicima, ili prodaja poduzea privatnim osobama. DEPONENT, lice koje deponira, ostavlja novce ili dragocjenosti na uvanje. Lice koje prima na uvanje naziva se depozitor. DEPOZIT- POLOG, je novac, dragocjenosti, isprave, vrijednosni papiri i dr, koji su dati na uvanje. Postoji nekoliko znaenja depozita: 1. Novac ostavljen kao osiguranje prije primitka neke usluge, 2. Izvori prirodnih bogatstava, i 3. Novac pohranjen na uvanju u banci. Takvi depoziti postoje u razliitim oblicima: depoziti po vienju, tedni depoziti i roni ili vremenski depoziti. DEPOZITI, novani ili neki drugi vrijednosni ulozi ostavljeni na raunima kod banke, dani na uvanje ili deponiranje u odreene svrhe i pod odreenim uvjetima. DEPOZITI PO VIENJU, depoziti poloeni u depozitnu instituciju koji se moraju isplatiti na zahtjev (po vienju) i mogu se prenositi ekom. DEPOZITI REZERVI, depoziti koje depozitne institucije dre u Sustavu federalnih rezervi. DEPOZITNE INSTITUCIJE, financijske institucije koje akceptiraju dunike instrumente zvane depoziti za tedie i posuuju te depozite uz kamatu drugima. DEPOZITNI NOVAC (knjieni irirani), svako potraivanje po vie26

nju koje je raspoloivo na zahtjev, a eventualno je na raunu stanovnitva i poduzea deponirano kod banke. DEPRECIJACIJA VALUTE, situacija u kojoj jedinica domae valute kota manje jedinica strane valute nego prije. DEPRECIRATI, smanjiti (izgubiti) vrijednost. DEPRESIJA, jedno od stanja gospodarstva, jai oblik recesije ija su obiljeja visoka nezaposlenost, nizak outputne i investicije, nedovoljna potranja, pad cijena i uope opi i nizak stupanj privrednih aktivnosti. DESKRIPTIVNA METODA, metoda koja opisuje pojmove, stanje, procese, dogaanja i pojave. DETERMINANTA, presudan faktor koji odreuje pravac i cilj aktivnosti. DEVALVACIJA, iznenadan pad vrijednosti jedne valute u odnosu na druge valute. Do devalvacije dolazi kad trokovi neke zemlje rastu bre od trokova njezinih konkurenata i kad njezin izvoz vie nije cjenovno konkurentan. DEVALVACUJA OPENITO, zakonsko smanjenje vrijednosti nacionalne valute u odnosu prema zlatu i drugim valutama, suprotno revalvaciji. DEVIZA, novana potraivanja prema inozemstvu bez obzira na nain raspolaganja: ekovima, mjenicama, nalozima itd. Slobodne devize su sve one devize kojima se slobodno moe vriti plaanje i naplata bez zakonskih ogranienja. DEVIZNA KONTROLA, metode kojima vlada nastoji kontrolirati dotok valuta u zemlju i otjecanje iz zemlje i stranih valuta i valute dotine zemlje. DEVIZNA OGRANIENJA, skup mjera kojima drava regulira odvijanje platnog prometa sa inozemstvom. Ovim mjerama se regulira i proizvodnja i promet plemenitih metala (zlato, srebro, platina). 27

DEVIZNE OPCIJE, financijski ugovori koji daju imatelju prava na kupnju ili prodaju fiksne svote deviza po prethodno utvrenom teaju. DEVIZNI POSLOVI, svi oni poslovi koji prouzrokuju potraivanje ili dugovanje u odnosu na inozemstvo. To su npr. kupovina i prodaja robe u inozemstvu, uzimanje zajmova izvoenje radova i dr. DEVIZNI REIM, skup propisa koji reguliraju u nekoj zemlji nain deviznog poslovanja. On obuhvaa razne instrumente kao npr. carine, uvozne dozvole, zabrane uvoza ili izvoza, kontingente i dr. Devizni reim je sredstvo dravne intervencije u rjeavanju ekonomskih pitanja sa inozemstvom ali i u zemlji. DEVIZNI RIZIK, rizik s kojim se suoava pojedinac ili poduzee dranjem deviza ili trgovanjem devizama. DEVIZNI TEAJ, cijena novca strane zemlje iskazana u domaoj valuti. DEVIZNI TEAJ OPENITO, cijena po kojoj se valuta jedne zemlje mijenja za valute neke druge zemlje. Neka zemlja ima fiksni teaj ako ogranii svoju valutu na dani teaj i ako je spremna da odri taj teaj. Za devizni teaj koji nije fiksan kae se da pliva. DEVIZNO TRITE, trite na kome se trguje valutama razliitih zemalja i na kojem se odreuje devizni teaj, a ine ga itava mrea banaka i drugih institucija koje trguju devizama, a koje se nalaze u razliitim gradovima i u razliitim zemljama. DEZINTEGRACIJA, razdruivanje, suprotno od integracije. DEZINVESTICIJE, proces smanjivanja ukupne mase sredstava za proizvodnju u nekoj proizvodnoj grani, podruju ili nacionalnoj privredi. DIFERENCIRANI PROIZVOD, proizvod drukijeg obiljeja (funkcionalnost, kvaliteta, dizajn, pakiranje) od konkurentnih proizvoda. DIJAGRAM, grafiki nain prikazivanja odnosa meu veliinama. Brojane veliine se prikazuju u obliku toaka, linija pravokutnika, kvadrata, kruga itd. Sve vie se koriste u ekonomskim analizama. 28

DIJAGRAM OPENITO, grafiki prikaz odvijanja neke pojave ili kretanje neke veliine. DIJALEKTIKA LOGIKA, nauka o sveopim zakonima razvoja prirode, ljudskog drutva i miljenja. DIJALEKTIKA METODA, metoda spoznaje koja prirodne pojave razmatra u vjenom kretanju i mijenjanju kao rezultat djelovanja suprotnih snaga u prirodi. DIJALEKTIKI MATERIJALIZAM, filozofija marksizma, nauka o najopijim zakonima prirode, drutva i ljudskog miljenja. DIJALEKTIKA, vjetina iznalaenja istine, otkrivanje proturjenosti u protivnikovom sudu i pobijanje tih proturjenosti. DIONICA, vrijednosni papir, koji predstavlja idealni dio vlasnitva dionikog drutva. DIONIAR, je vlasnik dionice. Osoba koja si osigurava udio u dobiti dionikog drutva, a u sluaju likvidacije, u likvidacijskoj masi drutva nakon to su podmireni interesi vjerovnika. DIONIKA PREMIJA, iznos za koji zarada od emisije vrijednosnica premauje nominalnu vrijednost emisije. U raunima izdavatelja taj se iznos javlja kao rezerva dionike premije. DIONIKI INSTRUMENTI, dionice, vlasnitva, poput obinih dionica u poduzeu. DIONIKI KAPITAL, udio vlasnika u depozitnoj instituciji ili udio vlasnika kapitala (dioniara) u ukupnom kapitalu poduzea. DIONIKO DRUTVO (korporacija), poduzee koje ima zakonsko pravni identitet odvojen od njegovog vlasnika (dioniko drutvo). DIREKTNA METODA OTPISA, otpisivanje (osnovnih sredstava, trabine), tako da se knjienjem umanji aktiva tj. smanjuje se knjigovodstvena vrijednost sredstava.

29

DIREKTOR, najvii rukovoditelj u poduzeu. Bira ga upravni odbor po zakonu i statutom utvrenom postupku na odreeno vrijeme (najee na etiri godine). Direktor je inokosni organ upravljanja ija su prava i dunosti utvrene statutom poduzea. DISKONT, odbijanje unaprijed utvrenih kamata u nedospjelim plaanjima. DISKONTIRANA SADANJA VRIJEDNOST, sadanja vrijednost sredstava koja e se primiti u budunosti. DISKONTNA KAMATNA STOPA, openito, kamatna stopa plaena prodajom financijskog instrumenta za iznos manji od glavnice to je treba platiti po dospijeu. Konkretnije, kamatna stopa po kojoj Centralna Banka eskontira dravne obveznice i druge prvorazredne dugovne instrumente komercijalnim bankama. DISKONTNA STOPA, kamatnjak koji zaraunava centralna banka na zajmove koje daje komercijalnim bankama, ili stopa koja se upotrebljava za izraunavanje sadanje vrijednosti neke imovine. DISKRECIONI RAUN, raun to ga investitor ima kod brokera i koji brokeru daje pravo da djeluje u korist investitora bez konzultacije sa njim. To se diskreciono pravo moe primjenjivati samo u okviru unaprijed dogovorenih granica. DISKRIMINACIJA CIJENA, odreivanje razliitih cijena razliitim kupcima koji ne odgovaraju razliitim trokovima proizvodnje. DISPERZIJA, rasprivanje, razmjetanje. DISPROPORCIJA, nesklad dviju ili vie ekonomskih veliina. Npr. nesklad izmeu razvijene industrije i nerazvijene poljoprivrede. Disproporcije usporavaju privredni razvoj, zato ju je nuno otkloniti. DIVIDENDA, dio profita dionikog drutva koja se isplauje dioniarima ili profit koji dobiva svaka dionica. DJELOKRUG, sveukupni raspon operacija nekog poduzea, u smislu razliitih vrsta dobara i usluga koje proizvodi. 30

DNEVNI IZVOD TEKUEG RAUNA, obavjetava vlasnike tekueg rauna o promjenama koje su na njemu nastale. Izvod sadri prethodni saldo, sva odobrenja, odnosno zaduenja nastala u toku dana i novi saldo stanja. DNEVNIK, u raunovodstvu je poslovna knjiga koja slui za kronoloku evidenciju poslovnih dogaaja i to pojedinano i kronoloki, tj. onako kako vremenski nastaju. U dnevnik se upisuje: datum, oznaka dokumenta na temelju koga se vri knjienje, novani iznos te raun koji se zaduuje i raun koji se odobrava. DNEVNO PREKORAENJE, prekoraenje depozitnih institucija njihovih rauna kod Sustava federalnih rezervi ili rauna sustava meubankovnog plaanja klirinkih obveza. DOBAVLJA, poduzee ili osoba koja je obvezna da na osnovu kupoprodajnog ugovora isporui kupcu robu. DOBIT (dohodak), razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u promotrenom periodu poslovanja. DOBIT OD KAPITALA, je profit od prodaje kapitalne imovine. U veini zemalja na dobitak od kapitala plaa se poseban porez. Meutim, neke zemlje tretiraju kapitalne dobitke jednako kao i ukupan prihod kad je rije o oporezivanju. DOBITAK OD DIONICE, mjerilo ukupnog prinosa to ga poduzeu donose njezine obine dionice; neto profit poduzea podijeljen s brojem obinih dionica u emisiji. Neto profit je bruto profit (primici minus trokovi) umanjen za amortizaciju, plaanje kamata, isplata za preferencijalne dionice i poreze. DOBRO, predmet koji moe da zadovolji neku potrebu ovjeka. Dobra mogu biti prirodna i ekonomska. Prirodna dobra se nalaze u prirodi, i ona imaju samo uporabnu vrijednost npr. (zrak, drvo, uma, voda i dr.). ekonomska dobra su rezultat rada ljudi i oni su ih mijenjali i prilagoavali svojim potrebama.

31

DODANA VRIJEDNOST, razlika izmeu vrijednosti proizvedenih dobara i trokova materijala i drugih sredstava upotrijebljenih u proizvodnji, a sastoje se od tri sastavnice: plaa, kamata i profita. DODANA VRIJEDNOST OPENITO, razlika izmeu vrijednosti proizvedenih dobara i trokova materijala i nabavki upotrijebljenih za njihovu proizvodnju. DODATNI KAPITAL, kapital koji ukljuuje dio bankovnih rezervi za eventualne gubitke zajmova i subordiniranog duga; zove se jo i drugorazredni kapital. DOHODAK PODUZEA, je novostvorena vrijednost koju stvori poduzee u toku jednog obraunskog perioda, najee za jednu kalendarsku godinu. DOHODAK, razlika izmeu ukupnog prihoda i trokova poslovanja nastalih u poduzeu da bi se taj ukupan prihod ostvario. On u principu predstavlja novostvorenu vrijednost ostvarenu u poduzeu za odreeno vrijeme. Dijeli se na: ugovorne i zakonske obveze, osobne dohotke i fondove. DOKUMENTARNI AKREDITIV, metoda financiranja trgovine. Banke odobravaju kupcu robe kredit za plaanje izvozniku na temelju dokumenata koji dokazuju da je kupac ovlaten preuzeti robu. To je korisno ako dokumenti stignu do kupca prije nego to stigne sama roba. DOPRINOSI IZ DOHOTKA, vrsta doprinosa koji privredna organizacija izdvaja iz svog ostvarenog dohotka na temelju zakonskih propisa radi zadovoljenja opedrutvenih potreba. DOPRINOSI, dio dohotka koji plaaju poduzea ili graani za podmirenje raznih drutvenih potreba. DOSPJEE, isticanje ili rok istjecanja zajma, ili rok dospijea plaanja obveza. DOSTAVNICA, dokument na osnovu koga kupac moe kontrolirati urednost isporuke i isporuenu robu zaprimiti u skladite. Dostavnica 32

se obino koristi u onim poduzeima gdje se fakturiranje obavlja nakon izvrenja isporuke robe. DOTACIJA, novani iznos koji se dodjeljuje bez obveza vraanja nekom poduzeu, drutvenoj zajednici ili dravi. Prilikom dodjele moe se utvrditi i svrha u kojoj se imaju sredstva utroiti. DOZNAKE, su prihodi to ih strani radnici alju iz zemlje gdje rade svojim obiteljima iz zemlje podrijetla. DRABA (licitacija), javna prodaja predmeta ili prava. Moe biti prinudna ili dobrovoljna. DRABA OPENITO, javna prodaja predmeta dobara i prava. Moe biti prinudna ili dobrovoljna. Poseban oblik dobrovoljne drabe su aukcije. Poetna cijena se odreuje procjenom ili je odreuje sami vlasnik, a konana se cijena dobije nadmetanjem kupaca. DRUTVENA KONTROLA, sustavno praenje i ocjenjivanje rada poduzea i institucija od strane strunih lica ili institucija, zakonom propisani. DRUTVENA ORGANIZACIJA RADA, odreen oblik povezivanja radne snage i sredstava za proizvodnju u procesu reprodukcije. DRUTVENA PODJELA RADA, orijentacija proizvoaa da proizvede odreene proizvode ili obavljaju odreene poslove u drutvu. Opa podjela rada je podjela na glavne oblasti proizvodnje: industrija, poljoprivreda i trgovina. Pojedinana podjela rada predstavlja podjelu proizvodnog procesa na operacije. Podjela rada je objektivna nunost razvijenog drutva. Historijski promatramo, poznate su tri velike drutvene podjele rada. Prva, kada se razdvojilo stoarstvo od zemljoradnje. Drugo, kada se zanatstvo odvojilo od poljoprivrede. Tree, kada se trgovina odvojila od proizvodnje. DRUTVENA ZAJEDNICA, zajednica ljudi povezanih raznovrsnim ekonomskim vezama sa odreenim oblikom drutvenog ureenja. DRUTVENI BRUTO PROIZVOD, predstavlja sumu cijena svih pro33

izvoda i proizvodnih usluga koje je ostvarila neka proizvodna zajednica u toku jedne godine. Sastoji se iz prenesene vrijednosti (materijalni trokovi i amortizacija)i novostvorene vrijednosti (nacionalni dohodak). Od drutvenog proizvoda se razlikuje za iznos materijalnih trokova koji se u drutvenom bruto proizvodu obraunavaju i po nekoliko puta u raznim proizvodima. DRUTVENI PROIZVOD (drutveni produkt), ukupna koliina proizvoda koju ostvari neka proizvodna zajednica, (poduzee) za godinu dana. Sastoji se od najraznovrsnijih proizvoda, a dijele se na dvije grupe: sredstva za proizvodnju i sredstava za potronju. Vrijednost drutvenog proizvoda vrijednosno iskazan sastoji se od amortizacije i nacionalnog dohotka ili on je suma cijena svih proizvoda i usluga umanjena za materijalne trokove. DRUTVENO BOGATSTVO (narodno bogatstvo), cjelokupno materijalno bogatstvo kojim raspolae neko drutvo. Prema porijeklu dijeli se na prirodno i proizvedeno bogatstvo. DRUTVENO POTREBNO RADNO VRIJEME, to je vrijeme koje se u datom drutvu mora utroiti da bi se proizvela potrebna dobra. DRUTVENO VLASNITVO (svojina), oblik vlasnitva kada sredstva za proizvodnju radna i druga prirodna bogatstva pripadaju cjelokupnom drutvu. DRUTVO KAPITALA, oznaava oblik organizacije poduzetnitva u koji njegovi lanovi unose svoj kapital i snosi rizik do visine uloenog kapitala. DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU, je trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge u kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. lanovi drutva ne odgovaraju za obveze drutva. DRUTVO ZA SVJETSKE FINANCIJSKE TELEKOMUNIKACIJESWIFT, sloen komunikacijski sustav, poznat u irokoj primjeni kao 34

SWIFT, u vlasnitvu banaka iz brojnih zemalja. On omoguuje bankama da jedna drugoj alju zatiene poruke s uputama o meusobnim plaanjima. SWIFT, koji je poeo funkcionirati 1977. godine neprofitna je udruga sa sjeditem u Bruxellesu. DRUTVO, organizirana zajednica ljudi koji proizvode dobra za podmirenje svojih potreba. DRAVA, organizacija koju stvara vladajua klasa da bi u pokornosti drala podinjenu klasu. Tri su osnovne funkcije svake drave:unutranjopolitika, vanjskopolitika i ekonomska funkcija. DRAVNI BUDET, plan dravnih prihoda i rashoda u jednoj kalendarskoj godini. DRAVNI KAPITALIZAM, oblik kapitalizma ija je bitna osobina u tome to drava ima veoma znaajnu ekonomsku funkciju. Drava je vlasnik znaajnog dijela sredstava za proizvodnju, planira i sprovodi nacionalnu privredu, regulira cijene, poreskom politikom utjee na tempo razvoja drave, regulira uvoz i izvoz roba i dobara. DRAVNO VLASNITVO (svojina), oblik vlasnitva kada se sva sredstva za proizvodnju ili samo njihov dio nalazi u vlasnitvu drave. DUBIOZE, nesigurna potraivanja u iju naplatu poduzee sumnja. Ta potraivanja se vode na posebnom raunu i povremeno obino na kraju godine, zavisno os stupnja mogunosti naplate otpisuje se. DUG, obveza neke osobe, pravne ili fizike, da neto plati (obino novac) drugoj osobi. DUG U RAUNOVODSTVU, raunovodstveni pojam koji oznaava poveanje aktive ili smanjenja pasive. DUGAKA POZICIJA, sporazum o kupnji odreene koliine odreenog dobra u budunosti po odreenoj (navedenoj) cijeni. DUGI ROK, razdoblje u kojem je mogue potpuno prilagoavanje promjenama: u tom roku su svi initelji proizvodnje varijabilni, a mogua je 35

i promjena tehnologije, te ulazak poduzea u odreene grane (u sluaju proizvodnje) i izlazak iz postojee proizvodnje. DUGOVI JAVNI, zajmove koje uzima drava ili neka nia administrativno-teritorijalna zajednica (opina). Drava uzima zajmove da bi podmirila neke rashode koji inae redovno ne moe da podmiri. Znai, uzeti zahmovi se vode kao javni dug. DUOPOL, trina struktura u kojoj postoje samo dva prodavaa. DUNIKI INSTRUMENTI, neposredna dunika obveza pojedinaca ili poduzea koje je izdalo instrument. DUNIK, pravna i fizika osoba koja drugoj pravnoj ili fizikoj osobi , koja je u odnosu na prvu povjerilac, duguje odreenu svotu novca. DVOJNO KNJIGOVODSTVO, knjigovodstveni sistem u kome se svaka promjena istovremeno knjii na dugovnoj strani jednog (ili vie) rauna i potranu stranu drugog (ili vie drugih) rauna. Time se neprekidno odrava bilanna ravnotea. Pored kretanja sredstava dvojno knjigovodstvo obuhvaa i evidenciju izvora sredstava, i mogue je bez invertarisanja na osnovu knjigovodstvenih podataka dobiti potpuni pregled stanja sredstava i obveza kao i poslovnog rezultata.

36

EEDUKACIJA, odgoj, obrazovanje. EFEKT DOHOTKA, promjenom cijena jednog dobra mijenja se potranja koliine dobra jer se mijenja kupovna mo potroaa, iako je dohodak ostao isti (promjena cijene dobra utjee posredno promjenom realnog dohotka na veliinu potranje koliine odnosnog dobra). EFEKT LIKVIDNOSTI, smanjenje nominalnog kamatnjaka koji se dogaa zbog poveanja nominalne novane mase, uz nepromijenjenu razinu cijena. EFEKT REALNOG NOVCA, poveanje nominalnog kamatnjaka zbog poveanja razine cijena dobara i usluga, uz nepromijenjenu nominalnu novanu masu. EFEKT SUPSTITUCIJE, promjena cijene jednog dobra utjee na veliinu potraivane koliine toga dobra neposredno tenjom da jeftinije dobro supstituira skupljim. EFEKTI, lako promjenjivi i lako prenosivi papiri ili vrijednosni papiri. Emitiraju se u cilju pribavljanja dugoronih sredstava ili plasmana slobodnih sredstava. EFEKTIVNA TRANJA, namjera i sposobnost kupaca da kupe odreenu koliinu robe. To znai da efektivna tranja ima dvije komponente: namjeru i sposobnost, koje inae ne moraju biti povezane. EFEKTIVNOST, skupni pokazatelj djelotvornosti rada izraen u produktivnosti, ekonominosti ili rentabilnosti. EFIKASNOST BANKARSKOG TRITA, stupanj do kog se postie i alokativna i tehnika efikasnost na bankarskom tritu. 37

EGALIZACIJSKI FOND, fond za izjednaavanje razlika u cijenama, teajevima itd. EKOLOGIJA, istrauje odnose organizama (ljudskih, biljnih i ivotinjskih) i njihova okolia. EKONOMETRIJA, metoda ekonomske analize koja sjedinjuje ekonomsku teoriju, matematiku i statistiku. Analiziraju se ekonomske pojave i analizira se raspodjela dobitaka ili se analizira privreda u cjelini. EKONOMINOST, odnos izmeu ostvarene proizvodnje i ukupni trokova proizvodnje. Ekonominost je princip koji zahtjeva da se odreenim sredstvima ostvari to vei proizvodni uinak. Ekonominost se poveava tako da se smanje trokovi za proizvodnju jedinice proizvoda. Ekonominost se izraava koeficijentom koji predstavlja odnos vrijednosti proizvodnje i trokova E=P/T . EKONOMIJA OBUHVATA, situacija u kojoj banka postie manje trokove diverzificiranjem ponude svojih proizvoda i usluga. EKONOMIJA OPSEGA, poveanje kapaciteta proizvodne jedinice dovodi do rasta proizvodnosti, odnosno do rastueg prinosa s obzirom na razmjer i opadanje prosjenih trokova proizvodnje. EKONOMIJA PONUDE, oznaava koncepciju prema kojoj su za ekonomski rast glavni resursi faktora ponude, rad i kapital. EKONOMIJA RAZMJERA, je smanjenje ukupnih trokova zbog poveavanja veliine (razmjera) banke. EKONOMIKA PODUZEA (tvrtke), oznaava znanost koja prouava poslovanje poduzea ili poduzetnitva. EKONOMIKA, je znanost prouavanja kako drutvo upotrebljava sredstva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih razliitim ljudima. EKONOMSKA BAZA, jedinstvo proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa u odreenom drutvu. Zbog razlika u ekonomskoj bazi dolazi do razlika u drutvenom i ekonomskom razvoju pojedinih drava, regija, poduzea i pojedinaca. 38

EKONOMSKA BLOKADA, prekid ekonomskih odnosa jedne ili vie zemalja sa odreenom zemljom. Time se vri ekonomski pritisak na tu zemlju kako bi ona prihvatila neke zahtjeve koji joj se nameu, ili odustala od svoje politike koju ve provodi. EKONOMSKA EFIKASNOST INVESTICIJA, utjecaj investicija na rast proizvodnje, dohotka i akumulacije: moe biti posredna i neposredna. Posredna je kada se zahvaljujui investicijama u poduzeu poveava dohodak i proizvodnja u drugom poduzeu. Neposredna je kada se zahvaljujui investicijama povea dohodak u poduzeu u kojem je investirano. EKONOMSKA JEDINICA, zaokruena organizaciona cjelina ili dio radne organizacije (poduzea). To moe biti pogon, poljoprivredno dobro i dr. EKONOMSKA KRIZA HIPERPRODUKCIJE, je faza koja nastupa kao zastoj u krunom kretanju kapitala. Ona (kriza) nastaje u neskladu da se proiri to je mogue vie proizvodnja dobara, a s druge strane ograniena je kupovna mo stanovnitva. Krizni ciklus obuhvaa etiri faze: kriza, depresija, oivljavanje i polet. EKONOMSKA POLITIKA, sredstvo kojim drava stvara gospodarskim subjektima institucionalno okruenje s takvim sustavom parametara koji stimulira takvo ponaanje koje vodi gospodarskoj ravnotei, odnosno opem drutvenom napretku (optimum). EKONOMSKA POLITIKA OPENITO, sustav mjera na osnovu kojih se odreuje pravac privrednog razvitka zemlje. EKONOMSKA POMO, davanje jedne drave drugoj robe i novca bez obaveze plaanja, odnosno vraanja. Po pravilu ekonomsku pomo daju razvijene zemlje manje razvijenim da bi se osigurala puna zaposlenost privrednih kapaciteta i ostvarili odreeni politiki ciljevi. EKONOMSKA RAVNOTEA, stanje u trinoj privredi kada se roba razmjenjuje po svojim vrijednostima ili cijenama proizvodnje. Tada proizvoai svih proizvodnih grana ostvaruju prosjean profit. 39

EKONOMSKA RAZVIJENOST, stupanj razvijenosti proizvodnih snaga, iskoritavanja prirodnog bogatstva i zadovoljenje drutvenih potreba. Najbolji pokazatelj ekonomske razvijenosti neke zemlje je nacionalni dohodak po glavi stanovnitva. Ukoliko je on vei i ekonomska razvijenost je vea. EKONOMSKE CIJENE, se formiraju na tritu pod utjecajem ponude i potranje prema vrijednostima robe. EKONOMSKE KATEGORIJE, teorijski pojmovi za odreene drutvene odnose proizvodnje. To su npr. profit, najamnina, kapital, roba, doprinos i dr.Ekonomske kategorije imaju historijski karakter tj. nastaju, mijenjaju se i nestaju. EKONOMSKI ODNOSI, odnosi koji nastaju u oblasti proizvodnje, raspodjele, razmjene i potronje. Svi ekonomski odnosi se mogu svrstati u tri grupe: odnosi ljudi i prirode, odnosi meu ljudima i odnosi meu ekonomskim pojavama i privrednim procesima. EKONOMSKI POKAZATELJI, podaci o ekonomskim pojavama, procesima, dobrima, rezultatima rada itd. Tu spadaju podaci o poslovnom fondu, ukupnom prihodu, nacionalnom dohotku, cijenama, najamninama, zaposlenosti, prometu, potronji i dr. Ekonomski pokazatelji se iskazuju u vidu apsolutnih i relativnih brojeva. EKONOMSKI POTENCIJAL, ukupnost prirodnog bogatstva, proizvodnih dobara i ekonomskih snaga kojima raspolae neko poduzee ili drava. EKONOMSKI PROFIT, je ukupni prihod minus ekonomski trokovi. EKONOMSKI RAST, poveanje ukupnog outputa u odreenom razdoblju, to znai poveanje mogunosti proizvodnje outputa kao posljedica poveanja raspoloivih resursa i tehnologije proizvodnje. EKONOMSKI TROKOVI BANKE, zbrojeni eksplicitni trokovi, ukljuujui trokove kamata i eksplicitne trokove realnih resursa koje banka mora imati u svakodnevnom poslovanju i implicitni oportunitet40

ni trokovi koje trpi banka jer bi njezini vlasnici mogli usmjeriti proizvodne faktore u alternativne upotrebe. EKONOMSKI ZAKON, drutveni zakoni koji vrijede u procesu ukupne drutvene reprodukcije. Ekonomski zakoni imaju snagu proizvodnih zakona, tj. djeluju mimo volje ljudi i protiv nje. EKONOMSKO DOBRO, dobro koje je oskudno u odnosu na njegovu ukupnu koliinu koja se eli. Stoga se ono mora racionalizirati, obino zaraunavanjem pozitivne cijene. EKONOMSKO DOBRO OPENITO, svaka stvar ili usluga koja je eljena ili rijetka. EKONOMSKO NAELO, zahtjev da se sa odreenim trokovima i naporima ostvari to vei uinak. EKSKONTNI KAMATNJAK, kamatnjak koji FED (Federalne centralne banke) naplauju na svoje zajmove depozitnim institucijama. EKSPANZIJA, irenje, rasprostiranje. U ekonomici irenje sfere utjecaja nekog ekonomskog subjekta u vremenu i prostoru. EKSPLICITE, potpuno jasno izrei smisao (protivno je od implicite). EKSPLICITNI TROAK,svi izravni novani izdaci koji poduzee plaa za kupnju ili najam resursa. EKSPLOATACIJA, iskoritavanje prirodnih izvora, ume, rude, rijeka. To je proces odvajanja, mijenjanja i prilagoavanja dobra za potrebe ovjeka. Eksploatacija ovjeka po ovjeku je prisvajanje vika rada od strane vlasnika. Osnova za eksploataciju je uvijek svojina nad sredstvima za proizvodnju. Ona postoji u klasnom drutvima robovlasnitvu, feudalizmu i kapitalizmu. EKSPROPRIJACIJA (izvlaivanje), oduzimanje imovinskog prava i davanje tog prava drugom subjektu (nacionalizacija, konfiskacija). EKSPROPRIJACIJA NEKRETNINA, oduzimanje nekretnina (zemljita, graevina i dr.) koje se obavljaju aktom dravnih organa u opem 41

interesu, a provodi se prema zakonu o eksproprijaciji. Za eksproprijaciju imovine daje se pravina naknada oteenim. EKSTENZIVAN, rastegnut, velik po povrini. Ekstenzivan nain proizvodnje (obino poljoprivredne) znai proizvodnja sa malim ulaganjima. Rezultati takve proizvodnje su mali pa se termin upotrebljava i za proizvodnju sa niskom proizvodnosti rada. EKSTENZIVNA POLJOPRIVREDA, odlikuje se slabom primjenom tehnike i tehnologije, dovodi do iscrpljivanja zemljita, a posljedice takvog privreivanja su mali prinosi po jedinici povrine i po grlu stoke. EKSTERNALIJE, pozitivne (koristi) ili negativne (trokovi) posljedice aktivnosti nekog subjekta za drugu aktivnost ili za druge subjekte. EKVIVALENTAN, jednakovrijedan, iste vrijednosti ili istog znaenja. U ekonomiji je to roba koja izraava vrijednosti druge robe. Novac je opi ekvivalent za sve robe. EKVIVALENTNI BROJEVI, brojevi odnosa trokova koji se odnose na pojedine proizvode. Primjenjuju se pri izradi kalkulacija vrlo slinih proizvoda proizvedenih na istom mjestu trokova. Na osnovu iskustva i tehnikih normi utvrdi se odnos trokova, pa se razmjerno tim brojevima optereuju pojedini proizvodi. ELASTINA OBVEZNICA, obveznica koja se moe povui prije roka dospijea. Postoji odreena navedena cijena (cijena proziva) po kojoj se takve obveznice mogu povui i to neizbjeno obuzdava cijenu elastinih obveznica na sekundarnom tritu. ELASTINOST, pojam koji se esto upotrebljava u ekonomici za iskazivanje reakcije jedne veliine ( varijable) na promjene druge veliine (varijable). ELASTINOST OPENITO, sposobnost mijenjanja neke ekonomske pojave zavisno od promjene neke druge ekonomske pojave. Npr. poveanje tranje za nekom robom izaziva poveanje cijene toj robi. ELEKTRONSKI TRANSFERI, transferi sredstava izmeu pojedinaca 42

ili poduzea obavljeni elektronskim prijenosima putem ice, kablovske mree ili telefonskih linija. EMBARGO, zabrana djelomina ili potpuna trgovanjem sa nekim zemljama (trgovanje robom). EMIGRACIJA, iseljavanje stanovnitva iz neke zemlje. Moe biti iz politikih ili ekonomskih razloga. Razliita je od pojma imigracije (useljavanje ljudi) u neku zemlju. EMISIJA NOVCA, izdavanje papirnog i kovanog novca. Ova se emisija povjerava samo jednoj banci koju redovito kontrolira dravni parlament. Najee je to Narodna banka. EMISIJA, stavljanje u promet (prodaja) nove vrijednosnice. To se moe uiniti na nekoliko naina: 1. Kroz prodajnu ponudu, kada banka kupuje vrijednosnice od poduzea potom ih prodaje javnosti, 2. Preko izravne prodaje koju obavlja samo poduzee, i 3. Preko privatnog plasmana kod ogranienog broja investitora. Emitirani dioniki kapital poduzea predstavlja nominalnu vrijednost svih emisija dionica to ih je ono realiziralo. Emitirani kapital treba razlikovati od trine kapitalizacije to je vrijednost koju svim tim emitiranim dionicama daje burza (tj. cijena dionica pomnoena s brojem dionica u emisiji). ESKONT (diskont), odbitak kamate od nedospjelih trabina, obino mjenice. Prodavcu mjenice se isplauje prilikom eskontiranja (kupovina mjenice ili neke trabine sa robom koja kasnije dospijeva) naslovna vrijednost po odbitku eskonta i eventualno trokova. Banke kupuju samo sigurne mjenice koje redovito i relativno brzo dospijevaju na naplatu, a mogu ili reeskontirati, tj. prodati ih nekoj drugoj banci obino emisionoj. ESKONTNA STOPA, oznaava kamatnu stopu Narodne banke na odobrene kredite poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama. 43

ETATIZAM, teorija o potrebi vee aktivnosti drave, naroito u ekonomskim poslovima drutva. To je blai oblik dravnog gospodarenja, a javlja se u svim drutvenim etapama. ETIKA, znanost o moralu (ethos=moral, obiaj). EUROEK, sustav plaanja koji su razvile europske banke. On omoguuje putnicima irom Europe da unove ek do odreene maksimalne vrijednosti ako ga prati standardizirana euroek garantna kartica. EVALUACIJA, odreivanje vrijednosti, ocjena, procjena, ocijeniti, procijeniti neku pojavu, stvar, vrijednost i dr. EVIDENCIJA, postupak prikupljanja podataka s razliitih podruja drutvenog ivota i pojava u prirodi. Pored toga, pod evidencijom se podrazumijevaju i razliite kartoteke, knjige i slino koje sadre prikupljene podatke.

44

FFAJOLIZAM, skup principa i metoda naune organizacije rada po shvaanjima Henri Fajola. Fajol je poslovanje poduzea ralanio na set funkcija: tehnika, komercijalna, financijska sigurnosna, raunovodstvena i administrativno-upravna. Funkcija upravljanja je osnovna funkcija i metoda upravljanja kojoj je Fajol posvetio najvie pozornosti. Za njega je prihvatljiv jedino hijerarhijski sistem upravljanja. FAKTORI LOKACIJE, raznovrsni uvjeti od kojih zavisi poslovanje poduzea. Najvaniji faktori lokacije su: izvori sirovina, energije, saobraaja, trite, radna snaga i dr. Poduzea se lociraju na onim mjestima gdje je ostvarena najbolja kombinacija navedenih faktora. FAKTORI PROIZVODNJE, su rad, predmet rada i sredstva za rad. Bez povezivanja ova tri faktora ne moe se ostvariti nikakva proizvodnja. FAKTORING USLUGE, posao skupljanja tuih dugova. Poduzee prodaje svoja potraivanja (tj. neplaene fakture) faktoru (esto podrunici banke) uz diskont. Zatim faktor poinje skupljati dospjela potraivanja. Njegov profit ostvaruje se u trenutku kad prikupi vie od diskontirane cijene koju je platio za dugove. Poduzee koje prodaje svoje dugove faktoru poboljava time svoj novani tijek. Faktoring se dijeli na otvoreni i zatvoreni (tajni). Otvoreni faktoring, kad faktor daje do znanja dunicima da sakuplja naplatu u korist svojih klijenata , sve je uestalija pojava. Tajni faktoring omoguava klijentu da prikrije injenicu da je angairao faktora u naplati svojih potraivanja. FAKTURA (raun), pismena isprava koja se ispostavlja kupcu robe i usluga. U fakturi se naznaava koliina i vrsta robe, cijene te uvjeti (uslovi) i rok plaanja robe. FAO, specijalizirana organizacija Ujedinjenih Naroda koja se bavi prehranom i poljoprivredom. 45

FARMA, vee poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj stoke, ivine, kunia i drugih ivotinja. Otuda se u nekim zemljama poljoprivrednici nazivaju farmerima. FAS, transportna klauzula, a znai uz bok broda, tj. prodavalac snosi trokove i rizik za robu dok se ona ne postavi uz bok broda. FED, sustav federalnih rezervi; sustav centralne banke; sustav centralnih banaka; sustav federalne banke BiH. FETIIZAM, pripisivanje stvarima nekih nadnaravnih osobina. FEUD, zemlja feudalnog gospodara (grofa, bega, cara). Feud je ekonomski zatvorena jedinica gdje se proizvodnja obavlja za feudalca. Feudalizam je drutveno-ekonomski poredak u kome su osnovna klasa feudalci i kmetovi. FEUDALIZAM, drutveno ekonomska formacija u kojoj su osnovne klase feudalci i kmetovi. U prvoj fazi feudalizma kmet radi odvojeno, i vremenski i prostorno za sebe i za feudalca. Feudalac mu daje renturadnu, materijalnu ili novanu. FIAT NOVAC S PUNIM POKRIEM, novac koji kao dobro ima neznatnu vrijednost, ali je pokriven (moe se po fiksnoj nominalnoj cijeni zamijeniti) vrijednim dobrom, poput zlata ili srebra. FIDUCIJALNI NOVAC, novac ija je nominalna vrijednost vea od trine; papirni novac koji nije pokriven niim osim povjerenjem i njegovim openitim prihvaanjem, npr. papirne novanice i depoziti po vienju. FIDUCIJALNI NOVANI STANDARD, standard u kojemu moneta nije pokrivena niim osim povjerenja javnosti ili uvjerenja da se moneta moe razmijeniti za dobra ili usluge. FIKSIRANI NOVANI TEAJ, cijena domae valute koju Narodna banka (centralna banka) vee za odreenu vrijednost tijekom odreenog vremenskog razdoblja.

46

FIKSNA KAMATA, vrsto ugovorom utvrena kamatna stopa. FIKSNI INITELJI, initelj proizvodnje ija se kvaliteta ne moe mjeriti u kratkom roku. FIKSNI TROKOVI, dio ukupnih trokova ija veliina ne ovisi od opsega proizvodnje pa postoje u nepromijenjenoj veliini i u sluaju kad je outputne nula, ili kad poduzee ne radi. FINALNI PROIZVOD, ekonomska dobra koja se dalje ne mogu obraivati. Sa stanovita proizvoaa to je gotov proizvod na kome je zavrena i posljednja faza prerade u tom poduzeu. Sa stanovita potroaa finalni je proizvod samo ono ekonomsko dobro koje je pogodno za potronju. Npr. za tvornicu koe, koa je finalni proizvod, a za trgovinu cipela sirovina. FINANCIJSKA FUNKCIJA, oznaava poslovnu funkciju u poduzeu koja osigurava pribavljanje i plasman financijskih sredstava. FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA, proces prema komu financijske institucije primaju uteevine kuanstva i posuuju te uteevine poduzeima. FINANCIJSKA POLITIKA, je skup mjera i propisa dravnih organa koji osiguravaju pribavljanje prihoda potrebnih za podmirivanje dravnih rashoda i usmjeravanja eljenih privrednih aktivnosti. Progresivno oporezivanje poslodavaca destimulativno djeluje na one koji ostvaruju vee prihode u poslovanju. FINANCIJSKA POLUGA, omjer dugova i vlastitog kapitala. FINANCIJSKE INSTITUCIJE, institucije poput poslovnih banaka, tedno kreditnih udruga, osiguravajuih drutva i mirovinskih fondova koje primaju sredstva od graana i posuuju te uteevine poduzeima i drugim institucijama. FINANCIJSKI BONITET, solidnost i sposobnost urednog izmirivanja financijskih obveza.

47

FINANCIJSKI INSTRUMENT, su financijska sredstva poput novca i vrijednosnica. FINANCIJSKI KAPITAL, ujedinjen bankarski i industrijski kapital. FINANCIJSKI PLAN, plan formiranja i raspodjele ukupnog prihoda i dohotka, odnosno plan prihoda i rashoda poduzea za odreeni radni period, (mjeseno, tromjeseno, polugodinje, godinje). FINANCIJSKI POSREDNIK, svaki pojedinac ili institucija koji posreduje izmeu tedie (tj. izvora sredstava) i uzajmljivaa (tj. korisnika sredstava). FINANCIJSKO IZVJEE, oznaava pismenu prezentaciju o financijskom stanju u poduzeu. Temeljna financijska izvjea su bilanca, raun dobitka i gubitka, izvjetaj o zadranom dobitku i izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju. FINANCIRANJE, davanje novca nekom fizikom ili pravnom licu. Financiranje moe biti uz obavezno ili neobavezno vraanje sredstava kroz proizvode ili ulaganje u neproizvodnu djelatnost (kolstvo, zdravstvo i dr.). FINANCISKO POSLOVANJE, cjelokupno poslovanje poduzea vezano za novac. Ono obuhvaa sve vidove uplate, isplate, novanih tokova pribavljanje novanih sredstava, kreditiranja i dr. FINANCIJE, ine metode i sredstva formiranja, uporabe i koritenja novanih sredstava u procesu proizvodnje (reprodukcije). FIRMA, ime pod kojim poduzee posluje. Firma se odreuje aktom o osnivanju i registrira se kod trgovakog suda. Sadri oznaku osnovne djelatnosti poduzea, sjedite poduzea i ime direktora poduzea. FISK, naziv za dravnu blagajnu. Otuda se izvodi naziv kao to je fiskalna politika, fiskalni porezi, fiskalni prihodi i dr. FISKALNA POLITIKA, kratkoroni izraz za namjerne promjene javne potronje i /ili neto poreza drave kako bi se stabilizirao nacionalni dohodak. 48

FISKALNA POLITIKA OPENITO, skup mjera i propisa dravnih organa koji organiziraju pribavljanje prihoda i usmjeravanje eljenih privrednih aktivnosti. Npr. progresivno oporezivanje destimulativno djeluje na one koji ostvaruju visoke prihode i obrnuto. FISKALNI PRIHOD, je prihod kojeg prikuplja drava fiskalnim zakonima da bi pokrila svoje rashode. FISKALNI, koji se odnosi na poreski i budetni sustav. FIZIBILITI STUDIJA, studija za izradu i izvodljivost nekog projekta ili programa. FLEKSIBILNOST CIJENA, ponaanje cijena na licitacijskim tritima na kojima cijene neposredno reagiraju na promjene potranje ili ponude. Suprotnost su administrativne cijene. FLUKTUACIJA RADNIKA, proces zamjenjivanja radnika u jednom poduzeu: Uzroci fluktuacije su raznovrsni: niske zarade, loi radni uvjeti, promjena strukture proizvodnje, loi radni odnosi i dr. Velika fluktuacija radnika uvijek ima loe posljedice za proizvodnju. FLUKTUIRAJUA KAMATA, promjenjiva plivajua kamata. FLUKTUIRAJUI DEVIZNI TEAJ, cijena valute koja se odreuje silama ponude i potranje na deviznom tritu uz neznatno ili nikakvo uplitanje drave. FOB, trgovinska klauzula koja ima znaenje franko na palubu broda. Prodava robe je duan snositi trokove i rizik dopreme robe na brod koji kupac oznai i to u odreeno vrijeme. FOND OSIGURANJA BANAKA, FDIC-ov fond osiguranja depozita za poslove banke. FOND OSIGURANJA TEDNO-KREDITNIH UDRUGA, FDIC-ovi fondovi osiguranja tedno-kreditnih udruga i tedionica. FOND, skup materijalnih dobara ili novanih sredstava namijenjeni odreenoj svrsi. 49

FOR, trgovaka klauzula koja znai da prodava robe snosi trokove rizika za robu do sata kada je roba natovarena u vagon. FORDIZAM, sistem naela i metode organizacije rada koju je postavio i u praksu primijenio Henry Ford (1963-1974). Fordizam se karaktezira razgranatom podjelom rada te masovnom proizvodnjom. Masovnu proizvodnju omoguava standardizacija, tipizacija, mehanizacija i automatizacija, uvoenje tekue vrpce. Proizvodnja se prati prikladnim efikasnim statistikim metodama, a radnici su stimulirani plaanjem po uinku. FRANKO, znai da je prodavac duan isporuiti robu na svoj troak i rizik na odreeno mjesto u dogovoreno vrijeme. FRANIZING, veoma proiren poslovni odnos u kojem jedna strana daje drugoj da u svom poslovanju moe koristiti ime, proizvode i usluge, i da dobiva savjete, strunu, a ponekad i financijsku pomo u skladu sa odredbama ugovora. FUNKCIJA NOVCA, konkretni oblici u kojima se izraava sutina novca. Ima ih pet: prometno sredstvo, sredstvo za zgrtanje bogatstva, plateno sredstvo, svjetski novac i vrijednost novca. FUNKCIJA POTRONJE, odnos izmeu planiranje potronje i razine dohotka. FUNKCIJA PROIZVODNJE, odnos izmeu koliine uporabljenih inputa i maksimalno mogueg outputa uz danu tehnologiju. FUNKCIJA PROIZVODNJE OPENITO, odnos izmeu moguih koliina proizvodnih faktora i koliine proizvodnje dobara i usluga koje poduzea mogu proizvesti uz postojeu tehnologiju. FUNKCIJA TEDNJE, odnos izmeu planiranog iznosa tednje kuanstva ili ukupnog drutva pri razliitim razinama dohotka. FUNKCIJA, uope djelovanje, djelatnost, rad, radnja, vrenje posla, zadatak u radnom skupu. U tom smislu se govori o funkciji proizvodnje, funkciji novca, funkcijama u poduzeu, funkciji potronje i dr. 50

FUZIJA PODUZEA, nain spajanja dva ili vie poduzea. Do tada poduzea se spajaju i prestaju samostalno da posluju, a nastavljaju poslovati pod novom firmom. Sva poduzea koja se fuzioniraju unose u novo poduzee svoja sredstva, prava i obveze. FUZIJA, stapanje, spajanje. U ekonomici poduzea, fuzija predstavlja ekonomsko-pravni akt spajanja dvaju ili vie privrednih organizacija u novu privrednu organizaciju.

51

GGARANCIJA, pismena izjava kojom proizvodno poduzee jami kupcu da je njegov proizvod odreenog kvaliteta. Pritom ono preuzima na sebe obvezu da za vrijeme trajanja garancije, garantnog roka otkloni eventualne nedostatke i kvarove. GARANCIJA-JAMSTVO, obvezu koju je preuzela trea strana da e odgovarati za obvezu ako glavni dunik nestane ili ako nije u stanju pravodobno ispuniti obvezu. Da bi bila zakonski obvezujua, garancija mora biti dana u pisanom obliku. GARANTNO PISMO, isprava kojom se banka obvezuje da e platiti odreenu sumu novca nekoj osobi kao lice za koje garantira ne isplati svoju obvezu. Garantno pismo se naroito mnogo koristi u meunarodnoj trgovini. GATT (opi sporazum o carinama i trgovini), multilateralni sporazum o carinskoj i vanjskotrgovinskoj politici, a sklopljen je 1947. godine. GENOCID, plansko i sustavno unitavanje pojedinih naroda, rasa i ljudi. GEOMETRIJSKA PROGRESIJA, je mnoenje rezultata uvijek istim brojem 2x2=4x2=8x2=16 itd. GLAVNA KNJIGA, skup knjigovodstvenih rauna sistematiziranih po odreenom planu. Na raunima se prikazuje stanje aktive i pasive. Glavna knjiga je bitno obiljeje dvojnog knjigovodstva. GLAVNICA, iznos zajma. GLAVNICA NOMINALNA, nominalna vrijednost financijske imovine, kao to su zajam ili obveznice i to je iznos koji se mora isplatiti po dospijeu obaveza. Glavnica se mora jasno razlikovati od kamate. 52

GOODWILL, oznaava nevidljivu vrijednost poduzea koja se procjenjuje na temelju njegovog ugleda i poslovanja na tritu. GOSPODARSKI RAZVOJ, ekspanzija gospodarstva koju prate strukturalne promjene u sustavu proizvodnje i promjene u kvaliteti i sastavu finalnog proizvoda. GOSPODARSTVO, oznaava znanost koja se bavi prouavanjem zadovoljenja materijalnih potreba i eljama ljudi. GOTOVINA, gotov novac, u prvom redu novanice i kovanice, a i likvidna sredstva koja se brzo i lako i bez gubitaka mogu pretvoriti u gotov novac. GRAFIKI PRIKAZ, prikaz ekonomskih podataka pojava i procesa pomou crtea i slika, a crte kojim se prikazuje neki podaci ili pojmovi naziva se grafikon. GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI, krivulja koja pokazuje maksimalno mogue kombinacije proizvodnje dobara uz punu zaposlenost ogranienih resursa i najuinkovitiju tehnoloku uporabu. GRANINA EFIKASNOST INVESTICIJA, efikasnost dodatnih investicija, odnosno profita od dodatka kapitala (neto investicija) koji se mjeri stopom porasta ili prinosa od investicije. GRANINA STOPA SUPSTITUCIJE, stopa prema kojoj se jedno dobro moe supstituirati drugim bez promjene ukupne koristi. GRANINI PRIHOD, poveanje ukupnog prihoda uzrokovano jedininim poveanjem dobara ili usluga. GRANINI PRIHOD OPENITO, promjena ukupnog prihoda koja je nastala prodajom dodatne jedinice outputa. GRANINI PROIZVOD KAPITALA, poveanje proizvodnje dobara i usluga koje e se moi koristiti i u budunosti, a koje je omogueno koritenjem jedinice kapitalnog dobra u sadanjosti.

53

GRANINI PROIZVOD RADA, promjena ukupne proizvodnje do koje dolazi zbog jedininog poveanja koliine uposlenog rada u proizvodnji. GRANINI PROIZVOD, prirast ukupnog outputa koji je razliit i rezultat je jedininog poveanja jednog inputa kad su drugi inputi nepromijenjeni. GRANINI TROAK, dodatni troak potreban da se proizvede dodatna jedinica proizvodnje. GRANINI TROAK OPENITO, porast ukupnih trokova proizvodnje uvjetovan jedininim poveanjem proizvodnje dobara i usluga. GRLO PROIZVODNJE, stroj ili pogon koji ima najmanji kapacitet u odnosu na ostale dijelove radne jedinice sa kojim ini jednu cjelinu i esto se naziva usko grlo proizvodnje. GROSISTIKA TRGOVINA, trgovina na veliko. GRUPA DESETORICE (G10), drave G 7 plus Belgija, Nizozemska i vedska. GRUPA PETORICE (G 5), skup drava: Francuska, Njemaka, Japan, Velika Britanija i USA, koje povremeno surauju u voenju ekonomske politike. GRUPA SEDMORICE ( G 7), drave G 5 plus Kanada i Italija. GRUPNA NORMA, radni zadatak koji treba da izvri grupa radnika za odreeno vrijeme. Grupna norma se daje u onom sluaju kada odreene poslove ne moe obaviti samo jedan radnik, ve je racionalnije da istovremeno taj posao obavlja vie radnika zajedno. GUBITAK, negativan financijski rezultat koji se pojavljuje kada su rashodi vei od prihoda, a u sutini predstavlja smanjenje iste imovine: gubitak nastaje kada se iz dohotka ne mogu podmiriti ugovorne i zakonske obveze i osobni dohoci ukalkulirani u fakturiranoj realizaciji, i redovno je posljedica loeg poslovanja poduzee. 54

HHIJERARHIJA, oznaava princip u kojem postoji odnos nadreenosti i podreenosti rukovoditelja i izvritelja. Hijerarhijskim sustavom zadaci se prenose na sve razine organizacije. HIPERPRODUKCIJA, proizvodnja koja je vea od platene sposobnosti potranje (potroaa). HIPOTEKA, pravo zaloga na nekretninama osiguranja naplate nekog potraivanja. Povjerilac je tim osiguran da e u sluaju da dunik ne plati dug, prodajom zaloene imovine naplatiti svoje potraivanje. Hipoteka se zavodi u zemljine knjige uz privolu vlasnika, a na istu nekretninu mogu biti stavljene vie hipoteka, tada povjerilac naplauje svoje potraivanje onim redoslijedom kojim su hipoteke zavedene u knjige. HIPOTEKARNE VRIJEDNOSNICE, hipoteke koje su pokrivene zaduivanjem hipoteka nad nekretninama. HIPOTEKE S PRILAGODLJIVOM STOPOM, hipoteke koje omoguavaju zajmodavcu da mijenja kamatnjak tijekom trajanja zajma. HIPOTEZA, nauna pretpostavka, miljenje, sud za koji se pretpostavlja da je toan, a naunom analizom se dokazuje tonost ili netonost hipoteze. HOLDING DRUTVO, drutvo kome je cilj kupovanja veinskog paketa dionica nekih drutava (po vodoravnoj ili okomitoj osnovi), koji im omoguava uz udio u raspodjeli dobiti, i upravljanje poslovanjem tih drutava. HOLDING PODUZEE, pod tim pojmom podrazumijeva se poduzee koje ima u potpunosti ili u veinskom vlasnitvu drugo poduzee. 55

HOLDING PODUZEE S JEDNOM BANKOM, organizacija poduzea koja posjeduje jednu banku, a bavi se i ostalim poslovnim aktivnostima. HOMO EKONOMUKUS, ekonomski ovjek; privrednik koji se rukovodi vlastitim interesima i pristupa poslu tako da sa raspoloivim resursima ostvari najvee mogue koristi. HOMOGENI PROIZVOD, proizvod istih obiljeja koja se mogu meusobno zamjenjivati bez obzira na proizvoaa. HONORARNI RAD, privremeni rad u nekoj ustanovi ili poduzeu. Honorar je naknada za honorarni ili izvrene poslove van radnog vremena.

56

IIDEJA, misao, glavna misao, proizvod ljudske mate , zamisao, nacrt, plan neega. IDEJNI PROJEKT, izrauje se na osnovu revidiranog i odobrenog investicijskog programa i na osnovu podataka koje su utvrdili investitor i projektna organizacija. Idejni projekt sadri koncepciju tehnikog rjeenja i priblinu vrijednost graevinskih radova. IDENTITET NACIONALNOG DOHOTKA, izraz koji pokazuje da je realni nacionalni dohodak jednak realnoj potronji kuanstva, plus realna tednja kuanstva, plus realni porezi, plus realni uvoz ili y=c+s+t+m. IDENTITET NACIONALNOG PROIZVODA, jednadba koja pokazuje da je realni nacionalni proizvod jednak potronji kuanstva, plus realne realizirane investicije, plus javna potronja, plus realna izvozna potronja, ili y=c+ir+g+x. IDEOLOGIJA, je sustav ideja, stavova i miljenja odreenih drutvenih snaga, klasa i slojeva u sferi duhovne nadogradnje. Ideologija je skup vjerovanja odreene drutvene grupe. IMANENTNO, bitan, sadran u biti neke pojave. IMOVINA - AKTIVA, je imovina poduzea; sastoji se iz osnovnih i obrtnih sredstava, sredstava zajednike potronje i dr. Ona predstavlja ustvari cjelokupnu imovinu poduzea. IMOVINA, skup pokretnih i nepokretnih dobara i prava kojima raspolae neko lice, fiziko ili pravno. IMOVINSKO POKRIE, broj koji oznaava koliko je puta dug poduzea pokriven njegovom neto imovinom. 57

IMPERIJALIZAM, monopolistiki stadij kapitalizma. Nastaje potkraj 19 stoljea u razvijenim zemljama zapadne Europe i SAD-a. IMPLICITE, po sebi razumljivo, sadrano po neem, a nije izriito, izmeu redova. IMPLICITNI TROAK, veliina prihoda koji bi se ostvario zapoljavanjem resursa u drugoj najboljoj mogunosti, a odgovara veliini prosjenog profita. IMPLICITNI UGOVORI, napisani ugovori izmeu radnika i poslodavaca o uvjetima poput plaa koji mogu, ali ne moraju zakonski obvezivati. IMPUT-AUTPUT ANALIZA (meusektorska analiza), analiza meuzavisnosti raznih oblasti drutvene proizvodnje. To je metoda kvalitativne analize koja polazi od injenice da svaki sektor (grana, djelatnost, grupacija) prima (input) odreene koliine elemenata za proizvodnju i da odreene koliine svojih proizvoda ustupa (razmjenjuje) sa drugim sektorom (outputa). Sve ovo daje mogunost planiranja i usklaivanja meusektorskih odnosa. IMUNITET, posebno pravo koje posjeduju izvjesne osobe, a odnosi se na posebnu zatitu osobe i slobode osobe. Imunitet je tekovina demokratskog razvitka i obuhvaa sve one osobe za koje u jednom drutvu postoji uvjerenje da ih treba posebno zatititi. INDEKS CIJENA POTROAA, indeks cijena koji mjeri troak fiksne koare potroaevih dobara u kojoj je ponder pripisan svakoj robi, udio izdataka potroaa u gradovima na tu robu u odreenom razdoblju za koje se rauna. INDEKS CIJENA, indeksni broj koji pokazuje koliko se promijenila prosjena cijena koare dobara tijekom razdoblja. INDEKSACIJA, prilagoavanje vrijednosti neke imovine inflaciji. INDEKSIRANJE NADNICA, vezivanje nadnica za cijene, tako da se nadnice automatski prilagode promjenama cijena. 58

INDEKSIRANJE, ustrojstvo prema kojemu se nadnice, cijene i ugovori djelomino ili potpuno prilagoavaju promjenama ope razine cijena. INDEKSNI BROJEVI, vrsta relativnih brojeva koji prikazuju odnos izmeu dva stanja jedne pojave u razliitim vremenskim razdobljima. Razlikuju se bazni i lanani indeksi. Bazni indeksi imaju jedan period kao bazu i stanje pojave u svih drugih perioda se usporeuju s baznim periodom. Kod izraunavanja lananog indeksa stanje pojave iz jednog perioda usporedi se sa stanjem pojave iz prethodnog perioda, tj. baza se neprekidno mijenja. INDIKATOR, vanjsko obiljeje neke injenice, pojave i sl. INDIVIDUALNO RADNO VRIJEME, radno vrijeme potrebno radniku da proizvede jedinicu proizvoda (robe). Razliiti proizvoai proizvode robe u razliitim uvjetima pa je njihovo individualno radno vrijeme razliito kod proizvodnje jedinice proizvoda. INDOSANT, vlasnik vrijednosnog papira koji prenosi (indosira) taj papir na drugo lice (indosatora). INDOSMAN, potpis na poleini eka (ili slinog financijskog instrumenta) kojim se prenosi vlasnitvo tog instrumenta s potpisnika na donositelja. INDOSMAN OPENITO, prijenos vrijednosnog papira i prava koje on sadri sa jednog lica na drugo lice koji prenosi vrijednosni papir nazove se indosator. Indosman se vri tako da se indosant potpie na poleini mjenice. INDUSTRALIZACIJA, proces utvrivanja industrijskog naina proizvodnje u privredi neke zemlje. To je primjena strojne tehnike, uvoenje tehnike podjele rada i masovna proizvodnja, ne samo u industriji, nego i u drugim djelatnostima drutva. INDUSTRIJA, djelatnost ljudi na proizvodnji energije i preradi sirovina biljnog, ivotinjskog i mineralnog podrijetla. Industrija se dijeli na laku i teku, na ekstraktivnu i preraivaku i na industrijske grane proizvodnje. 59

INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA, prevrat nagla promjena u proizvodnji tehnici i tehnologiji. Prva industrijska revolucija ja zapoela u drugoj polovici 18 stoljea kad je strojna proizvodnja zamijenila runu. Druga, industrijska revolucija je zapoela potkraj 19 stoljea kada je zapoela iroka primjena elektrine energije u proizvodnji. Trea industrijska revolucija zapoela je krajem 20. st. uvoenjem elektronike, informatike i robotike u procese proizvodnje, dobara i usluga. INDUSTRIJSKI KAPITAL (proizvodni kapital) oni dio kapitala koji je prenesen u oblast proizvodnje (industrija, poljoprivreda i dr.) i poprima novani proizvodni i robni oblik. Ovaj oblik je temeljni oblik kapitala i samo on moe stvoriti nove vrijednosti i viak vrijednosti. Ostali oblici (trgovaki zajmovni kapital) omoguavaju preraspodjelu vika vrijednosti. INFERIORNA DOBRA, dobra nie kvalitete koja nosioci niskih dohodaka kupuju jer su im superiornija dobra nedostupna, pa je dohodovne elastinost potranje takvih dobara negativna. Poveanje dohotka smanjuje potranju za inferiornim dobrima i obratno. Ili inferiorno dobro je dobro ija potronja opada kad dohodak potroaa raste. INFERIORNO DOBRO, dobro ija potronja opada kad dohodak raste. INFLACIJA, rast ope razine cijena nekih dobara i usluga i otud pad kupovne snage novca. Inflacija postoji uvijek kada postoji jaz izmeu manje ponude i veeg traenja (potranje). INKASO POSLOVI, neutralni poslovi banaka kada one vre naplatu tuih potraivanja za tui raun. Za svoje usluge banka naplauje proviziju. INKOPATIBILNO, nespojivo, neodrivo, neprimjenljivo. INOVACIJA, otkrivanje ili pak primjena neke nove spoznaje. INOZEMNI KAPITAL, kapital koji pripada vlasnicima iz drugih zemalja, ili tui kapital koji je uzet ili posuen od drugih zemalja. 60

INSOLVENTNOST, nesposobnost dunika da udovolji svojim dospjelim platenim obavezama. Zbog insolventnosti esto puta poduzee zavri u steaju. INTABULACIJA, upis prava zaloga na nekretnine (hipoteke). Upis se vri u zemljine knjige koji se vode u opinskim sudovima i nazivaju se gruntovne knjige gruntovnica. INTEGRACIJA, povezivanje, spajanje ujedinjavanje raznih elemenata u jednu cjelinu. Poduzea se spajaju ili pripajaju radi ekonominosti i racionalnije proizvodnje, poveanja proizvodnosti i ostvarenja to veeg profita. Oblici integracije su razliiti. Poduzee se mogu spojiti, kao takva prestaju da postoje, a poslovanje nastavljaju u novom poduzeu. Poduzea se mogu zdruiti, tako da sva poduzea zadravaju poslovnu samostalnost, ali neke poslove prenose na zdrueno poduzee. INTEGRALAN, povezan (integritet-cjelokupnost). INTENZIVNA POLJOPRIVREDA, moderna poljoprivreda, primjena tehnike, mineralnih gnojiva, visokokvalitetnih proizvoda i visoka proizvodnost, smjenjivanje plodoreda i dr. INTERAKCIJA, dvosmjerna komunikacija i ponaanje konkretnih ljudi u meusobnim odnosima. INTERDISCIPLINARNI TIMOVI, timovi sastavljeni od specijalista razliite struke i zanimanja. INTERMEDIJERI ILI INTERMEDIJATORI, posrednici obino u financijskim poslovima. INTERNA KONTROLA, kontrola unutar radne organizacije. Nju ostvaruju kontrolni organi ustanovljeni aktima radne organizacije. To su kontrola kvaliteta proizvoda, kontrola financijskog poslovanja i dr. INTERPENETRACIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA, kolanje razliitih vrijednosnih papira, tuzemnih i inozemstvu, u funkciji kreiranja financijskog izvoza, plaanja, zaloga ulaganja i dr.

61

INTERVENCIJA FINANCIJSKA, je djelatnost kojom drava kupuje ili prodaje svoju valutu na tritu deviza da bi utjecala na devizni teaj svoje valute. INTERVENCIONIZAM, oblik vanjskotrgovinske politike koji polazi od unutranjih razvojnih koncepcija koja nastoji uskladiti s mogunostima svjetskog trita. INTEZIVNOST RADA, stupanj troenja radne snage u jedinici vremena, znai poveanje proizvodnje u jedinici vremena zahvaljujui poveanim naporima radnika i veim utrokom energije. INVENTAR, predmeti, materijalna dobra koja posjeduju neke fizike ili pravna lica. Moe biti ivi inventar (rodna stoka, stoka u toru), mrtvi inventar (strojevi) i sitni inventar (razni alati). Inventar je spisak sredstava u nekom poduzeu, radionici ili prostoriji. INVENTURA (inventarisanje), popis sredstava u poduzeima, radionicama i slino, prodavaonicama i dr. Obavezno se provodi najmanje jednom godinje (obino na kraju godine), a moe i vie puta. Redovna inventura se vri u vrijeme kada je to normativnim aktima utvreno. Izvanredna inventura se provodi kada to prilike zahtijevaju npr. kad odgovorno lice vri predaju sredstava radi kontrole, u toku pljake, provale, poara i dr. INVEST TRUST, financijska organizacija koja prikuplja sredstva od malih tedia i ulae ih u raznovrsne papire. INVESTICIJE, ekonomske aktivnosti kojima se odrie od sadanje potronje radi poveanja budueg outputa, a mogu biti materijalne, kapitalna dobra (oprema), ili ne materijalne (odgoj, zdravstvo, istraivanja), dok u financijskom smislu podrazumijeva kupnju vrijednosnih papira (dionica). INVESTICIJSKA BANKA, banka kojoj je glavni posao prikupljanje novca za poduzea (ili sline organizacije), stavljanje na trite novih javnih emisija vrijednosnica dotine organizacije, ili plasiranjem privatnih dugovnih instrumenata kod kreditora. 62

INVESTICIJSKI ELABORAT, skup dokumenata na osnovu kojih se moe vidjeti opravdanost ulaganja u investicijsku gradnju ili opravdanost zahtjeva za investicijskim zajmom (kreditom). Sastoji se iz investicijskog programa, projektnog programa, idejnog projekta i specifikacija. INVESTITOR, poduzetnik ili poduzee koje ulae kapital u gospodarske ili uslune djelatnosti. IPSOIURO po samom pravu, po logici stvari automatski. ISPORUKA, obaveza prodavca da prema zakljuenom kupoprodajnom ugovoru isporui robu kupcu. IZDATNICA (trebovanje), dokument na osnovu kojega skladitar izdaje iz skladita sirovine, materijal, gotovi proizvod i druge predmete. Na temelju izdatnice knjigovodstvo provodi zaduenje skladita i zaduenje primaoca robe. IZLAZNA FAKTURA, raun koji poduzee ispostavlja kupcu za prodanu robu. To je faktura koja je vezana za prodaju i izlaz robe iz skladita. Nasuprot tome, faktura za robu kupljenu od dobavljaa naziva se ulaznom fakturom. IZRAZ INFLACIJA, je stalno poveanje ponderiranog prosjeka svih cijena tijekom vremena. IZRAZ INVESTICIJA, predstavlja poveanje koliine kapitalnih dobara. IZRAZ IZVOZ, predstavlja prodaja robe i usluga drugim zemljama. IZRAZ RAZMJENE, identitet koji stavlja u jednakost nominalnu vrijednost svih monetarnih transakcija za finalna dobra i usluge i nominalnu vrijednost proizvodnje i kupljene robe i usluga. IZVJEE, oznaava pismenu prezentaciju injenica u svezi sa poduzetnim aktivnostima. IZVJETAJ O POSLOVANJU, pismena analiza poslovanja poduzea. Godinji izvjetaj o poslovanju je sastavni dio zavrnog rauna. Izvjetaj 63

o poslovanju sastavljaju strune slube i podnose ga organima upravljanja. Kada ga ovi usvoje izvjetaj postaje dokument koji se upuuje nadleni dravnim institucijama, zajedno sa ostalim dijelovima zavrnog rauna. IZVOD, predstavlja dokument (pismenu informaciju) koju banka ili zavod za platni promet dostavlja svome klijentu u kome ga izvjetava o promjenama i stanju njegovog iro rauna. IZVOZ, (eksport), u uem smislu predstavlja prodaju domae robe inozemstvu. IZVOZ KAPITALA, je plasman kapitala u inozemstvo s ciljem stjecanja profita. Bijeg kapitala je onda kada se prebacuje velika suma novca iz jedne u drugu zemlju radi izbjegavanja nesigurnosti (devalvacija, revalvacija ) i tako izbjegli gubitak kapitala poduzea. IZVOZNA DOZVOLA, dokument koji izdaje dravni organ i daje pravo izvozniku da izveze odreenu koliinu robe. IZVOZNA PREMIJA, suma novca koja se daje izvozniku da izveze odreenu koliinu robe. To je zapravo stimulacija izvoznicima da poveaju izvoz odreene robe u inozemstvo. Izvozne premije se odreu