Ahmed Muradbegović(03.03.1898. 15.03.1972.)

Hm. Čudno zaista! Da si mi tako zaiskao trećinu moga imetka, polovinu, cijelo imanje, čašu krvi, komad srca, čitav život, ja sam tako darežljiv, sve bih ti prije dao...ali Lejlu... Kako bih tebi ja Lejlu dao... Kako bih ja tebi dušu svoju poklonio! I više no dušu; vjeru, svijet, oba svijeta - ovaj ovdje i onaj tamo.

(Na Božijem putu - Ahmed Muradbegović)

Ahmed Muradbegović rođen je 3. marta 1898. godine u Gradačcu. Tu je pohađao osnovnu školu, a gimnaziju u Tuzli, Sarajevu i Bihaću. Maturirao je poslije rata, 1919. u Sarajevu. Iste godine upisao se na Pravni, a nakon dva semestra prešao na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Naporedo je pohađao i zavrčio Dramsko-glumačku školu 1920-1922.

Od 1921. godine službuje kao šlan Hrvatskog narodnog kazališta i pomoćni režiser dr. Branka Gavelle, a zatim kao nastavnik Glumačke škole i profesor Prve realne gimnazije.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata radi kao intendant Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu zbog cega je 1945. godine sudjen , a poslije amnestije postavljen za korespondenta u Zadružnom savezu u Gradačcu. 1947.godine premješten je u Gradsko narodno kazalište u Tuzlu, gdje vodi dramsku sekciju RKUD \\\"Mitar Trifunovic Učo\\\" i sudjeluje u osnivanju Narodnog pozorista Tuzla (1949.) i časopisa \\\"Pozoriste\\\". U \\\"Učinoj\\\" dramskoj sekciji režira komedije Prosidba i Zelena grana, a u Narodnom pozorištu režira Duboko je korijenje (1949.), Sumnjivo lice (1950.) i Hasanaginica (1951.), kao i svoje drame Rasemin sevdah (1952.) i Majka (1953.). 1954. godine seli u Dubrovnik i postaje režiser i umjetnički rukovodilac Narodnog pozorišta.Tu učestvuje u pokretanju Dubrovačkih ljetnih igara.

Od 1956. do 1960. godine bio je direktor Drame u banjalučkom Narodnom pozorištu. 1960. godine odlazi u mirovinu, seli u Dubrovnik, gdje povučeno provodi ostatak života.

Ahmed Muradbegović je u književnost ušao u devetnaestoj godini života, pjesmom U krvi i plamenu, koja, je objavljena u Sarajevskom listu 1917. godine. Do izlaska prve i jedine zbirke pjesama Haremska lirika. objavio je dvije pjesme, jednu s naslovom Oslobođeni robovi (u Narodnom jedinstvu, 1918) i drugu pod naslovom Seda kaduna (u Budućnosti, l9l9). Nakon dvogodišnjeg prekida u objavljivanju pjesama, objavio je zbirku Haremska lirika (Zagreb 1921). Iste Godine Kritika je objavila njegov prvi prozni tekst, crticu pod naslovom Prvi cjelov.

Bio je cijenjen kao pisac a njegove novele uživaju pozitivne kritike u medijima što je bio rezultat njegovih izraženih sposobnosti. Najizraženiji stvaralački rad je pokazao na području dramaturgije na osnovi pisanih novela.

Dramski rad ahmeda Muradbegovića je obiman i bogat. U svojim dramama obrađivao je različite motive i primjenjivao raznolike postupke.Dramama Ljubav u planini i Rasemin sevdah obnovio je dramsku pasteralu. Drame Husein – kapetan Gradaščević, Majka i Ljuba Banović Strahinje su neoromantičarske drame , pisane prema historijskim motivima ili po motivima epske narodne pjesme. Drama Na božijem putu je realistička drama pisana prema modelu evropske obiteljske drame, drame Pomrčina krvi i Bijesno pseto su izrazite ekspresionističkedrame. Drama Ljubav u planini je poslužila za libreto opere Jakova Gotovca \\\"Morana\\\" iz 1932.

Za svoju ekspresionističku dramu Bijesno pseto je 1926. dobio nagradu Dimitrije Demeter.

Umro je u Dubrovniku 15. marta 1972. godine i sahranjen na groblju Boninovo.

Bibliografija

Haremska lirika. Matica hrvatska. Zagreb, 1921. Nojemova lađa. Novela. Matica hrvatska. Zagreb, 1924. Haremske novele. Matica hrvatska. Zagreb, 1924. Majka. Drama u tri čina. Sarajevo, 1934. Svijet u opancima. Pripovijetke. Srpska književna zadruga. Beograd, 1936. Na Božijem putu. Drama u tri čina. Novi Sad, 1936. U vezirovim odajama. Novele. Sarajevo, 1944. Husein-beg Gradaščević. Drama u tri čina. Sarajevo, 1942. Ljubav u planini. Drama u tri čina. Sarajevo, 1944. Omer-paša Latas u Bosni. Matica hrvatska. Zagreb, 1944. Izabrana djela. Priredio Alija Isaković. Knjiga I. Predgovor: Enes Duraković; Haremska lirika; Pripovijetke; Knjiga II. Predgovor: Dževad Karahasan; Drame. Knjiga III. Eseji i kritike; članci i polemike. Svjetlost. Sarajevo, 1987. Izabrana djela: Ahmed Muradbegović - Ante Dean - Jaksa Kusan - Alija Nametak. Zora. Matica hrvatska. Zagreb, 1969. (Pet stoljeća hrvatske književnosti).