9772303

853003

ISS

N 2

303-

8535

Đelo Hadžiselimović

Vizija raja u istarskom seluStr. 28/29

Zbog slabe kontrole

Voće i poVrće puni pesticidaStr. 6/7

kukuruZna silažaod pripreme zemljišta do konzerViranja maseStr. 34

korisni saVjeti za uzgoj uljane repiceStr. 36/37

značaj kompostiranja organskog otpadaStr.32

kuHamo sa Predragom tošićemkako koristiti začineStr. 44

agro.planeta@cerd.ba • Godina II • Broj 12 • Avgust 2016. godine • Cijena 2.50 KM

9772303

853003

ISSN

230

3-85

35

2 3

IZDAVAČ: Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD), Bulevar vojvode Petra Bojovića 1a, Banja Luka / DIrektor I glAVnI ureDnIk: Miodrag MATAVULJ / oDgoVornI ureDnIk: Sandra JoSoVić / ureDnIk struČnIh prIlogA: Snježana KARić /grAfIČkI ureDnIk I fotogrAf: Branka MATAVULJ / reDAkcIjA: Milovan ANToNić, Dragi Žujo / reDAktor: Ranko PAVLoVić / MArketIng: ivana iVANoVić, Telefon: +387(0)51 325 020, +387(0)65 812 315 / reDAkcIjA: Telefon: +387(0)51 325 020, Fax: +387(0)51 325 021, e-mail: urednik.agroplaneta@gmail.com / ŠtAMpA: Grafomark d.o.o. Laktaši / Tiraž 3000 / cIjenA pojedinačnog

primjerka je 2,50 kM / IZlAZI jeDnoM MjeseČno Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, broj 07.06/053-8/2015-7 od 10.09.2015. godine, poljoprivredni magazin "Agro PLANETA", Banja Luka, upisan je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 663. izdavač nije odgovoran za sadržaj zakupljenog reklamnog prostora. NASLoVNA STRANiCA / Branka M. / Povrće

23

42

12

12. Kozara etno festival održan u PisKavici i BanjaluciViše od 400 učesnika i 5000 posjetilaca

riječ stručnjaKa o PermaKulturi FilozoFija rada sa prirodom

divlja ruža ili šiPuraK lijek za nepce i razne bolesti

animalna proizVodnjapoboljšanje genetskih

potencijala mliječnih kraVa

30

selu u pohode stari majdan- čuVari

tajni dreVnih naroda

uvodniK

oPasnost vreBa iz tanjira

Jedna od rijetkih međunarodnih kulturno-umjetničkih manifestacija koja se održava i u ruralnoj sredini jeste “Kozara etno” festival koji je nedavno po dvanaesti put organizovan u Piskavici i Banjaluci i okupio više od 400 učesnika i oko pet hiljada posjetilaca. To nam svjedoči da kultura ne mora biti privilegija samo gradskih sredina i istovremeno kako entuzijazam nadoknađuje sredstva kojih uvijek nedostaje za ovakve događaje.Sa posebnim zadovoljstvom pišemo o ovom festivalu, ali se zato sa sjetom, u rubrici „Selu u pohode“ prisjećamo kako se nekad živjelo u varošici Stari Majdan, kod Ljubije, dok se cjelokupni ekonomski život naslanjao na obližnji Rudnik željezne rude „Ljubija“. Sada su se mnogi Majdanci okrenuli poljoprivredi, posebno uzgoju jagodičastih kultura, jer ovaj prostor pruža idealne uslove za poljoprivrednu proizvodnju. U ovom broju magazin Agro PLAneTA ukazuje i na to da danas domaćice sa strahom pred porodicu iznose jela spravljena od voća i povrća kupljenog na tržnicama i u prodavnicama, jer kontrola zdravstvene ispravnosti tih proizvoda još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. naše zdravlje je uglavnom prepušteno savjesti poljoprivrednih proizvođača koji mogu da koriste pesticide i druga hemijska sredstva bez ikakve kontrole. Sjećate li se legendarnog urednika dokumentarnog programa HRT-a Đele Hadžiselimović za koga malo ko zna da je porijeklom iz okoline Kotor Varoša? On je za televiziju birao najkvalitetniju svjetsku TV produkciju, i ako je to morao da radi, sada ne mora da bira šta će pojesti, jer – jednostavno ode u svoj vrt i ubere šta hoće. A vrt mu se nalazi u istarskom selu Pršanj, pa ako vas put tamo nanese, vjerovatno ćete ga sresti.nastavljajući o tome kakvu hranu jedemo, spomenućemo i reportažu o malom poljoprivrednom imanju porodice Marić iz Mostara. Oni proizvode i u vašu kuhinju dopremaju zdravu hranu, onakvu kakvu spremaju za sebe...Ali, da ne otkrivamo šta ćete sve moći pročitati u ovom broju. Potrudili smo se da pokažemo da promjena imena našeg magazina nikako nije bila sama sebi svrha, nego da se to moralo odraziti i na raznovrsnost, zanimljivost i kvalitet sadržaja.

Miodrag MatavuljGlavni urednik 38

Jednostavan i brz način za pretplatu:

1. Izvršite uplatu u banci po instrukcijama koje su date u nastavku

2. Nakon uplate kontaktirajte redakciju na + 387 (0)51 325 610 i obavijestite nas o uplati

Cijena godišnje pretplate iznosi 30,00 KM.

Uplate izvršiti na transakcioni račun: 567-241-27000177-55Sberbank BHSvrha doznake: Članarina - godišnja pretplata na magazin

Primalac: Centar za ekonomski i ruralni razvoj – CERDBulevar vojvode Petra Bojovića 1a 78000 Banja Luka

Agro plAnetA ■ Juli 2016.

UKOLIKO ŽELITE DA DOBIJATE JEDINSTVENI MAGAZIN ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ “AGRO PLANETA”, PREPLATITE SE I POSTANITE DIO NAŠE PORODICE

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.4 5

ruski inspektori do kraja godine u rs

ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske prof.dr Stevo Mirjanić predstavio je

ambasadoru Ruske Federacije u BiH Petru Ivancovu izvozne potencijale Republike Srpske u oblasti biljne i animalne proizvodnje, prvenstveno voća, povrća, mesa i mlijeka, te njihovih prerađevina. Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni, ministar Mirjanić je istakao da je izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Republike Srpske u Rusiju porastao u 2015.godini u odnosu na 2014.godinu sa 4,3 miliona KM, na 12,7 miliona KM, te da u strukturi izvoza dominantno mjesto ima voće, prvenstveno jabuka. Ministar Mirjanić je istakao da RS ima velike šanse i mogućnosti u proizvodnji i isporuci svježeg mesa, prerađevina od mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, i da može ponuditi Rusiji značajne količine tih proizvoda.- Republika Srpska ima dobro razvijenu veterinarsku službu i može ispuniti sve uslove koje zahtijeva rusko tržište u vezi proizvoda animalnog porijekla-, rekao je ministar Mirjanić.Ambasador Ivancov je informisao ministra Mirjanića da će ruski inspektori nadležni za izdavanje sertifikata za izvoz, posjetiti Republiku Srpsku i BiH do kraja ove godine. Glavni cilj dolaska ruske delegacije biće inspekcija objekata za proizvodnju mesa i mlijeka.

limun skuplji od mesa

Cijena limuna u BiH dosegla je svoj maksimum i košta i do šest KM po

kilogramu, što je izrevoltiralo građane koji kažu da je akcijska cijena svinjetine bez kostiju jeftinija. Kilogram limuna pri uvozu u BiH košta malo viša od jedne marke, svjedoče podaci iz Uprave za indirektno oporezivanje, tako da nema osnove da to voće bude tako skupo.Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kazao je da je tokom prvih šest mjeseci 2016. godine u BiH uvezeno 4.751.817,79 kilograma limuna, ukupne vrijednosti 6.075.027,02 KM. Iz Udruženja za zaštitu potrošača kažu da su upućeni u činjenicu da su cijene limuna dosta visoke jer je u glavnim zemljama izvoznicama rod ove voćke podbacio. (Izvor: Nezavisne novine)

„agrona“ počela sa otkupom kornišona

Početkom jula ove godine firma „Agrona“ d.o.o. Živinice je započela otkup kornišona od kooperanata. Kao implementator projekta "USAID Partnerstvo za razvoj

agrobiznisa" firma „“Agrona“ je potpisala ugovore sa više od 2.255 kooperanata iz cijele BiH koji su napravili zasade kornišona na 1.650 dunuma zemlje.- Kooperanti koji su potpisali ugovor sa „Agronom“ imaju konstantan nadzor i pomoć stručne agronomske službe i lokalnih organizatora proizvodnje, te je kvalitet kornišona odličan, a prinos očekivan. Planirano je da se u tekućoj sezoni proizvede 7.000 tona kornišona na nivou BiH - izjavila je Ismeta Jakupović, direktorica firme „Agrona“ d.o.o. Živinice. Dio otkupljenih kornišona je namijenjen domaćoj prerađivačkoj proizvodnji pod bh. brendom "natura", a ostatak prerađivačkim kapacitetima širom evrope posredstvom firme "Brajlović" GmbH iz Austrije. (Izvor: Klix.ba)

eksperti obišli uzgajiVače smilja

eksperti za smilje s Korzike, koji su tokom jula posjetili Hercegovinu, zaključili su da su kapaciteti za preradu smilja nedovoljni, i kako je većina zasada stara od jedne

do dvije godine. Stručnjaci su posjetili ukupno 24 organizacije koje se bave uzgojem, otkupom i preradom smilja, kako bi im pomogli unaprijediti proizvodne procese i poboljšati kvalitet proizvoda. Zaključili su da se zbog budućih prinosa moraju povećati kapaciteti za destilaciju, ali i da je neophodno educirati proizvođače kako bi ova poljoprivreda kultura napredovala i opstala.- Potrebno je više raditi na edukaciji proizvođača o načinu sadnje (akcenat na međuredni razmak), navodnjavanju i đubrenju (oboje pozitivno utiče na količinu biljne mase, ali ne i na količinu i kvalitet ulja), vremenu žetve (optimalno pri oko 75 odsto otvorenog cvijeta) i načinu berbe (prenisko rezanje može uticati na buduće prinose, čak i dovesti do uništenja biljke) - zaključak je stručnjaka s Korzike. Ističu da se prinosi na 1.000 kilograma sirove mase kreću od 1 do 2.4 kilograma ulja. Optimiziranjem procesa prinos može dostići i do tri kilograma. Podsjećamo, u Hercegovini se nekad smilje otkupljivalo za pet KM, dok mu je cijena danas spala na 1,8 KM. (Izvor: Agroklub.ba)

besplatna škola za preduzetnike

generalni sekretar Spoljnotrgovinske komore /STK/ BiH Zdravko Marinković i direktor

Federalnog zavoda za zapošljavanje Omer Korjenić potpisali su Memorandum o saradnji, u skladu s kojim će se organizovati besplatna škola za preduzetnike u poljoprivrednoj proizvodnji. Riječ je o školi za 80 nezaposlenih lica koja su u procesu registracije ili su registrovali poljoprivrednu djelatnost uz podsticajna sredstva Federalnog zavoda za zapošljavanje, opština, kantona, Federacije BiH i drugih subjekata. Marinković je istakao da je riječ o provođenju edukativnih aktivnosti za različite kategorije lica, sa naglaskom na razvoj preduzetništva, saopšteno je iz Komore. Korjenić je rekao da je cilj ove aktivnosti da se podstakne povećanje kompetencija nezaposlenih lica osposobljavanjem za stručno vođenje i upravljanje poslovne djelatnosti, kao i u procesima proizvodnje u svim granama poljoprivrede, s ciljem njihovog razvoja i samoodrživosti. (Izvor: Srna)

na dunumu malinazarada do 4000 km

svojevrsna „epidemija“ podizanja malinjaka širom BiH, po svemu sudeći, još više će uzimati zamaha, što malo koga čudi, ako se pozabavi

računicom po kojoj na svakom dunumu zemljišta godišnje možete da zaradite i do 4.000 maraka. Da je riječ o primamljivoj svoti, svjedoči i podatak da troškovi podizanja zasada malina, izuzimajući radnu snagu i zemljište, iznose od 2.300 do 2.500 KM po dunumu, a potom godinama berete plodove svog ulaganja.Armin Kurbegović, menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, kaže da malina daje plod već u prvoj godini, ali je to ekonomski beznačajno i u pitanju su vrlo male količine, tako da pravi prinos pristiže u drugoj godini. na pitanje kada proizvođač otplati kompletna ulaganja, Kurbegović kaže da to uveliko zavisi od otkupnih cijena, uspješnosti roda i samog početnog ulaganja.- Prve godine, ukoliko dođe do pravog roda, može se reći da je proizvođač na pozitivnoj nuli - ističe on. Po njegovim riječima, i iznos neto zarade zavisi od otkupnih cijena i sorti, jer sve sorte ne vrijede jednako, s tim što je prosječna neto zarada od 3.000 do 4.000 KM po dunumu. (Izvor: Poljoprivreda.ba)

predaVanja za poljopriVrednike

stručnjaci iz Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CeRD), tokom jula su na poziv Regionalnog razvojnog servisa (RRS) iz Drvara, održali predavanje

za lokalne poljoprivredne proizvođače. naime, početkom jula održana su predavanja za dvije grupe proizvođača u Drvaru i Bosanskom Grahovu, dok je sredinom mjeseca održan i treći set predavanja za poljoprivrednike sa područja Glamoča. Teme koje su bile obuhvaćene predavanjem bile su: poljoprivredna proizvodnja, izrada poslovnih planova i ruralni razvoj. U okviru modula poljoprivredna proizvodnja korisnicima su predstavljeni znanja i vještine iz obavljanja biljne proizvodnje, sa akcentom na voćarstvo. Pored toga, teme ovih predavanja bile su i analiza zemljišta, đubrenje i ishrana bilja, pravilna obrada zemljišta, zaštita zasada i usjeva od prouzrokovača bolesti i štetočina. Korisnici su tom prilikom prošli praktičan kurs kako izraditi poslovni plan za vlastite potrebe. Obrađene su teme kao što su analiza tržišta, marketing i finansije, te su napravljeni konkretni poslovni planovi za svakog korisnika u okviru njegovih porodičnih aktivnosti u oblasti poljoprivrede.Treći modul, ruralni razvoj, korisnicima je predstavio šta je to ruralni razvoj, na koji način se uspostavlja, koji su sve segmenti ruralnog razvoja, zašto je neophodno udruživanje poljoprivrednika u zadruge, udruženja i slično. Učesnici su naveli da su im predavanja bila od velike koristi, naročito ako se uzme u obzir da su svi veoma uspješni poljoprivredni proizvođači i da od poljoprivrede obezbjeđuju egzistenciju za svoje porodice i sebe. P.N.

usVojen zakon o organskoj proizVodnji u Fbih

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, nakon što ga je

prethodno usvojio Dom naroda. Za Federaciju BiH usvajanje ovog zakona ima za primarni cilj pravno reguliranje oblasti organske proizvodnje.Posebno radi osiguranja uslova da taj sektor može biti razvijan u skladu s promjenama koje su se desile u poljoprivrednoj politici, u proizvodnji i na tržištu, te ispunjavanja dugogodišnjih zahtjeva onih koji se bave organskom proizvodnjom u BiH. Ovaj zakon primjenjuje se uz važeće propise o proizvodima kojima se uređuju proizvodnja, prerada, distribucija, deklariranje, označavanje i kontrola, uključujući propise o ljudskoj hrani i hrani za životinje.(Izvor: Agencije)

54

pomor ribe u križeVici

Crvena boja koja je počela teći rijekom Križevicom u Podrinju iza sebe je ostavila pomor riba i katastrofalnu štetu. Rijeka Križevica, pocrvenjela je

sredinom jula i nanijela ogromnu štetu ribljem fondu.- Još se ne zna od čega je Križevica bila modrocrvene boje, ali je takva na ušću u Drinu, pri veoma niskom vodostaju, potrovala svu ribu u Drini sa lijeve strane toka u dužini od nekoliko kilometara. Šteta je ogromna - rekao je Miroslav Lončarević, profesionalni ribočuvar na ovom području. Poslije nekoliko sati crvena voda je prestala da teče, ali je u Križevici uništila svaki vid života, a onda je napravila pomor i u Drini. (Izvor: Agencije)

Više pijaca, nego inspektora

Koliko se kontroliše upotreba pesticida na voću i povrću

spoljnotrgovinskom prometu, prilikom uvoza provjerava da li pošiljku hrane prati uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i certifikat koji izdaje nadležni organ zemlje izvoznice, a kojim se potvrđuje da je pošiljka ispravna. Inspektori vrše i organoleprički pregled pošiljke i uzorkovanje proizvoda za laboratorijske analize, a na principu procjene rizika - stoji u odgovoru koji potpisuje

glavni republički inspektor za hranu Pejo Đurašinović. Dodaje se da se uzorkovanje voća i povrća pri uvozu u RS vrši kako bi bilo utvrđeno da li je ono zdravstveno ispravno i sigurno za ljudsku upotrebu.- najveći rizik kod ovih proizvoda predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i toksičnih metala i upravo su to parametri na koje se vrše analize. Pesticidi se koriste u proizvodnji većine vrsta voća i povrća s tim da se moraju koristiti dozvoljena sredstva, u dozvoljenim koncentracijama i poštovati karenca – navodi se u dopisu.

sve na savjesti ProiZvoĐača

Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo i magistar agronomije, tvrdi da se pri uvozu uglavnom više vodi računa o pregledu papira, nego o kvalitetu proizvoda. On ističe da je kontrola kvaliteta često sporadična, jer se prednost daje prikazanim certifikatima, pa zbog toga ne možemo biti sigurni u kvalitet proizvoda ni kad je riječ o uvozu.- nema ozbiljnjijih kontrola. Sve je na savijesti proizvođača, na tome da li se pridržava uputstva kad koristi pesticide, počevši od koncentracije do zadnjeg prskanja - pojašnjava Jeleč. Ističe da bi bilo najbolje koristiti organsku hranu, ali da se i u toj oblasti radi o kontroli procesa proizvodnje, a ne samih proizvoda. Iz tog razloga je, tvrdi, područje organske proizvodnje izloženo podvalama, i to ne samo u BiH, već i u drugim zemljama. Pored svega navedenog, Jeleč kao dodatni problem navodi da se ne zna porijeklo brojnih proizvoda, jer se

na pijacama i u tržnim centrima često ne može vidjeti šta je domaći, a šta uvozni proizvod.- Potrošači su izloženi opasnostima. Kako se zaštititi!? Pranjem!? Ali, ne možete oprati karfiol ili sličnim glavica koje mogu biti pune ostataka pesticida. Možete oprati jabuku, koja ima čvrstu koru, ali je breskvu nemoguće oprati, jer nema čvrstu opnu pa pesticidi prodiru u unutrašnjost - poručuje Jeleč.

nedostatak ProPisa

Sa njim se slaže i Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ Mostar, koji kaže da proizvođači u BiH mogu slobodno koristiti pesticide, jer nema propisa koji ih ograničavaju. On ističe da razumije naše proizvođače, jer su ostali prepušteni sami sebi i nalaze se u teškim uslovima.- Država mora stvoriti ambijent za domaće proizvođače, ali i da zaštiti potrošače. Stručnjaci govore da prekomjernu upotrebu pesticida i ostalih hemijskih sredstava možemo da povežemo sa porastom broja malignih oboljenja - tvrdi Bago. Dodaje da 70 odsto proizvođača ne zna koliko pesticidi loše utiču na zdravlje, te da su zbog toga vjerovatno neoprezni pri njegovoj upotrebi.Da ima i savjesnih proizvođača, potvrđuje Dragoja Dojčinović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS i predsjednik Udruženja voćara RS, koji ističe da članovi njegovog udruženja vode računa o upotrebi pesticida i drugih hemijskih sredstava, te da imaju stroge kontrole po tom pitanju.- Malo je opasno kupovati rano voće i povrće od nesavjesnih proizvođača koji ne vode računa o rokovima, odnosno o tome kada mogu prodati proizvod, nakon posljednjeg prskanja ili tretiranja. Kod kasnih sorti voća, u zimskom periodu, ne može da bude ostataka pesticida. Što se tiče našeg Udruženja, mi se strogo pridržavamo pravila. ne bi mogli ni izvoziti. nikad nam niko nije vratio proizvode, a izvozimo u eU, Rusiju i druge zemlje - dodao je Dojčinović. On ističe da bi bilo dobro kada bi inspekcija malo više kontrolisala proizvode na pijacama, posebno rano povrće. Međutim, navodi on, problem je što ima više pijaca nego inspektora.

kako se Zaštititi?

I dok ne budemo potpuno sigurni u kvalitet onoga što jedemo, stručnjaci preporučuju da bi građani trebali da se sami zaštite guljenjem i pranjem voća i povrća. Među najzagađenije proizvode svrstani su celer, breskva, jagoda, jabuka, borovnica, nektarina, paprika, špinat, trešnja, kelj, krompir i grožđe. Pored toga, među zagađene proizvode spadaju limun, narandža, mandarina, grejpfrut, i krušku, dok su najčišći luk, avokado, kukuruz, ananas, mango, grašak, šparoge, kivi, kupus, patlidžan, dinja, lubenica.Ako je riječ o većoj koncentraciji pesticida, pranje ispod mlaza vode neće pomoći, pa se preporučuju druge metode. neke od preporuka su da se zeleno lisnato povrće, poput salate,

kelja i blitve, pere u sudoperu s vodom u koju ste dodali kašiku do dvije sode bikarbone, a da se pesticidi mogu isprati sirćetom, tako da na dvije šoljice vode stavite pola šoljice destiliranog bijelog sirćeta. - Ako želite do kraja prirodnu varijantu, djeluje i kombinacija soli i limunovog soka. napunite posudu vodom, pa joj dodajte kašiku soli i sok

jednog limuna. Stavite u mješavinu željeno voće ili povrće i pustite da stoji 10-15 minuta. nakon toga isperite pod mlazom vode, osušite i poslužite. Ako ne želite prati namirnice ničim drugim, osim čistom vodom, onda ih pustite da se namaču tokom noći. Potopite voće i povrće u vodi, pa sljedećeg jutra isperite mlakom vodom. nemojte ga prati čim ga kupite ili oprano ostavljati u frižider ili ostavu jer će se tako brže pokvariti - neke su od preporuka. Kaže se i da limun, narandžu, mandarinu, lubenicu te drugo voće i povrće čiju koru ne jedemo, takođe treba oprati, jer se pesticidi i bakterije lako prenose rukama i nožem, a korice limuna i naranže nipošto ne treba rendati u kolače, osim ako nismo sigurni da dolaze iz organskog uzgoja.

6

PIše: Nina SMAJIĆ

kolika je količina pesticida i drugih hemikalija koje se nalaze u voću i povrću, pitanje je koje muči brojne potrošače. U

želji da jedemu zdravu, domaću hranu, najčešće se snabdijevamo na pijaci, ali stručnjaci

upozoravaju da i tada moramo biti oprezni, jer se nerijetko pretjeruje s upotrebom pesticida. neophodno je, iz tog razloga, dobro oprati voće i povrće, a savjetuju se i druge metode zaštite.

najbolje je kupovati kod pouzdanog proizvođača u čiji kvalitet proizvoda smo se uvjerili tokom godina, a posebno treba biti oprezan prilikom kupovine proizvoda koji se prodaju uz cestu ili na neovlaštenim mjestima za prodaju, jer je, prema riječima naših sagovornika, kontrola takvih proizvoda upitna.

ko vrši kontrolu

na pitanje da li je moguće kontrolisati svo voće i povrće i ko to radi, kao i kakvi su propisi i da li apoteke imaju ograničenja po pitanju prodaje pesticide i drugih sredstva, u Agenciji za sigurnost hrane BiH kažu kako je za službene kontrole hrane biljnog porijekla na nivou primarne proizvodnje nadležna poljoprivredna inspekcija, a u proizvodnji i preradi, maloprodaji

i pri uvozu sanitarna inspekcija, odnosno inspekcije za hranu, organizovane na nivou entitetskih uprava za inspekcijske poslove i Inspektorata Brčko distrikta BiH, kantonalnih inspekcija i gradskih i opštinskih odjela za inspekcijske poslove.U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, pak, još nije ni zaposlen glavni inspektor za hranu, pa čak ni tržišni inspektor, a nema ni pomoćnika direktora u sektoru za graničn inspekciju. S druge strane, u RS ističu da je monitorng voća i povrća koji je rađen na teritoriji ovog entiteta pokazao da nema opasnosti. naime, iz Republičke uprave za inspekcijske poslove su pojasnili da se kontrola voća i povrća vrši prilikom uvoza u vanjskotrgovinskom prometu, te u unutrašnjem prometu u maloprodaji.- Republička inspekcija za hranu u

potrošači izloženi opasnostima

tema broja

7

kako se zaštititi od hemikalija na voću i povrću? iako se, prema riječima nadležnih, njihova upotreba kontroliše, savjetuje se dodatni oprez, naročito kad je riječ o određenim vrstama proizvoda kod kojih pesticidi lako dopru do unutrašnjosti, pa ni pranje ne pomaže

deset odsto ne zadovoljava kvalitet

Republička inspekcija RS saopštila je prošli mjesec da je veterinarska inspekcija tokom ove godine na pijacama izvršila ukupno 231 kontrolu proizvoda životinjskog porijekla, od čega je kod 29 utvrđena neispravnost.- Izvršeno je uzorkovanje mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i proizvoda od mesa, meda i jaja. Za dalju analizu ovlašćenih laboratorija uzeto je 105 uzoraka proizvoda životinjskog porijekla, a utvrđena neispravnosti kod 12 uzoraka – naveli su u Inspektoratu.

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

U RS ističu da je monitorng voća i

povrća pokazao danema opasnosti

kao što su Sarajevo i Zenica, mogli bez većih problema uzgojiti nekih šest do deset odsto hrane, potrebne za dnevnu potrošnju stanovnika koji tu žive.e, sad, da li tih šest ili deset odsto znači nešto nama u životu? na prvi pogled to je malo. Međutim, ako biste rekli da ste proizveli deset odsto hrane u gradu, to znači deset odsto manje energije za transport, pesticida, i nafte za kombajne i slično. Kada tako postavite tih deset odsto, onda vidite da to nije malo.o Kakvo stanje je u zemljama koje su već uvele permakulturu u gradovima, kao Latinska Amerika? Zemlje koje su već razvile ovaj sistem uspjele su doći do postotaka od nekih 30 ili 40 odsto. Dakle, ta proizvodnja pokrije trećinu dnevnih potreba stanovnika tog grada u kojem se ona proizvodi. To su već ozbiljne stvari. U Latinskoj Americi sada imaju vrlo hrabre projekte kojima pokušavaju doći do 100 odstotne proizvodnje u gradovima.▌ Zašto je još bitna permakultura?Permakultura ljudima pokazuje kako da organizuju prostor u kojem žive na održiv način. Ljudi su zaboravili takve stvari. Svi moramo negdje živjeti, trebamo krov nad glavom i hranu. Iako i sada to dobijamo iz ovog nekog industrijskog svijeta, pokazuje se da to dugoročno više neće moći tako funkcionisati. Više nema toliko resursa da bismo živjeli u betonu i vozali se svaki dan autima. Svijet tresu ekonomski problemi i dešava se upravo ono na šta su stručnjaci upozoravali da će se desiti. Pokrenute su goleme migracije stanovništva zbog problema sa opskrbom pitke vode, hranom i klimatskim promjenama. Ljudi misle da je to politički problem, ali nije.▌ Vjerujete li da je te probleme moguće riješiti permakulturom?Bolje spriječiti nego liječiti. Bolest je već debelo uzela maha, a kao što znate, bolesnik se ne može preventivno spašavati, već mu se moraju davati neki lijekovi. S druge strane, imamo one koji možda još nisu toliko zaglibili i mogu se na vrijeme spasiti. To su, recimo, zemlje Balkana, među kojima je BiH, koja je vrlo ruralna zemlja. Takve zemlje, koje su još uveliko ruralne, možda mogu početi razmišljati da dijelove svoje poljoprivredne proizvodnje prebace na permakulturne modele. Vaša zemlja ima veoma nizak procenat eko-proizvodnje,

iako je BiH nezagađena, nema nikakvih mega monokulturnih uzgoja sa hiljadama hektara, kao neke druge zemlje. Moram napomenuti da biološka poljoprivreda nije baš istovremeno permakultura. ▌ Kakav je onda odnos permakulture i organske poljoprivrede?

ne bih da zvučim prevažno ili prenapuhano, ali organski uzgoj je samo dio permakulture. Organska farma ili organska proizvodnja nije nužno permakultura. Imate farme koje se bave organskim uzgojem i sve rade na klasičan način, osim što hemijska sredstva zamjenjuju organskim gnojivima ili organskim zaštitnim sredstvima. Mi sa permakulturom pokušavamo otići korak dalje, tako da integrišemo prostor u kojem ljudi stanuju sa okolinom, proizvodnim površinama za hranu i slično.

biti Hrabar u eksPerimentisanju

▌ Da li permakultura dozvoljava korištenje hemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji?ne. naravno, niko vam to ne može zabraniti, ali vam mogu preporučiti da to ne koristite, jer sa permakulturom pokušavamo otvoriti prostor prirodi kako bi se vratila u svoju ravnotežu. Sjajno je imati diplome i znati svašta, ali je teško dokučiti šta sve priroda radi, a ona sjajno obavlja svoj posao. ne smijemo biti puni sebe i misliti kako neke stvari možemo raditi bolje od prirode. Mi smo se u posljednjih 50 godina navikli da se oslanjamo na mašine, hemijska sredstva i slično, ali nije uvijek bilo tako. Za hemijska sredstva trebate tvornice i energiju, ali trebamo biti svjesni da toliko energije neće biti na duge staze. U onom trenutku kada počnu problemi sa naftom, neka veća naftna kriza, ljudi neće više moći podržavati industrijsku poljoprivredu na način kako to sada čine.▌ Koliko je permakultura trenutno zastupljena u BiH?Još ste pioniri, koji tek počinjete otkrivati permakulturu i to zahvaljujući entuzijastima. U posljednje dvije do tri godine održali smo kurseve permakulture u tri najveća grada u BiH - Sarajevo, Banjaluka i Mostar. Kursevi su bili otvoreni za sve zainteresovane i neki od tih osoba, koji su bili na predavanjima, počeli su da primjenjuju permakulturu u tim gradovima. ▌ Posljednjih nekoliko godina se sve više priča o permakulturi. Da li je to možda postalo više pomodarstvo nego potreba, kao, recimo, zdrava ishrana koja je odjednom postala hit?Permakultura u ovom sadašnjem obliku postoji nekih 40-ak godina i u razvijenom svijetu je postala bum još osamdesetih godina, u Hrvatskoj prije četiri do pet godina, a kod vas nešto kasnije. Možda tu ima malo trendovske priče, ali mislim da to treba posmatrati i sa druge strane. Krize obično tjeraju ljude na neka nova rješenja. U sasvim dobrim uslovima, gdje su svi siti i sretni, gotovo da nema inovacija. To se nekako i istorijski pokazalo. naše krajeve trese ekonomska kriza, koja je potresla svijet još 2008. godine, ali kod nas nikada nije splasnula. Mi smo konstantno u stanju krize, pa tako ljudi koji žive u gradovima razmišljaju o nekim baštama i vlastitoj proizvodnji. S druge strane, ljudi se u posljednjih nekoliko godina počinju pitati šta ustvari jedu. evropa je ranije rekla ne GMO-u, a sada GMO pomalo počinje da ulazi u eU. Kada se sve to zajedno zbroji, dobijate odgovor zašto se sve više počinje pričati i razmišljati o permakulturi.

▌ Kakav savjet biste dali nekome ko tek počinje da se bavi permakulturom? Rad u bašti je početna stvar koju bi trebalo savladati, što i nije teško jer svi mi imamo nekoga ko se time bavi, pa nam može pokazati. Preporučio bih ljudima da čitaju i edukuju se. Iako na internetu ima mnogo informacija o permakulturi, ne bi bilo loše da skoknu na neku radionicu i čuju predavanja stručnjaka. Mnogi ljudi su mi znali reći da su dosta čitali i imali znanja o permakulturi, ali da im se tek na radionici to sve posložilo u glavi. Internet jeste danas veoma razvijen, ali tamo se može naći i mnogo informacija koje nisu baš tačne.Takođe bih savjetovao ljude da budu hrabri i eksperimentišu, bez straha od pogreške, jer se i na greškama uči. Svi mi koji smo već u permakulturi imali smo neke pogreške. naravno, treba paziti gdje se griješi. Greške u bašti su najjeftinije i tu se može eksperimentisati, ali ako radite neke stvari sa gradnjom, s obzirom na to da je ona dosta zastupljena u permakulturi, tu već ne bi bilo loše da imaju pomoć stručnjaka. ▌ Koliko je permakultura uopšte ekonomski isplativa?Jedan od principa permakulture jeste da se stvari najčešće urade same. Uzeću za primjer sistem za pročišćavanje otpadnih voda, koji skoro svaki permakulturni projekat ima. Mogli biste otići u robnu kuću i kupiti tako nešto, ali s druge strane to možete napraviti i sami i to veoma jeftino. Takođe, možete otići i kupiti panele, koji daju vruću vodu, ali ih možete napraviti sami. Kada ih počenete praviti sami, vidjećete da su materijali za to prilično jeftini i da su principi gradnje vrlo jednostavni. Potakao bih ljude da sve što mogu probaju napraviti sami, jer se na taj način najbolje uči i možete se doći do iznenađujućih rješenja. nekada je u bivšoj Jugoslaviji postojala velika kultura „uradi sam“. Ljudi su nekada dosta toga radili sami, a danas smo naučili da sve kupujemo.

Ivan Gregov, instruktor permakulture iz Zagreba

resursa sVe manje, stanoVnika sVe Više

Permakultura se ne mora isključivo primjenjivati na selu ili u bašti. ona se može koristiti na balkonu ili krovu zgrade, a mogu se čak raditi i vertikalne bašte. Potičemo ideju da hrana može nastati i u gradovima, jer je to trenutno veliki trend u svijetu

8 9

na radionice dolazi gradska populacija

na radionice koje smo organizovali u BiH uglavnom je dolazila gradska populacija, tačnije, osobe koje se rekreativno bave poljoprivredom. Možda je to zato što jedan dio ljudi koji žive u gradovima nisu tamo sretni i razmišljaju da odu iz njih u neku ruralnu sredinu. S druge strane, imate i one koji žele sami da uzgajaju svoju hranu i energiju. Poljoprivrednici još ne prate toliko permakulturu, jer ih ne zanimaju nove ideje i literatura, s obzirom na to da nemaju toliko prostora za eksperimentisanje. Treba biti pošten i odati im priznanje, jer su poljoprivrednici u kolotečini u kojoj moraju povratiti svoje ulaganje, što znači ostvariti prinose i dobiti za njih dobru cijenu otkupa. Hobisti to ne moraju, i zbog toga oni imaju više prostora za novotarije i eksperimentisanje.

RAzGovARAlA: Snježana KARIĆ

iako je permakultura doživjela svoj uzlet još osamdesetih godina prošlog vijeka, o njoj se u BiH malo toga zna i gotovo je niko ne

primjenjuje, jer nismo ni svjesni činjenice da svijet više ne može podnijeti ovaj nivo potrošnje energije i resursa, kaže u intervjuu za naš magazin Ivan Gregov, instruktor permakulture iz Zagreba. On pojašnjava da permakultura podrazumijeva skup vještina za samoodrživ život, od uzgoja hrane, preko gradnje objekata prirodnim materijalima, pa do proizvodnje energije.- To znači mnogo manje računa i troškova života, a uz sve to živite u prirodnim materijalima, proizvodite sami svoju energiju i hranite se zdravo - kaže Gregov.

▌ Da li to znači da je permakultura pravi odgovor za probleme svijeta u kojem je sve više ljudi, a sve manje resursa?Bilo bi bahato reći da je to pravi odgovor. Sigurno nije jedini, ali jeste nekakav odgovor. Permakultura je zasigurno dobar odgovor na krizne situacije i dobro je da se znanje akumulira i širi, jer bi nam već sutra, ako ne i danas, to znanje moglo trebati. Imamo zanimljiv primjer iz Latinske Amerike gdje se permakultura koristila na instutucionalnom nivou. To su jedine zemlje u kojima je još devedesetih godina vlast naredila da se hrana počne uzgajati u gradovima, kako bi stali u kraj siromaštvu i nedostatku hrane. Te zemlje su dragocjen eksperiment za sve nas zajedno, jer je tamo to isprobano i već postoje određeni rezultati te akcije. nakon njihovog ekepserimenta sada niko ne može reći

da permakultura nije pravo rješenje, jer su te zemlje pokazale da se može mnogo toga riješiti na ovaj način.

obrok sa krova

▌ Kako se permakultura može primijeniti u gradovima?I u gradu se mogu imati bašte na neočekivanim mjestima. Permakultura je zbirka nekih principa, koje ne morate koristiti isključivo na selu. Možete ih, recimo, koristiti na balkonu ili krovu zgrade, a mogu se čak raditi i vertikalne bašte i slično. Mi potičemo ideju da hrana može nastati i u gradovima. To je trenutno veliki trend u svijetu, gdje sve više hrane nastaje u gradovima.Vi biste sada u bilo kojem većem gradu u BiH sa izuzetkom, možda, vrlo zagađenih gradova

Gradovi u Latinskoj Americi pokušavaju

da postanu samoodrživi u pogledu proizvodnje

hrane

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

10 11

PIše: mr. Tea zeRdelIĆ

koncept dobre poljoprivredne prakse je moderni koncept poljoprivrednog racionalnog i održivog gazdovanja. On je

izraz prevencije od ekološke krize, koja ozbiljno prijeti čovječanstvu u svim aspektima proizvodne aktivnosti čovjeka. Dobra poljoprivredna praksa je nužnost i imperativ moderne poljoprivredne proizvodnje.

kontrolisana ProiZvodnja

Kako ishrana, direktno i u najvećoj mjeri, utiče na čovjekovo zdravlje, neophodno joj je posvetiti znatno veću pažnju kroz kontrolisanu primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Dobra poljoprivredna praksa je samo skup preporuka kako biti dobar poljoprivredni proizvođač i kako poboljšati svoj rad. Održiva poljoprivreda podrazumijeva da čovjek prirodu sačuva na održivim principima i da je koristi onoliko koliko dopušta njeno reprodukovanje (Znaor 1996).evropsko tržište nameće obavezu implementiranja odgovarajućih standarda i u oblasti proizvodnje hrane. Briga o kvalitetu odnosi se na oblasti nabavke sirovina, proizvodnje gotovih proizvoda, skladištenja, prodaje, distribucije, odlaganja otpada, informiranja potrošača i drugih bitnih obilježavanja, gledano kroz prizmu smanjenja troškova poljoprivrednog proizvoda.

šta je globalgaP?

Certifikacija proizvoda/proizvodnje prema normi GLOBALGAP pojavljuje se kao jedna od bitnih preporuka trgovačkih lanaca usmjerena prema dobavljačima poljoprivrednih proizvoda.norma eureGAP objavljena je prvi put 1997. godine. Objavila ju je euro-Retailer Produce Working Group-a (eurep grupa) koju su činili evropski trgovci hranom, poljoprivredni proizvođači i članovi raznih interesnih udruženja.

norma je definisana na zahtjev kupaca s ciljem stvaranja opšte prihvaćene norme dobre poljoprivredne prakse (DPP/GAP). U rujnu/septembru 2007. godine eurep grupa se proširila u obimu i promijenila ime u GlobalGAPDokumentovana je na način da je prikladna za provedbu procesa certifikacije prema međunarodno prihvaćenim procedurama. GlobalGAP uspostavljen je kao ključna garancija dobre poljoprivredne prakse (Good Agriculture Practise) na globalnom tržištu. Uvođenje standarda na poljoprivredno gazdinstvo je proces od minimalno četiri do šest mjeseci, kojeg implementiraju konzultanti sa iskustvom i koji nisu u vezi sa certifikacijskim tijelom koje u završnoj fazi vrši ocjenu cjelokupnog standarda.

koje standarde farmeri moraju isPuniti

U najkraćem, potrebno je osposobiti objekte za dobru poljoprivrednu i higijensku praksu na gazdinstvu, izraditi analize rizika za sve procese i napisati radna uputstva po kojima se svakodnevno popunjavaju evidencije svih aktivnosti na farmi. evidencije uključuju: dokumentaciju o lokacijama zasada, sjetvenom / sadnom materijalu, agrotehničkim radovima, navodnjavanju, otpadima i zagađenjima na farmi, zaštiti okoliša, prihrani i zaštiti usjeva, deklariranju i sljedljivosti proizvoda, opozivu proizvoda, postupku berbe, rukovanju finalnim proizvodom, kao i higijeni za vrijeme svih aktivnosti u proizvodnji.Kada imamo kontroliranu proizvodnju u svim fenofazama, dolazi do smanjenja ukupnih troškova proizvodnje. Certifikat GlobalGAP predstavlja „pasoš“ poljoprivrednih proizvoda za međunarodno tržište. Standard je do sada imao više verzija, a posljednja verzija standarda - Verzija 5.0 je u obaveznoj upotrebi od 1. jula 2016. Verzija 5.0 standarda ima 218 kontrolnih točaka, od toga: 87 primarnih, 113 sekundarnih

i 18 preporuka. Da bi poljoprivredno gazdinstvo ispunilo potrebne uvjete za certifikaciju treba zadovoljiti sve primarne kontrolne točke (95 odsto sekundarnih kontrolnih točaka), dok preporuke nisu obvezne ali su poželjne.

ko sve može da se Prijavi Za CertifikaCiju

Sam standard se ne obraća direktno krajnjim potrošačima, već predstavlja komunikaciju između poslovnih partnera. Shodno tome GlobalGAP ima ograničenu upotrebu i ne može se postavljati na krajnji proizvod. Standard ne pokriva cjelokupan lanac snabdijevanja, već je fokusiran na primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Svaki poljoprivredni proizvođač može da se prijavi za GlobalGAP certifikaciju, pri čemu ima dvije mogućnosti: da aplicira individualni proizvođač i on je nosilac certifikata ili aplicira grupa proizvođača, kao pravno lice, i ona postaje nosilac certifikata. Cilj primjene je jačanje povjerenja kupaca u kvalitetu i zdravstvenu ispravnost poljoprivrednih proizvoda, smanjenje negativnog utjecaja konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš. Vrhunska kvaliteta proizvoda, te stalne inovacije i praćenje svjetskih trendova, kao i kontrola i smanjenje troškova je praktički jedina mogućnost opstanka poljoprivrednih subjekata na domaćem i ino tržištu. Za pogreške u prehrambenoj industriji nema prostora, tržište to strogo kažnjava. Primjenom standarda GlobalGAP povećava se likvidnost i ekonomičnost poljoprivrednog gazdinstva, kao i njegova konkurentnost na domaćem tržištu i tržištu eU, što na kraju dovodi do boljeg financijskog rezultata u odnosu na gazdinstva koja svoju proizvodnju baziraju na konvencionalan način proizvodnje. Visok nivo kvalitete prehrambenih proizvoda omogućuje postizanje boljih cijena na tržištu, jer tu kvalitetu prepoznaju potrošači, koji su sve više svjesni činjenice da je zdrava i kvalitetna prehrana osnovni uvjet dugog i dobrog života.

U FoKUSU Primjena standarda GlobalGAP na poljoprivrednim gazdinstvima

evropsko tržište nameće obavezu implementiranja odgovarajućih standarda i u oblasti proizvodnje hrane. briga o kvalitetu odnosi se na oblasti nabavke sirovina, proizvodnje gotovih proizvoda, skladištenja, prodaje, distribucije, odlaganja otpada, informiranja potrošača i drugih bitnih obilježavanja, gledano kroz prizmu smanjenja troškova poljoprivrednog proizvoda

PreDStaVLjamo ZaDrUGU

PIše: dragan ĐuKIĆ

Zemljoradnička zadruga “Brka” iz brčanskog naselja Brka iz godine u godinu niže uspjehe, što njenim

kooperantima daje mogućnost lakšeg pristupa tržištu, kako domaćem tako i inostranom.Kao jedan od osnovnih ciljeva ove ZZ jeste okupljanje mladih proizvođača i razvoj sela kao temeljne vrijednosti snažne zadruge, u kojoj će svako ostvariti svoje ekonomske ciljeve i imati dobrobit od svog i zajedničkog rada.

ProiZvodnja mlijeka

Šaćir Rahman, direktor ove Zadruge, pojašnjava da svojim kooperantima nude brojne pogodnosti koje život na selu mogu učiniti mnogo lakšim i ekonomski isplativim. On ističe da njihovi zadrugari raspolažu značajnim proizvodnim potencijalom, posebno kada je u pitanju proizvodnja mlijeka. Tako, ova ZZ preko svojih kooperanata iz distrikta Brčko i okolnih opština u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, godišnje obezbjeđuje čak oko 5.000.000 litara mlijeka.Iako je riječ o kvalitetnom mlijeku, Rahman kaže da znatne količine koje prikupe od svojih kooperanata trenutno ne zadovoljavaju rigorozne evropske standarde predviđene Pravilnikom o kvalitetu mlijeka, pa samim tim nisu u mogućnosti da plasiraju svoje proizvode na tržištu eU. Pored toga, zadruga radi i na konstantnoj edukaciji svojh kooperanata kako bi poboljšali kvalitet mlijeka i omogućili siguran plasman istog kako na domaće tako i na inostrano tržište.Da bi dugoročno riješili ovaj problem u korist svojih zadrugara, ZZ “Brka” je prošle godine

aplicirala kod češke Vlade za projekat koji se odnosi na poboljšanje kvaliteta i povećanje količina mlijeka. - Razvojna agencija i Ministarstvo spoljne trgovine češke Vlade podržali su nas i mi smo nedavno potpisali memorandum na iznos od 580.000 evra, od čega će oni da učestvuju sa 480 hiljada, a mi sa 100 hiljada - kaže Rahman.

temelj Za iZgradnju mljekare

ZZ “Brka” ima obavezu da izgradi objekat u kome će biti smješten sabirni centar za mlijeko koji će ujedno predstavljati temelje za izgradnju prve mljekare na području Brčko distrikta, kao i centar za edukaciju poljoprivrednih proizvođača. Projektom je takođe predviđeno da kooperanti zadruge obiđu poljoprivredne proizvođače i mljekoproizvođačke kapacitete u Republici Češkoj.Memorandumom je definisano da će češka Razvojna agencija da obezbijedi cisternu za transport mlijeka kapaciteta 10 tona, 22 laktofriza, dva sabirna tanka od po 20 tona i savremenu laboratoriju za kontrolu kvaliteta mlijeka. - Mi imamo dalje obavezu da kroz ovu laboratoriju pratimo kvalitet mlijeka i da tokom 2016. i 2017. godine dođemo do toga da mlijeko bude odgovarajućeg kvaliteta, da se može plasirati na tržište evropske unije, što i jeste naš krajnji cilj - kaže Rahman.Zadrugari vjeruju da će im ovo biti “razvojni vjetar u leđa”, a da će zahvaljujući novoj opremi moći da povećaju i broj kooperanata, a samim tim i količine mlijeka. - Sa trenutnih pet miliona litara mlijeka godišnje, očekujemo da ćemo postići kapacitet od barem

osam miliona litara. Od toga, moramo se založiti da najmanje 90 posto mlijeka ima evropski kvalitet - ističe direktor Zadruge.Kako nam je objasnio, u sklopu sabirnog kompleksa planiran i prostor za instaliranje mljekoprerađivačkih kapaciteta. - najvjerovatnije da ćemo ići na proizvodnju polutvrdog i tvrdog sira i eventualno liniju za maslac, proizvod koji već plasiramo na tursko tržište - kaže direktor Zadruge.Ukoliko u potpunosti uspije realizacija ovog projekta, nema sumnje da bi ZZ “Brka” mogla da postane razvojni zamajac stočarskog segmenta poljoprivredne proizvodnje u distriktu.

brčaci žele mlijekom osVojiti eu

Zemljoradnička zadruga “Brka” iz Brčko distrikta bilježi uspjehe

kao jedan od osnovnih ciljeva ove ZZ jeste okupljanje mladih proizvođača i razvoj sela kao temeljne vrijednosti snažne zadruge, u kojoj će svako ostvariti svoje ekonomske ciljeve i imati dobrobit od svog i zajedničkog rada

duga tradicija

Zemljoradnička zadruga “Brka” osnovana je 2002. godine, na bazi bogate tradicije zadrugarstva u ovom kraju, koja seže do daleke 1946. godine. Zadruga djeluje na području 11 opština na sjeveroistoku BiH, i bavi se organizovanom proizvodnjom i plasmanom mlijeka, voća i povrća, žitarica, uljarica, te prometom repromaterijala za poljoprivredu. Pored svježeg programa u ponudi imaju i suhi, te smrznuti program. Ova Zadruga trenutno ima 670 registrovanih kooperanata koji se bave proizvodnjom mlijeka. najveći broj njih je iz južnog dijela Brčko distrikta, kao i iz susjednih opština u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, dok mogućnosti za kooperaciju sa proizvođačima mlijeka ima i u istočnom dijelu ove lokalne zajednice.

kontrolisana proizVodnja, usloV za tržište eu

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

Jedan od ciljeva zadruge je okupljanje proizvođača

12 13

PIše: Sandra JoSovIĆ

mnoga potkozarska sela čuvaju tradiciju i narodne običaje Kozare koji su se stvarali vijekovima. Specificna pjesma

“ojkača“, narodna nošnja, kuhinja i tradicionalne aktivnosti u kući i polju daju kozarskim selima odlike po kojima su jedinstvena u svijetu. Prvog vikenda poslije 28. juna, od 2005. godine, u potkozarskom mjestu Piskavica i gradu Banja Luka, održava se tradicionalni festival „Kozara etno“. I ove godine, festival je bio prilika da se u Piskavici okupe gosti i domaćini i da na nekoliko dana, ovo malo potkozarsko mjesto postane centar svijeta. U periodu od 1. do 4. jula festival je okupio više od 400 učesnika iz pet zemalja svijeta, a bogati program privukao više od 5000 posjetilaca.

bogatstvo raZličitosti

Festival “Kozara etno” ima za cilj promociju bogatstva različitosti nematerijalnih kultura svijeta koja treba da podstakne lokalno stanovništvo da više cijeni svoje kulturno nasljeđe. Festival je i prilika da se lokalna kultura i tradicija predstavi široj domaćoj i međunarodnoj javnosti kroz ulogu promotivnog alata za razvoj ruralnih zajednica na principima održivosti. Takođe, “Kozara etno” je jedan od

rijetkih međunarodnih festivala koji se, pored urbane, održava i u ruralnoj sredini i na taj način

obogaćuje kulturne i turističke sadržaje ruralnih prostora. Posebnosti festivala se ogledaju u njegovanju izvornog kulturnog stvaralaštava i lokalnog kulturnog identiteta kao resursa za razvoj privrednih aktivnosti, a posebno ruralnog turizma. “Kozarski etno” prikazuje kozarskog čovjeka, kako se nekada živjelo na Kozari i u Potkozarju kroz prezentaciju tradicionalnih običaja, kulture i domaće kuhinje. Festival svake godine ima određenu temu i svake godine predstavlja

DOGAĐAJI

i ove godine, festival je bio prilika da se u Piskavici okupe gosti i domaćini i da na nekoliko dana, ovo malo potkozarsko mjesto postane centar svijeta. tema festivala bilo je odvođenje mlade iz kuće, a novina su bili nastupi bendova “sopot”, “oratnitza” i “teodulija”

Kako se nekada živjelo, prikazano je kroz prezentacije

običaja, hrane i kulture

12. “Kozara etno” festival održan u Piskavici i Banjaluci

različite seoske aktivnosti koje su se u potkozarskim selima izvodile u kući i polju. U skladu sa temom manifestacije organizuju se performansi, izložbe, prezentacije i drugi kulturni i turisticki sadržaji.

Ovogodišnja tema bila je odvođenje mlade iz kuće, a prikaz ovog običaja izvelo je Kulturno-umjetničko društvo Piskavica. Sam festival osnovan je na inicijativu Turističke organizacije Banjaluka i KUD-a Piskavica. Jedan od organizatora i idejnih tvoraca festivala Mladen Šukalo istakao je da je i ove godine festival uspješno realizovan i da se iz godine u godinu razvija i obogaćuje sadržaj. - Mnogobrojni festivalski sadržaji zainteresovali su brojne medije, folklorna društva, etno grupe, institucije, muzičare, udruženja građana, kompanije i pojedince. Kroz tri festivalska dana prošlo je oko 5.000 posjetilaca - istako je Šukalo.novina ovogodišnjeg festivala bili su nastupi bendova “Sopot” iz Banjaluke, “Oratnitza” iz Bugarske i “Teodulija” iz Srbije.

- Mnogo nam je žao što na ovogodišnjim novom dijelu festivala pod nazivom “Kozara ethno Fusion”, na kojem su nastupili ovi bendovi, nije bio očekivani broj posjetilaca, iako su, po ocjenama svih prisutnih, nastupi/koncerti bili izvanredni i rijetko viđeni u Banjaluci - rekao je Šukalo.

takmičenja i seminari

A kao i na svakom festivalu, i na “Kozara etnu” podrazumijevaju se i održavanja raznih takmičenja. Tako je drugog festivalskog dana održano takmičenje u četiri kategorije i to: bacanje kamena s ramena, izbor najbolje izvorne muške pjevačke grupe, izbor najbolje izvorne ženske pjevačke grupe, izbor najboljeg svirača na tradicionalnom instrumentu. Pobjednici ovih takmičenja su:Tradicionalna sportska disciplina “bacanje kamena s ramena”: Dragoja Savanović iz Laktaša (medalja),Izvorna muška pjevačka grupa sa Kozare - novo Potkozarje, Dragotinja (tambura trožica),Izvorna ženska pjevačka grupa sa Kozare - Drugarice iz Mladosti, KUD “Omarska” (preslica),svirač na tradicionalnom kozarskom instrumentu “tambura trožica” - Milovan Ćulum (mala tambura trožica).U sklopu festivala, 2. i 3. jula održan je i seminar na temu “Tradicionalne pjesme i igre sa područja Kozare, Lijevče polja i Banata” u Kino sali Kasarne „Kozara“ u Banjaluci. Cilj

seminara je bio da se polaznici (studenti i stručni rukovodioci KUD-ova, učesnici festivala i ostale zainteresovane strane) upoznaju sa tradicionalnim igrama i pjesmama sa područja prijedorskog Potkozarja, Lijevče polja i Banata, te da im se ukaže na mogućnost njihovog što autentičnijeg postavljanja na scenu. Takođe, jedan od ciljeva je bio i upoznavanje sa kulturom i tradicijom etnosa kako bi se unaprijedila znanja iz ove oblasti i još više kulturološki povezali narodi zapadnog Balkana. Ovogodišnji seminar, u sklopu „Kozara etno“ festivala, bio je podijeljen u dva tematska dana. Prvi dan je bio posvećen kulturnom nasljeđu Kozare i Potkozarja, a drugi Banata koji su vodili predavači Centra za istraživanje i očuvanje tradicionalnih igara Srbije (CIOTIS). Seminaru je prisustvovalo 45 polaznika. Svi učesnici seminara su dobili skripte, DVD-ove sa video-zapisima i sertifikate o pohađanju seninara. Predavači na seminaru su bili Željko Šormaz, koreograf; doc. dr Irena Medar-Tanjga, etnolog; doc. dr Dragica Panić-Kašanski, etnomuzikolog; Mirko Borjanović, koreograf; Dejan Trifunović, koreograf i ass. MA Zdravko Ranisavljević, etnokoreolog; prof. dr Dimitrije Golemović, etnomuzikolog; Dejan Trifunović, koreograf i doc. dr Sanja Ranković, etnomuzikolog. Studenti i stručni rukovodioci će moći stečena znanja primijeniti u svojim sredinama i kroz svoje aktivnosti očuvati, promovisati i eksploatisati lokalnu kulturu u budućnosti.

Jedan od rijetkih međunarodnih

festivala koji se održava i u ruralnoj sredini

Više od 400 učesnika i 5000 posjetilaca

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

PIše: zlatan ČeKIĆ

asim Kumalić iz sela Kijeva, nadomak Sanskog Mosta, jedan je od najvećih individualnih proizvođača jagode na

prostoru Unsko-sanskog kantona, a njegovi zasadi se prostiru na površini od oko deset dunuma zemljišta. Kumalić kaže da je po struci mašinski tehničar, a da se na proizvodnju jagoda odlučio prije pet godina, iako se nikada ranije nije bavio poljoprivrednom proizvodnjom. - Zbog nemogućnosti da pronađem posao u svojoj struci, odlučio sam da za početak zasadim jagode na površini od jednog dunuma. Povoljna okolnost je bila što sam naslijedio velike površine zemlje i bilo je šteta da ona propada. Postepeno sam povećavao zasađene površine, tako da sam se vremenom u potpunosti posvetio ovoj vrsti poljoprivredne proizvodnje - kaže Kumalić.

kuPCi sami biraju

Iako veliki broj kišnih dana u proteklim mjesecima nije pogodovao zrenju ove kulture, Kumalić kaže kako očekuje ovogodišnji prinos veći od dvadeset tona jagode. Dodaje da najveći dio plodova plasira na domaće tržište, te jedan manji dio otkupljivačima. na svom imanju primjenjuje recept sa Zapada, te omogućuje kupcima da sami dođu na njegovu plantažu i beru jagode. - Ljudima je to zanimljivo, a tako se mogu uvjeriti u kvalitet i zdravstvenu ispravnost plodova koje jedu. Posebno su oduševljena djeca koja obožavaju jagode - kaže Kumalić. Ponavlja kako za proizvodnju jagoda ranije nije imao ni minimalno znanj, ističući izuzetnu važnost edukacije, islustrujući to vlastitim primjerom. - Prije pet godina, kada sam počinjao, nisam

znao ništa o toj vrsti proizvodnje. Učio sam postepeno, radio marljivo i uspjeh nije izostao. Mnogi me danas često pitaju za savjete u vezi s proizvodnjom jagoda - kaže ovaj poljoprivrednik. Dodaje kako u uzgoju ove kulture ima dosta posla, počevši od kvalitetne pripreme zemljišta i sadnica, njihove njege i prehranjivanja do samog branja.

uZ jagode i aronija

U ovim poslovima sudjeluju svi članovi porodice, Kumalićeva supruga Himka, za koju kaže da mu je desna ruka, kao i troje njegove djece, dok se po potrebi angažuju i sezonski radnici. Kumalić u narednom periodu planira da proširi površine pod jagodom i kaže da je pet dunuma zemljišta zasadio aronijom, bobičastom kulturom koja se u posljednje vrijeme sve više uzgaja na ovom području. Uvjeren je da se od poljoprivrede može dobro živjeti, dodajući da treba zasukati rukave i vrijedno raditi. - Poljoprivreda je

posao koji traži cjelodnevni angažman, ali ako se ispravno radi, uloženo se višestruko može vratiti. Primjera radi, moja računica kaže da sam proteklih pet godina zaradio 50 puta više nego da sam radio posao za koji sam kvalifikovan - kaže Kumalić.

14 15

USPJEŠNI PROIZVOĐAČI

jagode isplatiVije od mašinstVa

PIše: Snježana KARIĆ

kada je prije dvije godine otišla u penziju, Mira Drobnjak iz Kozarske Dubice, odlučila je da ne sjedi skrštenih ruku,

već da na najbolji način iskoristi prirodne ljepote i pogodnosti svog zavičaja, lokalnu tradiciju i vještine koje posjeduje. Za veoma kratko vrijeme oživila je porodično imanje u selu Veliko Dvorište na kojem stvara tradicionalne delicije od šumskog voća, ekološki uzgojenog domaćeg voća i povrća i raznog, već zaboravljenog samoniklog bilja.

široka lePeZa ProiZvoda

Podstaknuta ljubavlju prema rodnom kraju, ova vrijedna domaćica trudi se da te emocije prenese i na svoje sugrađane, ali i sve putnike namjernike, željne mira i seoskog ugođaja. Pored predivnog seoskog ugođaja, domaćica svojim posjetiocima nudi vrhunske likere i rakije iz vlastite proizvodnje, kvalitetne džemove, slatko, kompote, prirodne sokove, ajvare, te druge domaće proizvode, uključujući domaći med i razne pčelinje proizvode, ali i sjajnu tradicionalnu trpezu ovog kraja.Smješteno na šumovitom brdu, na tromeđi Kostajnice, Kozarske Dubice i Prijedora, ovo malo porodično gazdinstvo predstavlja pravi raj za ljubitelje prirode i onih koji traže odmor od gradske vreve, rokova i stresa na poslu. - ne koristim nikakva hemijska sredstva, niti neke hibridne vrste voća i povrća, već isključivo radim proizvode od naših tradicionalnih sorti, koji se mogu naći u prirodi ili na našem imanju. Posjedujem plastenik u kojem uzgajam povrće od kojeg pravim ukusne ajvare i salate, dok za likere, rakije i ostale delicije,

koristim voće iz našeg voćnjaka ili šume, kao i pojedino samoniklo bilje, koje berem u našem potkozarskom kraju - priča Drobnjakova.

Hobi Pretvoren u biZnis

Ističe da je rodni kraj napustila veoma rano, vođena prvo obrazovanjem, a kasnije i karijerom. Radni vijek je provela u Zagrebu, gdje je radila kao medicinski radnik, ali svoj rodni kraj nikada nije zaboravila.- Dolazila sam na imanje vikendom kako bih pomagala pokojnoj majci. negdje 2005. godine počela sam iz hobija da uzgajam pčele na našem imanju i da pravim odličnu domaću medicu. Pošto sam radila, nisam imala vremena da se potpuno posvetim imanju i proširim asortiman proizvoda. Pravila sam razne delicije, ali samo za sebe i užu familiju. Sve se promijenilo 2014. godine kada sam otišla u penziju i shvatila da ću sada imati dovoljno vremena da se posvetim imanju i poslovima, koji su do tada bili samo hobi - ističe Drobnjakova. Dodaje da je u međuvremenu uspjela da svoje domaće proizvode plasira, kako na tržištu BiH, tako i u regionu, učestvujući na raznim međunarodnim sajmovima na kojima je dobijala priznanja za vrhunski ukus i kvalitet. U međuvremenu je proširila i pčelinjak, pa tako danas ima čak 40-ak košnica iz kojih dobija vrhunski med. Drobnjakova kaže da se proizvodi, koje pravi, za sada mogu nabaviti samo na njenom porodičnom imanju ili na sajmovima koje obilazi, jer je ponuda ograničena.

ograničena Ponuda

Razlog za ograničenu ponudu, kako pojašnjava Drobnjakova, jeste taj što se isključivo oslanja na prirodu i vlastitu proizvodnju. nije stoga ni

čudo što na neke proizvode morate čekati i do dvije ili tri godine, dok ih ponovo ne napravi, kao što je, na primjer, slučaj sa ukusnim delicijama od brekinje. Riječ je o samonikloj biljci, čiji plodovi rastu na rijetkom drveću u potkozarskim šumama i veoma je teško doći do njih, a i kada se naberu, domaćica od njih može napraviti samo nekoliko litara likera, kompota ili džema. Pored toga, plod brekinje je tradicionalno i neizostavan sastojak turšije potkozarskog kraja, dok se sušeni plodovi koriste za čaj ili kompot.- Isti slučaj je i sa oskorušom, jer je vrlo teško doći do njenih plodova, priča Drobnjakova, koja trenutno u svojoj ponudi ima 13 vrsta likera, četiri vrste domaće rakije, bagremov i livadski med, te širok spektar drugih domaćih slatkih i slanih proizvoda.Ovo porodično gazdinstvo i njena domaćica predstavljaju rijetku uspomenu na ne tako davna vremena, a njihov pokušaj očuvanja bogate istorije, kulture i tradicije potkozarskog seljaka, razlog je više da svratite u ovaj kraj i odmorite dušu.

spoj ljubaVi i

tradicije,recept za

uspjeh

MALA GAZDINSTVA

Pored predivnog seoskog ugođaja, na ovom malom porodičnom gazdinstvu domaćica svojim posjetiocima nudi vrhunske likere i rakije iz vlastite proizvodnje, kvalitetne džemove, slatko, kompote, prirodne sokove, ajvare, te druge domaće proizvode, uključujući domaći med i razne druge pčelinje proizvode, ali i sjajnu tradicionalnu trpezu ovog kraja

Zbog nemogućnosti da pronađe posao u svojoj struci, kumalić se odlučio na nesvakidašnji potez – prozivodnju jagoda. imao je zemlju, dobru volju i dosta optimizma. trud se isplatio i danas je jedan od najvećih individualnih proizvođača na području unsko-sanskog kantona

Kako je Asim Kumalić iz sela Kijeva “zasukao rukave” i postao poljoprivrednik

očuvanje autohtonih vrsta

Mirin brat Milanko Burazor, već godinama na njihovom porodičnom imanju sadi isključivo autohtone vrste voća, kako bi ih sačuvao od zaborava i izumiranja. S ponosom kaže da danas na imanju, pored brekinje i oskoruše, imaju i oko šest autohtonih vrsta jabuka, a isto toliko i krušaka.- na ovaj način želimo da damo svoj doprinos u očivanju domaćih autohtonih vrsta, koje su vijekovima uzgajane u našem kraju.

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

Asim sa suprugom

Mira Drobnjak iz Kozarske Dubice zaboravljene sorte pretvara u brend

16

PIše: Milovan ANToNIĆ

sa nekoliko pogona za proizvodnju zdrave hrane smještenih u prelijepom zadružnom parku sa ukrasnim biljkama, drvećem

i raznobojnim cvijećem kao i atraktivnom vodenicom na rijeci Japri, PZ „Agrojapra“ i ove godine bila je privlačno mjesto za đačke jednodnevne ekskurzije. Kako nas je obavijestila dipl. inž poljoprivrede nada nešković – Railić, direktorica „Agrojapre“, zadrugu je krajem ove školske godine posjetilo više od 500 đaka. Bile su to grupe od 50 do 60 učenika iz osnovnih škola: „Ljubija“ iz Ljubije, „Vuk Karadžić“ iz novog Grada, „Branko Ćopić“ iz Krupe na Uni i „Desanke Maksimović“ iz Prijedora. U prvom dijelu posjete, kažu nam Sandra Đurđević i Dragana Vinčić, prehrambeni tehnolozi u zadruzi, đaci su imali priliku da vide mini uljaru u kojoj se proizvode jestiva hladno cijeđena ulja od bundevinih i suncokretovih sjemenki, i pekaru

u kojoj se peku hljeb i peciva od integralnog brašna samljevenog u zadružnoj vodenici. Zatim, u Zadružnom domu imali su priliku da vide etnografsku zbirku predmeta iz Podgrmeča, izložbu fotografija o razvoju zadrugarstava i etnološku izložbu dokumentarnih fotografija „Podgrmečke vodenice“. U drugom dijelu dana đaci su proveli u svojim igrama i rekreaciji na cvijetnim zelenim livadama u zadružnom dvorištu i oko vodenice uz rijeku Japru. Upravo pred kraj jedne od pomenutih posjeta, 7. juna razgovarali smo sa učiteljicom Ivanom Dejanović koja je bila vođa puta grupe od 50 đaka OŠ „Desanke Maksimović“ iz Prijedora. evo šta nam je ona iznoseći svoje utiske rekla za magazin „Agro Planeta“:- Pri samom dolasku oduševljeni smo ljepotom prirode koja nas okružuje. Iako je mala pekara nam se svidjela zbog opremljenosti i higijene koja tamo vlada. Tehnolog je djeci detaljno objasnio proces pravljenja hljeba što na času u školi nije moguće nučiti. U muzeju smo ostali zadivljeni bogastvom predmeta sačuvanih od zaborava.

Biblioteka ja takođe bogata i opremljena kako stručnom literaturom tako i romanima, te knjigama za djecu. najljepši dio predstavlja uljara i bili smo jako zainteresovani kako se prave svi njeni proizvodi. Područje oko mlina pogodno je za igru i druženje, sređeno i pokošeno. Atmosfera je bila opuštajuća uz žubor rijeke Japre. U posjeti „Agrojapri“ mnogo toga smo saznali i naučili o selu i poljoprivredi što će nam biti od velike koristi u proučavanju prirode i društva. Sve u svemu ovaj dan kako za đake tako i za nas učiteljice ostaće nam u trajnom sjećanju.“, rekla nam je na kraju učiteljica Dejanović.Autentična zadruga „Agrojapra“ kao društveno odgovorna organizacija, osim redovnih proizvodnih i zadružnih aktivnosti, na ovaj način daje svoj doprinos i na sociokulturnom i edukativnom planu kako bi đaci i studenti što bolje praktično upoznali selo, poljoprivredu i zadrugarstvo i ne samo da upoznaju već i da zavole prirodne, seoske i zadružne vrijednosti.

REPORTAžA

zainteresoVati djecu za selo i poljopriVredu

krajem maja i početkom juna kroz jednodnevne ekskurzije „agrojapru“ posjetilo 500 đaka iz okolnih opštinaSvakome od nas je naše selo

najljepše. Prijavite sve ljepote i uspjehe vašeg sela; zaslužne poljoprivrednike, uspješne zadruge i preduzeća, zanimljive manifestacije, običaje i zanate zbog kojih se vaše selo razlikuje od drugih.U našoj novoj rubrici predstaviti ćemo uspješna i zanimljiva sela i nagraditi najbolje. Pridružite nam se i pošaljite svoju prijavu na:

Centar za ekonomski i ruralni razvoj - CERD (za Agro PLANETU) Bulevar Vojvode Petra Bojovića 1a, 78000 Banja Luka; e-mail: moje.selo@cerd.ba, telefon: 051/325-610

rubrika:predstaVljamo uspješna i zanimljiVa sela

Predah u zadružnom parku.

Posjeta zadružnoj pekari Vodenica Razgledanje eksponata i fotografija u zadružnom muzeju

Rekreacija i opuštanje kod vodenice uz rijeku Japru

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

18 19

PIše: mr Radivoje MAKSIMovIĆ

aktivnosti pčelara tokom avgusta treba da budu usmjerene na vrcanje viška meda, selidbu pčela na pašu vrijeska, tretiranje

pčela protiv varoe destructor te prihranu pčela. Pčelari bi u ovom mjesecu trebalo da izvrcaju viškove meda iz pčelinjih zajednica, vodeći pri tome računa da pčelama ostave 20 kilograma kvalitetne hrane po košnici za period zimovanja. Viškove meda treba oduzeti, centrifugirati i skladištiti u namjenski urađenim prostorijama. Prostorija treba da bude tamna, čista, bez stranih mirisa i sa optimalnom temperatorom od 10°C do 20°C.

selidba Pčela na Pašu vrijeska

Vrijesak (satureja montana) počinje da cvjeta početkom avgusta. Vrijesak prvo cvjeta u planinskim područjima, tj. na većim nadmorskim visinama, da bi nastavio cvjetanje u nižim pojasevima i na nižim nadmorskim visinama. Od ove biljke pčele stvaraju posebnu vrstu meda, tamnožute boje, slabog mirisa i specifičnog ukusa. Kristalizacija meda od vrijeska traje dva do tri mjeseca. najkvalitetniji med od vrijeska na prostoru bivše Jugoslavije je onaj sa područja velikih kraških polja jugozapadne Bosne i na području Hercegovine. Da bi vrijesak lučio dovoljno nektara potrebni su povoljni meteorološki uslovi: visoka relativna vlažnost, temperature vazduha oko 25°C, vrijeme mirno, bez vjetra. Paša vrijeska može da potraje skoro mjesec dana, stoga pčelari koji sele pčele mogu da iskoriste navedenu pašu u potpunosti.

tretiranje Pčela Protiv varoe destruCtor

Varoa destructor tokom jula dostiže maksimalan razvoj, tako da pčelari treba da preduzmu mjere za suzbijanje te bolesti. Tokom avgusta tretman treba sprovesti preparatima koji su registrovani u BiH: Apilife Var, Apigard, Timovar, mravlja i oksalna kiselina. Pčelari prije svakog tretmana treba da dobro pročitaju upustvo. Po završetku tretmana obavezno sprovesti kontrolna tretiranja na

nekoliko košnica nekim od akaricida kako bi se utvrdila zaraženost i preduzele druge mjere. Tretman tokom avgusta je veoma bitan jer ćemo smanjiti prisustvo parazita što će imati za cilj da se odnjeguje veći broj mladih i zdravih pčela.

PriHrana Pčela

Da bi matica polagala dovoljan broj jaja potrebno je da u prirodi ima dovoljno nektara i polena. Česte su godine kada tokom avgusta nema dovoljno nektara i polena, što se negativno odražava na razvoj zajednice. Pčelari u takvim situacijama treba da pomognu svojim pčelama dodavanjem oplemenjenih pogača i kvalitetnog enzimskog sirupa. U slučaju da u košnicama nema dovoljne količine hrane za period zimovanja potrebno je pčele obilnije prihranjivati. Cilj prihrane tokom avgusta treba da bude odgoj što većeg broja mladih pčela kao i priprema dovoljnih količina hrane za period zimovanja. Pčelari često griješe što prihranu pčela počinju u oktobru, na taj način iscrpljuju zimsku pčelu što ima za posljedicu povećano stradanje zajednica tokom zimskog perioda. Stimulativno prihranjivanje podrazumijeva dodavanje manjih količina sirupa sa većim sadržajem vode (2:1 ili 1:1) voda/šećer. Za dopunu zaliha hrane preporučuje se dodavanje većih količina sirupa dnevno 2 do 3 litra, koncentracije šećera i vode 2:1. Tokom avgusta potrebno je utvrditi kvalitet i starost matica. Loše

i stare matice potrebno je zamijeniti kvalitetnim mladim maticama. Takođe, pčelari treba da obrate pažnju na zdrastveno stanje pčelinjih zajednica prije perioda zazimljavanja. Slabije zajednice treba spojiti sa jačim i suziti leta kako bi se smanjila mogućnost pojave grabeži.

MALA ŠKOLA PČELARSTVA

Vrcanje Viška medanajkvalitetniji med od vrijeska na prostoru bivše jugoslavije je onaj sa područja velikih kraških polja jugozapadne bosne i na području Hercegovine. da bi vrijesak lučio dovoljno nektara potrebni su povoljni meteorološki uslovi: visoka relativna vlažnost, temperature vazduha oko 25°C, vrijeme mirno, bez vjetra

Radovi u pčelinjaku u avgustu

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

na Prvom kongresu o o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima u BiH u organizaciji Tehnološkog fakulteta

Univerziteta u Tuzli, predstavljen je, između ostalih, i zajednički rad o uslovima uvoza i izvoza pčelinjih proizvoda u BiH autora autora Marizelea Šabanović, Midhata Jašić, nermina Klopić, edise Trumic i Damira Aličića. Rad je rezultat saradnje Tehnološkog i Farmaceutskog fakulteta u Tuzli, Uprave za indirektno oporezivanje (Regionalni centar Tuzla, Odsjek za carine) i Ministarstva zdravlja Federacije BiH.Cilj ovog rada koji je bio da se utvrde procedure neophodne za uvoz i izvoz meda u ili iz Bosne i Hercegovine prema ili iz eU. Med predstavlja značajnu namirnicu u robnoj razmjeni Bosne i Hercegovine (BiH) sa drugim državama. najveće količine meda uvoze sa iz evropske Unije (eU). Od 2013. godine stvoreni su uvjeti za izvoz meda iz BiH u eU odobrenjem Plana praćenja i kontrole rezidua za med Odlukom evropske komisije broj 2013/161, a koja je dopuna Odluke 2011/163. na osnovu ovih odluka BiH je uvrštena na listu trećih zemalja sa odobrenim uvozom meda u eU.

ZaključCi

na osnovu raspoloživih propisa, analizirana je procedura uvoza/izvoza meda u/iz BiH a prema ili iz eU. i doneseni su sljedeći zaključci.Uvoznici i izvoznici meda moraju biti registrirani u Uredu za veterinarstvo BiH pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Registracija se obavlja na osnovu entitetskih Rješenja o obavljanju djelatnosti. Prilikom uvoza u BiH, uvoznik je dužan obezbijediti Sanitarno i veterinarsko uvjerenje, kao i Uvjerenje o kontroli kvaliteta. Uvoz je moguć samo na odobrenim graničnim prelazima, gdje postoji obezbijeđen nadzor. Izvoz meda na tržište eU reguliran je na osnovu Pravilnika o načinu odobravanja objekata koji se bave uzgojem živih životinja, proizvodnjom,

preradom, obradom i skladištenjem proizvoda životinjskog porijekla za izvoz na tržište evropske Unije („Službeni glasnik BiH“, broj 102/12). Ovaj Pravilnik uređuje način nadzora i praćenje rizika kada su u pitanju proizvodi životinjskog porijekla, što potvrđuje Komisija Ureda za veterinarstvo BiH. na osnovu poštivanja Pravilnika i provjerom od strane Komisije, Ured za veterinarstvo izdaje Veterinarsko-zdravstveni certifikat za pčelinje proizvode namijenjene za izvoz u eU. Carinski organi, za med dobiven na području BIH, mogu na zahtjev izvoznika, izdati dokaze o porijeklu, koji omogućava izvoz u druge države sa kojima postoje posebni Sporazumi, bez carinskih dažbina.

neiskorišteni PotenCijal

Izvoz meda na tržište eU još uvijek je daleko manji nego uvoz. BiH je država sa velikim potencijalom proizvodnje meda visoke kvalitete. Uvođenjem sistema nadzora i praćenja nad proizvodnjom meda, olakšala bi se mogućnost izvoza, a posebno prema državama sa kojima

imamo potpisane Sporazume o saradnji. Prvi kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima organizovan je na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli s ciljem prezentacija naučnih i stručnih radova iz oblasti pčelarstva i prerade pčelinjih proizvoda, te afirmacije te djelatnosti i struke.Radovi na Kongresu bili su fokusirani na

područje primjene savremenih tehnologija u pčelarstvu, ali i na hemiju i tehnologiju pčelinjih proizvoda. U sadašnjim uslovima proizvodnje i prerade pčelinjih proizvoda prisutne su brojne teškoće, a primjena savremenih normi kvalitete su uslov kojeg treba uspostaviti čim prije.Prema riječima organizatora, jedini način kojim se to postiže je formalna, neformalna i informativna edukacija kroz grupni i pojedinačni rad, kojim se teži ka postizanju standardiziranog kvaliteta, a time i tržišno konkurentnih proizvoda na domaćem i stranom tržištu. A.P.

PČELARSTVO

predstaVljene procedure za uVoz i izVoz meda u i iz

bih prema eubiH je država sa velikim potencijalom proizvodnje meda visoke kvalitete, međutim izvoz meda na tržište eu još je daleko manji nego uvoz. uvođenjem sistema nadzora i praćenja nad proizvodnjom meda, olakšala bi se mogućnost izvoza

Prvi kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima u BiH

Niz koraka potrebno je

za uvoz/izvoz

nekim vanjskim faktorima koje diktira moderna ekonomija. Osjećam da sam na tragu toga. naš posao je malenih razmjera i za sada će tako i ostati“, ispričala je Tatjana.

arHaični okusi

A da se radi o plemenitoj zamisli može se iščitati s početne Fejsbuk stranice „Ćire“: „Arhaični okusi i mirisi, uživajte! Da smo bio, eko, organic i ne navodimo. nama se to podrazumijeva!“Ova porodica isključivo nudi i dostavlja ograničene količine domaćih proizvoda koje su sami uzgojili i proizveli na malom gospodarstvu. ne bave se serijskom proizvodnjom niti preprodajom. Dostava proizvoda se obavlja na području Mostara i okolice, dok se za udaljenije destinacije dogovaraju sa naručiocem.„Spora hrana - ni na koji način ne požurujemo naše proizvode. ne želimo vam trgovački obećati da ćete imati odmah i sve. naprotiv, morat ćete se strpjeti da naše voće i povrće prirodno

dozrije, da naše kokice bez umjetnih poticaja polože jaja u gnijezda, a naše krave podijele mlijeko mladuncima, a nama i vama koliko ostane. Usporiti jest i cilj našega projekta kojeg ste i sami dio. A kad konačno „Čiro“ stigne, znat ćete da je vrijedilo čekati i da na svijetu nema tog prodajnog lanca koji nudi nešto bolje, zdravije, ukusnije, stoji na FB stranici porodice Marić.

malo ljubavi i truda

Tatjana i Mladen nisu stali samo na voću i povrću. U svojoj ponudi imaju i začine, čajeve i sokove od raznih trava, poput kadulje, hajdučke trave, bosiljka, majčine dušice, lipe, zove i drugih. Trave su ubrane s planinskih obronaka Čabulje, Čvrsnice i Prenja, koje redovito obilaze planinareći ili tražeći pašnjake za pčele kojima se Mladen gotovo cijeli život bavi. Med, razni džemovi, pekmezi, aromatične salate obogaćene aromatičnim maslinovim uljem, spravljene su u domu Marićevih. njima ovaj mali obiteljski posao

nije samo izvor dodatne zarade nego spoj ljubavi prema prirodi i prirodnom koju žele podijeliti s drugima. „Dobra strana našega posla je ta da ne ovisimo o samo jednome proizvodu. Mi proizvedemo od svake vrste po malo. Gledam i slušam velike poljoprivrednike koji, nažalost, često bivaju pogođeni raznim bolestima bilja zbog čega im propadnu tone i tone pojedinog povrća. naše su njive malene i na njima ima svega pomalo. Zbog toga ne strahujem da će mi nešto od toga propasti. naša zamisao prodaje domaćih proizvoda na ovakav način se pokazala pravom idejom. Onima koji imaju volju i želju da čine isto od srca to preporučam. Mi smo u zadnjih godinu dana postali bogatiji za desetine divnih ljudi koji imaju jednu želju: Živjeti u skladu s prirodom! Uvjerena sam kako na svakom području živi jedno slično pleme koje se samo treba prepoznati. Krenite u svoj mali pothvat, ostalo će, ako uložite malo ljubavi i truda, doći samo po sebi“, poručila je Tatjana.

PIše: valerija ĆoRIĆ

Plodovi malenih njiva dozreli u zemlji okupanoj suncem, napajanom vodom i hranjenom isključivo prirodnim gnojivom

pronašli su put do trpeza i kuhinja domaćica koje svojim ukućanima žele pripremiti zdrav i ukusan obrok. Tatjana Ljolje Marić i njezin suprug Mladen, oboje zaljubljenici u prirodu, pokrenuli su na području Mostara prije godinu dostavu voća, povrća, jaja, mliječnih proizvoda. Facebook stranica Ćiro Slow food/slow life na svojim stranicama nudi plodove i proizvode koji su dozreli na njivama seoskog gospodarstva Marićevih. Ideja se rodila prije nepune četiri godine kada je Tatjana, profesorica hrvatskog jezika u jednoj mostarskoj srednjoj školi, svoju težnju za prirodnim načinom života i zdravom prehranom odlučila pretočiti u djelo.

Početak biZnisa

„Tada sam bila trudna, nosila sam prvog sina. Trudila sam se hraniti zdravo. Izbjegavala sam kupovati mlijeko iz trgovine nego sam pronašla ženu od koje sam nabavljala domaće

mlijeko. Isto je bilo kada se radi o jajima, siru i drugim proizvodima. I ja i suprug smo veoma mnogo vremena provodili u prirodi i to nas je ispunjavalo. Moji roditelji koji žive u selu pored Čitluka oduvijek uzgajaju voće i povrće za svoje potrebe. Godinama je i mene sve više privlačio takav način života. Suprug ja smo im se pridružili. Počeli smo saditi i sijati zajedno s njima. Rajčica, krumpir, luk, paprika, tikvice, patlidžan, mrkva, peršun i slični plodovi. Zasadili smo svega po malo. negdje u to vrijeme smo nabavili i kravu,

uskoro je došlo i njezino mlado. Imali smo svoje mlijeko, počeli smo praviti sireve. Uz obiteljsku kuću imamo maleni vrt u koji smo zasijali špinat, rukolu, začinsko bilje i zelenu salatu. Trudimo se

oživjeti stare zapuštene vrtove. nabavili smo i koke pa imamo i naša domaća jaja. Dijelila sam svoja iskustva života s prirodom sa svojim prijateljima i radnim kolegama. Ljudi su u početku nekako spontano počeli naručivati mlijeko, sireve, potom i povrće. nakon nekog vremena narudžbe su postale nešto češće. Tako se rodila ideja o Facebook stranici. Ustvari, time sam spojila ugodno s korisnim. Ljudima nudim ono što i sama dajem svojoj djeci. Imamo skromne količine koje nađu svoj put do domova koji se također žele hraniti zdravo. Osjećam da smo mi i naši kupci u stvari mala revolucionarna družina koja želi kazati ne pesticidima i GMO hrani. Uvijek sam maštala o samoodrživom malom seoskom gospodarstvu koje neće ovisti o

20 21

Ljudima nude ono što i sami daju svojoj djeci

ORGANSKA PROIZVODNJA

tatjana ljolje marić i njezin suprug mladen, oboje zaljubljenici u prirodu, pokrenuli su na području mostara prije godinu dostavu voća, povrća, meda i mliječnih proizvoda. ljudi su u početku nekako spontano počeli naručivati mlijeko, sireve, potom i povrće. nakon nekog vremena narudžbe su postale nešto češće

Malo poljoprivredno imanje porodice Marić iz Mostara

preko „ćire“ do zdraVe hrane

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

Na farmi rade svi članovi porodice, čak i oni najmlađi

PIše: zlatan ČeKIĆ

na pola puta između Sanskog Mosta i Ljubije, stiješnjen visokim brdima u uskoj kotlini, smjestio se Stari Majdan,

varošica koju nastanjuje oko dvije hiljade ljudi. Okružen je sa svih strana šumovitim i rudonosnim Majdanskim planinama, a čitav prostor premrežen je brojnim većim ili manjim riječnim vodotocima. Kotlinom vijugaju Majdanuša i Željeznica, dvije rijeke u koje se slijevaju bistri planinski potoci obala obraslih bujnom vegetacijom. U periodu prije rata čitav ovaj kraj se ekonomski naslanjao na obližnji Rudnik željezne rude „Ljubija“. Već duže od dvije decenije, nekada najveći rudnik željezne rude u evropi privredno nije aktivan, tako da je i prostor koji je nekada bio vezan za eksploataciju rude željeza danas ekonomski mrtav. na sretnija vremena danas podsjećaju još samo napušteni rudokopi i nekada moćne mašine koje su danas pretvorene u hrpe beskorisnog metala.

ova pitoma varošica je mjesto koje ljudi nastanjuju već hiljadama godina, najviše zahvaljujući bogatstvu željezne rudače. mještani i danas koriste kanalizaciju koja je izgrađena u rimsko doba, dok na rijeci željeznici ponosno stoji kameni most za koji mještani tvrde da su ga izgradili sinovi romula i rema

23

čuVari tajni- dreVnih naroda

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

SeLU U PoHoDe

Stari Majdan – tajanstvena varoš za koju se vežu razni mitovi i legende

kulturu iako se nikada ranije nismo bavili poljoprivredom, niti smo imali znanja u toj oblasti - objašnjava Grebo. Dodaje kako je u međuvremenu zavolio ovaj posao te neprestano učio i usvajao neophodna znanja, zahvaljujući čemu je podigao respektabilan malinjak koji se prostire na dva dunuma zemljišta. Prošle godine je imao prvu berbu, a sada očekuje prihod od

oko petnaest hiljada maraka. Prema njegovim riječima, podizanje i održavanje malinjaka zahtijeva mukotrpan i naporan rad, te veliku posvećenost poslu. Supružnici ističu kako su, za razliku od velegradske gužve i stresnih situacija, na selu otkrili jedan posve smirujući i okrepljujući život.

kanaliZaCija još iZ rimskog doba

Pozdravljamo se sa ovim bračnim parom i ulazimo u Stari Majdan, čije središte čini mali trg sa kružnim tokom. U neposrednoj blizini nalazi se izvor pitke vode koji Majdanci zovu Čemerlija. Voda koja izvire iz dubine zemlje davno je ukroćena cijevima i česmom, a toliko je hladna da od nje zubi trnu i usred ljeta. Mještanin Ismet Bešić objašnjava kako se za ovo mjesto vezuju mnoge priče i legende, a stara izreka kaže da se onaj ko sa Čemerlije vode pije, uvijek vraća u Stari Majdan. Ova pitoma varošica je mjesto koje ljudi nastanjuju već hiljadama godina, najviše zahvaljujući bogatstvu željezne rudače. U majdanskoj kotlini talili su je stari narodi, a topioničarska djelatnost posebno je bila aktivna u vrijeme starih Rimljana. Mnogo je istorijskih artefakata pronađenih iz tog vremena, a zanimljivo je kako Stari Majdan koristi

kanalizaciju koja je izgrađena u rimsko doba. na rijeci Željeznici i danas ponosno stoji kameni most za koji mještani tvrde da su ga izgradili sinovi Romula i Rema. Jedan od naših domaćina u ovom pitoresknom mjestu je strastveni kolekcionar, istraživač i zaljubljenik u istoriju ovog drevnog naselja, nesudin Talundžić.- Stari Majdan je u vrijeme Rimljana imao veliki značaj. na ovim prostorima obavljala se eksploatacija željezne rude o čemu svjedoče i ostaci mnogih talionica koje su pronađene u prošlosti. Bez dvojbe bio je značajno rimsko naselje, a brojni arheološki artefakti pronađeni na ovom području danas se čuvaju u nekoliko bosanskohercegovačkih muzeja - kaže Talundžić.

drevna Pećina

neka senzacionalna otkrića vezuju se za ime ovog amatera istraživača, koji tvrdi da je otkrio ulaz u drevnu pećinu o kojoj i danas postoje predanja. Pokušava da odgonetne mnoge tajne i misterije iza zatrpanog ulaza.- Pećina je hodnikom povezana sa drugom pećinom koja se nalazi u selu Stara Rijeka, udaljenom nekoliko kilometara. Prilikom iskopavanja naišao sam na ostatke stare grnčarije i obrađeno kamenje, što svjedoči o kontinuitetu života na tom prostoru - kaže Talundžić.Jedna od misterija Starog Majdana su i kamene kugle koje se mogu pronaći na širem prostoru i oduvijek privlače pažnju mještana i drugih posjetilaca. Misteriozne kugle mogu se vidjeti i u ovdašnjim dvorištima, gdje služe kao ukras okolnog enterijera. Dva takva predmeta nalaze se u blizini kuće mještanina Suada Alagića, koji kaže kako ih je prije dvadesetak godina pronašao u obližnjim šumama. Prema njegovim riječima, u brdima koja okružuju Stari Majdan, postoji veliki broj ovakvih kamenih kugli različite veličine i težine. On dodaje kako su u prošlosti kugle manje težine mještani donosili kućama, pa čak i ugrađivali u stambene i druge objekte. Za njihovo porijeklo vezano je mnogo misterija i predanja u narodu ovog kraja. Prema jednoj takvoj legendi, kugle su u stvari jaja drevnog zmaja i po narodnom sujevjerju ne bi ih trebalo uznemiravati. Međutim, Begić ističe kako su neki od mještana, iz znatiželje, razbijali kugle te su ustanovili kako je i njihova unutrašnjost od kamena. Postoje i druge teorije, po kojima se radi o meteoritima koji su nekada davno pali na zemlji ili su djelo neke drevne i nepoznate civilizacije. Međutim, površina kugli je glatka i savršeno ispolirana, te je teško pretpostaviti kako bi one mogle biti djelo ljudi koji su raspolagali primitivnim oruđima.

Zaljubljeni u svoj Zavičaj

Majdanci su naprosto zaljubljeni u svoje rodno mjesto, a to svjedoči i samouki slikar edin Hasanić. njegove slike krase različiti motivi, ali je prepoznatljiv po tome što svojim radovima oživljava ambijent rodnog Starog Majdana i prekrasne pejzaže majdanske kotline. Kaže kako je njegove slike teško svrstati u neki univerzalan umjetnički pravac te voli kazati

okrenuli se PoljoPrivredi

Stari Majdan danas živi neki drugi život, premda je ratni vihor prije dvije decenije primorao brojne žitelje da napuste rodne domove. Jednom ili dva puta godišnje, oni iz zapadnoevropskih ili prekookeanskih zemalja, gdje danas žive, dođu da provedu godišnji odmor i bar privremeno zaliječe nostalgične uspomene. Stari Majdan je danas jedna od 19 mjesnih zajednica koje čine administrativno tkivo Opštine Sanski Most. Do njega se stiže lokalnim putem koji se odvaja od magistralne ceste Sanski Most - Prijedor i dok se vozimo pored nas promiču površine zasijane kukuruzom i pšenicom, a primjetni su i mnogi malinjaci. U nedostatku zaposljenja mnogi Majdanci su se okrenuli poljoprivredi, posebno uzgoju jagodičastih kultura. Ovaj prostor pruža idealne uslove za tu vrstu poljoprivredne proizvodnje, kao što su plodno zemljište i obilje vode. na samom ulazu u varošicu nailazimo na malinjak koji pripada nerminu Grebi. Zanimljivo je kako se radi o rođenom Sarajliji koji je napustio život u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, te se skupa sa suprugom Merimom skrasio u Starom Majdanu, gdje je podigao zasade maline. Grebo sa neskrivenom dozom humora ističe kako je on izuzetak od sveprisutne tendencije u našem društvu da ljudi napuštaju ruralne sredine i sele u gradove.

novi život na selu

Ovaj ekonomista kaže kako je u rodnom gradu bio zaposlen u više tamošnjih preduzeća, a glavni motiv koji ga je opredijelio za život na selu

su visoki troškovi života u Sarajevu.- S obzirom na to da ne posjedujem vlastitu imovinu, supruga i ja smo bili prisiljeni da godinama plaćamo podstanarski smještaj. Život u Sarajevu je izuzetno skup i ako u porodici barem dvoje nije zaposleno, veoma je teško zaraditi za pristojan život. Sem toga, imamo i dvoje male djece što značajno multiplicira troškove - kaže Grebo. Dodaje kako je nakon

dugog razmišljanja i uz dogovor sa životnom saputnicom odlučio da u njenom rodnom mjestu pokuša izgraditi novi život. Kada su doselili prije četiri godine, kako ističe, susreli su se s nemogućnošću pronalaska zaposljenja.- Razmišljali smo šta da radimo, a s obzirom na to da na raspolaganju imamo nekoliko dunuma obradivog zemljišta, odlučili smo se za proizvodnju maline. Zasadili smo ovu

Ko sa Čemerlije vode pije, uvijek se vraća

nazad

24 25Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

kako je ono čime se bavi „romantični realizam“. Ističe da se u posljednjih dvadesetak godina bavi prikupljanjem istorijske građe, fotografija i svjedočanstava o tome kako je njegov rodni Stari Majdan izgledao u prošlosti.- Intenzivno sam prikupljao stare fotografije, ali i svjedočanstva starijih mještana. Kasnije sam tu istorijsku patinu prenio na slike i dio prošlosti sačuvao od zaborava - kaže Hasanić. Dodaje kako je poslije Drugog svjetskog rata Stari Majdan, potpuno promijenio svoj izgled jer je zapaljen 1943. godine kada je u potpunosti uništen njegov urbani centar. Zauvijek nestale kuće, dućani, magaze, sokaci, mostovi i vodenice ponovo ožive na slikama edina Hasanića.Majdanske planine su opasane gustim šumama, a zemljište mineralima, te je čitavo područje bogato raznovrsnim gljivama. Jedan od lokalnih eksperata, kada je gljivarstvo u pitanju, jeste Hamdija Ražić, koji kaže kako mnogi mještani od sakupljanja, sušenja i prerade gljiva ostvaruju solidne prihode. Prema njegovim riječima, najcjenjeniji su vrganji i lisičarke, a nerijetko se na ovom području mogu pronaći i tartufi.

Ražić objašnjava kako se radi o gljivama koje je izuzetno teško pronaći, jer rastu pod zemljom, ali su veoma tražene i cijenjene u gastronomijama mnogih svjetskih zemalja. Prema njegovim riječima, kilogram tartufa na zapadnoevropskom tržištu može vrijediti čitavo bogatstvo. Objašnjava kako se gljive sortiraju i režu na tanke dijelove, potom suše i preprodaju otkupljivačima.

usPješni Pčelari

Još jedna od poljoprivrednih djelatnosti koja je razvijena na ovom području jeste pčelarstvo i njime se bavi veliki broj mještana kojima je to dopunska djelatnost. Pčelar Ferik Kuruzović posjeduje više od stotinu košnica i kaže kako se od pčelarstva može dobro zaraditi. Za svoj med u proteklim godinama dobijao je mnoge nagrade i priznanja na domaćim i međunarodnim takmičenjima. „Čitav ovaj prostor je kao bogom dan za pčelarstvo. Raznovrsne šume i livade omogućavaju bogatu ispašu pčelinjih društava i proizvodnju izuzetno kvalitetnog meda“, kaže

Kuruzović. Dodaje kako će ova godina, zbog nepovoljnih vremenskih prilika, biti nešto lošija od prethodnih, posebno kada je riječ o bagremovom medu. „Tokom maja i juna bilo je dosta kišovitih dana, pa se to odrazilo na cvjetanje bagrema i brzo opadanje cvijeta ovog drveta. Ipak, izvući ćemo se zahvaljujući livadskom medu čija proizvodnja neće podbaciti“, kaže ovaj majdanski pčelar.

Hašlamska nedelja

Stari Majdan ima dugu i bogatu tradiciju, a jedna od manifestacija koja se održala u dugom periodu je „Hašlamska nedjelja“. Održava se svake godine u junu, a prema podacima lokalnih hroničara ove godine bila je jubilarnog karaktera jer je održana 140. put. Prema ustaljenoj tradiciji, uvijek se bira gradonačelnik mjesta i njemu se potom predaje veliki željezni ključ, simbol Starog Majdana. Sama manifestacija obiluje nizom prigodnih događaja, organizuju se smotra folklora, konjičke utrke, izložbe ručnih radova te takmičenja u raznim sportovima.Manifestacija „Hašlamska nedjelja“ svetkuje se u čast posebne vrste trešnje koja raste u ovim krajevima i koja se u narodu naziva „hašlama bjelica“. Zanimljivo je da ovu manifestaciju u svojim djelima pominje i čuveni putopisac Ivan Franjo Jukić, koji je u osamnaestom vijeku putovao ovim krajevima. Pretpostavlja se kako ona svoje utemeljenje ima u korijenima naših

predaka, koji su slavili plodove prirode. U Starom Majdanu danas nema velikih proizvodnih pogona koji bi zaposlili veći broj mještana. Ljudi su prinuđeni da se okrenu sopstvenim resursima, najčešće poljoprivrednoj proizvodnji, od koje danas živi najveći broj mještana. Priča o ovom zanimljivom mjestu obavijena je istorijskim mitovima i predanjima, a nastanjuju ga gostoprimljivi i ponosni domaćini. Svaki Majdanac će uzdignute glave ispričati kako je njihova varošica najstarije naseljeno mjesto na ovim prostorima i da je Stari Majdan bio važno administrativno sjedište još u vrijeme kada okolni gradovi nisu ni postojali. Istorijski artefakti, bogatstvo prirode, ljubazni mještani, sve su to razlozi zbog kojih vrijedi svratiti u ovu varošicu i napojiti dušu.

26 27Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

Predstavništvo Republike Srpske u Beču, u saradnji sa lokalnim partnerima Centrom za ekonomski i ruralni razvoj – CeRD, Banja Luka te Inovacionim

Centrom Banja Luka, po treći put je organizovalo studijsku posjetu za mala i srednja preduzeća i predstavnike lokalnih samouprava u cilju razvoja poslovne saradnje lokalnih privrednih subjekta i institucija sa privrednicima i institucijama iz Austrije. Privredni susreti su organizovani posredstvom Privredne Komore Austrije, koja je za naše privrednike ugovarala sastanke u austrijskim kompanijama.U pokušaju izlaska na austrijsko tržište, studijskoj posjeti prisustvovalo je dvanaest privrednika iz RS, uglavnom iz sektora tekstilne i metaloprerađivačke industrije, koji su imali priliku da direktno razgovaraju sa vlasnicima i direktorima austrijskih kompanija. Centar za ekonomski i ruralni razvoj – CeRD je prepoznao tekuće probleme lokalnih privrednika sa kojim se svakodnevno susreću u poslovanju, a jedan od njih je svakako pronalazak novih partnera i direktnog plasmana domaćih proizvoda na inostrana tržišta.Studijska posjeta lokalnih privrednika Austriji održana je u periodu od 27. juna do 1. jula ove godine, dok se naredni ciklus poslovnih susreta domaćih i austrijskih privrednika očekuje krajem 2016.

domaći priVrednici u austriji

AKTIVNOSTI CERDA

Cerd je prepoznao tekuće probleme lokalnih privrednika sa kojim se svakodnevno susreću u poslovanju, a jedan od njih je svakako pronalazak novih partnera i direktnog plasmana domaćih proizvoda na inostrana tržišta

U saradnji sa CERD-om i Inovacionim centrom Banjaluka

Inicijativa za izradu Mape puta

unaprijeđenje organske proizVodnje

Međunarodni sajam u Novom Travniku

predstaVnici ard-a na danima maline

asocijacija za ruralni razvoj (ARD) je u saradnji sa organizacijama civilnog društva i predstavnicima privatnog i javnog sektora,

17. juna uputila Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH inicijativu za izradu Mape puta za unapređenje sektora organske poljoprivredne proizvodnje BiH.

Mapa puta će da definiše jasne aktivnosti, odgovornosti i zaduženja svih nadležnih institucija, nVO-a i organskih proizvođača koje će dovesti do otklanjanja trenutnih problema i stvaranja povoljnijih uslova za nesmetan razvoj organske poljoprivredne proizvodnje u BiH. neki od trenutnih problema koje bi trebalo prevazići Mapom puta su: nepokrivenost cjelokupne teritorije BiH zakonskom regulativom o organskoj proizvodnji; neuređenost domaćeg tržišta za organske proizvode i nezaštićenost domaćih proizvođača; skupa certifikacija i vrlo mali broj certifikovanih proizvođača; nemogućnost ostvarivanja prava na podsticaje za proizvođače koji imaju prebivalište u jednom, a poljoprivrednu djelatnost obavljaju u drugom entitetu.

asocijacija za ruralni razvoj (ARD) iz Banje Luke je 7. jula u novom Travniku uzela učešće na

Međunarodnom sajmu organske proizvodnje i ekoturizma - „ Dani maline“, koji se u ovom gradu već tradicionalno održava svake godine zahvaljujuću Savezu organskih proizvođača „Organsko FBiH“ i lokalnoj zajednici novog Travnika.

Predstavnici ARD-a su u okviru programa održali diskusiju sa proizvođačima na temu najvećih problema organskih poljoprivrednih proizvođača sa kojima se oni svakodnevno u radu susreću i načinima kako ih riješiti. Proizvođači su kazali da je dosadašnja situacija u kojoj nije bilo Zakonom definisano šta je organska proizvodnja i ko su organski proizvođači dovela do toga da se na tržištu pojavljuje veliki broj proizvoda koji se prodaju pod organskim, a to istinski nisu, kao i do situacije potpune izjednačenosti organskih proizvođača sa konvencionalnim. Sama certifikacija proizvođačima znatno povećava cijenu koštanja proizvoda, pa ih čini nekonkurentijim na tržištu u odnosu na necertifikovane i strane proizvođače. Uprkos tome, organski proizvođači daju podršku certifikaciji organske proizvodnje i nadaju

se da će donošenje Zakona o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji u Federaciji BiH da doprinese otklanjanju ovih problema.Kao još jedan od problema naveli su nepostojanje namjenskih podsticaja za organske proizvođače. Jedno od rješenja koje je predloženo jeste kažnjavanje proizvođača za prekomjernu upotrebu hemije u poljoprivrednoj proizvodnji.

RAzGovARAlA: Andrijana PISARevIĆ

umjesto bučnog i užurbanog života u Zagrebu, legendari urednik dokumentarnog programa Hrvatske

radio-televizije Đelo Hadžiselimović odlučio je da svoje penzionerske dane provede u malom istarskom selu Pršanj kod Višnjana gdje je kupio malo imanje na kojem se posvetio poljoprivredi i fizičkom radu.

gosPodar svog vremena

Kada smo ga pozvali i pitali da li ga prekidamo u važnom poslu, rekao nam je da upravo radi oko svojih maslina od kojih će, kada vrijeme dođe, praviti ulje. Hadžiselimović kaže da ne namjerava da se bavi poljoprivredom u komercijalnom smislu, već da uzgaja mnoge proizvode samo za sopstvene potrebe. Otkako je počeo da se bavi poljoprivredom, ovaj legendarni urednik, nikada nije kupio ulje, bademe, breskve, grožđe, dudove, lješnike ili jabuke, jer ih ima dovoljno u vlastitoj proizvodnji. - Od kada sam otišao u penziju, kao da sam progledao. Više od pola godine nisam navio sat i nisam morao da ustajem rano. Postao sam gospodar svog vremena. Odmorio sam se i naspavao, a sa jednakim žarom se bavim poljoprivredom, kao što sam radio na televiziji.

Imam ogromnu baštu na mom imanju u Istri i u njoj uzgajam sve što volim da jedem. Oduševljava me moj novi poziv, po cijeli dan sam u maslinama i voćnjaku, radim, pazim kako rastu. Ovo je moja vizija raja, smorio me grad i užurbani stil života – priča Hadžiselimović. Ma koliko bio uspješan u poljoprivredi, kaže da mu ne pada na pamet da se širi ili bavi prodajom. Za sebe kaže da živi svoje snove. Proveo je najbolje godine radeći posao koji je obožavao, a penzionerske dane troši onako kako je sanjao dok je radio.

Privatna ibiCa

Preporučuje svima koji mogu i imaju uslove, da zasade bilo šta i uživaju u čarima uzgoja. - Osim toga, to bi im mogla biti jedinstvena

prilika da pojedu nešto zdravo i iz svoje proizvodnje. Uredio sam sebi svoju malu privatnu Ibicu. To je moje utočište. Imam sve što želim, grožđe mi je dobro ove godine, ali neću da ga prodajem, imam dovoljno samo za svoje

potrebe. neću ni vino da pravim, jedem samo svježe. Masline ću, kada dođe vrijeme za to, da oberem i odnesem da se od njih napravi ulje. Više to ne radimo ručno kod kuće, već imamo uljarije koje nam obave teži dio posla. Bademe i lješnike ću skupiti pa će biti i kolača, a i za

grickanje. Jabuka će biti za zimu, a breskve su mi sada najbolje – kaže Hadžiselimović. Legendarni odabirač dokumentaraca i periodično urednik programa na HRT-u obilježio je živote brojnih generacija gledajući televiziju za njih i prije njih i odlučujući šta je to što bi moglo da nas zanima. Sintagma „odabrao Đelo Hadžiselimović“ ostala je u svima nama douboko urezana.

ZaliHe dokumentaraCa

Da nam njegov odlazak u penziju ne bi bio isuviše šokantan, ostavio je zalihe dokumentaraca za najmanje godinu dana. Kada taj rok istekne, kaže on, nije isključeno da će honorarno odabrati za nas još ponešto. Ono što je manje poznato jesste porijeklo slavnog urednika HRT-a, odnosno da je on iz

Kotor Varoša, pored Banjaluke. na pitanje da li dolazi u zavičaj, kaže da je to sada već čista rijetkost zato što nema vremena, ali ni uslova. - naša porodična kuća je dosta oronula, a moji braća i sestre predlažu da je prodamo i da se pozdravimo sa tim krajevima. naravno da mi je žao zbog toga, ali niko od nas ne živi tamo, nemamo ni mogućnosti ni vremena da imanje održavamo na pravi način. Posljednjih tridesetak godina je tako, pa nema smisla više to odgađati. Međutim, često sam u BiH, na filmskim festivalima, u žirijima ali i publici – kaže Hadžiselimović. Iako je jedan od najjačih brendova i bardova televizije, odlučio je da se bavi nečim pomalo neobičnim za ljude navikle na grad, on govori da ga je zemlja osvježila i podmladila, da se nikad nije bolje osjećao i da se raduje svakom danu koji provede u svom voćnjaku.

oVo je moja Vizija raja SUSRETI SA POZNATIMA Đelo Hadžiselimović, legendarni urednik HRT-a, odabrao život u istarskom selu Pršanj

Od kada sam otišao u penziju, kao da sam progledao. Više od pola godine nisam navio sat i nisam morao da ustajem rano. Postao sam gospodar svog vremena. Odmorio sam se i naspavao, a sa jednakim žarom se bavim poljoprivredom, kao što sam radio na televiziji

28 29

Smorili ga grad i užurbani stil života

dugogodišnji rad na televiziji

Hadžiselimović je na Hrvatskoj Radio-televiziji proveo više od četiri decenije. Studirao je na Filozofskom fakultetu, gdje je 1974. godine stekao diplomu komparatista i profesora engleskog jezika. Iste te godine postaje vanjski saradnik Televizije Zagreb (kasnije HRT-a) u emisiji „Jadranski susreti“. U svojoj četrdesetogodišnjoj karijeri Hadžiselimović je učestvovao u većini velikih projekata, među kojima su osim „Jadranskih susreta“, bili „nedjeljno poslijepodne“ sa Sašom Zalepuginom, „Program plus“ i „Porin“. On je jedan od potpisnika i kreatora drugog programa ove televizije, a kratko vrijeme je bio i urednik prvog programa. Član je žirija nekoliko festivala, a i sam je više puta obećao napraviti vlastiti dokumentarac, ukoliko mu njegovo imanje u Istri to dopusti.

kultni status

Malo je poznato da je Hadžiselimović ime dobio po liku iz biografije o Džingis-kanu. Ime mu je dao njegov pokojni otac koji je davne 1934. godine napustio rodni Kotor Varoši u BiH i odselio se u Zagreb gdje je ostao živjeti do kraja svog života. Đelo Hadžiselimović ima kultni status u Hrvatskoj. O njegovoj popularnosti dovoljno svjedoči to da su se čak štampale i majice sa natpisom "Odabrao Đelo Hadžiselimović" - natpis koji je nezaobilazan dio svake odjavne špice nekog stranog dokumentarca koji se prikazuje na HRT-u. Izraz "Odabrao Đelo Hadžiselimović" počeo se koristiti čak i u svakodnevnom životu kao pečat kvalitete koji garantuje da je ono što ste upravo pogledali zaista vrijedilo.

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

100 % PRIRODNO100 % DOMACE

PIše: doc. dr Branko ĐuRIĆ(Poljoprivredni fakultet Banjaluka)

Permakultura je grana ekološkog dizajna, ekološkog inženjeringa, integrisanog upravljanja vodnim resursima, koja

razvija održivu arhitekturu, regenerativna i samoodrživa staništa i poljoprivredne sisteme koji su modelovani po uzoru na prirodne ekosisteme. To je način života i poljoprivrede koji se bazira na imitiranju obrazaca iz prirode, a njena suština se može opisati jednom reči – održivost.

osnovna načela

Permakulutru je šezdesetih godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sep Holcer, a teorijski su je, tokom sedamdestih godina prošlog vijeka, razvili Australijanci Bil Molison i Dejvid Holmgren. Riječ permakultura prvobitno se odnosila na 'permanentnu poljoprivredu', ali je kasnije njeno značenje prošireno kako bi obuhvatilo značenje 'permanentne kulture', nakon što je uočeno da je društveni aspekt neodvojiv od istinskog održivog sistema.Permakultura se zasniva na nekoliko disciplina uključujući organsku poljoprivredu,

agrošumarstvo, integrisanu poljoprivredu, održivi razvoj i primijenjenu ekologiju. Permakulturu možda najbolje definiše jedan od njenih začetnika – Bil Molison koji kaže: Permakultura je filozofija rada sa prirodom, a ne protiv prirode; produženog i pažljivog posmatranja, a ne produženog i besmislenog rada; posmatranja biljaka i životinja i svih njihovih funkcija, prije nego tretiranje bilo kog područja kao sistema jednog proizvoda.Osnovna tri načela permakulture su: Briga o zemlji - briga da se svi živi sistemi održe

i umnože. Ovo je prvo načelo, jer bez zdrave zemlje, ljudi ne mogu opstati.Briga o ljudima - briga da ljudi imaju pristup resursima neophodnim za njihovo održanje.Vraćanje viška - ovo uključuje povraćaj otpada u sistem kako bi se reciklirao u nešto korisno.

konCePt i diZajn Pemakulture

Osnovni koncept permakulture je maksimiziranje korisnih veza među komponentama sistema i sinergija krajnjeg dizajna. Stvaraoci permakulturnog dizajna se ne fokusiraju na svakom elementu odvojeno, nego na vezama koje postoje ili koje se stvaraju među elementima usljed njihovog organizovanja u sistem.efikasan permakulturni dizajn smanjuje nastanak otpada, ljudskog rada i ulaganja energije izgradnjom sistema koji izvlači maksimum koristi među dizajniranim elementima. Vremenom, permakulturni dizajn postaje sve kompleksniji sistem u kome se proizvodi mnogo hrane i ostalih materijala sa minimalnim ulaganjima. Jedan od osnovnih alata koji se koriste za dizajniranje permakulturnih ekosistema je slojevitost. U prirodnim ekosistemima postoji veliki broj veza između biljaka koje rastu do

različitih visina i ova osobina se mnogo koristi prilikom dizajniranja šumskog vrta gdje je definisano sedam slojeva:

• Baldahin: najviša drveća koja dominiraju, ali ne zauzimaju čitav prostor.

• Drvensate biljke sa nižim krošnjama. • Žbunje: najčešće bobičasto žbunje.• Zeljaste biljke: mogu biti jednogodišnje,

dvogodišnje ili višegodišnje vrste. U obzir dolaze razne vrste povrća i ljekovitog bilja.

• Površina zemlje, pokrov: biljke u ovom sloju su mnogo bliže zemlji, rastu gusto kako bi ispunile goli prostor i često mogu tolerisati nešto gaženja.

• Rizosfera: korjenasto povrće, gljive, insekti, nematode, gliste i slično.

• Vetikalni sloj: penjačice, kao što je vinova loza.

odreĐivanje Zona

Određivanje zona je još jedan značajan aspekt prilikom dizajniranja permakulturne sredine. Zone su način inteligentnog organizovanja elemenata dizajna u ljudskom okruženju na osnovu učestalosti upotrebe. Zone se označavaju brojevima od 0 do 5.

FilozoFija rada sa prirodomPermakulturu možda najbolje definiše jedan od njenih začetnika – bil molison, koji kaže: Permakultura je filozofija rada sa prirodom, a ne protiv prirode; produženog i pažljivog posmatranja, a ne produženog i besmislenog rada; posmatranja biljaka i životinja i svih njihovih funkcija, prije nego tretiranje bilo kog područja kao sistema jednog proizvoda

30

ZOnA 0 - Kuća, ili centar življenja. U ovoj zoni fokus je na smanjenju potreba za energijom i vodom, upotreba dostupnih prirodnih resursa, stvaranje harmoničnog održivog okruženja za život i rad.

ZOnA 1 - Zona najbliža kući u kojoj se nalaze elementi sistema koji zahtijevaju svakodnevnu pažnju, kao što su usjevi povrća, ljekovitog bilja ili sitnog voća (jagode ili maline), staklenik, glistenjak, itd. U gradskim sredinama se u ovoj zoni često nalaze uzdignute leje.

ZOnA 2 – U ovoj zoni se nalaze višegodišnje biljke koje zahtijevaju rjeđe održavanje, kao što je kontrola korova ili orezivanje voćnjaka, kao i neke korjenaste biljke, itd. U ovoj zoni se, takođe, mogu smjestiti košnice i kompostište.

ZOnA 3 - Oblast u kojoj se uzgajaju glavni usjevi za domaću upotrebu i za trgovinu. Potrebe za održavanjem u ovoj zoni su minimalne.

ZOnA 4 - Poludivlja oblast. U ovoj zoni se proizvodi i koristi stočna hrana kao i prikupljanje resursa, npr. drveta za gradnju.

ZOnA 5 - Oblast divljine. U ovoj zoni nema intervencija ljudi. Bakterije, plijesni i insekti koji se nalaze u ovoj zoni su u interakciji sa ostalim zonama.

Permakultura ima dosta dodirnih tačaka sa tradicionalnim načinom uzgoja, ali je to u ovom slučaju sve podignuto na jedan viši nivo, gdje su svjesno preuzeti obrasci uzajamnog djelovanja i harmonije iz prirode i preneseni na jedan mikro nivo. Permakultura je relativno nova oblast u svijetu, ali se broj poštovalaca i zaljubljenika u ovakav način življenja i razmišljanja iz dana u dan povećava.

PermaKULtUra Riječ stručnjaka o permakulturi i njenom funkcionisanuju

Permakultura ima dosta dodirnih tačaka sa

tradicionalnim načinom uzgoja

Broj poštovalaca i zaljubljenika u permakulturu se iz dana u dan povećava

Prvo načelo permakulture je da ljudi ne mogu opstati bez zdrave zemlje

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

32

PIše: Mr. Sc. Alisa HAdžIABulIĆ(Agromediteranski fakultet univerzitet "džemal Bijedić" u Mostaru)

kompostiranje predstavlja prirodan proces recikliranja otpada organskog porjekla s ciljem stvaranja bogatog organskog

đubriva poznatog kao kompost. Ovo prirodno, organsko, dakle ekološki prihvatljivo đubrivo predstavlja izuzetno kvalitetan poboljšivač tla pri uzgoju voćaka, povrća, cvijeća i grožđa, kao i travnjaka. U isto vrijeme, proizvodeći kompost mi vršimo recikliranje, tj. iskorištavamo

mogućost raspadanja organskih materija i na taj način se oslobađamo otpada. Kompostiranje predstavlja jedan životni ciklus vraćanja hranjiva nazad u tlo.najvažniji razlozi za kompostiranje:• Organski otpad čini 30% ukupnog otpada• Značajno se smanjuje problem biljnih

štetočina, samim tim i upotreba pesticida• Zdrave biljke iz zdravog tla, izgledaju

ljepše, bolje plodonose i otpornije su na štetočine i bolesti

• Dodavanje organskog materijala tlu, pospješuje vodeni režim tla

• Dodavanjem nepopuno razgrađenog komposta, hranimo korisne organizme

• Kompost poboljšava i pjeskovita i glinena tla• Kompost osigurava uravnotežen, sporo

otpuštajući izvor hranjiva koja pomažu tlu da zadrži hranjiva toliko dugo koliko treba biljci da ih iskoristi

• Kompost štedi novac – ne kupuju se vještački dodaci tlu, đubriva i sl.

šta možemo komPostirati?

Možemo kompostirati sav kuhinjski otpad: ostatke voća, povrća, čaja, kafe, ostatke lišća i slično. Materijali za kompost se dijele na „zelene“ i „smeđe“ sastojke. Zeleni su materijali bogati azotom ili proteinima. Oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganizama, dok su smeđi snadbjeveni sa ugljikohidratima i služe kao izvor hrane za mikroorganizme.Omjer zelenog i smeđeg dijela varira, nije strogo preporučen, mada se u praksi savjetuje da se koriste dvije trećine „smeđeg“ na jednu trećinu „zelenog“ materijala.

šta ne bi smjeli komPostirati

Spomenuto je lišće kao bitan sastojak kompostne gomile. To ne bi trebalo da bude lišće od oraha. ne bi se trebao koristiti papir od časopisa u boji, stare lijekove, PVC ambalažu, stiropor, mačji ili pseći izmet, ostatke duhana, sadržaj vrećica iz usisavača, itd.Također treba izbjegavati osjemenjene korove, bolesne biljke, ostaci kuhanih jela i proizvodi životinjskog porijekla. Ostaci hrane mogu privući nepoželjne goste kao što su razni glodavci.Jedini izmet koji se preporučuje kao đubrivo u kompostištu je izmet životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce.

mjesto Za komPostiranje

U vrtu se lako može pronaći neko mjesto, koje ne treba biti veliko. Veličina kompostne gomile zavisi od količine materijala predviđenog za kompostiranje. Preporučene mjere su 1 metar širina i 1 metar visina, s tim da dužina zavisi od same količine. Mjesto mora biti zaštićeno od vjetra i direktnog sunca, tako da je hladovina nekog starog drveta idealno mjesto. Mora biti malo nagnut teren, radi istjecanja suvišne vode. Radi urednosti i lakše manipulacije, preporučuje se ograđivanje gomile koje može biti drvena ili žičana ograda. Kompostna gomila se mora okretati s vremena na vrijeme.Kompostiranje se može obavljati i u stanovima, na balkonu, naravno u puno manjim količinama. Takvo kompostiranje se vrši u malim spremnicima, ili plastičnim kantama, koje moraju imati drenažne rupice na dnu.

PostuPak komPostiranja

„Zeleni“ materijal se usitnjava i miješa sa „smeđim“ u predviđenom omjeru. Cijela gomila se mora dobro navlažiti, i tokom cijelog postupka kompostiranja treba pripaziti da gomila ne bude prevlažna, ali ni suha. Treba se s vremena na vrijeme prozračiti, najbolje ju je okretati svako tri mjeseca. ne smije biti ni prevruće, temperatura koja se preporučuje je 50-70°C. Po želji se može dodati i stajsko đubrivo. Gotov kompost se dobiva nakon 6 mjeseci. On nema neugodan miris, tamno smeđe je boje i grumenaste strukture. nimalo ne posdjeća na organski otpad od kojeg je napravljen.

SAVJETI

Značaj kompostiranja otpada organskog porijekla

možemo kompostirati sav kuhinjski otpad: ostatke voća, povrća, čaja, kafe, ostatke lišća i slično. materijali za kompost se dijele na „zelene“ i „smeđe“ sastojke. Zeleni su materijali bogati azotom ili proteinima. oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganizama, dok su smeđi snadbjeveni sa ugljikohidratima i služe kao izvor hrane za mikroorganizme

33

Kompostiranje se može obavljati i u stanovima,

na balkonu

obogaćujemo tlo i oslobađamo se otpada

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

PRIRODAN IZBOR!

34

PIše: Nenad eRceG, dip. ing. poljoprivrede(Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS – Područna jedinica Gradiška)

intezivna proizvodnja u stočarstvu, kao proizvodnja mlijeka i proizvodnja goveđeg mesa, ne može se danas zamisliti bez

kukuruzne silaže. Stoga priprema i čuvanje silaže je značajan faktor u govedarskoj proizvodnji. Možemo reći da proizvodnja silaže počinje već kod pripreme zemljišta za sjetvu kukuruza, sjetva određenih hibrida za silažu, pravilna primjena agrotehnike, siliranje i gaženje silaže.

šta koristiti Za silažu

Veliku grešku poljoprivredni proizvođači prave kada siliraju najslabiji kukuruz za silažu, jer je on u principu i najlošijeg kvaliteta. Za silažu se koriste hibridi većih grupa zrenja, FAO grupa 500 – 700. Hibrid koji će biti proizveden za pravljenje silaže mora imati određene osobine koje ga kvalifikuju za ovu namjenu. Pored velike biomase, hibrid treba da obezbijedi što veći sadržaj proteina pošto je silaža kukuruza siromašna ovim materijama. Poželjno je da hibrid ima određeni odnos klip – zeleni dio

biljke, kao i da se lako silira i gazi u silosu. Kvalitet same silaže u velikoj mjeri zavisi od momenta žetve. Različita zrelost kukuruza u momentu žetve utiče na svarljivost kod životinja. Siliranje kukuruza obično počinje kada je ukupna vlaga mase od 65 – 70 odsto, a odnos suve materije se kreće od 35 – 40 odsto u ukupnoj masi silaže. Osnovni cilj je da se gotovo sav šećer iz zrna pretvori u skrob. Prilikom siliranja stabljike kukuruza, mora se voditi računa o visini i dužini reza. Optimalna visina reza je 25 cm, a dužina je 9 - 12 milimetara. Ukoliko silažni kombajn odreže stabljiku kukuruza na visini većoj od 25 cm, umanjiće se prinos silažne mase, a porašće njena probavljivost. Često se događa kod pojedinih poljoprivrednih proizvođača da je visina reza manja od optimalne i sa takvom masom se unose čestice zemlje koje mogu uzrokovati kvarenje silaže. Kraći rez omogućuje bolje gaženje i sabijanje biljne mase, ali iziskuje više energije kombajna.

Prinos i kvalitet

Za kvalitet kukuruzne silaže važno je da silo-kombajn bude opremljen za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog kukuruznog zrna. Takva silažna masa bolje se konzervira, a i goveda je bolje probave. Sve navedeno utiče na prinos i kvalitet

silaže. Vrlo često svi uslovi nisu ispunjeni pa se koriste inokulanti.

Prilikom spremanja silaže postoje određene operacije:1. Istovar mase, tj punjenje silosa,2. Raspoređivanje mase po silosu, 3. Gaženje mase, 4. Pokrivanje i dihtovanje silosa.

Prilikom istovara mase, mora se voditi računa da prikolica bude čista, bez zemlje i drugih primjesa koje uzrokuju kvarenje silaže. Masa se istovara na silos i razvlači se na debljinu od 15 cm, pa se dobro gazi teškim traktorima. nabijanje tj. gaženje silaže je jedan od osnovnih faktora kod spremanja i čuvanja silaže. Ovom operacijom se istjeruje vazduh iz silomase i prelazi na anaerobne bakterije koje stvaraju mliječnu kiselinu, koja služi za konzerviranje mase. Potrebno bi bilo da siliranje mase kukuruza bude završeno u što kraćem roku. Posljednja operacija u spremanju silaže je pravilno pokrivanje i dihtovanje silosa. Spremljena silaža odstoji 40 - 43 dana, nakon čega se otvara i uzimaju se uzorci da se odredi kvalitet iste. Ovako pripremljena silaža daje se muznim kravama i tovnim bikovima, a količina zavisi od godišnjeg doba i uzrasta.

ratarStVo Siliranje kukuruza važan faktor za govedarsku proizvodnju

Različita zrelost kukuruza u momentu žetve utiče na svarljivost kod životinja. Siliranje kukuruza obično počinje kada je ukupna vlaga mase od 65 – 70 odsto, a odnos suve materije se kreće od 35 do 40 odsto u ukupnoj masi silaže. Osnovni cilj je da se gotovo sav šećer iz zrna pretvori u skrob

WeCare ™

033 959 949

Iskoristite jedinstvenu priliku i uštedite. Pozovite nas!

100% SIGURNOSTU slučaju da niste zadovoljni naručenim proizvodom iz bilo kojeg razloga, slobodno ga vratite u roku od 15 dana, a mi ćemo Vam vratiti Vaš novac.

Cijene proizvoda su sa PDV-om. Cijene proizvoda ne sadrže cijenu dostave, odnosno PTT troškove. Vaše lične podatke Studio Moderna će upotrebljavati isključivo za komunikaciju sa Vama (e-mail, telefon, slanje kataloga, specijalnih ponuda i sl.). Studio Moderna neće iznositi ili ustupati Vaše podatke trećim licima (osim na zahtjev sudskih organa). Studio Moderna se obavezuje da će štititi i obezbjediti povjerljivost Vaših ličnih podataka. Ukoliko ne želite da Vas više kontaktiramo, možete nas o tome obavijestiti putem pisma, telefona ili e-mail-om. Zadržavamo sva prava za izmjene cijena, tehničkih

detalja i štamparskih greški.

Od sada sve naše proizvode iznad 100 KM možete kupovati na jednake mjesečne rate! Bez kamata, bez papirologije i čekanja u banci! Kupovinu na rate možete obaviti putem shopping kartice Unicredit, Intesa, Nove Banke, Raiffeisen banke ili Dinners plus kartice. Jednostavno provucite kreditnu karticu kada Vam dostavimo narudžbu i to je to! Kurir koji dostav-lja Vašu narudžbu će imati GPRS POS terminal, te sasvim jednostavno vršite plaćanje na svojim kućnim vratima. Za sva dodatna pitanja možete pozvati na broj 033 959 949.

Delimano Delicia keramičko posuđe

Garancija: 2 godine

Dormeo light jorgan Jorgan je ispunjen kvalitetnim Wellsleep® mikrovlaknimai idealna je za tople ljetne dane!

SAMO 79,90KM

39,95KM

Dimenzija 140x200

SAMO 109,90KM

54,95KM

Dimenzija 200x200

-50%POPUST

Dormeo Silkytouch posteljina

Dormeo Siena lightjorgan

za

mene jedini

Dostupne boje:

RATE

do24POKLOn POSTeLjina i jOrgan uz kupovinu madraca.

POKLOniVrijednOSTi dO

250Km

Piramidalni nadmadracPiramidalni nadmadrac zbog specifičnosti piramidal-nog oblika daje blagi osjećaj masaže za vrijemespavanja. Idealan za kauče i krevete na razvlačenje.

*cijena za dimenziju 80 x 200 cm. Nudimo Vam i druge dimenzije.

219,90KM

109,90KM

RATE

do24

-50%POPUST

Poklon

NOŽ na POKLON uz kupovinu Delicia posuđa

1+1

NOVOPest repeller šalje impulse kroz električno polje koje već postoji u svakoj zgradi ili kući. Impuls direktno utječe na nervni sistem štetočina stoga se oni udaljavaju.

Pest Repeller

SAMO već od 29,90KM

Siguran i neškodljiv za okolinu!

49,90KM

kValitet silaže zaVisi od žetVe

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

Ako se stabljika kukuruza odreže na visini većoj od 25 cm, umanjiće se prinos silažne mase

Od vremena, načina i kvaliteta izvođenja osnovne obrade u velikoj mjeri zavisi prinos i kvalitet sjemena. Uljana repica zbog vretenastog korijena koji prodire duboko u zemljište, a ne formira advetivne korijene, veoma je osjetljiva na plitku obradu zemljišta. Zbog toga osnovnu obradu treba obaviti na dubinu od 20 do 30 cm u zavisnosti od tipa zemljišta najkasnije tri nedjelje prije sjetve da bi se zemljište sleglo. Kasna obrada na teškim zemljištima to ne omogućuje. nakon oranja obavezno zatvoriti brazde uz ravnanje zemljišta, čime olakšavamo sjetvu i čuvamo vlagu.

Predsjetvena PriPrema

Kvalitet predsjetvene pripreme zavisi od vremena i kvaliteta osnovne obrade. Cilj predsjetvene pripreme je dovođenje gornjeg sloja zemljišta do mrvičaste strukture

maksimalno do 3cm veličine grudvica zbog činjenice da je sjeme veoma sitno, a dubina sjetve do dva centimetra.

najpogodnije oruđe je kombinovani sjetvospremač „germinator“. On može da pripremi ujednačeno zemljište do osam centimetara dubine i da radi na ujednačenoj dubini. Dobro ravna i mrvi gornji sloj zemljišta, što je veoma važno za ujednačenu sjetvu i nicanje sjemena uljane repice.

Đubrenje

Pravovremena i optimalna primjena đubriva su osnovni preduslovi za postizanje visokih i stabilnih prinosa. Uljana repica dobro reaguje na primjenu svih vrsta đubriva uključujući i organska. Prinosom od tri t/ha repica iznosi : 210 kg azota, 75 kg fosfora i do 300 kg kalijuma, što znači da za svakih 100 kg sjemena repici treba obezbijediti 7 kg azota, 2,5 kg fosfora i 10 kg kalijuma.Ukupne količine kalijuma i fosfora treba primijeniti prije sjetve i to pola prije oranja, a pola predsjetveno. Upotreba azota je jedna od najvažnijih tehnoloških mjera od koje u mnogome zavisi prinos i stabilnost proizvodnje uljane repice. Od ukupnih količina azota 1/3 treba primijeniti predsjetveno, a 2/3 u vrijeme proljećnog porasta (krajem februara).Veće količine azota u jesen izazivaju prebujan rast i ometa pripremu biljaka za zimu (kaljenje). U proljeće biljka regeneriše, stvara novu rozetu na račun suve materije stvorene u jesen i kreće u intenzivan porast. U to vrijeme zemljišta su

hladna, mikrobiološki procesi mineralizacije organskog azota su vrlo slabi zbog čega je repici neophodno obezbijediti azot prihranom. U ovom periodu (kraj februara-početak marta) potrebe repice za azotom su najveće i iznose oko 100 kg/ha.

sjetva

Kao i kod drugih kultura, za sjetvu treba upotrijebiti kvalitetno sjeme. Potrebne količine sjemena, zavisno od sorte, kreću se do 3 kg/ha i treba da obezbijedi 60-65 biljaka/m2 poslije nicanja ili 50-55 biljaka u žetvi. Repica se sije u redove sa međurednim razmakom 20-30 cm. Međutim, najčešći razmak je 25 cm, jer se za sjetvu koriste žitne sijačice zatvarajući svaki drugi red. Optimalni rok sjetve je u periodu 1-20. septembar, jer prerana i prekasna sjetva se negativno odražavaju na prinos zbog stepena razvijenosti biljaka prije ulaska u zimske uslove.Treba izbjegavati sjetvu u svježe poorano i pripremljeno zemljište. Sjetva u takvo zemljište je otežana i nekvalitetna, pa su nicanje i raspored biljaka u redu neujednačeni.Izbor sorte je veoma važan i mora mu se pokloniti dužna pažnja. Veoma je važno da se u proizvodnji koriste sorte dupli „00“. U ponudi je veoma široka lepeza sorata raznih „domaćih“ i stranih, sa veoma velikim genetskim potencijalom rodnosti.

PIše: dr dragiša MARKovIĆ (Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS - Područna jedinica doboj)

uljana repica je veoma važna industrijska biljka i zauzima peto mjesto među uljaricama, a u 30 zemalja svijeta je

najvažnija kultura. Gaji se radi zrna koje sadrži 48 odsto ulja i 18-25 odsto proteina. Ulje spada u grupu polusušnih ulja, a upotrebljava se u ishrani, industriji sapuna, boja, tekstila, koža, maziva i za proizvodnju biodizela.

dvije žetve godišnje

Uljane pogače i sačma su vrlo vrijedna koncentrovana hraniva za ishranu stoke. Uljana repica je značajna kao zelena stočna hrana

u jesen i rano proljeće u sistemu zelenog konvejera. Veoma je cijenjena kao medonosna biljka jer daje oko 50 kg meda po hektaru.

Uljana repica ima veliki agrotehnički značaj u sistemu plodoreda, rano napušta zemljište i omogućuje dvije žetve u jednoj godini, a zemljišta ostavlja u dobrom stanju za naredne kulture. novije sorte sadrže ispod dva odsto eruko kiselina i visokim potencijalom rodnosti omogućavaju brzo širenje i postaju dobra zamjena za druge uljane kulture u hladnim i vlažnim područjima gdje je otežano gajenje drugih uljarica. Veće površine, posebno u evropi, namijenjene su za proizvodnju biodizela, koji je jeftiniji i pogodniji za poljoprivredne i vučne mašine. Ima velike prednosti u odnosu na ostala pogonska goriva zbog očuvanja životne sredine, jer smanjuje emisiju gasova, brže se razgrađuje i lakše čuva.Prizvodnja uljane repice ima svojih specifičnosti kao i svaka druga biljna vrsta. Za uspješno gajenje potrebno je poznavanje klimatsko-edafskih faktora rejona kako bi se primijenile odgovarajuće agrotehničke mjere s ciljem što boljeg iskorištavanja genetičkog potencijala radi proizvodnje sjemena i sadržaja ulja u sjemenu od čega u krajnjem zavisi i rentabilnost proizvodnje.

Plodored

Plodored je veoma važan za proizvodnju uljane repice zbog čega je obavezna mjera u proizvodnji. Gajenjem u monokulturi ili čestim vraćanjem na iste površine postoji opasnost

od većeg prisustva štetnika i bolesti. ne treba je proizvoditi iza suncokreta, soje, graška, mahunarki i djetelina, jer je podložna bolestima i štetnicima koji prezimljavaju u ostacima tih kultura. najbolji predusjevi su one biljke koje ostavljaju dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu zemljišta i zemlju bez korova. S obzirom na

to da se sije rano s jeseni, dobri predusjevi su krompir, rano povrće, a zatim dolaze strnjine i tu je pšenica najčešći predusjev. Uljana repica je veoma dobar predusjev, jer rano napušta zemljište.

osnovna obrada

Ljuštenje strnjišta je veoma važna mjera koja ima za cilj da se plitkom obradom spriječi isparavanje vode prekidom kapilarnih veza, isprovocira klijanje sjemena korova i zaoru žetveni ostaci radi blagovremene razgradnje. Izvodi se na dubinu do 15 cm. Izbjegavati paljenje žetvenih ostataka zbog narušavanja zemljišne flore i faune, zagađenja životne sredine i oštećenja susjednih usjeva.

36 37

ratarStVo

izbjegaVati sjetVu usVježe poorano zemljište

Korisni savjeti za uzgoj uljane repice

Ovu industrijsku biljku ne treba proizvoditi iza suncokreta, soje, graška, mahunarki i djetelina, jer je podložna bolestima i štetnicima koji prezimljavaju u ostacima tih kultura. Najbolji predusjevi su one biljke koje ostavljaju dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu zemljišta i zemlju bez korova

Uljana repica je veoma dobar predusjev, jer

rano napušta zemljište

Optimalni rok sjetve je u periodu

1-20. septembar

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

Upotrebljava se u ishrani, industriji sapuna, boja, tekstila, koža, maziva...

AuToRI: Prof. dr. sc. zlatko ČMelIK (Agronomski fakultet Sveučilišta u zagrebu) i mr. sc. Paulina šARAvANJA (zavod za voćarstvo, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru)

biljka botaničkog imena (Rosa canina L.), poznata je pod brojnim imenima: divlja ruža, pasja ruža, šipurika, šepurika,

šepurin, šipkovina, šip. Riječ je o biljci čiji plodovi obiluju vitaminom C i koja se od davnina koristila u ljekovite svrhe, ali i kulinarske. Šipurika (R canina L.) pripada velikoj porodici ruža od preko 400 vrsta, rasprostranjenih u europi, sjeverozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, od čega čak 21 vrsta uspijeva na našim prostorima.

gdje se može naći

Raste u šikarama, živicama, na livadama i pašnjacima, uz putove, rubove šuma u nizinskim, brdskim i planinskim područjima, na šumskim proplancima i raznim mjestima s različitom geološkom podlogom i na raznim tipovima tla. Raste i na većim nadmorskim visinama (do 1400 m).

Divlja ruža raste u obliku grma koji može biti visine od 1 do 3 metra. Izbojci su vitki, savijeni u obliku lukova, sa slabo izraženim nodijima. Stabljika ima kukasto svinute trnove koji su pri dnu prošireni, te podsjećaju na pseće zube otkuda i naziv pasja ruža. Listovi su naizmjenični i neparno perasti. Cvjetovi su dvospolni, veliki, ružičaste ili bijele boje, nježnog i ugodnog mirisa. Divlja ruža cvate od svibnja do srpnja. Plod je nepravi plod (šipak, šipurak) jajolikog oblika narančastocrvene do jarkocrvene boje i sjajne površine. Udio mesa u plodu iznosi oko 74,2 %.U prošlosti se divlja ruža nije uzgajala već su se plodovi skupljali u područjima prirodnog rasta. To je bio prilično mukotrpan posao, jer su grmovi ruža obično međusobno prorasli ili su prorasli s drugim biljkama i, naravno, jako su obrasle trnjem.

Plodovi bogati vitaminima

Danas su uzgojene selekcije (sorte) bez trnja, zapravo s vrlo malo trnja i s velikom količinom plodova koje brzo dolaze u rod. Dobivene sorte prvi rod daju u drugoj godini nakon sadnje, a u trećoj godini daju puni rod. Urod, ovisno o uvjetima uzgoja, kreće se između 5 i 15 tona/ha, a prosječno oko 10 tona/ha.

ORGANSKA PROIZVODNJA

od vrijednih plodova šipurka se od davnina spravlja pekmez koji je uvijek bio obvezan dio zimnice svake domaćice koja drži do svog ugleda. osim za pekmez od plodova se pravi žele, sok, vino, a sušeni plodova se koriste u čajnim mješavinama

lijek za nepce, ali i razne druge bolesti

38 39

Svi dijelovi divlje ruže, od korijena, stabla, lista, cvijeta i ploda, mogu se koristiti u različite svrhe. Svježi plodovi šipurka su uz crni ribiz, najbogatiji vitaminom C. Tako, na primjer, 100 grama svježe tvari limuna sadrži 60 mg vitamina C, crni ribiz 125 mg, a svježi plodovi šipurka sadrže od 300 do 2880 mg vitamina C. Također plodovi šipurka sadrže karotin, vitamin P, vitamine B1 i B2, te vitamine F i K. U mesnatom usplođu ploda sadržani su i invertni šećer, saharoza, organske kiseline, mineralne soli, pektin, tanini i flavonoidi. U sjemenkama ima dosta vitamina e i vanilina, te nezasićenih masnih kiselina oleinska, linolna i linoleinska kiselina. Od vrijednih plodova šipurka se od davnina spravlja pekmez koji je uvijek bio obvezan dio zimnice svake domaćice koja drži do svog ugleda. Osim za pekmez, od plodova se prave žele, sok, vino, a sušeni plodova se koriste u čajnim mješavinama.

Za šta se sve koristi

Još od antičkih vremena, latice divlje ruže, ružina vodica i ulje čest su sastojak u kuhinjama istočne europe, Bliskog i Srednjeg Istoka, sjeverne Afrike. Od svježih latica pripremaju se sokovi, ružin med, sirup i voda za grgljanje. Ružino ulje i ružina vodica se stoljećima koriste u kozmetici.njemački travar Kerber je još davne 1563. godine ovu biljku preporučivao u vidu praška za učvršćivanje desni, a u 16. stoljeću plod šipurka je u Rusiji korišten za zacjeljivanje rana.

Sastojci iz ružinih šipaka su uključeni u nekoliko prirodnih vitaminskih mješavina kao što su tablete, kapsule, sirupi i mnogi drugi pripravci.Zbog pejzažne vrijednosti često se šipurak susreće na okućnicama kao živa ograda ili na pergolama kao zasjena od sunca. Divlja ruža se koristi u cvjećarstvu, a ružino drvo za izradu lula, ukrasnih kutija. Danas, plantažni uzgoj šipurka polako, ali sigurno postaje sve zanimljiviji. Poželjno je imati posađene dvije različite sorte sadnica šipurka radi boljeg oprašivanja i oplodnje, jer se na taj način dobije veća količina kvalitetnijih plodova.Budući da šipurak ima skromne zahtjeve prema agroekološkim uvjetima uzgoja, relativnu neosjetljivost na bolesti i štetnike, što isključuje potrebu intenzivne kemijske zaštite, upućuje na činjenicu da se može uzgajati u skladu s principima organsko-biološke poljoprivrede.

kako uZgojiti šiPurak

Za podizanje nasada šipurka za uzgoj plodova, najpogodniji su osunčani položaji. Treba izbjegavati udoline i sjeverne položaje. Sadnice trebaju biti jednogodišnje, zdravstveno ispravne, debljine iznad sedam milimetara i sa dobro razvijenim korijenom. Budući da šipurak

prirodno oblikuje grm, uglavnom se uzgaja u obliku grma.Razmak sadnje ovisi o samom terenu, položaju i veličini parcele, načinu berbe i načinu održavanja tla u nasadu. najčešći razmak između redova je dva do tri metra, a razmak između biljaka unutar reda je od jedan do dva metra, tako da na jedan hektar stane 5000 biljaka. U nasadima prilagođenim ručnoj berbi razmak između redova može iznositi od 3,5 do 4,0 metra, a razmak između biljaka unutar reda od jedan do dva metra, dok u nasadima prilagođenim strojnoj berbi razmak između biljaka može biti i 0,7 metara. U drugoj godini nakon sadnje se može očekivati prvi urod koji može iznositi do 4 kilograma plodova po grmu (oko 20 000 kg/ha), a u trećoj godini nakon sadnje jedan grm može dati do 10 kg plodova (50 000 kg/ha). Za podizanje nasada šipurka za uzgoj plodova, koriste se sorte: Schmids Ideal, Inermis, Brögs, Handel i druge. Tu su još i poljske sorte : Sylwia i Sylwana. Odabrane sorte treba da ispunjavaju neke uvjete kao što su optimalna težina (3-5 grama) ploda, visoki postotak mesa u plodu (70- 80 %) i bogata boja.

održavanje Zasada

Za industrijsku proizvodnju bitna su kiselost i masne kiseline (zbog arome), a poželjna količina vitamina C je između 600 i 1200 mg/100g svježe mase. U prvoj godini nakon sadnje potrebno je tlo u nasadu kultivirati i izvršiti zaštitu nekim od biopreparata.U drugoj godini nakon sadnje između redova treba posijati travu (travno-djetelinsku smjesu), a pojas od 40-ak cm oko grmova okopavati. U trećoj godini nije potrebno obavljati klasičnu obradu tla već dva puta godišnje pokositi travu.Gnojidba se obavlja prilikom sadnje. Svakoj biljci treba staviti 50 grama organskog gnojiva, komposta ili stajnjaka. U narednim godinama nasad je potrebno gnojiti jedanput godišnje s 300 kg po ha. nakon sadnje sadnice se orežu na dva do pet pupova na glavnim izbojima. Obnavljanje grmova se radi svakih 8 do 10 godina i to tako da se naprave radikalni rezovi malo iznad razine tla pomoću stroja za orezivanje. nakon radikalnog reza dobra berba se očekuje drugu godinu nakon reza. Berba se može obavljati ručno i strojno. U dobro održavanim nasadima berač može ubrati 4-6 kg po satu. Plodovi se beru kada su skoro zreli.

divlja ruža ili šipurika, nekada omiljena poslastica naših baka

Svježi plodovi šipurka su uz crni ribiz,

najbogatiji vitaminom C

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

Cvijet divlje ruže

AuToR: viktor BJelIĆ

KORIšTENjE

kamilica važi za jednu od naših najljekovitijih biljaka i upotrebljava se kod gotovo svih oboljenja. Djeluje

veoma dobro protiv svih upala, naročito na koži i sluznici. Preporučuju se obloge kod svih rana sa pojavom upale, kod opeklina, potkožnih čireva, gnojenja ispod nokta te kod upale mrežnice oka i upale uha. Kod upale ždrijela ili sluznice preporučuje se ispiranje čajem od kamilice, dok gutljaj istog čaja, koji se drži neko vrijeme u ustima, pomaže kod jake zubobolje. Kamilica je jedno od najboljih sredstava pri otklanjanju jakih grčeva sa gubitkom svijesti od kojih pate žene u drugom stanju, porodilje i mala djeca. Ta svojstva je čine upotrebljivom kod svih pojava nervoze, nesanice i premorenosti. nezaobilazna je kod svih oboljenja želuca i crijeva, te bolesti bubrega, jetre i žuči.

KARAKTERISTIKE I STANIšTE

Kamilica je jednogodišnja biljka sa razgranatom stabljikom do 50 cm visine. Listovi su veoma uski i gusto obrastaju stabljiku. Smješteni su na vrhu stabljike i na vrhovima grana, slični su cvjetovima tratinčice. Raste uz puteve i jarke u blizini naselja i kao korov po žitaricama. Zastupljena je u nizinskom, brdskom i pretplaninskom području, a uspijeva naročito na ilovastom humoznom tlu koje je siromašno krečnjakom.

PRIPREMA ZEMLjIšTA

Kamilica nije zahtjevna prema zemljištu, može da se gaji i na plodnim i na ekstremno neplodnim zemljištima.

GAjENjE

Kao izuzetno skromna u pogledu zemljišta, može da se gaji na istom zasadu više godina, što ima prednosti ako se zna da je sjetva

pojedinih godina nesigurna, pa ako se pusti da se zasad ‚‚zalivadi‚‚ dobije se svake godine sigurna kultura. Dovoljno je da se poslije svake berbe preostali cvjetovi ostave da dozru. Poslije zrenja cvati se ne beru, nego se parcela jednom ili dva puta protrlja teškom drljačom. Drljača omlati preostalo sjeme, rasturi ga po njivi I pomiješa sa zemljom. Kada je ovo urađeno, ako u međuvremenu nije bilo kiše, parcelu treba jednom ili dva puta navodnjavati. To sve treba uraditi tokom ljeta, a najkasnije do kraja septembra. Do jeseni, na istom polju, nići će nova kamilica, koja u proljeće naredne godine redovno donosi cvat. Dubina oranja je oko 25 cm. na plodnim i dubljim zemljištima ne treba je đubriti, dok se na siromašnim đubri sa 300 kg/ha mineralnim đubrivom. Kamilica može da se sije u jesen i u proljeće. Jesenja sjetva je pouzdanija i vrši se krajem avgusta i tokom septembra. nedostatak može biti ako je septembar izrazito sušan i tada parcelu treba češće zalivati. Ako sjeme dobije dovoljno vlage, počinje klijati za 8-10 dana. Mlade biljke do zime ojačaju i takve prezime.

Čim se snijeg otopi, kamilica intenzivno počinje da raste. Obično se sije u redove tako što se sjeme ostavlja na površini, jer je sitno i klija isključivo na svjetlu. Rastojanje između redova treba da iznosi 20-30 cm. Sije se pomiješano s pijeskom ili kukuruznom prekrupom i valja se lakim valjkom, da bi se sjeme priljubilo za zemljište. Količina sjemena potrebna za sjetvu na jednom hektaru je 1-2 kg. S obzirom na to da kamilica za berbu pristiže rano, dok korovi još nisu krenuli (od početka do kraja maja), eventualno plijevljenje zasada sredinom aprila bila bi cjelokupna njega što se tiče borbe protiv korova. Poželjno je da se u rano proljeće prihrani niskom dozom azotnog đubriva (oko 100 kg/ha).

BERBA

Beru se specijalnim češljevima cvjetne glavice u fazi punog cvjetanja. Pošto kamilica ne cvjeta istovremeno, žetva se produžava na duži period. najbolje je da se beru cvjetovi u stadiju kada se potpuno otvori, od zore pa dok dan ne otopli. Obrani cvjetovi se suše prirodnim putem ili u sušarama. Ako se suše po tavanima, rasprostiru se u što tanjem sloju i ne prevrću, da se glavice ne bi izdrobile. Takvo sušenje traje 7-10 dana. U sušarama se suši na temperaturi od 40 do 45°C i sušenje traje mnogo kraće. Odnos svježeg i sušenog cvijeta je 5:1 do 7:1.Prinos: Prinos kamilice na našim prostorima obično je oko 500-800 kg/ha. Cijena suvih cvjetova dostiže i do 10 KM/kg. Prinosi: Sa jednog hektara dobije se 3000-5000 kg sirovog korijena lincure. Za 1kg suhog potrebno je 5kg sirovog korijenja. Cijena sirovog korijena na domaćem tržištu kreće se od 2,00 do 2,50 KM/kg, dok cijena suvog korijena se kreće od 10 do 12 KM/kg.

PAKOVANjE

Dobro osušena kamilica pakuje se u limene kutije ili drvene sanduke koji su sa unutrašnje strane obloženi papirom. Ovako upakovana čuva se na suvom, hladnom i promajnom mjestu.

kamilica (chamomilla - matricaria recurtita)

Već hiljadama godina biljke iz prirode se koriste kao lijek. Stečeno iskustvo u pripremi i korištenju ljekovitog i aromatičnog bilja učinilo ih je nezaobilaznim elementom u tradicionalnoj medicini gotovo svih naroda i civilizacija. Ovaj vodič ima za cilj potencijalno zainteresovanim uzgajivačima i ulagačima dati osnovne informacije o biljkama koje se najčešće koriste i traže na tržištu, predstaviti načine kultivacije onih vrsta koje imaju široku primjenu ali ionih koje su ugrožene te promovisati njihov organizovani ili plantažni uzgoj. Obradićemo one vrste ljekovitog i aromatičnog bilja za čiji uzgoj postoje povoljni klimatski i zemljišni uslovi u BiH.

41

INDUSTRIJSKO BILJE

PIše: Mr ph Relja SuRuČIĆ viši asistent, (Katedra za farmakognoziju Medicinskog fakulteta Banjaluka)

u terapijske svrhe se od divljeg kestena upotrebljavaju kotiledoni sirovog sjemena zbog sadržaja saponozida.

Koriste se i list i kora kestena, ali znatno rjeđe. List i kora kestena sadrže manje saponozida, a više kumarinskih i taninskih jedinjenja.najvažniji sastojak kestena je escin. To je naziv za smješu različitih saponozida. escin djeluje protivupalno (antiinflamatorno), smanjuje eksudaciju i formiranje otoka. Ovakva djelovanja su izrazitija u početnim fazama upalnih procesa.

PreParati na baZi esCina

Saponozidi pojačavaju osnovni tonus krvnih sudova, smanjuju njihovu propustljivost i

pojačavaju otpor u kapilarima. Preparati na bazi escina se najčešće primjenjuju kod poremećaja periferne venske i limfne cirkulacije donjih ekstremiteta (bol, grčevi, otok, kožne promjene), kod poremećaja rektalne cirkulacije i raznih oštećenja sluznica, ali i kod hematoma (modrica i krvnih podliva) i uganuća.Od escina ili od alkoholnog ekstrakta sjemena kestena, najčešće se izrađuju preparati za primjenu na koži (masti, kreme, gelovi) i supozitorije. escin se slabo resorbuje iz digestivnog trakta, ali za kompletno djelovanje je važno da se on i pije u obliku tableta. Savremeni tehnološki oblici farmaceutskih preparata omogućavaju i primjenu oblika escina koji se bolje resorbuje u digestivnom traktu i djeluje sistemski. Dnevne doze su 250-310 mg ekstrakta (što odgovara 100 mg escina) dva puta dnevno. na kožu se primjenjuje gel, mast ili krema sa dva odsto escina.Kontraindikovana je primjena preparata na bazi ekstrakta kestena kod osoba koje su

preosjetljive na sastojke biljaka iz familije Hippocastanaceae, tokom trudnoće i perioda dojenja, kod djece mlađe od 12 godina.

neželjene reakCije

neželjene reakcije su rijetke i javljaju se kao gastrointestinalni problem (mučnina) i alergijske reakcije. escinski kompleks ne treba primjenjivati istovremeno s lijekovima koji opterećuju bubrege (na primjer, gentamicin).ekstrakti kore kestena ili izolovani kumarini koriste se u kombinaciji s drugim biljnim sirovinama u terapiji oštećenja periferne cirkulacije donjih ekstremiteta i rektalnog regiona (hemoroida).Pitomi kesten (Castanea sativa, Fagaceae) razlikuje se od divljeg kestena i u botaničkom pogledu, a i po sastavu sjemena. Sjeme pitomog kestena ne sadrži saponozide i escin, već ukusne i hranljive sastojke zbog kojih se koristi u ishrani za pripremanje raznih poslastica i slatkiša.

Preparati na bazi escina se najčešće primjenjuju kod poremećaja periferne venske i limfne cirkulacije donjih ekstremiteta (bol, grčevi, otok, kožne promjene), kod poremećaja rektalne cirkulacije i raznih oštećenja sluznica, ali i kod hematoma (modrica i krvnih podliva) i uganuća

40

Farmaceutski značaj divljeg kestena

kesten kao terapija

Divlji kesten, Aesculum hippocastanum L.

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

42 43

PIše: davor lAHovSKI, mr ing. pejzažne arhitekture i hortikulture

u ovom broju prikazujemo, kako rekultivirati zapušteni ili iz nekog određenog razloga propali dio zelene površine. na konkretnom primjeru se radi o djelimično plavnom terenu, na kome je povremeno

prisutan visok nivo podzemne vode, naročito u kišnim razdobljima u proljeće ili jesen, usljed čega su postojeće biljke vremenom počele da propadaju.

formiranje drenažniH kanala

Usljed dugotrajnijeg zadržavanja vode u predjelu korijena, onemogućava se normalno obavljanje fizioloških procesa disanja korijena, a koje utiče negativno dalje na rast i razvoj same biljke.Ukoliko se radi o plavnim mjestima unutar zelene površine, najjednostavnije je formirati drenažne kanale na rubovima predmetne površine. Ovi kanali imaju ulogu odvodnje suvišne vode prilikom dugotrajnih kiša, ali i sprječavanje dotoka nove sa okolnih površina ukoliko je teren pod nagibom.Prilikom rekonstrukcije dijela zelene površine, prvi korak je ujedno i najosjetljiviji. Uklanjanje korovskog rastinja je veome važno zbog konkurencije u ishrani hranjivim materijama i usvajanju vlage iz zemljišta biljaka koje će biti ponovo zasađene. Što se detaljnije ukloni korov, a na prvom mjestu se misli na korijen korova, to će u narednom periodu njegovanja i održavanja biti manje posla i obaveza oko mehaničkog uklanjanja korova koji će naknadno obavezno da se pojavljuje.

iZmjena Zemljišta

Sljedeći korak je prekopavanje zemljišta. Optimalna dubina je od 15-30 centimetara. Ako se radi o nekvalitetnim, teškim, zbijenim ili glinovitim zemljištima, poželjno je izmijeniti zemljište kvalitetnijim. Dodavanje humusa, stajnjaka ili treseta se podrazumijeva ukoliko se žele postići najbolji mogući rezultati budućeg razvoja biljaka. Usitnjavanje prekopanog zemljišta se najlakše izvodi mašinski.Odabir biljaka za sadnju (pored specifičnih zemljišnih uslova) je tekao u pravcu ublažavanja zelene monotonije koja preovladava na konkretnoj zelenoj površini. Kompozicija se sastoji od drvenastih grmova u bordo i žutoj nijansi listova i jednogodišnjih cvjetnica, raspoređenih stepenasto u vertikalnom smislu. Odabir biljaka uopšte za pojedina mjesta na zelenim površinama (sunčani položaji, sjenovita mjesta, vlažna zemljišta i sl.), vršiti u skladu sa biološko-ekološkim osobinama samih vrsta.

39

HORTIKULTURA

Prilikom rekonstrukcije dijela zelene površine, prvi korak je ujedno i najosjetljiviji. Uklanjanje korovskog rastinja je veome važno zbog konkurencije u ishrani hranjivim materijama i usvajanju vlage iz zemljišta biljaka koje će biti ponovo zasađene

praVilna rekonstrukcija zelene poVršine

ANIMALNA PROIZVODNJA

PIše: dr Ratko MIJATovIĆ, dipl. vet.(direktor veterinarske stanice Banja luka)

ekonomski održiva i isplativa proizvodnja mlijeka kao dio govedarske proizvodnje zahtijeva stalno poboljšanje ishrane, uslova držanja i genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka. Za poboljšanje genetskih karakteristika visokomliječnih krava koriste se različite metode, kao što su selekcija, vještačko osjemenjavanje i embriotransfer.

šta je embriotransfer?

embriotransfer je metoda kojom se kod visoko vrijedne krave (davaoca) izaziva superovulacija primjenom odgovarajućih hormonskih preparata i dobija veći broj jajnih ćelija. nakon oplodnje jajnih ćelija nastaju embrioni, koji se kasnije posebnim postupkom prenose u manje vrijedne krave (primaoce) u kojim se razvijaju u zdravu telad visokog genetskog potencijala. na taj način može se dobiti od elitnih grla veći broj teladi u toku jedne godine, nego što je to moguće prirodnim putem. Pored toga, manje vrijedna grla imaju ulogu surogat majke. embriotransfer, kod goveda primjenjuje se u mnogim zemljama svijeta: SAD, Velika Britanija, Danska, Francuska, Holandija, Poljska i druge, i to već dugi niz godina. Kao metod poboljšanja genetskog potencijala krava za proizvodnju mlijeka na prostoru Republike Srpske embriotransfer do sada nije imao značajniju primjenu. Međutim saradnjom stručnjaka iz Instituta za reprodukciju u okviru Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci i Veterinarske stanice AD Banjaluka sa jedne strane, te Češke razvojne agencije sa druge strane, došlo je do pokretanja projekta embriotransfera u svrhu poboljšanja genetskog potencijala mliječnh krava kod farmera na području Banjaluke.

Prvi embrioni u banjaluCi Korist od ove saradnje je višestruka. Ona se ogleda u tome što je prvi put kod farmera na području Banjaluke, kao što su Mitar Kosić iz Majdana i Vinka Savić iz Verića, realizovan embriotransfer visokovrijednih embriona i na taj način otvorena mogućnost za dobijanje teladi najkvalitetnih genetskih osobina za proizvodnju mlijeka. Sa druge strane, stručnjaci sa Instituta za reprodukciju Poljoprivrednog fakulteta i veterinari Veterinarske stanice Banjaluka imali su mogućnost da prošire i usvoje nova znanja iz oblasti reprodukcije goveda. Sve ovo ima za

posljedicu da smo dobili obučene stručnjake koji će u budućnosti moći sami da primjenjuju ovu biotehnološku metodu u rutinskoj praksi i da se formiraju stručni timovi koji mogu da izvode embriotransfer kod krava na području cijele Republike Srpske.

dostići evroPski Prosjek

evropski prosjek za proizvodnju mlijeka je oko 10.000 litara mlijeka po kravi, a kod nas oko 5.000 do 6.000 litara. Kako su naši farmeri sve više izloženi nemilosrdnoj tržišnoj konkurenciji, našoj poljoprivredi su potrebna nova znanja i nove tehnologije. Ovo je jedan od načina za popravljanje stanja u ovoj grani proizvodnje, a što će imati za posljedicu veću proizvodnju mlijeka po grlu. Sve ovo može da donese ekonomsku dobit uz smanjenje troškova po litri proizvedenog mlijeka. embriotransfeom je jeftiniji način unošenja kvalitetnog genetskog materijala u naša stada od uvoza živih krava. embrioni su jeftiniji i za transport, a istovremeno mogućnost prenosa zaraznih bolesti je isključena. Telad dobijena embriotransferom od lokalnih krava imaju prednost nad odraslim uvoznim životinjama, jer primaju pasivni imunitet preko kolostruma, te imaju bolju adaptaciju u novoj sredini.

Nakon oplodnje jajnih ćelija nastaju embrioni koji se kasnije posebnim postupkom prenose u manje vrijedne krave (primaoce) u kojima se razvijaju u zdravu telad visokog genetskog potencijala.

Stručnjaci iz Češke, Poljoprivrednog fakulteta i Veterinarske stanice Banjaluka pokrenuli projekat embriotransfera

poboljšanje genetskihpotencijala mliječnih kraVa

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

Savjeti stručnjaka o uređivanju djelimično plavnih terena

44

SAVJETI NUTRICIONISTE DA MALO ZAČINIMO

PIše: dr sci. Marizela šABANovIĆ(Tehnološki fakultet univerziteta u Tuzli, urednica portala nutricionizam.ba)

svakodnevno čujemo različite preporuke koje se tiču unosa tekućine u organizam. Tekućinu unosimo u organizam pijenjem, jedenjem (namirnica koje sadrže veće količine vode) i metabolička voda koja

nastaje u organizmu. Svako od nas je različit, tako da potrebe za tekućinom ovise od pola, starosti, fizičke aktivnosti, zdravstvenog stanja, klimatskih uslova i slično.

Značaj unosa vode

Preporuke za vodu prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji su 30 mililitara po kilogramu tjelesne težine. To je najmanja količina tekućine

koju treba dnevno unijeti u organizam. Za adekvatan bilans tekućine u organizmu dnevno je potrebno unijeti 3,7 litara za muškarca i 2,7 litara na dan za žene. Preporuke za unos vode se povećavaju za vrijeme trudnoće (3 litara na dan) i za vrijeme laktacije (3,8 litara na dan). Značaj vode je ogroman za naš organizam. Tako, na primjer, bez hrane ljudski organizam može izdržati do dva mjeseca, bez vitamina se mjesecima može održati na životu, ali bez vode se ne može živjeti više od nekoliko dana. Voda je neophodna za tjelesne funkcije kao što su respiracija (disanje), probava, asimilacija, metabolizam i reguliranje temperature. Raspored unosa tekućine trebalo bi da bude takav da svaki dan unesemo: četiri do šest čaša vode, dvije do tri šolje čaja ili kafe i porciju juhe od povrća, te jednu do dvije čaše obranog mlijeka i svježih voćnih sokova i najviše jedna čaša crnog vina.

ljeti je bitno unijeti više tekućine

Za vrijeme ljetnih mjeseci veoma je bitno unijeti dovoljne količine tekućine, jer se znojenjem gubi mnogo vode i minerala iz našeg organizma. Pri tome je bolji izbor svježe ocijeđeni voćni sok nego zaslađeni napici koji su prepuni kalorija. Kad god je to moguće, birati običnu vodu u koju se može dodati malo limuna. Izbjegavati veće količine kafe, naročito tokom ljetnih mjeseci. naime, kofein iz kafe je diuretik, koji povećava izbacivanje tekućine iz organizma i samim tim narušava bilans unosa i izbacivanja tekućine iz organizma. Mnoga istraživanja podržavaju preporuku: jedna čaša crnog vina na dan. U prilog tome ide sastav ovog pića, bogatstvo polifenolima koji su zaštitne materije, djeluju kao antioksidansi i sprečavaju razvoj bolesti kardiovaskularnog sistema.

fiZička aktivnost je obaveZna

Fizička aktivnost bi trebalo da bude sastavni dio života svakog čovjeka. Stručnjaci preporučuju najmanje tri sata sedmično, intenzivne aerobne fizičke aktivnosti za odrasle osobe. To je svaki oblik fizičke aktivnosti pri kojem dolazi da ubrzanja rada srca. Ipak, mnogi od nas zbog brzog načina života i sve manje slobodnog vremena, ne provode nikakav oblik vježbanja. Zaboravljamo da svaki dan možemo uraditi male korake koji pomažu povećanju fizičke aktivnosti. Svakodnevno bi bilo dobro što više hodati, ići pješke na posao ili u prodavnicu, penjati se stepenicama umjesto liftom, nekoliko puta sedmično baviti se radovima u bašti ili dvorištu, smanjiti sjedenje duže od 30 minuta, smanjiti gledanje TV-a i sjedenje pred kompjuterom. Pokušati odabrati fizičku aktivnost koja uključuje vježbe snage i istezanje. Svaki put kada pred sobom pokušamo naći opravdanje za preskakanje fizičke aktivnosti, sjetiti se da je to ulaganje u budućnost i sebe, koje će nam se kad-tad vratiti.

Voda je izVor žiVota

PIše: Predrag TošIĆ, prof.(ugostiteljsko-trgovinsko-turistička škola Banjaluka)

često se dešava da u životu neke veoma bitne stvari uzimamo zdravo za gotovo. Zašto je to tako, iskreno govoreći, ne

znam ni sam, ali činjenice idu u prilog ovoj tvrdnji. Upravo to se dešava i u kuvanju, nešto što koristimo skoro svakodnevno ima tako čudesnu istoriju, ali mi je ne poznajemo. Ustvari, zapitajte se i sada koliko stvarno znate o začinima?

šta PodraZumijevaju Začini?

Teško je odgovoriti na bilo koje pitanje koje se veže za začine osim ako ne spadate u onu nekolicinu rijetkih koja je prije svakog dodavanja začina u jelo malo istražila i saznala nešto o njemu.Šta zapravo podrazumijeva pojam začin, začinsko bilje, mješavina začina ili ekstrakt začina? Začini su dijelovi biljaka koji sadrže posebne tvari kojima mogu uticati na miris i ukus namirnica, tj na poboljšavanje ukusa jela. Začini su u prodavnicama najčešće dostupni u sušenom obliku, i to cijeli ili usitnjeni.Začinsko bilje spada u veliku grupu aromatičnih biljaka, čije se lišće, stabljika ili cvjetovi dodaju jelima kako bi im poboljšala ukus. Mješavine začina su mješavine dvije ili više začina bez drugih dodataka. Osim naziva mješavina začina, mogu se zvati i prema načinu upotrebe, pa se

tako stvara kombinacija riječi začin i jela za koje se mješavina upotrebljava (npr. začin za gulaš).Začinski preparati sastoje se od začina ili mješavina začina u koje su dodane druge namirnice i/ili dodaci kako bi se postigli dodatni tehnološki učinci ili učinci na ukus ili kako bi se omogućilo bolje doziranje ili upotreba.Začinske soli su mješavine koje se pretežno sastoje od kuhinjske soli sa začinima i/ili začinskim biljkama (povrće i biljke poput crvenog luka, bijelog luka, poriluka, peršuna…) Udio začina i/ili začinskih biljaka iznosi minimalno osam odsto (odnosi se na suvu tvar začinske soli).

ekstrakti Začina

Kondimenti su mješavine kuhinjske soli sa začinskim tvarima i uglavnom sadrže i sastojke poput povrća, kvasca ili ekstrakta kvasca, različite vrste šećera, skroba i masti. Začinske su tvari prije svega začini, ekstrakti začina, njihove mješavine, preparati ekstrakata začina i začini za jela kao i tvari koje poboljšavaju ili pojačavaju ukus namirnica. Udio začinskih tvari, uključujući kvasac, iznosi minimalno osam odsto (odnosi se na suvu tvar začinskog sredstva).Arome začina ili esencije začina su ekstrakti začina koji se zbog bolje obrade miješaju s odgovarajućim rastvaračima ili nosivim tvarima. Oni su uvijek koncentriraniji od odgovarajućih prirodnih začina. Primjer za nosive tvari su alkohol ili jestivo ulje.ekstrakti začina su aromatične tvari dobijene iz dijelova biljaka (začina) (npr. eterična ulja).

Oni se izoliraju iz dijelova biljaka pomoću ekstrakcije, destilacije vodenom parom ili drugim prikladnim postupcima i koriste za začinjavanje.Preparati ekstrakata začina sastoje se od ekstrakata začina ili mješavina ekstrakata začina koji se miješaju s drugim namirnicama i/ili dodacima kako bi se postigao dodatni tehnološki efekat ili efekat na ukus ili kako bi se omogućilo bolje doziranje ili upotreba.

uZgajajte Začinsko bilje

Toliko je toga, kao što vidite, naočigled jednostavno a opet interesantno. Prekrasno je iskustvo učiti svaki dan po malo, još je ljepše iskustvo igrati se sa začinima, otkrivati nove ukuse dodajući grančicu ovoga, prstohvat onoga.ne znam, dragi čitaoci, koliko imate mogućnosti u vašem domu, u bašti, na balkonu, da u neke saksijice posadite začinsko bilje, ali ako imate barem malu šansu učinite to. Ukrasite svoj balkon, svoju baštu čudesnim začinskim biljem koje ćete zatim vješto (ili možda nespretno) dodavati u vaše gastonomske kreacije. Curry prah je mješavina kurkume i drugih začina, a može sadržavati i kuhinjsku so, skrob, različite vrste šećera i brašno mahunarki. Sadržaj kuhinjske soli ne prelazi pet, a sadržaj skroba, raznih vrsta šećera i brašna mahunarki ukupno deset odsto.Do sljedećeg broja, slobodno zakuvajte.

Začinsko bilje spada u veliku grupu aromatičnih biljaka, čije se lišće, stabljika ili cvjetovi dodaju jelima kako bi im poboljšali ukus

otkrijte noVe mirise i ukuse

45

ljudski organizam može izdržati bez hrane do dva mjeseca, a bez vitamina mjesecima, dok se bez vode ne može živjeti više od nekoliko dana. voda je neophodna za tjelesne funkcije kao što su respiracija (disanje), probava, asimilacija, metabolizam i reguliranje temperature

Kolike su dnevne potrebe za tekućinom i fizičkom aktivnošću

Naš kuvar Predrag Tošić vas vodi u svijet začina

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.

Izvor: www.poljoprivredaiselo.ba

Radovi u poljustrništa se Zaoravaju

Padaju posljednji otkosi strnih žitarica i u brdsko-planinskim krajevima. Strništa se zaoravaju. neki širokoredni jari usjevi, ako je potrebno, mogu se još prihraniti i međuredno kultivirati. Ukoliko ima uslova za navodnjavanje, ono je u avgustu dragocjeno. Ukoliko su vremenske prilike povoljne, u drugoj polovini avgusta počinje sjetva uljane repice, a zatim trava, lucerke, djeteline i smiljkite. Kosi se sjemenska djetelina, a kraj avgusta je posljednji rok za kosidbu otave.

Povrtnjakbere se rano Povrće

Kada je o povrtnjaku riječ, obavljaju se poslovi koji se, uglavnom, obavljaju tokom cijelog ljeta. Bere se rano povrće po potrebi; redovno se prozračuju staklenici i plastenici; vlaže se podovi staklenika i održava se njihova vlaga; ogrće se povrće kome je to potrebno; a obavlja se i sjetva nekih zimskih vrsta povrća, kao i onih koje tokom jednog ljeta u više navrata dozrijevaju i u više navrata se siju. Proizvođači luka obavljaju tokom mjeseca posljednje pripreme, jer vrijeme sjetve je jedna od specifičnosti zimskih lukova. U našim uslovima to je od kraja avgusta, uz obavezno navodnjavanje.

Stočarstvomnogo Posla Za ovčare

Telad koja su bila u pašnom tovu u ovom mjesecu počinju se prihranjivati koncentratima, jer treba u jesen da prispiju za isporuku. A to se postiže dodavanjem ječmene, kukuruzne i zobene prekrupe. Ovčari imaju mnogo posla. Oni odabiraju i škartiraju jagnjad koja nisu za priplod. Ali, neuporedivo veći i teži posao je striža ovaca. Ona se u brdsko-planinskim krajevima obavlja u ovom mjesecu, u ravničarskim krajevima znatno ranije. Gorštaci se plaše ćudi vremena i strižu ovaca odlažu sve do avgusta. Poslije striže ovce treba okupati u dezinfekcionim i dezinsekcionim rastvorima, a dobro je davati i neka sredstva protiv metilja.

voćarstvo i vinogradarstvoZatišje Pred veliku berbu

Tokom avgusta nastavlja se ranije započeta berba jagodičastog voća, kao i njihova zaštita mrežama od štetočina kakve su, recimo, ptice. Vrši se povezivanje novih izdanaka žbunastog voća, npr. kupine i maline. Avgust je, zapravo, mjesec malih radova u voćnjaku, mjesec zatišja pred veliku berbu koja tek dolazi. Maline, kao i jagode, imaju razvijene nove sorte koje plodonose tokom cijelog ljeta. Zbog toga se na malinjacima tokom avgusta ima šta raditi. Zavisno od sorte, neke se beru, neke potkresuju i povezuju.U vinograd se doprema ambalaža i počinje se sa probnom berbom najranijih i ranih sorti grožđa. Grožđe se klasira, pakuje i otprema. U donjim dijelovima čokota uklanja se starije lišće. Vinovu lozu treba zaštititi od pepelnice, truležnice i savijača, a ako je potrebno i od plamenjače. Paziti na karencu!

Na okućnicireZanje četinara

Rezanje četinara na okućnici preporučuje se u ovom mjesecu. ne treba ih rezati ravno, nego malo iskošeno prema gore, da donji dio ne bi brzo ogolio.Mogu se saditi i presađivati sve vrste četinara, ako se radi o mladim biljkama s dobro razvijenim korijenom. Poslije sađenja biljke treba dobro učvrstiti koljem i redovno zalivati.

oglasite se u jedinstvenom magazinu za poljoprivredu, ruralni razvoj i urbane rekreativce “agro Planeta” i postanite dio naše porodice!

marketing: ivana ivanović

051/325 020 065/812 315email: ivana.i@cerd.ba

46 47

posljednji otkosi strnih žitarica

KALENDAR POLJOPRIVREDNIH RADOVA U AVGUSTU

Prijatelji magazina “agro Planeta”:

Agro plAnetA ▌ Avgust 2016. Agro plAnetA ▌ Avgust 2016.