Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko ...cei.hr/upload/2017/06/vukovarsko_srijemska_zupanija_593900da82da9.pdf · Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske

Mr. sc. Vesna Kolega, dipl. ing. el.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske

županije u razdoblju 2017.-2019. godine

Prosinac 2016.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017.-2019. godine

2


Autori Suradnici

Aron26 d.o.o.

M. Stojanovića 37

Babina Greda

OIB: 05704636642

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska 9

Vukovar

Direktor Josip Ereš, dipl.oec.

Mr. sc. Vesna Kolega, dipl. ing. el. Eko sustav d.o.o.

Županijska 9

Vukovar


3

SADRŽAJ

1 UVOD ............................................................................................................................... 5

2 METODOLOGIJA I IZVORI PODATAKA ................................................................................. 6

3 GLAVNE KARAKTERISTIKE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE .......................................... 8

3.1 OSNOVNE GEOLOŠKE OSOBINE TE KARAKTERISTIKE TLA, VEGETACIJE I FAUNE U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI ... 8 3.1.1 Geološke osobine i tlo ................................................................................................................... 8 3.1.2 Vegetacija na području Županije .................................................................................................. 8 3.1.3 Fauna na području Županije ......................................................................................................... 8 3.1.4 Klimatska obilježja Županije ......................................................................................................... 9

3.2 POLOŽAJ I OSNOVNE PROSTORNE KARAKTERISTIKE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ........................................ 9 3.3 ADMINISTRATIVNO - TERITORIJALNI USTROJ VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ............................................... 10 3.4 STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFSKA KRETANJA ............................................................................................... 10 3.5 GOSPODARSKI POTENCIJALI I MOGUĆNOSTI RAZVITKA ŽUPANIJE ................................................................... 13

4 PRIKAZ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI ................................................................................................................................ 15

4.1 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U INDUSTRIJI ......................................................................................... 17 4.2 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU PROMETA .............................................................................. 19

4.2.1 Željeznički promet na području Vukovarsko-srijemske županiji ................................................. 20 4.2.2 Cestovni promet ......................................................................................................................... 24 4.2.3 Zračni promet ............................................................................................................................. 26 4.2.4 Riječni promet ............................................................................................................................ 27

4.3 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU OPĆE POTROŠNJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE .................... 29 4.3.1 Energetska potrošnja u podsektoru kućanstva Vukovarsko-srijemske županije ........................ 30 4.3.2 Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru Vukovarsko-srijemske županije ......................... 31 4.3.3 Energetska potrošnja u podsektoru poljoprivrede Vukovarsko-srijemske županije ................... 34 4.3.4 Energetska potrošnja u podsektoru graditeljstva Vukovarsko-srijemske županije .................... 37

4.4 PROIZVODNJA TRANSFORMIRANIH OBLIKA ENERGIJE NA PODRUČJU ŽUPANIJE .................................................. 38

5 PROGNOZA ENERGETSKIH POTREBA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU OD 2017. DO 2019. GODINE ......................................................................................................... 41

5.1 PROGNOZE ENERGETSKIH POTREBA ZA SEKTOR INDUSTRIJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ........................... 41 5.2 PROGNOZE ENERGETSKIH POTREBA ZA SEKTOR PROMETA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ............................. 42

5.2.1 Željeznički promet na području Vukovarsko-srijemske županije ................................................ 42 5.2.2 Cestovni promet na području Vukovarsko-srijemske županije ................................................... 42

5.3 PROGNOZE ENERGETSKIH POTREBA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ................... 43 5.3.1 Prognoza energetskih potreba u kućanstvima Vukovarsko-srijemske županije ......................... 43 5.3.2 Prognoza energetskih potreba u uslužnom podsektoru Županije .............................................. 44 5.3.3 Prognoza energetskih potreba u poljoprivredom podsektoru Županije ..................................... 44 5.3.4 Prognoza energetskih potreba u podsektoru graditeljstvu Županije ......................................... 45

5.4 PROGNOZA UKUPNIH ENERGETSKIH POTREBA U ŽUPANIJI U RAZDOBLJU OD 2017. DO 2019. GODINE .................. 45

6 IZRAČUN OKVIRNOG CILJA UŠTEDE ENERGIJE ZA VUKOVARSKO-SRIJEMSKU ŽUPANIJU ..... 47

7 PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI ................................................................... 50

7.1 PREGLED MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR INDUSTRIJE ............................................................. 51 7.2 PREGLED MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR PROMETA ............................................................... 54 7.3 PREGLED MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE ..................................................... 59

7.3.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor kućanstva ............................................... 59 7.3.2 Pregled mjera energetske učinkovitosti za uslužni podsektor .................................................... 61 7.3.3 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor poljoprivrede .......................................... 67


4

7.3.4 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor graditeljstva ........................................... 69 7.3.5 Pregled izvansektorskih mjera energetske učinkovitosti na području Županije ......................... 70

8 NAČIN PRAĆENJA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA .............................................................. 72

9 NOSITELJI AKTIVNOSTI I ROKOVI PROVEDBE IDENTIFICIRANIH MJERA .............................. 73

9.1 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR INDUSTRIJE .......................................................................... 74 9.2 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR PROMETA ............................................................................ 74 9.3 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE – PODSEKTOR KUĆANSTVA .............................. 76 9.4 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE – USLUŽNI PODSEKTOR ................................... 76 9.5 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE – PODSEKTOR POLJOPRIVREDE ......................... 78 9.6 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE – PODSEKTOR GRADITELJSTVA .......................... 78 9.7 VREMENSKI PLAN PROVEDBE IZVANSEKTORSKIH MJERA ................................................................................ 79

10 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA PROVEDBU AKCIJSKOG PLANA............................................. 80

10.1 PREGLED MOGUĆIH IZVORA FINANCIRANJA ............................................................................................... 80 10.2 PRORAČUN VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ......................................................................................... 81 10.3 NACIONALNI PROGRAMI ENERGETSKE OBNOVE U SEKTORU ZGRADARSTVA ....................................................... 81

10.3.1 Energetska obnova zgrada javnog sektora ............................................................................ 81 10.3.2 Program energetske obnove obiteljskih kuća ........................................................................ 82 10.3.3 Program energetske obnova višestambenih zgrada .............................................................. 82 10.3.4 Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada ......................................... 82

10.4 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST (FZOEU) ............................................................... 83 10.5 EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI (ESI) FONDOVI ................................................................................ 83 10.6 HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) .................................................................................... 84 10.7 EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA (EIB) .................................................................................................... 85 10.8 EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD) ....................................................................................... 85 10.9 EUROPSKI FOND ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST (EEE-F) ............................................................................ 86 10.10 PROGRAM FINANCIJSKE PODRŠKE PROJEKTIMA OBNOVLJIVE ENERGIJE ZA ZAPADNI BALKAN II (WEBSEFF II) ..... 86 10.11 GREEN FOR GROWTH FUND – SOUTHEAST EUROPE (GGF) ..................................................................... 86 10.12 PROGRAMI I POSEBNI INSTRUMENTI POTPORE EUROPSKE UNIJE ................................................................ 87

10.12.1 Horizon 2020 .......................................................................................................................... 87 10.12.2 PROGRAM LIFE+ ..................................................................................................................... 87 10.12.3 Europski programi teritorijalne suradnje ............................................................................... 88 10.12.4 European Local Energy Assistance (ELENA) ........................................................................... 88 10.12.5 Zajednička europska potpora održivom ulaganju u gradska područja (JESSICA)................... 89 10.12.6 Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) ......................... 89 10.12.7 Connecting Europe Facility (CEF)............................................................................................ 90

10.13 SWITZERLAND EU ENLARGEMENT CONTRIBUTION FUNDS (HRV. ŠVICARSKI FONDOVI ZA DOPRINOS PROŠIRENJU

EU) 90 10.14 EUROPEAN ECONOMIC AREA (EEA) AND NORWAY GRANTS (HRV. DAROVNICE ČLANICA EUROPSKE EKONOMSKE

ZONE I NORVEŠKE) ............................................................................................................................................ 91 10.15 JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO ......................................................................................................... 91 10.16 ESCO MODEL ................................................................................................................................. 93

11 SAŽETI PRIKAZ MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA ............................... 93

12 ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 96

13 IZVORI ............................................................................................................................ 99


5

1 UVOD

U skladu s odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) (dalje u tekstu: Zakon), svaka županija u Republici Hrvatskoj obvezna je izraditi Akcijski plan energetske učinkovitosti (dalje u tekstu: Akcijski plan). Odredbama Zakona utvrđeno je da je Akcijski plan planski dokument za razdoblje od tri godine kojim se, u skladu s Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016. godine donesenim od strane Vlade Republike Hrvatske, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnje potrošnje energije u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno na području velikog grada. Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017. - 2019. godina u potpunosti je usklađen sa sljedećim važećim strateškim dokumentima Republike Hrvatske: - Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008. -2016., usvojen u travnju 2010. godine

(dalje u tekstu: NPEnU); - Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016., usvojen u

srpnju 2014. godine (dalje u tekstu: 3. NAPEnU). Navedeni strateški dokumenti koje donosi Vlada Republike Hrvatske predstavljaju temelj energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Sukladno članku 12. Zakona, Akcijski plan treba biti podloga za izradu Godišnjeg plana energetske učinkovitosti (u daljnjem tekstu: Godišnji plan) kao godišnjeg planskog dokumenta koji se donosi do kraja tekuće godine za narednu godinu, a kojim se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave. Zakon o energetskoj učinkovitosti propisuje sadržaj Akcijskog plana županije koji treba postaviti ciljeve energetske učinkovitosti, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivnosti, rokove, izvore sredstava za financiranje mjera poboljšanja energetske učinkovitosti, procjenu potrebnih sredstava za financiranje mjera poboljšanja energetske učinkovitosti, način praćenja provedbe Akcijskog plana, kao i druge potrebne podatke. Akcijski plan županije donosi predstavničko tijelo županije uz prethodnu suglasnost Nacionalnoga koordinacijskog tijela, odnosno Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). Posljednjih godina Županija se, polazeći od vlastitih razvojnih potreba i mogućnosti, usmjerila prema strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama koje će doprinijeti postavljanju okvira za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih energetskih projekata koji predstavljaju ključni pokretač promjena kako u području energetike i zaštite okoliša, tako i u gospodarstvu i društvu u cjelini.


6

2 METODOLOGIJA I IZVORI PODATAKA

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017. - 2019. godina, izrađen je sukladno odredbama stavka 3. članka 11. Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) te Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15), a obuhvaća sljedeće cjeline: • Prikaz i ocjenu postojećeg stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije; • Dugoročne ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije, i pokazatelje za poboljšanje

energetske učinkovitosti; • Nositelje aktivnosti i rokove provedbe; • Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u skladu sa Strategijom energetskog razvitka

i drugim strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske; • Izračun planiranih ušteda energije u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju

ušteda energije; • Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja; • Način financiranja plana. Neposredna potrošnja energije definirana je u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske kao energija isporučena krajnjim korisnicima u industriji, prometu, kućanstvima, uslugama, poljoprivredi i graditeljstvu a korištena je u energetske svrhe. U skladu s time određena je i struktura odnosno podjela po sektorima neposredne potrošnje energije za Vukovarsko-srijemsku županiju. Okvirni cilj uštede energije za Vukovarsko-srijemsku županiju određen je u skladu s odredbama Pravilnika o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10). Sukladno članku 5. Pravilnika, za dijelove sektora za koje nisu bili dostupni točni statistički podaci korištene su dostupne procjene neposredne potrošnje energije na području Vukovarsko-srijemske županije. Rezultati određivanja Županijskog okvirnog cilja prikazani su u poglavlju 6. Pri izradi prognoza energetskih potreba za Vukovarsko-srijemsku županiju od 2017. do 2019. godine vođeno je računa da iste budu metodološki usklađene s prognozama energetskih potreba za čitavu Republiku Hrvatsku do 2020. godine, definiranima u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09). Prognoze energetskih potrošnji za razdoblje do 2017. do 2019. godine izrađene su korištenjem programskog paketa LEAP (eng. Long range Energy Alternatives Planning System), razvijenog od strane Štokholmskog ekološkog instituta (eng. Stockholm Environment Institute – SEI). LEAP je računalni program za izradu energetskih strategija i planova s naglaskom na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 85 zemalja svijeta odabralo je LEAP metodologiju u sklopu izvještavanja prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (eng. UN Framework Convention on Climate Change). Kod definiranja mjera za povećanje energetske učinkovitosti na području Vukovarsko-srijemske županije vođeno je računa o tome da je grad Vinkovci i veći broj općina na području Županije pristupio Sporazumu gradonačelnika (eng. Covenant of Mayors - CoM)1. Sporazum gradonačelnika je odgovor naprednih europskih lokalnih zajednica na izazove globalne promjene klime, a ujedno prva i najambicioznija inicijativa Europske komisije usmjerena direktno na aktivno uključenje i kontinuirano sudjelovanje lokalnih uprava i samih građana u borbi protiv globalnog zatopljenja.

1 Više informacija na Internet stranici http://www.covenantofmayors.eu/index_en.html


7

Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici/načelnici se obvezuju na primjenu brojnih mjera energetske učinkovitosti kojima će do 2020. godine smanjiti emisije CO2 u svom gradu/općini za više od 20% na koliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine., Svi gradovi i općine potpisnici Sporazuma gradonačelnika izradili su vlastite Akcijske planove energetski održivog razvitka (eng. Sustainable Energy Action Plan – SEAP) koji identificiraju niz mjera u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete koje će gradovi i općine provesti na svom području do 2020. godine. Iz tog razloga postoji znatan prostor za suradnju odnosno zajedničku provedbu mjera od strane Vukovarsko-srijemske županije i gradova/općina potpisnika Sporazuma gradonačelnika. Gradovi i općine u Županiji koji su pristupili Sporazumu gradonačelnika i izradili Akcijske planove energetski održivog razvitka su sljedeći:

Vinkovci;

Babina Greda;

Cerna;

Jarmina;

Nijemci;

Nuštar;

Privlaka;

Stari Jankovci;

Trpinja;

Vođinci.

Relevantni podaci o energetskoj potrošnji na području Vukovarsko-srijemske županije prikupljeni su iz sljedećih izvora:

Državni zavod za statistiku;

Godišnji energetski pregled – Energija u Hrvatskoj 2014.;

Ministarstvo gospodarstva – Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP)

Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Vukovar;

Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije;

HEP ODS d.o.o.– Elektra Vinkovci s pogonima u Vukovaru, Iloku i Županji;

Hrvatske željeznice holding d.o.o.;

Plinara istočne Slavonije d.o.o Vinkovci;

Ministarstvo unutarnjih poslova RH;

Spačva d.d;

Sladorana d.o.o;

Polet d.o.o.;

Čazmatrans Vukovar d.o.o.;

Čazmatrans – Nova d.o.o.

INA d.d.;

Lukoil Croatia d.o.o.;

Petrol Hrvatska d.o.o.;

Benzin d.o.o

Tifon d.o.o.;

Crodux d.o.o;

Norma d.o.o.;


8

B.P. Jozinović;

Santini d.o.o.;

Naftne crpke ulice d.o.o.

3 GLAVNE KARAKTERISTIKE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

3.1 Osnovne geološke osobine te karakteristike tla, vegetacije i faune u Vukovarsko-srijemskoj županiji

3.1.1 Geološke osobine i tlo

Prostor Vukovarsko-srijemske županije pripada velikoj, morfološkoj mega-regiji Panonskoga bazena. Prema pedološkim osobinama, dvije su osnovne kategorije kojima pripadaju obradiva tla u Vukovarsko-srijemskoj županiji: automorfna (45,38%) i hidromorfna (54,62%). Velike površine plodnog tla, na koje otpada 150.000 ha ili 62% ukupne površine, omogućuju uzgoj različitih poljoprivrednih kultura te tako predstavljaju jedan od ključnih prirodnih resursa za gospodarski razvoj Županije. Glinena i pjeskovita tla te nalazišta pijeska i šljunka uz rijeke Dunav i Savu predstavljaju okosnicu razvoja građevinske industrije u Županiji, osobito opekarstva. Vrijedna nalazišta nafte i plina u istočnom dijelu Županije (Đeletovci, Ilača, Orolik, Slakovci, Srijemske Laze i Novi Jankovci) od posebnog su interesa za cijelu Republiku Hrvatsku. Godišnja proizvodnja nafte i plina u eksploatacijskim poljima na području Vukovarskosrijemske županije iznosi oko 70.000 t nafte i 3,5 milijuna m3 zemnog plina, što je još uvijek daleko ispod prijeratne proizvodnje. Močvarni lokaliteti, vlažni travnjaci i pašnjaci te lesni/praporni strmci uz Dunav (oko 25.000 ha) su neplodne površine, ali stanište rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih zajednica, pa predstavljaju vrijedne prirodne krajobraze čineći važnu sastavnicu županijske turističke ponude. Velika prepreka korištenju zemljišta su minski sumnjiva područja koja obuhvaćaju oko 47 km2, odnosno 1,94% ukupne površine Županije (4.700 ha).

3.1.2 Vegetacija na području Županije

Šume zauzimaju 69.000 ha, odnosno 28% područja Županije, a u gospodarskom su smislu najvrijednije šume hrasta lužnjaka s popratnim vrstama jasena, graba i klena. Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta, kao prirodne vrijednosti zaštićeno ih je 2%. Bogatstvo raspoložive drvne mase je oko 20 mil. m3, pa godišnji sječivi etat iznosi oko 450.000 m3 bruto drvne mase. Šume su uglavnom očuvane, a tek su ponegdje ugrožene zbog sušenja hrasta lužnjaka ili pretjeranom sječom uglavnom zbog drvno-prerađivačke djelatnosti i izgradnje infrastrukture. Iako šume predstavljaju značajan prirodni resurs u gospodarskom razvoju Županije, njihove se ekološke i društvene funkcije ne cijene dovoljno i jako je važno ciljanim aktivnostima kontinuirano poticati održivi razvitak šumarskog sektora Županije.

3.1.3 Fauna na području Županije

Bogata fauna, osobito divljači i slatkovodne ribe ima veliki gospodarski i turistički značaj za Županiju. Lov i lovni turizam tradicionalne su gospodarske grane u Županiji koja raspolaže s 53 zajednička lovišta te 20 vlastitih državnih lovišta (od toga 2 uzgajališta). Zbog obilja slatkovodne ribe u rijekama


9

Savi i Dunavu, gospodarsko i sportsko ribarstvo također bi moglo imati važan udio u gospodarstvu i turizmu Županije. Trenutačno na području Županije djeluje 55 sportsko-ribolovnih društava, a ribolovne su zone organizirane u dva ribolovna područja (Donjo-dravsko-dunavsko i Donjo-savsko) ukupne površine od 4.700 ha otvorenih voda. Pretjerani izlov divljači i ribe te neodrživ razvoj lova i ribarstva glavni su uzroci smanjenja broja jedinki nekih vrsta (npr. ptice, zečevi, srne) te ujedno glavna prijetnja očuvanju biološke raznolikosti na županijskome području.

3.1.4 Klimatska obilježja Županije

Vukovarsko-srijemska županija odlikuje se umjereno kontinentalnom klimom s hladnim zimama i toplim ljetima. Srednja godišnja temperatura je 11,4 °C, srednja godišnja maksimalna temperatura je 16,5 °C, a srednja godišnja minimalna temperatura je 6,2 °C. Područje Županije karakteriziraju relativno niske oborine, s prosječnom godišnjom količinom od 660 mm padalina. Najviše padalina je u ljetnom, a najmanje u zimskom periodu. Srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 75%.

3.2 Položaj i osnovne prostorne karakteristike Vukovarsko-srijemske županije

Ukupna površina Vukovarsko-srijemske županije iznosi 2.448 km2 , što čini 2,8% ukupne površine, odnosno 4,3% kopnenog teritorija Republike Hrvatske (dalje RH). Vukovarsko-srijemska županija (dalje Županija ili VSŽ) dio je Slavonije i Srijema, geografskih regija na krajnjem istoku Republike Hrvatske, te je najistočnija županija u Republici Hrvatskoj. Srijem je geografsko područje između rijeka Save i Dunava, a obuhvaća dijelove Hrvatske i Srbije. Županija ima važan geostrateški položaj za RH jer graniči s dvije države, na istoku sa Srbijom, a na jugu s Bosnom i Hercegovinom. Obzirom na položaj između rijeka Save i Dunava, VSŽ je izrazito ravničarska, s malim visinskim razlikama. Najviša visinska točka je Čukala kod Iloka (294 m nadmorske visine), a najniža Spačva u Posavini (78 m nadmorske visine). Izvrstan geografski položaj čini Županiju važnim prometnim središtem, lako dostupnim svim prijevoznim oblicima (cestovni, željeznički, plovni, zračni promet). Izgradnjom autoceste do Lipovca Županija je uključena u međunarodni Paneuropski prometni koridor X koji spaja istočnu sa zapadnom Europom, a njezin regionalni značaj ostvaruje se u boljoj prometnoj povezanosti Županije sa središnjom Hrvatskom i glavnim gradom, Zagrebom. Dovršetak izgradnje željezničke pruge na istom koridoru, u dužini od 58 km, dodatno će ojačati pozicije Vinkovaca kao važnog željezničkog čvorišta Republike Hrvatske. Položaj uz međunarodni plovni vodni put, rijeku Dunav, čini Vukovar značajnim prometnim čvorištem magistralnih pravaca, te najvećom hrvatskom riječnom lukom. Važnost županijskih plovnih pravaca očituje se u velikom potencijalu i stalnom porastu teretnog i putničkog prometa koji je iskazivao stalan rast do početka globalne recesije, pa se nastavak trenda rasta prognozira u narednom razdoblju. Dovršetkom 61,5 km dugog kanala Dunav – Sava, Županija će biti izravno spojena na međunarodni intermodalni logistički lanac Jadran – Dunav, koji se dalje Dunavom nastavlja prema središnjoj i jugoistočnoj Europi i Crnom moru. Izgradnjom zračne luke Klisa, 20-ak km zapadno od Vukovara, raste važnost Županije u zračnom prometu.


10

3.3 Administrativno - teritorijalni ustroj Vukovarsko-srijemske županije

Vukovarsko-srijemska županija se sastoji od 31 jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu JLS), od čega je 5 gradova (Vinkovci, Vukovar, Županja, Ilok i Otok) te 26 općina s 84 pripadajuća naselja. Upravno i administrativno sjedište Županije je Vukovar dok su Vinkovci najveći grad prema broju stanovnika i najveće gospodarsko središte. Na slici 3.1 prikazan je administrativno-teritorijalni ustroj Vukovarsko-srijemske županije.

Slika 3.1 Administrativno-teritorijalni ustroj Vukovarsko-srijemske županije2

3.4 Stanovništvo i demografska kretanja

Prema popisu iz 2011. godine Vukovarsko-srijemska županija ima 179.521 stanovnika. Posebno obilježje Županije predstavlja relativno visok udio nacionalnih manjina u ukupnome broju stanovnika. S udjelom od oko 20% VSŽ ima najveći udio nacionalnih manjina među županijama.

2 Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije, Županijski zavod za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, 2002. godina


11

Unatoč značajnom udjelu ruralnog stanovništva, gustoća naseljenosti je iznadprosječna, što Županiji daje važnu razvojnu prednost u odnosu na druge županije ruralnoga karaktera. Županija bilježi gustoću naseljenosti od 83,4 st/km2 u 2009. godini, po čemu se nalazi na osmom mjestu od 20 županija. Od slavonskih županija jedino Brodsko-posavska županija bilježi nešto veću gustoću naseljenosti. U razdoblju 1991. – 2001. godina, broj se stanovnika smanjio za 12,3%, što se prvenstveno može pripisati posljedicama ratnih stradanja. Podaci o kretanju broja stanovnika u razdoblju 2001. – 2009. godina pokazuju da su negativna demografska kretanja nastavljena. U 2009. godini broj se stanovnika u odnosu na 2001. godinu smanjio za dodatnih 4,8%. Čak i ako se uzme u obzir stupanj pogreške, jasno je da je demografska situacija vrlo nepovoljna, što smješta Vukovarsko-srijemsku županiju na 6. mjesto na listi hrvatskih županija s najlošijim demografskim pokazateljima. Ovdje treba spomenuti da su negativni demografski trendovi karakteristični za većinu slavonskih županija čime se Vukovarsko-srijemska županija uklapa u širi trend smanjenja broja stanovništva na području istočne Hrvatske. Premda su demografski pokazatelji vrlo negativni, oni bi bili i puno lošiji bez znatnih ulaganja u obnovu stambenih objekata i javnu infrastrukturu nakon završetka Domovinskog rata. Primjera radi, prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva za provedbu Programa obnove i stambenog zbrinjavanja na području grada Vukovara utrošeno je u razdoblju od 1998 do 2008. godine, ukupno 1,5 milijardi kuna. Prema demografskim procjenama krajem 2008. godine 48,7% ukupnoga broja stanovnika živjelo je u pet županijskih gradova, a preostalih 51,3% stanovnika u 26 općina. Na osnovi udjela gradskog stanovništva u ukupnome stanovništvu, Županija se nalazi na 16. mjestu od 20 županija, što potvrđuje njezin izrazito ruralni karakter. Prema broju i udjelu stanovnika prevladavaju jedinice lokalne samouprave (JLS) između 3.000 i 10.000 stanovnika, koje čine čak 61% svih jedinica te 49,7% ukupnog stanovništva Županije. Povoljna je činjenica da vrlo mali udio imaju jedinice s manje od 1.500 stanovnika i po tome je Vukovarsko-srijemska županija puno bolja od nacionalne razine na kojoj taj udio iznosi čak 14,6%. Podaci o promjeni broja stanovnika pokazuju da su najugroženije najmanje JLS, jer najbrže gube stanovništvo. Međutim, za Županiju je poseban problem što i veliki urbani centri gube stanovništvo, što se odražava na cjelekupnu demografsku situaciju u Županiji. U tablici 3.1. prikazano je demografsko kretanje u JLS na području Županije prema Popisima stanovništva iz 1991., 2001. i 2011. godine.3 Tablica 3.1 Demografsko kretanje u JLS na području Županije prema Popisima stanovništva iz 1991., 2001. i 2011. godine

Redni

broj

JLS Popis 1991. Popis 2001. Popis 2011. Indeks

2011./2001.

1. Grad Vukovar 46.543 31.670 27.683 87,4

2. Grad Vinkovci 38.580 35.912 35.312 98,3

3. Grad Ilok 9.748 8.351 6.767 81,0

4. Grad Županja 14.435 16.383 12.090 73,8

5. Grad Otok 7.924 7.755 6.343 81,8

3 Državni zavod za statistiku RH, www.dzs.hr


12

6. Općina Andrijaševci 4.031 4.249 4.075 95,9

7. Općina Babina Greda 4.205 4.262 3.572 83,8

8. Općina Bogdanovci 3.167 2.366 1.960 82,8

9. Općina Borovo 6.442 5.360 5.056 94,3

10. Općina Bošnjaci 4.426 4.653 3.901 83,8

11. Općina Cerna 4.742 4.990 4.595 92,1

12. Općina Drenovci 7.202 7.424 5.174 69,7

13. Općina Gradište 3.297 3.382 2.773 82,0

14. Općina Gunja 5.176 5.033 3.732 74,2

15. Općina Ivankovo 8.268 8.676 8.006 92,3

16. Općina Jarmina 2.629 2.627 2.458 93,6

17. Općina Lovas 2.231 1.579 1.214 76,9

18. Općina Markušica 3.712 3.053 2.555 83,7

19. Općina Negoslavci 1.682 1.466 1.463 99,8

20. Općina Nijemci 6.965 5.998 4.705 78,4

21. Općina Nuštar 6.612 5.862 5.793 98,8

22. Općina Privlaka 3.501 3.776 2.954 78,2

23. Općina Stari Jankovci 6.617 5.216 4.405 84,5

24. Općina Štitar - - 2.129 -

25. Općina Stari Mikanovci 3.400 3.387 2.956 87,3

26. Općina Tompojevci 3.284 1.999 1.565 78,3

27. Općina Tordinci 2.868 2.251 2.032 90,3

28. Općina Tovarnik 4.240 3.335 2.775 83,2

29. Općina Trpinja 7.672 6.466 5.572 86,2

30. Općina Vođinci 2.099 2.113 1.966 93,0

31. Općina Vrbanja 5.543 5.174 3.940 76,1

UKUPNO 231.241 204.768 179.521 87,7

Podaci o broju stanovnika prikupljeni Popisom 2011. godine ne mogu se neposredno uspoređivati s podacima Popisa 2001. godine, budući je u međuvremenu došlo do promjene u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva. Popis je izvršen u skladu s međunarodnim standardima te je unatoč tomu prikazan indeks usporedbe s prethodnim popisom. Iz prezentiranih podataka je razvidno znatno smanjenje ukupnog broja stanovnika od čak 12,3% u odnosu na stanje iz 2001. godine. U gotovo svim gradovima i općinama je zabilježeno smanjenje broja stanovnika, a najizraženije je smanjenje broja stanovnika u općini Drenovci, gdje ono iznosi čak 31,3%. Prirodni prirast kao razlika živorođenih i umrlih osoba u Vukovarsko-srijemskoj županiji je kontinuirano negativan u posljednjih pet godina, s time da se 2005. godine sa -281 povećao na -402. Još je nepovoljniji podatak da se negativni prirast u istom razdoblju značajno povećao, što se vidi i kroz smanjenje vitalnog indeksa (broj živorođenih na 100 umrlih) sa 88,0 u 2005. na 82,9 u 2009. godini. Situacija je samo donekle manje teška, uzevši u obzir da su pokazatelji za neke druge slavonske županije još nepovoljniji, tako da Osječko-baranjska županija bilježi prosječnu vrijednost vitalnog indeksa 74,9 u razdoblju 2005. – 2009. godine a Virovitičko-podravska županija samo 68,8. Pored negativnoga prirodnog prirasta, Županija kontinuirano bilježi i negativni saldo migracije, što znači da se više stanovništva odseljava nego doseljava. Međutim, saldo je značajno varirao u


13

razdoblju 2005. – 2009. Primjetan je pad negativnog salda migracija u 2007. i 2008. godini koje su bile obilježene vrlo dobrim gospodarskim rastom, dok je u kriznoj 2009. godini zabilježen izrazito visoki porast negativnog salda, prije svega zbog manjeg broja doseljenih osoba te porasta odseljavanja u inozemstvo. Glavni čimbenik negativnog salda migracija su migracije u druge županije, u kojima broj odseljenih značajno nadmašuje broj doseljenih osoba. Migracije u inozemstvo godinama su bile pozitivne sve do 2009. godine kada je kao očita posljedica snažne gospodarske krize u Županiji i cijeloj zemlji te široj regiji zabilježen značajan negativni saldo. Migracije su negativnije utjecale na promjenu ukupnoga broja stanovnika u odnosu na prirodni prirast. Negativni je saldo migracija „odgovoran“ za otprilike 63% ukupnog smanjenja broja stanovnika, a negativni prirodni prirast za oko 37% u razdoblju 2005. – 2009. godine. Prema udjelu osoba koje su emigrirale u odnosu na radno-sposobno stanovništvo, proizlazi da Županija bilježi iznadprosječnu razinu iseljavanja stanovništva.

3.5 Gospodarski potencijali i mogućnosti razvitka Županije4

Odličan geoprometni položaj Županije pruža velike mogućnosti razvoja gospodarstva, a posebno u segmentu prometa i logistike. Velike površine osobito vrijednog poljoprivrednog tla i dobre mogućnosti za navodnjavanje predstavljaju izvrsnu bazu za razvoj poljoprivrede, a veliki broj kvalitetnih šumskih površina pruža odlične osnove za razvoj drvne industrije i biomase kao obnovljivog izvora energije. Bogata fauna s jedne i kulturna baština s druge strane preduvjet su za značajan razvitak turizma na području Županije. Poljoprivredne površine zauzimaju 145.985 ha ili 60,6% površine Županije od čega 93,3% čine oranice a ostatak pašnjaci, livade, vinogradi i voćnjaci. Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja osiguravaju kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju na kojoj treba bazirati održivi gospodarski razvitak Županije. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose glavnih poljoprivrednih kultura: pšenice, kukuruza, suncokreta, soje, šećerne repe, duhana i raznih vrsta povrća. Ukupna šumska površina, većinom obrasla glasovitim slavonskim hrastom lužnjakom, poljskim jasenom i običnim grabom te nadaleko poznatim Spačvanskim bazenom zauzima 69.383 ha što čini 28,7% površine Županije, dok na neplodno tlo i trstake otpada 25.052 ha odnosno 10,4% površine Županije. Bogatstvo raspoložive drvne mase od oko 19 milijuna m3 u šumama Županije i godišnji sječivi etat, koji iznosi oko 344.000 m3 bruto drvne mase, izvrsne su osnove za daljnji razvitak drvoprerađivačke industrije, prvenstveno proizvodnje finalnih proizvoda i namještaja. Gospodarski potencijal Županije je i uspješan razvitak stočarstva, prvenstveno svinjogojstva i govedarstva. Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska osiguravaju daljnji razvitak industrije građevinskog materijala, posebno opekarstva.

4 Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2011-2013. godine, Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije – Hrast, Institut za međunarodne odnose – IMO, svibanj 2011.


14

Veliki prirodni resursi kojima obiluje Županija su nafta i zemni plin. Eksploatacijska polja nafte i plina nalaze se u istočnom dijelu Županije (Đeletovci, Privlaka i Ilača), a prosječna godišnja proizvodnja iznosi oko 60.000 t nafte i oko 5,5 mil. m3 plina. Povoljan zemljopisni položaj Županije kao važne prometne transverzale u smjeru istok-zapad i sjever-jug uz dobro razvijen cestovni, željeznički i riječni promet, preduvjet su za daljnje otvaranje Županije prema istočnoeuropskim tržištima, pri čemu veliku važnost imaju autocesta Zagreb – Lipovac, rijeka Dunav i riječna luka Vukovar. Raspoložive poljoprivredne površine omogućavaju intenzivnu ratarsku i stočarsku proizvodnju. Na području Županije kvalitetno su strukturirani kapaciteti, koji zahtijevaju stalnu tehnološku modernizaciju te proširenje opsega i strukture proizvodnje, za proizvodnju šećera i špirita, mlijeka i mliječnih proizvoda, mlinskopekarskih proizvoda, mesa i suhomesnatih proizvoda, prerađevina od voća i povrća, stočne hrane te doradu i preradu sjemena kao i drugi spomenuti, odnosno nespomenuti kapaciteti privatnog poduzetništva koji sve više dobivaju na značaju. Pored instaliranih kapaciteta oslonjenih na raspoloživu sirovinsku osnovu kao logičan razvojni slijed, uvjetovan s jedne strane tradicijom, a s druge željom za kvalitetnijom izmjenom strukture gospodarstva, sagrađeni su još kapaciteti u metalo-prerađivačkoj industriji, kapaciteti za proizvodnju pokrivača i proizvoda tekstilne industrije te kapaciteti za proizvodnju predmeta od krzna i kože, odnosno kožne obuće i krznene konfekcije. Značajniju ulogu za cjelokupni razvoj Županije svakako bi trebao imati i ljudski potencijal. Radni kontigent stanovništva (15-64 godina) u strukturi stanovništva sudjeluje sa 65.9% , odnosno 118.382 stanovnika Županije, dok je na razini RH taj udio nešto povoljniji i iznosi 67,1%. Prirodne ljepote kraja, uz bogatu slavonsku šumu koja skriva brojne vrste visoke i niske divljači, bogatstvo vodnih tokova raznovrsnom kvalitetnom ribom, pružaju odlične pretpostavke za razvoj kontinentalnog, lovnog, ribolovnog, izletničkog i avanturističkog turizma. Bogata kulinarska ponuda podneblja osnova je razvoja i kvalitetne ponude ugostiteljstva i hotelijerstva. Ukratko, najveće gospodarske potencijale Vukovarsko-srijemske županije čine:

Prirodni resursi: poljoprivredne obradive površine, šume, nalazišta nafte i plina, pijeska i

šljunka, vodni tokovi;

Zemljopisni položaj;

Visokovrijedni ljudski potencijal;

Proizvodni i uslužni kapaciteti;

Etno i eko-vrijednosti.


15

4 PRIKAZ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Neposredna potrošnja energije definirana je kao energija isporučena krajnjim korisnicima u sljedećim sektorima propisanima Pravilnikom o energetskoj bilanci (NN 33/03):

Industriji;

Prometu;

Općoj potrošnji. Sektor Opće potrošnje obuhvaća sljedeće podsektore:

Kućanstva;

Uslužni sektor;

Poljoprivredu;

Graditeljstvo. Analiza neposredne potrošnje energije Vukovarsko-srijemske županije izrađena je za 2014. godinu, koja je odabrana kao referentna godina. Glavni kriterij pri odabiru referentne godine bila je raspoloživost podataka o energetskim potrošnjama na županijskoj i nacionalnoj razini. Za potrebe izrade ovoga Akcijskog plana korišteni su službeni podaci iz Statističkih ljetopisa Državnog zavoda za statistiku i Godišnjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2014 koji izdaje Ministarstvo gospodarstva u prosincu tekuće godine za prethodnu godinu. U tablici 4.1 prikazani su ukupni podaci za sva tri sektora neposredne potrošnje energije prema Pravilniku o energetskoj bilanci (industrija, promet i opća potrošnja) te je za svaki sektor prikazana neposredna potrošnja energije po korištenim energentima. Tablica 4.1 Neposredna potrošnja energije po sektorima Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Benzin Ogrjevno

drvo i

biomasa

Dizel Biodizel Električna

energija

Lož

ulje

Prirodni

plin

Toplana UNP Ukupno

Industrija 0,043 0,003 0,363 0,027 0,263 0,008 0,707

Promet 0,982 2,002 0,0003 0,025 0,762 3,771

Opća potrošnja 0,918 0,151 1,117 0,069 0,926 0,117 3,298

Ukupno 0,982 0,961 2,131 0,0003 1,480 0,096 1,189 0,008 0,879 7,780

Udio pojedinih sektora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Vukovarsko-srijemske županije u referentnoj 2014. godini prikazan je na slici 4.1.


16

Slika 4.1 Struktura energetske potrošnje prema sektorima u Vukovarsko-srijemskoj županiji u referentnoj 2014. godini

Provedena analiza neposredne energetske potrošnje u Vukovarsko-srijemskoj županiji u referentnoj 2014. godini pokazuje da 48,5% potrošnje otpada na sektor prometa, 42,4% na sektor opće potrošnje a 9,09% na sektor industrije. Ovdje treba naglasiti da je veća potrošnja sektora promet u usporedbi sa sektorom opće potrošnje sigurno dijelom leži u činjenici da su za sektor prometa prikupljeni podaci o ukupnim prodanim količinama goriva na benzinskim postajama u Županiji jer nije bilo moguće dobiti podatke o stvarno potrošenoj količini goriva na samom području Županije. Usporedbe radi, prema podacima iz publikacije Energija u Hrvatskoj 2014., na nacionalnoj je razini u 2014. godini udio sektora opće potrošnje u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije iznosio 52%, prometa 32,4% a industrije 15,6% (slika 4.2).

Slika 4.2 Udjeli sektora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Republike Hrvatske u 2014. godini5

5 Energija u Hrvatskoj 2014., Energetski institut Hrvoje Požar, Ministarstvo gospodarstva RH, prosinac 2015.

9,09%

48,50%

42,41%

Industrija

Promet

Opća potrošnja


17

Ukupna energetska potrošnja u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2014. godini iznosi 7,782 PJ od čega na sektor industrije otpada 0,707 PJ, sektor opće potrošnje 3,298 PJ a sektor prometa 3,776 PJ.

4.1 Analiza energetske potrošnje u industriji

Prema klasifikaciji sektora definiranoj u Energiji u Hrvatskoj 2014. sektor industrije općenito je podijeljen na sljedeće grane:

Industrija željeza i čelika;

Industrija obojenih metala;

Industrija nemetalnih minerala;

Kemijska industrija;

Industrija građevnog materijala;

Industrija papira;

Prehrambena industrija;

Ostala industrija.

Na području Vukovarsko-srijemske županije tijekom 2014. godine u bazi Hrvatske gospodarske komore je registrirano 2.945 tvrtki, pri čemu je trend smanjenja broja tvrtki na području Županije vidljiv u tablici 4.26. Tablica 4.2 Trend kretanja aktivnih tvrtki na području Vukovarsko - srijemske županije

Godina Broj aktivnih tvrtki

2010. 3.309

2011. 3.396

2012. 2.840

2013. 3.042

2014. 2.945

Prema službenim podacima7, na području Vukovarsko-srijemske županije najzastupljenija industrijska grana je prerađivačka industrija u kojoj je u 2014. godini poslovalo 257 gospodarskih subjekata koji su zapošljavali ukupno 5.053 osobe. Prerađivačka industrija sudjeluje s preko 90% u ukupnom izvozu Vukovarsko-srijemske županije, te je u 2014. realizirala izvoz u iznosu 1,412 milijarde kuna što je rast od 23,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prerađivačka industrija je u 2014. godini ostvarila ukupan prihod od 3,238 milijardi kuna (6,9% više nego u 2013.godini), te ukupan rashod od 3,362 milijardi kuna (7,8% više nego u 2013.). Gubitak poslovne godine se u2014. godini povećao za 36,8% u odnosu na 2013. godinu (sa 94 na 129 milijuna kn). Od ukupnog broja poduzetnika njih 182 je poslovalo s dobiti, a 75 s gubitkom, te je tijekom 2014. godine njih 49 ostvarilo investicije u novu dugotrajnu imovinu (tijekom 2013. godine 257 poduzetnika je investiralo u novu dugotrajnu imovinu). Vrijednost ostvarenih investicija u 2014. godini je 69,24 milijuna kuna što je za 27,1% manje u odnosu na 2013. godinu.

6 BizNet HGK, Obrada ŽK Vukovar 7 Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u 2014. godini, Hrvatska gospodarska komora – Županijska kompra Vukovar, Vukovar, rujan 2015. i Informacija o o stanju gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije, Upravni odjel za gospodarstvo VSŽ, Vukovar, kolovoz 2015. godine


18

U ukupnom prihodu tvrtki VSŽ najveći udio ostvaruje prerađivačka industrija sa ostvarenim ukupnim prihodom od 3,239 milijardi kuna (25,7% ukupnog prihoda svih tvrtki), opskrba električnom energijom, plinom i parom sa 3,126 milijardi kuna prihoda (24,8%), zatim trgovina na veliko i malo sa 2,796 milijardi kuna prihoda (22,18% ukupno ostvarenih prihoda) i poljoprivreda sa ukupnim prihodom od 1,967 milijardi kuna odnosno 15,61% svih prihoda. Najvažniji industrijski subjekti na području Vukovarsko-srijemske županije su:

1. Spačva d.d. – drvna industrija;

2. Sladorana d.o.o – prehrambena industrija;

3. Borovo- proizvodnja obuće

Točne statističke podatke o potrošnji energije po energentima za svaku pojedinu granu industrije na području Vukovarsko-srijemske županije u referentnoj 2014. godini nije bilo moguće prikupiti te je iz tog razloga sektor industrije u okviru ovog Akcijskog plana promatran zbirno, a podaci o potrošnji energije prikazani u tablici 4.3. U skladu s člankom 5. Pravilnika o energetskoj bilanci (NN, 33/03), energetska bilanca Republike Hrvatske izrađuje se na temelju podataka koje energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost proizvodnje električne energije, prijenosa električne energije, vođenja elektroenergetskog sustava, organiziranja tržišta električnom energijom, dobave plina, transporta plina, distribucije plina, proizvodnje naftnih derivata, transporta nafte naftovodima i drugim oblicima transporta, transporta naftnih derivata produktovodima i drugim oblicima transporta, trgovine na veliko naftnim derivatima, skladištenja nafte i naftnih derivata, proizvodnje toplinske energije, distribucije toplinske energije, opskrbe toplinskom energijom te transporta i skladištenja ukapljenog prirodnog plina dostavljaju Ministarstvu gospodarstva. U okviru ovog Akcijskog plana, za prikupljanje svih podataka o energetskoj potrošnji uključujući i sektor industrije korištena je potpuno ista metodologija kao i za izradu nacionalne energetske bilance. U tom smislu nije vršeno pojedinačno anketiranje industrijskih tvrtki o energetskoj potrošnji, već su podaci prikupljeni isključivo od tvrtki koje obavljaju energetsku djelatnost na području Županije. Potrebno je istaknuti da podaci o potrošnji energenata za sektor industrije obuhvaćaju potrošnju cijelog sektora, upravo iz razloga što su, u skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci, prikupljeni od svih subjekata koji obavljaju energetske djelatnosti na području Vukovarsko-srijemske županije. Vezano uz potrošnju električne energije i potrošnju naftnih derivata u sektoru industrije, važno je istaknuti da se podaci o potrošnji navedenih energenata u okviru tvrtki koje obavljaju energetsku djelatnost distribucije električne energije te trgovine na veliko naftnim derivatima za sektor industrije vode zajedno s podacima o potrošnji za sektor uslužnih i komercijalnih djelatnosti. Iz tog razloga podaci o potrošnji električne energije te potrošnji naftnih derivata dostavljeni su zbirno za oba sektora. Kako bi se procijenila potrošnja naftnih derivata po sektorima, pretpostavljeno je da se dio troši u uslužnom sektoru, a dio u sektoru industrije. Također za potrošnju električne energije pretpostavljeno je da se 2/3 energije konzumira u sektoru industrije budući da je ona energetski intenzivnija djelatnost, a ostatak u sektoru uslužnih i komercijalnih djelatnosti. Na temelju navedenih pretpostavki provedena je analiza neposredne potrošnje energije za sektor industrije Vukovarsko-srijemske županije, čiji su rezultati prezentirani u tablici 4.3. i na slici 4.3.


19

Tablica 4.3 Neposredna potrošnja energije za sektor industrije Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Električna

energija

Prirodni

plin

Lož ulje Dizel Biomasa Toplana Ukupno

Potrošnja energije 0,363 0,263 0,027 0,003 0,043 0,008 0,707

Slika 4.3 Udio pojedinih energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor industrije Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

Iz slike 4.3, može se zaključiti da je u sektoru industrije u Vukovarsko-srijemskoj županiji najzastupljeniji energent u 2014. godini bila električna energija s udjelom od 51,35%, zatim prirodni plin s udjelom od 37,23%, te biomasa s udjelom od 6,08%.8

4.2 Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa

Prema službenim podacima iz Energije u Hrvatskoj, u 2014. godini potrošnja energije u prometu na nacionalnoj je razini smanjena za 1,1% u odnosu na potrošnju u 2013. godini, pri čemu je povećana potrošnja dizelskog goriva, mlaznog goriva, ukapljenog i prirodnog plina, dok je potrošnja ostalih energenata smanjena, i to motornog benzina za 7,7%, električne energije za 1,8% i tekućih biogoriva za 6,3%. Također je smanjena potrošnja loživih ulja koja se u prometu koriste u vrlo malim količinama. Porast potrošnje dizelskog goriva iznosio je 1,7%, mlaznog goriva 0,2% i ukapljenog plina 7,3%. Vrlo visok porast potrošnje ostvario je prirodni plin koji još uvijek sudjeluje s vrlo malim udjelom u ukupnoj energetskoj potrošnji prometa. Tijekom proteklog razdoblja od 2009. do 2014. godine potrošnja energije u prometu smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 1,2 posto. Trend smanjenja ostvaren je u potrošnji motornog benzina, dizelskog goriva, ukapljenog plina i električne energije, dok je u potrošnji ostalih oblika

8 Procjena udjela biomase u ukupnoj potrošnji sektora industrije bazirana je na podacima o prodaji peleta i briketa tvrtke Spačva d.d. Vinkovci u 2014. godini

51,35%

37,23%

3,80%

0,44%

6,08%

1,09%

Električna energija

Prirodni plin

Lož ulje

Dizel

Biomasa

Toplana


20

energije ostvaren trend porasta potrošnje. Potrošnja motornog benzina smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 5,1 %, ukapljenog plina 2,8% i električne energije 2,5%. U potrošnji dizelskog goriva ostvarena je vrlo mala stopa pada koja je iznosila samo 0,03%. Prosječna godišnja stopa porasta potrošnje mlaznog goriva iznosila je 5,1%, a tekućih biogoriva 33,5%. Sektor prometa na području Vukovarsko-srijemske županije predstavlja jedan od sektora koji se brže razvija u smislu povećane izgradnje prometnica i broja vozila. Takav razvoj nužno prati i povećanje potrošnje energije, pri čemu budući razvoj ovisi o razvoju gospodarstva u segmentu robnog prometa, ali i porastu životnog standarda građana, prvenstveno u segmentu putničkog prometa. Energetska učinkovitost u prometu je vrlo specifična zbog izravne ovisnosti o korištenju naftnih derivata te zbog iznimno velikog utjecaja ponašanja sudionika prometa. Nadalje, središnjim prostorom Vukovarsko-srijemske županije prolaze cestovno-željeznički pravci koji povezuju Hrvatsku sa susjednim državama što Županiji daje važnu prometnu ulogu. U skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci Republike Hrvatske te ostalim relevantnim dokumentima, sektor prometa dijeli se na sljedeće podsektore:

Željeznički promet;

Cestovni promet;

Zračni promet;

Pomorski i riječni promet;

Ostali promet9.

U skladu s podacima iz Energije u Hrvatskoj 2014. na području Republike Hrvatske daleko najveći dio energetske potrošnje u prometu, odnosno oko 87,7%, otpada na cestovni promet. Na temelju energetskih analiza željezničkog i cestovnog prometa koje slijede može se vidjeti da je na području Vukovarsko-srijemske županije situacija relativno slična te na cestovni promet otpada oko 98% energetske potrošnje.

4.2.1 Željeznički promet na području Vukovarsko-srijemske županiji

Na području Republike Hrvatske, izgrađeno je ukupno 2.976,276 km željezničkih pruga sljedećih kategorija (slika 4.4):

Međunarodne pruge;

Regionalne pruge;

Lokalne pruge.

Generalno gledano, željeznički promet u Hrvatskoj, koji je nekad imao važno mjesto u razvitku gospodarstva, nije dostigao očekivanu razinu kvalitete i kvantitete, što se u prvom redu očituje u nedovoljnoj izgrađenosti željezničke mreže, još uvijek relativno niskoj tehnološkoj razini vlakova kao i nezadovoljavajućoj kvaliteti usluga. Prema glavnim zaključcima Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2030. godina, glavni prioriteti željezničkog prometa trebaju biti usmjereni na:

Modernizaciju preostalih dijelova linija TEN-T mreže u skladu s njihovom funkcionalnošću;

9 Ostali promet čine sljedeće vrste prometa: gradski, cjevovodni i prekrcaj.


21

Analizu mogućnosti povećanja korištenja željeznica za putnike u Zagrebu i Rijeci i

provedbe mjera definiranih u ovoj Strategiji,

Povećanje održivosti mreže željezničkih pruga reorganizacijom sektora, unapređenjem

učinkovitosti održavanja, smanjenjem utjecaja na okoliš i uvođenjem mjera za povećanje

sigurnosti i interoperabilnosti željezničkih pruga;

Modernizaciju lokalnih i regionalnih pruga u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj

integriranog javnog prijevoza.

U cilju unaprijeđenja kvalitete željezničkog prijevoza u Hrvatskoj, strateški ciljevi HŽ Putničkog prijevoza u razdoblju od 2014. do 2018. su sljedeći10:

Povećanje broja prevezenih putnika za 22%;

Povećanje ostvarenog prihoda od broja prevezenih putnika za 23,3%;

Smanjenje udjela državne potpore ispod 45% u ukupnom prihodu;

Potpuna informatizacija sustava prodaje prijevoznih i rezervacijskih karata te razvoj i

implementacija novih prodajnih kanala u 2015. godini;

Uvođenje 44 nova motorna vlaka do 2018. godine;

Izgradnja novog tehničko–logističkog centra za željeznički putnički prijevoz;

Divestiranje vlasničke strukture u ovisnim društvima;

Uspostavljanje financijski održivog sustava.

10 Više informacija dostupno na http://www.hzpp.hr/osnovne-korporativne-organizacijske-vrijednosti-i-nacela


22

Slika 4.4 Željeznička mreža na području Republike Hrvatske

Područjem Vukovarsko - srijemske županije prolaze željezničke pruge različite namjene, opsega prometa, gospodarske važnosti i značaja u unutarnjem i međunarodnom prometu, koje se koriste za mješovit promet putničkih i teretnih vlakova. Današnja infrastruktura dozvoljava različite brzine na ovim prugama ovisno o stanju pruge i uređenosti gornjeg i donjeg ustroja, opremljenosti signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, elektroenergetskim postrojenjima i ostalim građevinama potrebnima za funkcioniranje prometa. Povoljan geografski položaj Županije omogućio je brzi razvoj željezničkoga prometa te razvoj Vinkovaca kao putničkoga i teretno-ranžirnog čvorišta. Međutim, Vinkovci još uvijek nisu dostigli predratnu važnost usprkos napretku i ulaganjima u obnovu infrastrukture. Kroz Županiju prolazi europski željeznički koridor X, a procjenjuje se da je 2014. godine otpremljeno oko 448.200 putnika. S obzirom na to da se provode i planiraju znatna ulaganja u obnovu pruge na trasi koridora za očekivati je daljnji porast prometa i, općenito, jačanje Županije kao željezničkog i logističkog središta. Tome bi trebala pridonijeti i jača integracija željeznice te korištenja Dunava za transport roba, odnosno intermodalni oblici transporta. Također treba istaknuti postojanje RO-LA terminala (terminal za prijevoz kamionskih tegljača na željezničkim vagonima) u Spačvi, koji su Hrvatske željeznice otvorile 2007. godine.


23

Otvaranjem obnovljene pruge Vinkovci – Osijek 2008. godine dodatno je poboljšana kvaliteta željezničkog prijevoza. Budući da ne postoje podaci o udjelu željeznice u javnome prometu na razini Županije, teško je procijeniti stvarnu ulogu željeznice u ukupnome transportu na tomu području. Ipak, sa sigurnošću se može reći da je željeznica značajan čimbenik u ukupnome prometu roba i putnika na području Županije, a njezine komparativne prednosti – sigurnost, udobnost, brzina, ekološka prihvatljivost i cijena, trebale bi taj udio u slijedećem razdoblju još i povećati. Završena je i obnova magistralne željezničke pruge Zagreb-Tovarnik na dionici VinkovciTovarnik-državna granica sa Srbijom u dužini 33,4 kilometra, u čiju je obnovu uloženo 442 milijuna kuna. Obnovu dionice pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica sa 38 posto sufinancirala je Europska komisija iz ISPA programa dok su preostala sredstva osigurana iz državnog proračuna. Sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske (za magistralne željezničke pruge) i Ministarstva pomorstva, prometa i veza (za željezničke pruge I i II reda) te Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/2013), željezničke pruge u Županiji su razvrstane na način da su dobile broj, oznaku i naziv kako slijedi:

Magistralna glavna željeznička pruga MG2 (Savski Marof državna granica - Zagreb - Sisak -

Novska -Vinkovci - Tovarnik državna granica ), dionica MG2C (Tovarnik-Novska);

Magistralna glavna željeznička pruga MG2.2 (Vinkovci -Vinkovci Teretni kolodvor Park A/B

-Jarmina odvojnica);

Magistralna glavna željeznička pruga MG2.3 (Vinkovci -Vinkovci Teretni kolodvor Park D/C

- Jarmina odvojnica);

Magistralna pomoćna željeznička pruga MP 14 (Vinkovci - Erdut državna granica);

Željeznička pruga I. reda I.109 (MG 2) Vinkovci – Osijek;

Željeznička pruga I. reda I.110 Vinkovci - Drenovci državna granica;

Željeznička pruga I. reda I.111 Mirkovci (MG 2) - Vrapčana (I.110);

Željeznička pruga II. reda II.210 (MP14) - Vukovar - Stari Vukovar;

Željeznička pruga II. reda II.211 Vinkovci (MG 2) - Županja.

Magistralna glavna željeznička pruga MG2 (Savski Marof /državna granica/ - Zagreb - Sisak - Novska - Vinkovci - Tovarnik/državna granica) je elektrificirana cijelom svojom dužinom jednofaznim izmjeničnim sustavom 25kV, 50Hz. Dozvoljeno opterećenje je 220 kN po osovini odnosno dopuštena masa po dužnom metru 8 kN/m. Trasa ima lukove radiusa 400 m do 2000 m, uzdužnih nagiba trase maksimalno 5%o. Iz svega navedenog se može zaključiti da na području Vukovarsko-srijemske županije, željeznički promet igra vrlo značajnu ulogu u javnom prijevozu putnika i tereta prometujući s ukupno 31.140 putničkih i 1.341 teretnih vlakova godišnje. U 2012. godini je na području Županije ukupna prijeđena kilometraža na svim dionicama iznosila oko 736.987 000 km, a prevezeno je ukupno 2.554.000 putnika. Prema podacima Putničkog prometa Hrvatskih željeznica (HŽPP) u 2014. godini je na području Županije radnim danom prometovalo 94 putničkih vlakova na raznim relacijama, pri čemu je dnevna potrpšnja dizelskog goriva oko 1.400 litara. Prema podacima dobivenima iz Hrvatskih željeznica, energetska potrošnja putničkoga željezničkog prijevoza te potrošnja za vuču teretnih vlakova na području Vukovarsko-srijemeske županije u 2014. godini je procijenjena na 397,8 t dizelskog goriva (4.720.641 kWh) i 10.575.471 kWh električne


24

energije što daje ukupnu potrošnju energije u željezničkom prometu na području Županije u 2014. godini u ukupnom iznosu od 0,055 PJ.

4.2.2 Cestovni promet

Geoprometni položaj Županije, na raskrižju prometnica koje povezuju istok i zapad, te srednju Europu s izlazom na more daje veliku važnost razvitku cestovnog prometa Županije u kontekstu prirodne i gospodarske usmjerenosti zemalja zapadne i srednje Europe prema Jugu - Jadranskom moru, jugoistoku Europe i Aziji. U Slavoniji i Baranji se križaju dva vrlo složena europska koridora:

X koridor - Zapad - Istok kojeg na području Hrvatske čini autocesta od Zagreba u smjeru

istoka (D4) dolinom rijeke Save, odnosno željeznička pruga, plovni put i naftovod;

V koridor - od Budimpešte Podunavljem preko Osijeka i Đakova te dalje dolinama rijeke

Bosne i Neretve do Ploča. Ovaj koridor na području RH čini i državna cesta D7 i autocesta

D4, plovni put Dunavom i Dravom i budući VK Dunav - Sava te željeznička pruga. Tranzitni

promet je još uvijek slabog intenziteta te i zbog toga gospodarstvo trpi velike štete.

Važnu ulogu u povezivanju naselja Županije imaju prometnice koje povezuju Osijek preko Vukovara s Ilokom, te Đakovo preko Vinkovaca s Tovarnikom. Osim ovih prometnica, veza između naselja ostvarena je gustom mrežom prometnica nižeg ranga. Prometnu okosnicu u sjevernom dijelu Županije čini državna cesta Osijek - Vukovar - Ilok. Planirana je državna brza cesta s četiri trake Jarmina - Nuštar - Vukovar - Sotin te nastavno na nju brza cesta s dvije trake na pravcu Sotin - Ilok i to djelomično postojećim a djelomično novim trasama, čime bi se rasteretila postojeća cesta uz Dunav Sotin - Mohovo - Ilok. Od posebnog značaja za sjeverni dio Županije je bolje prometno povezivanje Iloka državnom cestom preko Đeletovaca s izlazom na autocestu kod Lipovca povezanu s magistralnom cestom Sotin - Tovarnik - Nijemci. Izgradnju kanala Dunav - Sava prati izgradnja državne brze ceste s četiri trake Vukovar - Vinkovci - Županja - državna granica s Bosnom i Hercegovinom. Za središnji dio Županije (područje bivše općine Vinkovci) od posebne važnosti su izgradnja prometnog smjera državne brze ceste Vukovar - Vinkovci - Županja i modernizacija i korekcije trase državne ceste Tovarnik - Vinkovci - St. Mikanovci. Značajna je i modernizacija županijskih cesta:

Vođinci - Retkovci - Rokovci - Privlaka - Otok – Nijemci;

Svinjarevci - Orolik - Otok – Spačva;

Laslovo - Korođ - Tordinci – Nuštar.

Za južni dio Županije važno je dovršenje izgradnje autoceste D4 sa svim pratećim građevinama, modernizacija cesta, izgradnja obilaznica naselja na državnim i županijskim cestama, a osobito grada Županje, uređenje postojećih i otvaranje stalnih graničnih prijelaza te ispitivanje potrebe izgradnje i trase županijske ceste 4232 uz Državnu granicu. Teška oštećenja cesta i rušenje brojnih mostova (svih mostova na Savi i svih mostova na crti razgraničenja) su na cijelom području Županije bili uzrok otežanom odvijanju i smanjenoj sigurnosti prometa te time slabljenju povezanosti pojedinih dijelova Županije.


25

Postupna obnova cesta uspostavila je potrebnu povezanost naselja u Županiji no potrebna su daljnja značajna ulaganja u prometni sustav i to konkretno:

Dovršenje autoceste Zagreb – Lipovac;

Izgradnju državne brze ceste Vukovar - Vinkovci – Županja;

Modernizaciju državne ceste Županja - Gunja i županijske ceste Otok - Vrbanja - Gunja s

planiranom korekcijom trase Spačva – Vrbanja.

Iz svega navedenog se može zaključiti da je u većem dijelu Vukovarsko-srijemske županije mreža cesta dobro razvijena uz potrebu njene daljnje modernizacije izgradnjom obilaznica naselja na državnim i županijskim cestama sa ciljem postizanja veće sigurnosti i kvalitete odvijanja prometa. Cestovni promet na području Županije čini autobusni prijevoz te prijevoz osobnim i komercijalnim vozilima. Na području Županije autobusni javni prijevoz obavlja se temeljem izdanih dozvola za vozni red, a obavlja ga 3 autobusna prijevoznika:

Polet d.o.o. (50 autobusa);

Čazmatrans Vukovar d.o.o. (35 autobusa);

Čazmatrans – Nova d.o.o. (15 autobusa).

Ukupni autobusni vozni park čini 100 vozila pokretanih motorima na dizelsko gorivo. Prema podacima dobivenima od navedenih koncesionara, potrošnja goriva na području Vukovarsko-srijemske županije u autobusnom javnom prijevozu u 2014. godini je procijenjena na 0,046 PJ dizela. Prema podacima iz baze registriranih vozila Minstarstva unutarnjih poslova RH, u 2014. godini u Vukovarsko-srijemskoj županiji je registrirano ukupno 64.441 vozila i to:

Mopedi i motocikli – 4.274;

Osobna vozila – 46.098;

Autobusi – 146;

Teretna i radna vozila – 3.413;

Ostala vozila – 10.507. Potrebno je istaknuti da točne podatke o potrošnji cestovnih vozila na području Vukovarsko-srijemske županije nije moguće prikupiti iz razloga što bi za svako vozilo bilo potrebno mjeriti odgovarajuću potrošnju, i to samo ukoliko se ono kreće na području Županije. Stoga je potrošnja energije u cestovnom prometu određena prema prikupljenim podacima o prodanim količinama goriva na svim benzinskim postajama na području Vukovarsko-srijemske županije u 2014. godini. Vjerodostojnost prikupljenih podataka o potrošnji goriva u cestovnom prometu Županije dodatno je provjerena primjenom modela COPERT IV, razvijenog od strane Europske agencije za okoliš (European Environment Agency). Važan parametar za izradu ovog Akcijskog plana su podaci o količini prodanog goriva na sljedećim benzinskim postajama na području Županije:

INA d.d.;

Lukoil Croatia d.o.o.;

Petrol Hrvatska d.o.o.;

Benzin d.o.o

Tifon d.o.o.;


26

Crodux d.o.o;

Norma d.o.o.;

B.P. Jozinović;

Santini d.o.o.;

Naftne crpke ulice d.o.o. Prikupljeni su podaci o količini prodanog goriva na navedenim benzinskim postajama prikazani u tablici 4.4. Tablica 4.4 Količine prodanog goriva na benzinskim postajama u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2014. godini

Vrsta goriva Potrošnja (PJ)

Motorni benzin 0,982

Dizelsko gorivo 1,977

UNP 0,762

Ukupno 3,721

Na temelju prikupljenih podataka, o prodanim količinama goriva na benzinskim postajama na području Županije, potrošnja osobnih i komercijalnih vozila dobivena je na način da je od ukupne prodane količine goriva oduzeta potrošena količina goriva u autobusnom prijevozu dobivena od autobusnih prijevoznika koji prometuju na području Županije. Potrošnja osobnih i komercijalnih vozila na području Županije iznosi 3,66 PJ. Ukupna potrošnja energije cestovnog prometa na području Vukovarsko-srijemske županije prikazana je u tablici 4.5. Tablica 4.5 Ukupna potrošnja energije cestovnog prometa na području Vukovarsko-srijemske županije

PJ Dizel Biodizel Benzin UNP Ukupno

Autobusni prijevoz 0,060 0,0003 0,060

Osobna i komercijalna vozila 1,917 0,982 0,762 3,661

Ukupno 1,977 0,0003 0,982 0,762 3,721

Uz korištenje standardnih pretvorbenih faktora za energetsku vrijednost pojedinih goriva, ukupna energetska potrošnja cestovnog prometa u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2014. godini iznosi 3,721 PJ.

4.2.3 Zračni promet

Na području Vukovarsko-srijemske županije nema primarnih zračnih luka (najbliža je zračna luka Osijek). U blizini Vinkovaca je tercijarna zračna luka Bok (poljoprivredno uzletište), uzletište Borovo u Vukovaru te zračno pristanište Sopot, čiji je operator zrakoplovni klub Vrabac. Zračno pristanište Bok Sopot namijenjeno je za prihvat i otpremu zrakoplova u povremenom zračnom prometu i školovanje za koje je proizvođač predvidio mogućnost slijetanja na travnatu uzletno-sletnu stazu (USS) i MTOM (eng. Maximum Take-Off Mass, tj. najveća dopuštena uzletna masa) do 5.700 kg. Zračno pristanište posjeduje hangar za prihvat i smještaj letjelica, kontrolni toranj opremljen radio-vezom kao i vlastitom meteorološkom postajom.


27

Obzirom da zračni prijevoz u Županiji nije putnički i jako je malog kapaciteta, njegova potrošnja neće biti uzeta u obzir u analizi neposredne energetske potrošnje Županije.

4.2.4 Riječni promet

U skladu sa Srednjoročnim planom razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2016. godine, razvitak vodnih putova se treba provoditi sa dva osnovna cilja:

Postizanje veće razine konkurentnosti i kvalitete postojeće mreže unutarnjih vodnih

putova (kroz kvalitetnije održavanje, uklanjanje uskih grla, te tehnološku modernizaciju

sustava obilježavanja i plovidbene signalizacije);

Ostvarivanje brže i skladnije izgradnje vodnih putova europskog standarda, u sklopu TEN-T

mreže, sukladno načelima europske prometne politike.

Luke unutarnjih voda ključni su elementi cjelokupnog sustava transporta unutarnjim vodnim putovima o kojima umnogome ovisi uspješnost kompletnog transportnog procesa od mjesta proizvodnje do mjesta krajnje potrošnje. Istovremeno, luke su i poveznice različitih načina prijevoza kojima se teret ili putnici dovoze i odvoze do krajnjih odredišta. Luke unutarnjih voda koje su smještene na europskim vodnim putovima imaju posebno značenje s obzirom na jedinstvenost prometnotransportnoga i ukupnoga gospodarskoga tržišta na kojemu djeluju. Na području Vukovarsko-srijemske županije nalaze se dva međunarodna vodna puta – Dunav i Sava. Dunav je plovan cijelom duljinom kroz Hrvatsku te je prema Europskom ugovoru o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN) klasificiran klasom plovnosti VIc. Dunavom se odvija međunarodni, regionalni i lokalni promet. Lokalni putnički promet odvija se između Vukovara i Bača, gdje se trajektom prevozi putnike između dva malogranična prijelaza. Sava je uvjetno plovna, odnosno uz velika je ograničenja povezana s neuređenim plovnim putem (nedovoljan gaz na pojedinim sektorima, kritične točke, neoznačen plovni put, itd.). Postojeći promet ovisi o sezonskim uvjetima vodostaja te je uglavnom lokalnog i regionalnog karaktera. Najvažniji projekt iskorištenja potencijala Dunava i Save je izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava (dalje u tekstu VKDS), kojim bi se kvalitetnije povezale rijeke Dunav i Sava, skratio plovni put od Europe do Sredozemnog mora te omogućio razvoj luka, lučica i pristaništa u unutrašnjosti Županije uz trasu kanala što bi omogućilo razvoj gospodarstva i drugih aktivnosti vezano uz plovne putove te urbani razvoj, osiguranje vode za navodnjavanje u poljoprivredi, šumarstvu, zaštitu okoliša itd. Osim toga, projektom uređenja vodnoga puta Save i podizanjem klase plovnosti na kategoriju IV ponovno bi se uspostavio međunarodni promet do Siska. Glavne funkcije višenamjenskog kanala Dunav-Sava su:

Odvodnja: Izgradnjom VKDS-a omogućava se uređenje površinske odvodnje na 173.000

ha i osiguravaju uvjeti dogradnje podzemne odvodnje na 62.000 ha poljoprivrednih

površina, eliminira se šteta od poplava (odvodnja velikih voda u oba smjera, prema Savi i

Dunavu) i regulira vodni režim Spačvanskog bazena sukladno potrebama šumske

vegetacije;

Oplemenjivanje malih voda: Izgradnjom VKDS-a ostvaruju se tehnički uvjeti za

oplemenjivanje malih voda na dijelovima korita postojećih vodotoka Bosuta, Spačve i

Vuke te ih se osposobljava za navodnjavanje;


28

Plovidba: Izgradnjom VKDS-a omogućit će se skraćenje plovidbe Savom u smjeru zapadne

Europe za 417 km i smjeru istočne Europe za 85 km, te povezivanje Hrvatske mreže

unutarnjih plovnih putova, Sava-Dunav-Drava i ostvarenje 560 km dugog prometnog

koridora Podunavlje-Jadran, u vidu kombinirane riječno-željezničke veze (61,4 km kanala

Dunav-Sava, 340 km regulirane rijeke Save i 160 km željezničke pruge Rijeka – Zagreb);

Navodnjavanje: Cijelom trasom kanala omogućit će se intenzivno navodnjavanje na cca

33.000 ha poljoprivrednih površina, te omogućiti povećanje obima poljoprivredne

proizvodnje od 20-50%. Strateški je cilj navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, ne toliko

u povećanju i dosad visokoproduktivnog tradicionalnoga ratarstva na tom području, koliko

u promjeni strukture sjetve biljnim kulturama atraktivnima za tržište, kao što su povrće,

voće, industrijsko bilje, ljekovito bilje, sjemenske žitarice i slično.

Osim luke Vukovar i dva putnička pristaništa (Vukovar i Ilok) tu je i tovarište u Iloku koje je privremenoga karaktera i služi servisiranju potreba lokalnog industrijskog postrojenja. Nakon perioda pada teretnog prometa na vodnim putovima, uzrokovanog prvenstveno globalnom gospodarskom krizom, u sljedećem se srednjoročnom razdoblju očekuje rast prometa i vraćanje na razinu dostignutu 2006. godine. Putnički je promet tijekom krize zadržao visoku razinu potražnje (promet tzv. riječnim kruzerima) te se očekuje njegov daljnji rast u narednom razdoblju. Infrastrukturni objekti na vodnim putevima unutar Vukovarsko-srijemske županije su malobrojni. Od većih projekata vezanih za daljnji razvoj lučke infrastrukture, treba naglasiti da se već nekoliko godina ulažu sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora u izradu tehničke dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za potrebe proširenja luke Vukovar (nova luka Istok). Nadalje, planira se izgradnja županijske luke Ilok te je izrađeno idejno rješenje buduće luke. Izrada idejnog i glavnog projekta te dinamika same izgradnje luke ovisit će o dostupnim financijskim sredstvima. U Republici Hrvatskoj nema niti jednog zimovnika u koji bi se brodovi sklanjali u periodu pojave leda, te se poduzimaju aktivnosti za ishođenje dozvola koje su potrebne za izgradnju takvog zimovnika u Opatovcu. Planira se i izgradnja riječne lučice u Županji. U pogledu budućeg razvoja luka unutarnjih voda, on će se kretati u skladu sa Srednjoročnim planom razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RH za razdoblje od 2009. do 2016. koji identificira sljedeće preporuke za razvoj tzv. E luka (luke od međunarodnog značaja definirane Europskim ugovorom o glavnim unutarnjim plovnim putevima):

Promovirati industrijsko-gospodarska područja uz vodne putove;

Uvodite tehnološke inovacije prilikom opremanja luka;

Pripremati i provoditi nacionalne planove razvitka luka;

Unaprijediti trimodalno povezivanje luka.

Obzirom da nije bilo moguće prikupiti točne podatke o potrošnji goriva u riječnom prometu Županije s jedne, te da je taj udio zanemariv u ukupnoj potrošnji goriva sektora promet na području Županije, u ovom se planu potrošnja riječnog prometa neće uzeti u obzir.


29

4.3 Analiza energetske potrošnje u sektoru opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije

Sukladno Pravilniku o energetskoj bilanci sektor opće potrošnje energije Vukovarsko-srijemske županije sastoji se od sljedećih podsektora:

Podsektor kućanstva;

Uslužni podsektor;

Poljoprivreda;

Graditeljstvo. Neposredna potrošnja energije za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu dana je u tablici 4.6. Udio pojedinih podsektora u ukupnoj potrošnji sektora opće potrošnje prikazan je na slici 4.5 a udio pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji na slici 4.6. Tablica 4.6 Neposredna potrošnja energije za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Biomasa Dizel Električna

energija

Lož ulje Prirodni

plin

UNP Ukupno

Kućanstva 0,918 0,771 0,572 2,261

Uslužni sektor 0,329 0,067 0,320 0,716

Poljoprivreda 0,151 0,035 0,186

Graditeljstvo 0,017 0,002 0,117 0,136

Ukupno 0,918 0,151 1,117 0,069 0,926 0,117 3,298

Slika 4.5 Udio podsektora u neposrednoj potrošnji energije za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

68,55%

21,71%

5,63%4,11%

Kućanstva

Uslužni sektor

Poljoprivreda

Graditeljstvo


30

Slika 4.6 Struktura energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

Prema rezultatima provedene energetske analize sektora opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu, najveći udio od 68,55% ima podsektor kućanstva, za kojim s udjelom od 21,71% slijedi uslužni sektor, zatim podsektor poljoprivrede s udjelom od 5,63% i na kraju podsektor graditeljstva s udjelom od 4,11%. Usporedbe radi, prema podacima iz Energije u Hrvatskoj 2014, na nacionalnoj razini, na podsektor kućanstva otpada 68%, na podsektor uslužnih djelatnosti 21,8% a slijede podsektor poljoprivrede s udjelom od 7,2% i na kraju podsektor graditeljstva s udjelom od 3,1%. Gledajući udjele pojedinih energenata, može se zaključiti da je u sektoru opće potrošnje u Vukovarsko-srijemskoj županiji najzastupljeniji energent u 2014. godini bila električna energija s udjelom od 38,88%, zatim prirodni plin s 28,08% i ogrjevno drvo s 27,82%. Prema podacima iz Energije u Hrvatskoj 2014, na nacionalnoj razini, najzastupljeniji energent u sektoru opće potrošnje u 2014. godini je ogrjevno drvo i bomasa s udjelom od 31,4%, za kojim slijedi električna energija s udjelom od 30,1%. Iz provedene se analize može zaključiti da su udjeli pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji sektora opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije u 2014. godini vrlo slični predmetnim udijelima na razini Republike Hrvatske.

4.3.1 Energetska potrošnja u podsektoru kućanstva Vukovarsko-srijemske županije

Prema popisu stanovništva 2011. godine Vukovarsko-srijemska županija ima 179.521 stanovnika te 61.094 kućanstva. Prosječan broj članova kućanstva je 2,92. Ukupan broj stanova u Županiji je 76.463, ukupne površine od 6.356.223 m2, od čega je nastanjeno 59.582 stanova površine 5.143.352 m2.

27,82%

4,58%

33,88%

2,09%

28,08%

3,56%

Ogrjevno drvo

Dizel


Lož ulje

Prirodni plin

UNP


31

U tablici 4.7 prikazana je neposredna potrošnja energije za podsektor kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za referentnu 2014. godinu. Prosječna neposredna potrošnja energije po površini za 2014. godinu od 165,4 kWh/m2 karakteristična je za podsektor kućanstva. Tablica 4.7 Neposredna potrošnja energije za podsektor kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Ogrjevno drvo Električna

energija

Prirodni plin Ukupno

Kućanstva 0,918 0,771 0,572 2,261

Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije podsektora kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu prikazan je na slici 4.7.

Slika 4.7 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije podsektora kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

Ogrjevno drvo je najzastupljeniji energent s udjelom od 40,59%, zatim slijedi potrošnja električne energije na koju otpada 34,13% te potrošnja prirodnog plina s udjelom od 25,29%. Ukupna neposredna potrošnja energije za podsektor kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu iznosi 2,261 PJ.

4.3.2 Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru Vukovarsko-srijemske županije

Budući razvitak hrvatskog gospodarstva velikim se dijelom temelji na razvoju uslužnog podsektora. Prema podacima iz zemalja Europske unije, struktura gospodarstva u visoko razvijenim zemljama pokazuje da se u tercijarnom odnosno uslužnom sektoru ostvaruje glavnina bruto domaćeg proizvoda. U usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama, Hrvatska ima relativno nisku stopu zaposlenosti u uslužnom sektoru te u ovom dijelu postoje značajne mogućnosti za poboljšanje. Dio uslužnog sektora koji otpada na trgovinu u Vukovarsko-srijemskoj županiji ostvaruje nešto više od 19% prihoda svih poduzetnika, pri čemu je važno naglasiti da osim trgovine Županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj onih oblika turističke djelatnosti koji odgovaraju njezinim prirodno-geografskim i kulturno-povijesnim uvjetima.

40,59%

34,13%

25,29%

Ogrjevno drvo


Prirodni plin


32

Glavne prednosti za razvitak turizma Vukovarsko - srijemske županije11 su sljedeće:

Dobar geostrateški položaj;

Skoro sve jedinice lokalne samouprave imaju mogućnosti za razvoj turizma;

Tradicionalna gostoljubivost stanovništva;

Puno slobodnog prostora;

Razvijeni vodotoci;

Bogata vegetacija (posebno šume);

Visoki postotak obradivih poljoprivrednih površina (razvitak agro turizma);

Bogatstvo faune (razvoj lovnog turizma);

Društvene djelatnosti (obrazovanje, kultura, zdravstvo);

Zanimljiva povijesna i kulturna baština – posebice novija povijest (Vukovarski Noturno);

Dio infrastrukture zadovoljavajuće je riješen.

Prepreke koje u cilju razvitka turizma na području Županije treba ukloniti su sljedeće: • U većini jedinica lokalne samouprave nedovoljno je poticaja za razvoj turizma;

• Prostor je turistički nedefiniran (moguća devastacija);

• Kulturna i povijesna baština nije turistički dovoljno valorizirana;

• Nedovoljno je sagledan interes (odnos turizma – poljoprivrede);

• Planovi samo načelno definiraju razvoj turizma;

• Određeni zakoni utječu negativno na poslovanje;

• Organizacijski oblici ne djeluju sustavno;

• Stanje ponude nije zadovoljavajuće i nije u skladu s potražnjom;

• Nerazvijeni selektivni oblici turizma;

• Neuređen ruralni prostor;

• Nezadovoljavajuća gastronomska ponuda;

• Nedovoljan broj manifestacija i događaja posebno regionalnog i nacionalnog karaktera;

• Manjak smještajnih jedinica (kvalitativno i kvantitativno);

• Nedovoljno educirano stanovništvo i zaposlenici;

• Nerazvijena turistička djelatnost (posebno agencije);

• Nedostatak marketinške strategije;

• Nedefiniran sustav upravljanja destinacijom (menedžment);

• Slabo označavanje (signalizacija);

• Nedovoljno razvijena infrastruktura;

• Nedovoljno razvijena komunalna djelatnost.

S ciljem diferenciranja od konkurenata na tržištu, ali i radi postizanja željenog imidža destinacije, Vukovarsko–srijemska županija treba se adekvatno pozicionirati na tržištu, odnosno u svijesti potrošača – turista. Nakon identifikacije komparativnih prednosti i nedostataka odabrana strategija pozicioniranja Vukovarsko - srijemske županije je sljedeća12:

11 Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije (2015.-2020. godine), Adria Bonus d.o.o. Poreč i Visoka poslovna škola s p. j. Višnjan (Poreč), Vukovar, veljača 2015. godine 12 Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije (2015.-2020. godine), Adria Bonus d.o.o. Poreč i


33

• Prepoznatljiva destinacija izgradnjom novog imidža (autohtono-slavonsko- srijemska);

• Destinacija dinamičnog turističkog razvoja (smještaj, ostala ponuda, poljoprivredni

• proizvodi);

• Cjelogodišnje turističko poslovanje destinacije;

• Destinacijska ponuda različitih sadržaja i događaja prilagođenih ciljanim

skupinama(ljubitelji prirode, aktivni odmor, rekreativci, gurmani, vikendaši, lovci i

ribolovci i dr.);

• Cijela destinacija treba "disati" turistički, po uzoru na razvijene ruralne regije Italije,

Francuske, Slovenije i Istre;

• Održivi i uravnotežen razvoj destinacije;

• Odgovorno društveno ponašanje u destinaciji (ljudi, prostor);

• Održivi energetski razvitak destinacije baziran na energetskoj učinkovitosti, obnovljivim

izvorima energije i zaštiti okoliša.

Struktura turističko-smještajnih kapaciteta u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2014. godini je sljedeća13:

• Hoteli – 22,44%;

• Hosteli – 10,20%;

• Seljačka domaćinstva – 20,40%;

• Privremeni smještaj – 40,81%;

• Lovačke kuće – 4,08%;

• Kampovi – 2,04%.

Smještajni kapaciteti u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2014. godini iznosili su 2.080 smještajnih jedinica, a tijekom 2014. godine ostvareno je ukupno 50.690 dolazaka i 93.702 noćenja, od čega je udio domaćih gostiju iznosio 72,7% a stranih 27,3%. U tablici 4.8 prikazana je neposredna potrošnja energije u uslužnom sektoru Vukovarsko-srijemske županije za referentnu 2014. godinu. Tablica 4.8 Neposredna potrošnja energije za uslužni sektor Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Električna energija Lož ulje Prirodni plin Ukupno

Uslužni sektor 0,329 0,067 0,320 0,716

Visoka poslovna škola s p. j. Višnjan (Poreč), Vukovar, veljača 2015. godine 13 Izvješće o radu s financijskim izvješćem u 2014. godini, Turistička zajednica Vukovarsko – srijemske županije, Vinkovci, veljača 2015. godine


34

Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije uslužnog sektora Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu prikazan je na slici 4.8

Slika 4.8 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije uslužnog podsektora Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

Električna energija je najzastupljeniji energent s udjelom od 45,96%, zatim slijedi potrošnja prirodnog plina lož na koju otpada 44,65% te potrošnja lož ulja s udjelom od 9,39%. Ukupna neposredna potrošnja energije za uslužni sektor Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu iznosi 0,716 PJ.

4.3.3 Energetska potrošnja u podsektoru poljoprivrede Vukovarsko-srijemske županije

Poljoprivreda je izuzetno bitna za Vukovarsko-srijemsku županiju jer čini 21,6% bruto dodane vrijednosti te je u posljednjih 10-tak godina najdinamičnija i brzo rastuća gospodarska grana Županije. Županija raspolaže izrazito kvalitetnom prirodnom osnovom za razvoj poljoprivrede, jer čak 61,2% njene ukupne površine čini poljoprivredno zemljište pogodno za raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju14. Od ukupno 190 tisuća registriranih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj 10,5 tisuća otpada na Vukovarsko-srijemsku županiju. U strukturi gospodarstava prevladavaju mala i srednja gospodarstva do 20 hektara kojih ima 6.756, a posjeduju svega 31.217 hektara i proizvode uglavnom za vlastite potrebe, te je njihov udio u tržnoj proizvodnji vrlo mali. Mala gospodarstva do 3 ha zastupljena su s 31%, a obrađuju svega 2,5 % poljoprivrednog zemljišta. Nadalje, na području Županije je značajna i zastupljenost poljoprivrednih gospodarstava bez zemlje koja iznosi čak 27%, a njihovo postojanje i egzistencija je upitna. Zadnjih desetak godina u porastu je udio srednje velikih (20-50 ha) i velikih gospodarstava (preko 50 hektara) kojih je u 2014. godini bilo 1.049, a posjeduju 95.751 hektar. Gotovo cjelokupna proizvodnja ovih gospodarstava je orijentirana za tržište.

14 Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2015. godini, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, siječanj 2016. godine

45,96%

9,39%

44,65%


Lož ulje

Prirodni plin


35

Pozitivno u razvoju županijske poljoprivredne politike, broja registriranih gospodarstava i odnosa zemljišta koje obrađuju je činjenica da je ipak došlo do okrupnjavanja posjeda te svega 10% gospodarstava obrađuje 75,4 % poljoprivrednog zemljišta. U strukturi poljoprivredne proizvodnje u Županiji u posljednjih je desetak godina došlo do pozitivnih promjena, ali se još uvijek premalo uzgajaju dohodovnije i radno intenzivnije poljoprivredne kulture poput voćarskih, vinogradarskih i povrtlarskih kultura, tako da je još uvijek najvažniji problem najvećega dijela poljoprivrednih gospodarstava nedostatan broj radnih sati . Sljedeći važan problem poljoprivredne proizvodnje je nedovoljno planiranje strukture proizvodnje i nepoznavanje regionalnih planskih kvota i sustava potpore što otežava specijalizaciju i unaprjeđenje proizvodnje, te rezultira velikim međugodišnjim oscilacijama površina zasijanih pojedinim kulturama, ali i primjetnim trendom smanjenja ukupno zasijanih površina. Na ukupnu vrijednost županijske poljoprivredne proizvodnje snažno su utjecala svjetska kretanja cijena hrane. Tako je ukupna vrijednost preuzete proizvodnje (bez poticaja) povećana sa 750 milijuna kuna u 2007. godini na čak 884 milijuna kuna u 2008. godini. Međutim, u 2009. godini, vrijednost je proizvodnje smanjena na 640 milijuna kuna jer su cijene pale razinu iz 2006. godine, ali su u 2010. godini ponovno porasle na 791 milijun kuna. Ovdje treba naglasiti da poljoprivredni proizvođači u Županiji ostvaruju značajne potpore iz državnog proračuna. Na primjer za biljnu proizvodnju su povećani sa 180 milijuna kuna u 2005. na 254 milijuna kuna u 2010. godini, te su ukupni poticaji za poljoprivredu u razdoblju 2005. – 2010. godine iznosili više od 1,5 milijarde kuna. Znatna su sredstva uložena u podizanje dugogodišnjih nasada voćaka te je u 2008. i 2009. godini podignuto 277 ha voćnjaka, čime je voćarska površina povećana za 20%, i to najvećim dijelom sadnjom jabuke, potom višnje i šljive te oraha i lješnjaka. Međutim tek se u manjoj mjeri provode melioracijski zahvati i zaštita od mraza i tuče, bez kojih nije moguće ostvariti stabilne i visoke urode potrebne kakvoće. Vukovarsko-srijemska županija je pokrenula projekt pod nazivom „PV KLASTER“, u cilju osnivanja klastera za proizvodnju povrća i voća te izgradnju objekta za primanje, pranje, razvrstavanje, skladištenje, hlađenje, pakiranje i distribuciju. U 2008. i 2009. godini podignuto je znatnih 435 ha vinove loze, što je povećanje nasada za čak 27%. Godišnja proizvodnja vina iznosila je u 2009. godini 12,8 milijuna litara. Po površini dominira vinska sorta graševina (60%), zatim cijenjena sorta traminac (13%), frankovka (10%) te rajnski rizling (8%), koji omogućuju proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina, ali nasadi vinove loze po tehnološkoj razvijenosti i primjeni suvremenih dostignuća još uvijek ne udovoljavaju najvišim kriterijima. S obzirom na nedostatne kapacitete za preradu grožđa i skladištenje vina, Županija je kroz Program sufinanciranja razvoja poljoprivrede ponudila povoljna kreditna sredstva za izgradnju i dogradnju vinskih kapaciteta, te kupovinu opreme za vinske podrume. Stočarstvo je u županijskim strateškim dokumentima prepoznato kao djelatnost sa velikim potencijalom rasta. Udio Vukovarsko-srijemske županije u ukupnom broju krava u Hrvatskoj pod uzgojno selekcijskim obuhvatom povećan je s 4% u 2001. na 9,5% u 2009. godini dok je isporučena količina mlijeka povećana za 2,7 puta. Pritom je udio broja uzgajatelja koji imaju više od 10 krava iznosio 35%, što je znatno iznad hrvatskoga prosjeka (19%). U svinjogojstvu je zabilježen pad proizvodnje, koja je ionako vrlo niska, usitnjena i neorganizirana, k tome suočena s vrlo nestabilnim cijenama stočne hrane te niskim otkupnim cijenama. Ovčarstvo i kozarstvo su također slabo razvijeni te je udio Županije u broju ovaca u Hrvatskoj ispod 3%, a koza samo 1,5%. I peradarstvo je vrlo slabo razvijeno.


36

Na temelju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV) pokrenutog 2005. godine, 2006. godine je Županija izradila Plan navodnjavanja Vukovarsko-srijemske županije, što je strateški dokument za izradu dokumentacije detaljne razine. Osnovni ciljevi Plana navodnjavanja su borba protiv suše, povećanje proizvodnje, veća konkurentnost poljoprivredne proizvodnje na domaćemu i stranomu tržištu, povećanje vrijednosti poljoprivrednog sektora u ukupnom gospodarstvu i racionalnije gospodarenje vodnim resursima izgradnjom infrastrukture za sustavnu primjenu navodnjavanja sukladno potrebama i mogućnostima. Na području Županije nalaze se dva od ukupno četiri nacionalna probna projekta navodnjavanja, Opatovac (cca 700 ha) i Biđ-Bosutsko polje (cca 2000 ha). Pored toga na temelju iskazanog interesa poljoprivrednih proizvođača izrađuje se projektna dokumentacija za sustave navodnjavanja na cca 4000 ha. Temeljni problem navodnjavanja u Županiji je dotok potrebne količine vode za navodnjavanje, jer Županiju oplahuju rijeke Dunav i Sava kojima protiču značajne količine vode, dok u unutrašnjosti Županije gdje su najkvalitetnije poljoprivredne površine nedostaje vode za navodnjavanje. Tek bi se dovršetkom projekta melioracijskog kanala Biđ-Bosut te izgradnjom Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, crpnih stanica na Dunavu i Savi osigurale potrebne količine vode za navodnjavanje u unutrašnjosti Županije. Usprkos znatnomu napretku u pojedinim dijelovima poljoprivredne proizvodnje (npr. vinogradarstvo i mliječno govedarstvo) značajan broj poljoprivrednih proizvođača nedovoljno prati i usvaja moderne pristupe i tehnologije, zbog čega ukupna produktivnost u poljoprivredi još uvijek znatno zaostaje za prosjekom prvenstveno starih zemalja članica Europske unije. Posebno ograničenje razvoju poljoprivrede predstavljaju nedovoljna ulaganja u marketing poljoprivrednih proizvoda, zbog čega su proizvodi nedovoljno prepoznatljivi na tržištu (nedostaju jaki poljoprivredni brendovi). Također je primjetan izostanak snažnijih veza s drugim sektorima poput turizma koji bi mogli otvoriti dodatne kanale prodaje i promidžbe poljoprivrednih proizvoda. Međusobna povezanost poljoprivrednih proizvođača u području nabave, prodaje i promidžbe vrlo je slaba i na niskomu stupnju organizacije. Nedostaju snažniji oblici povezivanja (moderne zadruge i klasteri) koji bi posebno onim manjim proizvođačima pružili bolju tržišnu poziciju, jaču pregovaračku moć te nove mogućnosti poslovne suradnje. Dodatan problem predstavlja nerazvijeno i neorganizirano tržište proizvodima te slaba logistička infrastruktura (na pr. hladnjače) koji bi proizvođačima omogućili bolje uvjete poslovanja. Usprkos značajnom poljoprivrednom potencijalu, mogući korisnici s područja Županije do sada su vrlo slabo iskoristili mogućnosti financiranja projekata kroz pretpristupne fondove SAPARD i IPARD, što je još jedan pokazatelj slabe prilagodbe poljoprivrednih proizvođača na nove okolnosti u poljoprivredi. Dodatan problem s kojim se suočava sve veći broj proizvođača je nedostatak radne snage za sezonske poslove, što može, ako se nepovoljni trendovi nastave, ozbiljno ugroziti daljnji razvoj poljoprivrede na području Županije. Podaci o neposrednoj potrošnji energije u poljoprivrednom sektoru Županije prikazani su u tablici 4.9.


37

Tablica 4.9 Neposredna potrošnja energije za poljoprivredni sektor Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Dizel Prirodni plin Ukupno

Poljoprivreda 0,151 0,035 0,186

Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije podsektora poljoprivrede Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu prikazan je na slici 4.9.

Slika 4.9 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije za poljoprivredni sektor Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

Daleko najzastupljeniji energent u poljoprivrednom sektoru Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu je dizelsko gorivo čiji je udio u ukupnoj energetskoj potrošnji 81,28%. Prema podacima prikazanima u publikaciji Energija u Hrvatskoj 2014., udio neposredne potrošnje energije u poljoprivredi u sektoru opće potrošnje za Republiku Hrvatsku u 2014. godini iznosio je 7,2%, dok je za Vukovarsko-srijemske županiju za 2014. godinu taj udio iznosio oko 6,17%. Ukupna neposredna potrošnja energije za podsektor poljoprivrede Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu iznosi 0,186 PJ.

4.3.4 Energetska potrošnja u podsektoru graditeljstva Vukovarsko-srijemske županije

Prema podacima iz Energije u Hrvatskoj 2014., udio neposredne potrošnje energije u podsektoru graditeljstva sektora opće potrošnje za Republiku Hrvatsku u 2014. godini iznosio je 3,1%, dok za Vukovarsko-srijemsku županiju, taj udio u referentnoj 2014. godini iznosi 4,51%. Podaci o neposrednoj potrošnji energije u podsektoru graditeljstva Županije prikazani su u tablici 4.10. Tablica 4.10 Neposredna potrošnja energije za podsektor graditeljstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Električna energija Lož ulje UNP Ukupno

Graditeljstvo 0,017 0,002 0,117 0,136

Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije podsektora graditeljstvo Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu prikazan je na slici 4.10.

81,28%

18,72%

Dizel

Prirodni plin


38

Slika 4.10 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije za podsektor graditeljstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

Daleko najzastupljeniji energent u podsektoru graditeljstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu je ukapljeni naftni plin (UNP) čiji je udio u ukupnoj energetskoj potrošnji 88%. Ukupna neposredna potrošnja energije za podsektor graditeljstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu iznosi 0,136 PJ.

4.4 Proizvodnja transformiranih oblika energije na području Županije

Prama podacima Hrvatske elektroprivrede d.d. na području Vukovarsko-srijemske županije nama instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u Odjelu za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost vodi Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) koji su u sustavu poticanja odnosno u procesu stjecanja statusa povlaštenog proizvođača. Registar OIEKPP je jedinstvena i aktualna evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Republici Hrvatskoj, postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske. U Registru OIEKPP vodi se evidencija o nositelju projekta, povlaštenom proizvođaču električne energije i postrojenju. Nadalje, Registar sadrži podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehničko-tehnološkim značajkama i uvjetima korištenja ovisno o primijenjenoj tehnologiji, osnovnim pogonskim podacima (instalirana snaga postrojenja, planirana proizvodnja električne i toplinske energije) te drugim podacima iz prethodnog energetskog odobrenja i rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (lokacija, geodetske točke, rokovi, dužnosti). Registar je javno objavljen na stranicama Ministarstva u obliku strukturiranih izvještaja-tablica i grafičkom obliku kako bi se mogli generirati izvještaji za potrebe Ministarstva, ali i šire javnosti, te za prikaz sumarnih podataka i lokacija postrojenja na interaktivnoj karti na javnom web portalu. U tablici 4.11 dan je popis i energetske karakteristike postrojenja za poroizvodnju električne energije iz energije Sunca (Sunčane elektrane) te bioplinskih i kogeneracijskih postrojenja iz Registra OIEKPP u referentnoj 2014. godini na području Županije.

12,46%; 12%

87,54%; 88%


UNP


39

Nadalje, u tablici 4.12 su prikazani kapaciteti električne energije proizvedene u Sunčanim elektranama i predane u elektroenergetski sustav po JLS u referentnoj 2014. godini. U tablici 4.13 prikazani su kapaciteti proizvedenog bioplina a u tablici 4.14 kogeneracije po JLS u referentnoj 2014. godini. Tablica 4.11 Popis i energetske karakteristike postrojenja za poroizvodnju električne energije iz energije Sunca (Sunčane elektrane) te bioplinskih i kogeneracijskih postrojenja iz Registra OIEKPP

Povlašteni proizvođač Naziv postrojenja

Snaga

postrojenja

[kW]

Županija Gorivo

Ilija Antolović FNE Antolović Ilija 8,67 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

SPIRIT ESS SOLAR d.o.o. FNE OPM Kristić Dragan 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Anica Krmek Fotonaponska elektrana Krmek 4,16 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

SUHOMONT d.o.o. Fotonaponska elektrana Suhomont 29 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

USLUŽNO-PROIZVODNO-TRGOVAČKI OBRT "MISTEKS" Fotonaponski sustav Dar sunca 13,5 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

INES d.o.o. Fotonaponski sustav INES 29,84 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

PROCELLA NEKRETNINE d.o.o. Fotonaponski sustav PROCELLA VINKOVCI 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Ružica Šikanić Fotonaponski sustav Ružica Šikanić - Vinkovci 7,6 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Jasenka Krznarić-Barić SE BARIĆ 1 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

MAMODO d.o.o. SE BENDIX 4 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Ivan Tica Sunčana elektrana - Tica 1 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Ivan Varzić Sunčana elektrana - Varzić 1 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Obrt "SEOSKO IMANJE PEIČEVIĆ" Sunčana elektrana "FNE PEIČEVIĆ" 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

AKORD d.o.o. Sunčana elektrana Akord 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

AMARILIS d.o.o. Sunčana elektrana AMARILIS 1 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

BENDIX d.o.o. Sunčana elektrana Bendix 1 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

BENDIX d.o.o. Sunčana elektrana Bendix 2 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

BENDIX d.o.o. Sunčana elektrana Bendix 3 9,84 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

SOLAR NET d.o.o. Sunčana elektrana BOŠNJAK 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

GRAD-EXPORT d.o.o. Sunčana elektrana DEA 1 29,52 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

GRAD-EXPORT d.o.o. Sunčana elektrana DEA 2 29,52 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Obrt TURISTIČKA AGENCIJA „DIKA“ Sunčana elektrana Dika 8 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Zajednički poljoprivredno-posrednički obrt "BARIĆ" Sunčana elektrana DRUŽBA-1 9,9 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

SOLARNI PROJEKTI d.o.o. Sunčana elektrana GONDOLA MARE 9,84 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

GRAD-EXPORT d.o.o. Sunčana elektrana GRAD-EXPORT 1 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Obrt "JOCKER" Sunčana elektrana JOCKER-1 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Obrt "JOCKER" Sunčana elektrana JOCKER-2 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Ivan Juzbašić Sunčana elektrana Juzbašić 1 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Emil Kolar Sunčana elektrana Kolar 8,8 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

LATERAN d.o.o. Sunčana elektrana LATERAN 1 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

LATERAN d.o.o. Sunčana elektrana LATERAN 2 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

URED OVLAŠTENOG INŽENJER - IVAN LEŠIĆ Sunčana elektrana Lešić 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

MALI ZIDAR d.o.o. Sunčana elektrana Mali Zidar 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Željko Mravak Sunčana elektrana Mravak 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

OPG Marijan Novoselac Sunčana elektrana NOVOSELAC 1 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja



NOVA OSMICA, obrt za proizvodnju, trgovinu i zabavne igre Sunčana elektrana OSMICA 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

PATRIČAR d.o.o. Sunčana elektrana Patričar 1 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

PATRIČAR d.o.o. Sunčana elektrana Patričar 2 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

AGROFARM, obrt za poljoprivredu i proizvodnju Sunčana elektrana Pavlović 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Obrt "SEOSKO IMANJE PEIČEVIĆ" Sunčana elektrana PEIČEVIĆ 2 23 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Snježana Rako Sunčana elektrana Rako 29,52 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Obrtnička radionica "Sabadoš" Sunčana elektrana SABADOŠ 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

SOKOL d.o.o. Sunčana elektrana SOKOL 29,68 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

Srednja strukovna škola Vinkovci Sunčana elektrana Srednja strukovna škola Vinkovci 9,6 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

SEMAFOR, obrt za ugostiteljstvo i usluge Sunčana elektrana STRUNJE 10 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

TROPLET d.o.o. Sunčana elektrana TROPLET 1 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

VINKOPROM d.o.o. Sunčana elektrana VINKOPROM 1 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja



ZUKI d.o.o. Sunčana elektrana Zuki 2 29,93 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

ZUKI d.o.o. Sunčana elektrana ZUKI-1 29,93 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

BLAŽEVIĆ d.o.o. Sunčana elektrana-BLAŽEVIĆ 2 30 Vukovarsko-srijemska energija sunčeva zračenja

OSATINA GRUPA d.o.o. Bioplinsko postrojenje Ivankovo 1000 Vukovarsko-srijemska bioplin iz poljoprivrednih

nasada teBOVIS d.o.o. Bioplinsko postrojenje Ivankovo 2 1000 Vukovarsko-srijemska bioplin iz poljoprivrednih

LANDIA d.o.o. Landia - Gradina 1000 Vukovarsko-srijemska bioplin iz poljoprivrednih

nasada (kukuruzna

SLADORANA d.d. Kogeneracijsko postrojenje Sladorane d.d. 10000 Vukovarsko-srijemska plin

OSATINA GRUPA d.o.o. Staklenik za hidroponski uzgoj rajčica sa pratećim sadržajima 1000 Vukovarsko-srijemska plin

SUNČANE ELEKTRANE

BIOPLINSKA POSTROJENJA

KOGENERACIJSKA POSTROJENJA


40

Tablica 4.12 Kapaciteti električne energije proizvedene u Sunčanim elektranama i predane u elektroenergetski sustav po JLS u referentnoj 2014. godini

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U SUNČANIM ELEKTRANAMA U

2014. GODINI

JLS (kWh) Babina greda 10.968 Borovo Naselje 30.641 Bošnjaci 12.698

Cerna 45.230 Gradište 24.211 Ivankovo 29.878 Komletinci 12.701 Nijemci 33.375 Otok 236.012 Petrovci 33.131 Sotin 14.262 Vinkovci 766.618 Vukovar 135.070 Županja 58.259 UKUPNO 1.443.054

Tablica 4.13 Kapaciteti proizvedenog bioplina po JLS u referentnoj 2014. godini

PROIZVODNJA BIOPLINA U 2014. GODINI

JLS kWh

Ivankovo 13.164.489

Tordinci 7.861.539

UKUPNO 21.026.028

Tablica 4.14 Kapaciteti kogeneracijskih postrojenja po JLS u referentnoj 2014. godini

KOGENERACIJA U 2014. GODINI

JLS kWh

Ivankovo 2.378.451

Županja 52.430

UKUPNO 2.430.881


41

5 PROGNOZA ENERGETSKIH POTREBA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU OD 2017. DO 2019. GODINE

Polaznu točku za izradu prognoza energetskih potreba za razdoblje od 2017. do 2019. godine čine podaci o neposrednoj potrošnji energije za raferentnu 2014. godinu prezentirani u prethodnom poglavlju. Prognoze energetskih potreba u razdoblju od 2017. do 2019. godine izrađene su za sve promatrane sektore energetske potrošnje (industrija, promet i opća potrošnja) i to na temelju očekivanog razvoja sektora uz pomoć projekcija makroekonomskih pokazatelja kao i analize očekivanih trendova po sektorima. Ovdje treba naglasiti da je metodologija za izradu prognoza energetskih potreba u razdoblju od 2017. do 2019. godine u potpunosti u skladu s metodologijom za izradu prognoza energetskih potreba za na nacionalalnoj razini do 2020. godine identificiranih u okviru Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske15. Potrebno je istaknuti da se prognoze prikazane u ovom poglavlju odnose na Scenarij bez mjera (eng. Business as usual ili BAU scenarij) koji pretpostavlja porast energetske potrošnje prepuštene tržišnim kretanjima i navikama potrošača, bez sustavne provedbe mjera energetske učinkovitosti, ali uz pretpostavku uobičajene primjene novih, tehnološki naprednijih proizvoda kako se tijekom vremena pojavljuju na tržištu. Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po sektorima, kao i analiza utjecaja njihove provedbe prikazani su u poglavlju 7. Ovdje treba naglasiti da je pri izradi prognoza za sektor zgradarstva dodatno pretpostavljeno da će sve novoizgrađene zgrade u potpunosti zadovoljavati važeće propise vezane uz toplinsku zaštitu, prvenstveno Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/2015) te Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN 110/08). U skladu s odredbama iz navedenih propisa, procijenjena specifična godišnja potrošnja toplinske energije za potrebe grijanja prostora za nove zgrade uz koju je izvršen izračun prognoza iznosi 70 kWh/m2. Nadalje, sektor prometa je sektor koji se najbrže razvija što rezultira porastom potrošnje energije, pri čemu je važno naglasiti da razvitak ovog sektora jako zavisan o razvoju gospodarstva u dijelu robnog prometa, kao i o porastu životnog standarda građana u dijelu putničkog prometa.

5.1 Prognoze energetskih potreba za sektor industrije Vukovarsko-srijemske županije

Prognoze potrošnje energije za sektor industrije temelje se na metodologiji korištenoj u okviru izrade Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske, pri čemu je važno naglasiti da je za prognoze energetske potrošnje na nacionalnoj razini, sektor industrije podijeljen na razne industrijske grane definirane u poglavlju 4.1, te da je za svaku granu izrađena zasebna prognoza bazirana na različitim faktorima pretpostavljenog godišnjeg porasta. Obzirom da za Vukovarsko-srijemsku županiju nije bilo moguće prikupiti podatke o energetskoj potrošnji za svaku industrijsku granu, prognoze energetske potrošnje za sektor industrije su zbirne, pri čemu pretpostavljeni faktor godišnjeg porasta uzima u obzir strukturu industrijskog sektora Vukovarsko-srijemske županije te odgovara faktorima rasta na nacionalnoj razini za desetogodišnje razdoblje od 2010. do 2020. godine po pojedinim energentima. Rezultati prognoza energetskih potreba za sektor industrije Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 2017. do 2019. godine prikazani su u tablici 5.1.

15 Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, NN 130/2009, Hrvatski sabor, listopad 2009


42

Tablica 5.1 Prognoza energetskih potreba za sektor industrije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)

Biomasa 0,043 0,049 0,051 0,053 23,3

Dizel 0,003 0,003 0,003 0,003 -

Električna energija 0,363 0,414 0,431 0,448 23,4

Lož ulje 0,027 0,031 0,032 0,033 22,2

Prirodni plin 0,263 0,299 0,31 0,322 22,4

Toplana 0,008 0,0091 0,0095 0,0099 23,8

UKUPNO 0,707 0,805 0,837 0,869 22,9

5.2 Prognoze energetskih potreba za sektor prometa Vukovarsko-srijemske županije

5.2.1 Željeznički promet na području Vukovarsko-srijemske županije

U skladu s projekcijama neposredne potrošnje energije do 2020. godine na nacionalnoj razini, za Vukovarsko-srijemsku županiju je pretpostavljeno da će se udio željezničkog prijevoza povećati, te su bazirane na toj pretpostavci izrađene prognoze potrošnje goriva u željezničkom prometu na području Županije za razdoblje od 2017. do 2019. dane u tablici 5.2. Tablica 5.2 Prognoza energetskih potreba za željeznički promet Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)

Ukupno 0,055 0,063 0,065 0,068 24,0

5.2.2 Cestovni promet na području Vukovarsko-srijemske županije

Prognoze potrošnje energije za podsektor cestovnog prometa izrađene su uz pretpostavku da će do 2019. godine omjer stanovnika po osobnom vozilu dostići razinu od 2,1 što predstavlja prosječnu razinu u 2008. godini za zemlje Europske Unije, dok će taj omjer u 2020. godini iznositi 2.0 stanovnika po osobnom vozilu. Detaljna raspodjela voznog parka osobnih vozila, teretnih vozila te motocikala napravljena je uz pretpostavku da će udio pojedine vrste vozila na području Vukovarsko-srijemske županije biti jednak udjelu te vrste vozila u Republici Hrvatskoj u 2020. godini, sukladno Programu postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (NN 152/09). Porast potrošnje pojedinih goriva za cestovni promet u skladu je s pretpostavljenom dinamikom u projekcijama neposredne potrošnje energije na nacionalnoj razini do 2020. godine, koja između ostalog predviđa i ubrzani razvoj korištenja biogoriva i ukapljenog naftnog plina (UNP). Prognoza energetskih potreba za cestovni promet Vukovarsko-srijemske županije prikazana je u tablici 5.3.


43

Tablica 5.3 Prognoza energetskih potreba za cestovni promet Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)

Benzin 0,98 1,006 1,015 1,024 4,5

Dizel 1,976 2,075 2,099 2,133 7,95

UNP 0,76 0,81 0,819 0,836 10,02

Ukupno 3,716 3,891 3,9233 3,993 7,5

5.3 Prognoze energetskih potreba za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije

Sukladno analizi energetske potrošnje prikazanoj u 4. poglavlju, sektor opće potrošnje dijeli se na četiri podsektora:

• Kućanstva;

• Uslužni podsektor;

• Poljoprivreda;

• Graditeljstvo.

Između navedenih podsektora postoje značajne razlike u pogledu potrošnje energije, strukture korištenih energenata te same svrhe uporabe energije, te je iz tog razloga za svaki podsektor izrađena zasebna prognoza energetskih potreba u razdoblju od 2017. do 2019. godine.

5.3.1 Prognoza energetskih potreba u kućanstvima Vukovarsko-srijemske županije

Najveći dio potrošnje energije u kućanstvima, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Vukovarsko-srijemskoj županiji otpada na potrošnju toplinske energije za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode. Sukladno rezultatima prikazanima u 4. poglavlju, najveći dio kućanstava u Županiji kao energent za grijanje koristi ogrjevno drvo s udjelom od 40,59%. Potrebe za toplinskom energijom za grijanje prostora direktno su proporcionalne stambenoj površini kućanstva, dok su potrebe za pripremu tople vode proporcionalne broju stanara u pojedinom kućanstvu. Potrošnja električne energije za rasvjetu u kućanstvima te za klimatizaciju prostora u ljetnim mjesecima ovisna je prvenstveno o stambenoj površini. Nadalje, potrošnja električne energije ostalih kućanskih uređaja nije izravno vezana za površinu kućanstva već u prvom redu za životni standard i kupovnu moć stanara. Sve navedene specifičnosti uzete su u obzir prilikom izrade prognoza energetskih potreba podsektora kućanstva Vukovarsko-srijemske županije. Dinamika potrošnje pojedinih goriva za pokrivanje potreba za toplinskom energijom u kućanstvima u budućnosti ovisit će u velikoj mjeri o cijenama odnosno omjerima cijena goriva. Porast potrošnje prirodnog plina u kućanstvima Vukovarsko-srijemske županije usklađen je s pretpostavljenim porastom u okviru projekcija neposredne potrošnje energije za Republiku Hrvatsku do 2020. godine. Rezultati prognoza energetskih potreba u kućanstvima na području Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 2017. do 2019. godine prikazani su u tablici 5.4.


44

Tablica 5.4 Prognoza energetskih potreba za podsektor kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)

Ogrjevno drvo i biomasa 0,918 0,979 1,009 1,018 10,8


Prirodni plin 0,572 0,686 0,693 0,704 23,0

Ukupno 2,261 2,479 2,531 2,566 13,5

5.3.2 Prognoza energetskih potreba u uslužnom podsektoru Županije

Prognoze energetskih potreba uslužnog podsektora Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 2017. do 2019. godine, prvenstveno se temelje na činjenici da budući razvoj županijskog gospodarstva u velikoj mjeri ovisi upravo o uspješnom razvitku uslužnog podsektora, detaljno opisanog u poglavlju 4.3.2. Obzirom da za područje Vukovarsko-srijemske županije nije bilo moguće prikupiti detaljne podatke o površinama svih zgrada u uslužnom podsektoru, pri izradi prognoza kao osnova za određivanje buduće potrošnje energije korišteni su rezultati iz projekcija neposredne potrošnje energije za Republiku Hrvatsku do 2020. godine te su isti prilagođeni za područje Vukovarsko-srijemske županije. Nadalje, prognmoaza je bazirana na činjenici da ukoliko omjeri cijena energenata ostanu na sadašnjim razinama realno je pretpostaviti da će u razdoblju do 2020. godine sve zgrade koje koriste lož ulje kao energent za grijanje izvršiti zamjenu tog energenta drvnim peletima ili prirodnim plinom. Rezultati prognoza energetskih potreba u uslužnom podsektoru Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 2017. do 2019. godine prikazani su u tablici 5.5. Tablica 5.5 Prognoza energetskih potreba za uslužni podsektor Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)

Biomasa 0,000 0,012 0,016 0,021 -


Lož ulje 0,067 0,045 0,036 0,030 -44,8

Prirodni plin 0,320 0,399 0,425 0,445 39,06

Ukupno 0,716 0,818 0,835 0,863 20,53

5.3.3 Prognoza energetskih potreba u poljoprivredom podsektoru Županije

Provedena energetska analiza podsektora poljoprivrede prikazana u 4. poglavlju pokazuje da na podsektor poljoprivrede u ukupnoj potrošnji općeg sektora za 2014. godinu otpada 5,63%. U skladu s prognozom energetskih potreba u podsektoru poljoprivrede na nacionalnoj razini s jedne, te činjenicom da je poljoprivreda važan čimbenik gospodarskog razvitka Županije, u ovom je Akcijskom planu pretpostavljeno da će potrošnja energije u poljoprivredi rasti bržom dinamikom od ostalih sektora potrošnje na području Županije. Rezultati prognoza energetskih potreba u podsektoru poljoprivrede za Vukovarsko-srijemsku županiju u razdoblju od 2017. do 2019. godine dani su u tablici 5.6.


45

Tablica 5.6 Prognoza energetskih potreba za podsektor poljoprivrede Vukovarsko-srijemske županije za period od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)

Dizel 0,151 0,165 0,170 0,174 15,2

Prirodni plin 0,035 0,037 0,038 0,039 11,4

Ukupno 0,186 0,202 0,208 0,213 14,5

5.3.4 Prognoza energetskih potreba u podsektoru graditeljstvu Županije

Prema podacima iz Energije u Hrvatskoj 2014., u 2014. godini je nastavljen trend smanjenja udjela graditeljstva u potrošnj energije sa 3,9% u 2013. godini na 3,1% u referentnoj 2014. godini. Razlog tome sigurno leži i u činjenici da je graditeljstvo poticano isključivo investicijama te je zbog toga izuzetno nestabilna gospodarska grana podložna naglim porastima i padovima, a što je posebno vidljivo pod utjecajem gospodarske krize. Rezultati prognoza energetskih potreba u podsektoru graditeljstva Vukovarsko-srijemske županije u periodu od 2017. do 2019. godine prikazani su u tablici 5.7. Tablica 5.7 Prognoza energetskih potreba za podsektor graditeljstva Vukovarsko-srijemske županije za period od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)


Lož ulje 0,002 0,002 0,002 0,002 -

UNP 0,117 0,127 0,133 0,136 16,2

Ukupno 0,136 0,146 0,153 0,156 14,7

5.4 Prognoza ukupnih energetskih potreba u Županiji u razdoblju od 2017. do 2019. godine

Na temelju prognoza energetskih potreba za pojedine podsektore sektora promet, u tablici 5.8 je dana prognoza ukupnih energetskih potreba sektora promet na području Županije u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Tablica 5.8 Prognoza energetskih potreba za sektor promet Vukovarsko-srijemske županije za period od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)

Željeznički promet 0,055 0,063 0,065 0,068 24,0

Cestovni promet 3,716 3,891 3,923 3,993 7,5

Ukupno 3,771 3,954 3,988 4,061 7,7

Na temelju prognoza energetskih potreba za pojedine podsektore sektora opće potrošnje, u tablici 5.9 je dana prognoza ukupnih energetskih potreba sektora opće potrošnje na području Županije u razdoblju od 2017. do 2019. godine.


46

Tablica 5.9 Prognoza energetskih potreba za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za period od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)

Kućanastva 2,261 2,479 2,531 2,566 13,5

Uslužni podsektor 0,716 0,818 0,835 0,863 20,53

Poljoprivreda 0,186 0,202 0,208 0,213 14,5

Graditeljstvo 0,136 0,146 0,153 0,156 14,7

Ukupno 3,299 3,645 3,727 3,798 15,1

Na temelju prognoza energetskih potreba za sve sektore i podsektore potrošnje u Županiji, prognoza ukupnih energetskih potreba Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 2017. do 2019. godine prikazana je u tablici 5.10. Tablica 5.10 Prognoza ukupnih energetskih potreba Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine

PJ 2014. 2017. 2018. 2019. Promjena 2014.-2019. (%)

Industrija 0,707 0,805 0,837 0,869 22,9

Promet 3,771 3,954 3,988 4,061 7,7

Opća potrošnja 3,299 3,645 3,727 3,798 15,1

Ukupno 7,777 8,404 8,553 8,728 12,2


47

6 IZRAČUN OKVIRNOG CILJA UŠTEDE ENERGIJE ZA VUKOVARSKO-SRIJEMSKU ŽUPANIJU

Okvirni cilj uštede energije za Vukovarsko-srijemsku županiju određen je u skladu s metodologijom propisanom u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o metodologiji). Sukladno Pravilniku o metodologiji, županijski cilj treba biti u skladu s postotkom koji se koristi za određivanje kratkoročnog nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije definiranog u Trećem Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016., usvojenom u srpnju 2014. godine. Nadalje, županijski cilj je količina energije iskazane u apsolutnom iznosu, u jedinici PJ, koja će predstavljati energetsku uštedu do kraja razdoblja za koje se donosi ovaj Akcijski plan, konkretno do kraja 2019. godine. Zacrtani okvirni cilj treba treba ostvariti uspješnom implementacijom mjera poboljšanja energetske učinkovitosti u definiranim sektorima energetske potrošnje u skladu s odredbama Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju energetskih ušteda (NN 71/15). Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je kao i ostale države članice EU, temeljem Direktive 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni Direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage Direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, preuzela obvezu povećanja energetske učinkovitosti radi ostvarivanja cilja uštede od 20% potrošnje primarne energije na razini Europske unije do 2020. u odnosu na business-as-usual ili temeljni scenarij potrošnje energije. Sukladno metodologiji izračuna ciljeva uštede energije, definiranoj u 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016., nacionalni cilj uštede energije u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine iznosi 1,938 PJ godišnje, odnosno kumulativno 54,250 PJ. Županijski okvirni cilj definiran je u članku 2. Pravilnika o metodologiji kao trogodišnji i godišnji okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji, određen u postotku prosječne godišnje neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje županijskog okvirnog cilja ušteda energije i iskazan u apsolutnom iznosu u PJ. Sukladno članku 3. i članku 4. Pravilnika o metodologiji, za određivanje okvirnog cilja potrebno je prikupiti podatke o neposrednoj potrošnji energije za pojedinu županiju za petogodišnje razdoblje koje prethodi razdoblju za koje se donosi Akcijski plan energetske učinkovitosti županije. Navedeni podaci se uzimaju u obliku u kojem su navedeni u energetskoj bilanci te se ne korigiraju faktorima kao što su stupanj-dani, strukturalne promjene, promjene bruto društvenog proizvoda ili promjena opsega proizvodnje. Za određivanje neposredne potrošnje energije koja je relevantna za izračun okvirnog cilja uštede energije, od ukupne neposredne potrošnje energije za svaku godinu u okviru promatranog petogodišnjeg perioda potrebno je oduzeti neposrednu potrošnju energije u industrijskim postrojenjima koja su uključena u shemu trgovanja emisijskim jedinicama, a prema Planu raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 76/09) odnosno prema podacima Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Državnog zavoda za statistiku. Nadalje, neposredna potrošnja energije relevantna za izračun okvirnog cilja računa se kao prosjek za promatrano petogodišnje razdoblje. Prema članku 5. Pravilnika o metodologiji, ukoliko ne postoje županijske energetske bilance ili točni statistički podaci, Županija može, za izradu prvog trogodišnjeg akcijskog plana županije i pripadajućeg godišnjeg plana energetske učinkovitosti koristiti i dostupne procjene neposredne potrošnje energije na svojem području.


48

Osim toga, za izračun Županijskog okvirnog cilja uštede energije bilo je potrebno prikupiti podatke o neposrednoj potrošnji energije na području Vukovarsko-srijemske županije za period od 2010. do 2014. godine. Za navedene razdoblje nije postojala obveza prikupljanja ovih podataka kako od strane Državnog zavoda za statistiku, tako niti od strane ostalih relevantnih institucija te znatan dio tih podataka ne postoji. Obzirom na zatečeno stanje, a u skladu s člankom 5. Pravilnika o metodologiji, za izradu prvog trogodišnjeg Akcijskog plana energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u periodu od 2017. do 2019. godine korištene su odgovarajuće procjene potrošnje energije bazirane na prikupljenim podacima o energetskoj potrošnji sektora industrije, prometa i opće potrošnje na području Vukovarsko-srijemske županije u referentnoj 2014. godini, podacima o neposrednoj potrošnji energije u industrijskim postrojenjima uključenima u shemu trgovanja emisijskim jedinicama te podacima iz energetske bilance Republike Hrvatske, a uz pretpostavku da su udio i struktura potrošnje Vukovarsko-srijemske županije u cjelokupnoj potrošnji Republike Hrvatske konstantni u promatranom razdoblju. Rezultati izračuna okvirnog cilja uštede energije Vukovarsko-srijemske županije prikazani su u tablici 6.1., pri čemu treba spomenuti da je za prikaz rezultata korišten obrazac preuzet iz Priloga 1. Pravilnika o metodologiji, dok je postotni iznos prosječne neposredne potrošnje energije relevantne za izračun okvirnog cilja uštede energije za Vukovarsko-srijemsku županiju u okviru ovog Akcijskog plana preuzet iz 3. Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost, a u skladu s člankom 4. Pravilnika o metodologiji.


49

Tablica 6.1 Izračun cilja energetske uštede za Vukovarsko-srijemsku županiju

Neposredna potrošnja energije Vukovarsko-srijemske županije

Jedinica (PJ) 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Neposredna potrošnja energije 7,180 7,399 7,527 7,600 7,777

Izuzetak: potrošnja energije u industrijskim instalacijama koje su pokrivene ETS16 (Eets)

0,441 0,445 0,438 0,456 0,473

Neposredna potrošnja energije za određivanje županijskog cilja

6,739 6,954 7,089 7,144 7,304

Industrija (bez Eets) 0,219 0,231 0,222 0,241 0,234

Promet 3,801 3,791 3,770 3,769 3,771

Opći sektor 3,223 3,445 3,398 3,229 3,298

Kućanstva 2,241 2,299 2,232 2,257 2,261

Usluge 0,751 0,743 0,728 0,702 0,716

Poljoprivreda 0,192 0,191 0,187 0,185 0,186

Graditeljstvo 0,135 0,141 0,138 0,134 0,136

Petogodišnji prosjek (Esr17) 7,046

Cilj za energetske uštede do kraja razdoblja nacionalnog programa (3%*Esr) 0,211

16 Eets – neposredna potrošnja energije u industrijskim postrojenjima koja su uključena u shemu trgovanja emisijskim jedinicama prema Planu raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 76/09) odnosno podacima iz Registra onečišćavanja okoliša, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša i Državnog zavoda za statistiku, izražena u PJ. 17 Esr – prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ


50

7 PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Prema metodologiji razvijenoj u skladu s odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/2014) (u daljnjem tekstu Zakon) u ovom će poglavlju biti predložene mjere energetske učinkovitosti za definirane sektore energetske potrošnje (industrija, promet i opća potrošnja) na području Vukovarsko-srijemske županije čijom će se uspješnom provedbom postići zacrtani ciljevi povećanja energetske učinkovitosti u trogodišnjem razdoblju od 2017. do 2019. godine. Članak 12. Zakona definira izradu Akcijskog plana energetske učinkovitosti sukladno Nacionalnom programu energetske učinkovitosti 2008. - 2016. godine i Trećem nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost za razdoblje od 2014. do 2016. godine (NAPEnU). U skladu s odredbama članka 12. Zakona, mjere energetske učinkovitosti za Vukovarsko-srijemsku županiju u potpunosti su usklađene s mjerama definiranima u Nacionalnom programu energetske učinkovitosti 2008. – 2016. godine i 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2016. godine. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NAPEnU) Republike Hrvatske donosi se sukladno zahtjevima članka 14.1 Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), kojim se od država članica Europske unije zahtijeva da svake tri godine izrade i predaju Europskoj komisiji planove koji sadrže mjere čijom će se provedbom ostvariti zacrtani ciljevi ušteda energije u neposrednoj potrošnji do 2016. godine. Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske donosi se do kraja 2016. godine kao preduvjet za ispunjenje EU cilja 20% smanjenja potrošnje primarne energije do 2020. godine u usporedbi s temeljnim (business-as-usual - BaU) scenarijem koji je usklađen sa strateškim i zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske: Nacionalnim programom energetske učinkovitosti Republike Hrvatske (RH) za razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskog razvoja RH (NN 130/09) i Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN127/14). Donošenjem 3. NAPEnU ispunjava se zahtjev Europske komisije u svezi s izvješćivanjem o aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih ušteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u prvom i drugom nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost RH za razdoblje od 2008. do 2010. godine te od 2011. do 2013. godine. Prema navedenom predlošku EK, u dokumentu se ocjenjuje stanje provedbe politike energetske učinkovitosti te utvrđuju ostvarene uštede energije zaključno s krajem 2010. godine. Temeljem toga, EK radi analize akcijskih planova svih država članica, uključujući i Hrvatsku, te analizira ostvarenje cilja na razini čitave EU. Trenutačno je u izradi 4. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2017.-2019. godine u pod vodstvom Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). Prvi sastanak povodom izrade 4. Nacionalnog plana energetske učinkovitosti održan je 28. lipnja 2016. a drugi 15. srpnja 2016. Prema zaključcima sastanaka 4. Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost treba biti notificiran u Europskoj komisiji do 30. travnja 2017. godine. Prema prijedlogu Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost početni koncept se sastoji od:

• Analize prethodne 3 godine po bottom up i top down metodi;

• Mjera energetske učinkovitosti po svim sektorima;

• Izviješća o provedbi mjera energetske učinkovitosti definiranih u 3. NAPEnU.


51

Iako bi se u skladu s predmetnim razdobljem, izrada Akcijskog plana Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017.-2019. godine, trebala bazirati na 4. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje 2017.-2019. godine, zbog činjenice da je on tek u izradi i da je realni rok za njegovo donošenje ožujak 2017. godine, mjere energetske učinkovitosti za definirane sektore energetske potrošnje (industrija, promet i opća potrošnja) predložene u ovom poglavlju, su bazirane na mjerama i smjernicama 3. Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016. godine. U cilju bolje preglednosti, svaka mjera je prikazana u tabličnom prikazu sa sljedećim parametrima:

• Ime mjere/aktivnosti;

• Tijelo zaduženo za provedbu;

• Procjena očekivanih energetskih ušteda do 2019. godine izražena u PJ;

• Mogući izvori sredstava za provedbu;

• Kratki opis mjere i način provedbe.

Određivanje ušteda pojedinih mjera energetske učinkovitosti temeljeno je na Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) i stručnoj procjeni. Za neke od mjera nije bilo moguće procijeniti energetsku uštedu zbog nedostatka potrebnih ulaznih podataka. Sukladno članku 11. Zakona o energetskoj učinkovitosti, za realizaciju predloženih mjera u sklopu Akcijskog plana, u 10. su poglavlju navedeni mogući izvori financiranja. Obzirom da Zakon ne propisuje procjenu financijskih sredstava potrebnih za realizaciju predloženih mjera iste će biti definirane na godišnjoj razini u sklopu obaveznih godišnjih planova energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije, sukladno godišnjim proračunima za 2017., 2018. i 2019. godinu. Pojedine mjere u sklopu ovog Akcijskog plana su promotivnog i pripremnog karaktera te neće ostvarivati direktne energetske uštede, a identificirane su kao podloga za pokretanja novih projekata ili su namijenjene podizanju razine svijesti građana.

7.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor industrije

Prema rezultatima energetske analize prikazanima u 5. poglavlju, sektor industrije u ukupnoj potrošnji energije na području Vukovarsko-srijemske županije sudjeluje sa 9,09%. Pregled mjera za povećanje energetske učinkovitosti za sektor industrije Županije se bazira na mjerama preuzetima iz Nacionalnog programa energetske učinkovitosti 2008. - 2016. godine (dalje u tekstu Nacionalni program) i konkretnim mjerama na županijskoj razini koje se već provode ili će se provoditi u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Pri određivanju očekivanih energetskih ušteda u razdoblju od 2017. - 2019. godine za mjere preuzete iz Nacionalnog programa, odnosno mjere koje se provode na nacionalnoj razini, pretpostavljeno je da će postotni udio uštede za svaku mjeru s obzirom na ukupnu sektorsku potrošnju energije za područje Županije ostati jednak postotnom udjelu pojedine mjere definiranom u okviru Nacionalnoga programa na nacionalnoj razini.


52

Redni broj mjere 1.

Ime mjere/aktivnost Energetski pregledi i gospodarenje energijom u industrijskim postrojenjima (velika poduzeća)

Zadužen za provedbu Poslovni subjekti Vukovarsko-srijemske županije

Procjena uštede do 2019. godine u PJ

0,0076

Izvor sredstava za provedbu Vlastita sredstva poslovnih subjekata Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

Kratki opis/komentar Cilj ove mjere je osigurati potporu za procjenu potencijala uštede energije u industrijskim postrojenjima (velika poduzeća) putem sufinanciranja provedbe energetskih pregleda. U izradi Pravilnika za energetske preglede velikih poduzeća, uzet će se u obzir standard ISO 50001 i slične smjernice za sustavno energetsko upravljanje u poduzećima.

Redni broj mjere 2.

Ime mjere/aktivnost Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i uvođenje efikasnih elektromotornih pogona

Zadužen za provedbu Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Hrvatska gospodarska komora


0,008

Izvor sredstava za provedbu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) EU fondovi

Kratki opis/komentar Glavni cilj uspostave Mreže industrijske energetske efikasnosti je podići svijest i znanje vodstva industrijskih poduzeća i zaposlenika o djelotvornim načinima iskorištenja cjelokupnih potencijala energetske učinkovitosti u sektoru industrije. Na razini tvrtki kao i na razini industrijskih grupacija potrebno je uspostaviti strukture za upravljanje potrošnjom energije, te uvesti nadzor i analizu potrošnje energije uz postavljanje ciljeva. U sklopu ove mjere provodit će se čitav niz aktivnosti usmjerenih na promoviranje energetske učinkovitosti u industriji:

• Koordinacija institucija: Ostvarenje suradnje između državnih i

strukovnih tijela koja se uključuju u razvoj MIEE

• Snimka potrošnje: Pregled stanja potrošnje i korištenja energije

prema industrijskim granama

• Razrada alata: SGE, M&T, energetski pregledi, benchmarking,

pilot projekti

• Definiranje kriterija za odabir ključnih industrijskih grana i

ciljanih tvrtki za pilot projekte

• Odabir ključnih industrijskih grana i ciljanih tvrtki za pilot

projekte

• Uspostava sustavnog energetskog upravljanja

• Prijedlog optimalnih mjera energetske učinkovitosti po

industrijskim granama i plan provedbe

• Modeli financiranja

• Praćenje provedbe i rezultata pojedinih aktivnosti unutar mjere i

rezultata.


53

Redni broj mjere 3.

Ime mjere/aktivnost Razvoj novih tehnologija za veću konkurentnost Županije

Zadužen za provedbu Vukovarsko-srijemska županija Agencija za regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske županije – HRAST HGK - Županijska komora Vukovar Industrijska poduzeća na području Županije

Procjena uštede do 2019. godine u PJ 0

Izvor sredstava za provedbu Ministarstvo gospodarstva Vukovarsko-srijemska županija Vlastita sredstva industrijskih poduzeća na području Županije EU fondovi

Kratki opis/komentar Mjera se bazira na rezultatima uspješno provedenog IPA III C – REGIONALNA KONKURENTNOST projekta Nove tehnologije za veću konkurentnost čiji je nostitelj industrijsko poduzeće Akord d.o.o iz Županje koje se bavi dizajnom, proizvodnjom i prodajom pločastog namještaja. Cilj projekta je bio povećanje konkurentnosti tvrtke Akord kroz uvođenje novih okolišno prihvatljivih i energetski učinkovitijih tehnologija a u sklopu projekta su nabavljeni novi strojevi i oprema, povećana stručna djelovanja djelatnika i uvedeni sustavi upravljanja kvalitetom i okolišem. Prijedlog ove mjere je da Agencija za regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske županije – HRAST u suradnji s tvrtkom Akord potakne prijenos zbanja prikupljenih kroz realizaciju ovog projekta na ostale županijske gospodarske subjekte u cilju uvođenje novih, ekološki prihvatljivih i energetski učinkovitih tehnologija u industrijske tvrtke na području Županije.

Redni broj mjere 4.

Ime mjere/aktivnost Poduzetnički inkubator Vukovar

Zadužen za provedbu Vukovarsko-srijemska županija Razvojna agencija Vukovar VURA d.o.o. HGK - Županijska komora Vukovar


Izvor sredstava za provedbu Ministarstvo gospodarstva Vukovarsko-srijemska županija EU fondovi

Kratki opis/komentar Mjera se bazira na rezultatima uspješno provedenog ERDF projekta: Razvoj zaokruženog koncepta za potporu inovativnom i tehnološki orijentiranom poduzetništvu BIC Vukovar18 koji je ustvari nastavak IPA III C projekta Poduzetnički inkubator Vukovar19 a cilj joj je u Edukacijskom centru Inkubatora informirati i educirati poduzetnike o potencijalima i mogućnostima primjene mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za uspješan razvitka njihovih poduzeća, te demonstrirati rad sunčane elektrane instalirane snage 102 kW postavljene na krovu zgrade Borovo Poly.

18 Više informacija na projektnoj Internet stranici: www.bic‐vukovar.hr 19 Više informacija na projektnoj Internet stranici: www.bic‐vukovar.hr


54

7.2 Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor prometa

Prema rezultatima energetske analize prezentiranima u 4. poglavlju ovog Akcijskog plana, sektor prometa u ukupnoj potrošnji energije na području Vukovarsko-srijemske županije sudjeluje sa 48,5%, pri čemu više od 98% potrošnje sektora otpada na podsektor cestovni promet, dok ostatak otpada na željeznički promet. Definiranje i provedba mjera za povećanje energetske učinkovitosti u željezničkom prometu u nadležnosti je u prvom redu Hrvatskih željeznica te Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te u okviru ovog Plana nisu analizirane mjere za podsektor željezničkog prometa. Mjere za povećanje energetske učinkovitosti za podsektor cestovni promet mogu se općenito podijeliti u nekoliko kategorija:

Mjere koje za cilj imaju promjenu ponašanja vozača, pri čemu je naglasak na sljedećem: o Smanjenje potrošnje goriva u osobnim i komercijalnim vozilima kroz promjenu

načina vožnje (eko-vožnja); o Povećano korištenje sredstava javnog prijevoza umjesto korištenja osobnih

automobila;

Mjere koje imaju za cilj uvođenje novih vozila sa smanjenom potrošnjom goriva (tzv. pametna i čistija vozila);

Infrastrukturne mjere usmjerene na rekonstrukciju prometnog sustava u svrhu povećanja učinkovitosti cestovnog prometa te udjela javnog prijevoza (izgradnja prometnica i pripadajuće infrastrukture i dr.).

Vukovarsko-srijemska županija može se direktno uključiti u provođenje mjera informativno-edukacijskog tipa na regionalnoj razini, pri čemu je prvi korak uspostava odgovarajuće suradnje s nadležnim institucijama za provedbu mjere na nacionalnoj razini, sukladno Nacionalnom programu energetske učinkovitosti. U skladu s navedenim, identificirane mjere za povećanje energetske učinkovitosti sektora promet dane su u nastavku u tabličnom obliku.

Redni broj mjere 5.

Ime mjere/aktivnost Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (eko-vožnja)

Zadužen za provedbu Hrvatski auto klub - HAK Ministarstvo unutarnjih poslova Vukovarsko-srijemska županija Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost


Izvor sredstava za provedbu Proračun Vukovarsko-srijemske županije Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture HŽ Infrastruktura Hrvatske ceste Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost EU fondovi


55

Kratki opis/komentar Cilj ove mjere je postizanje maksimalne razine osviještenosti svih građana i vozača u Republici Hrvatskoj o prednostima eko vožnje, kroz aktivno provođenje treninga eko vožnje te promotivne aktivnosti među vozačima koji su stekli licencu prije donošenja Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače (NN 13/09). Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posvećeni edukaciji o eko vožnji za: vozače osobnih automobila, autobusa i teretnih vozila > 3,5 tone. Za uspješnu provedbu ove mjere važno je da se Vukovarsko-srijemska županija u dogovoru s nacionalnim institucijama što prije uključi u provedbu ove mjere na županijskoj razini.

Redni broj mjere 6.

Ime mjere/aktivnost Promicanje integriranog prometa u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Zadužen za provedbu Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) Vukovarsko-srijemska županija Jedinice lokalne samouprave (JLS)

Procjena uštede do 2019. godine u PJ 0,043

Izvor sredstava za provedbu Državni proračun Proračun Vukovarsko-srijemske županije Jedinice lokalne samouprave (JLS) Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost EU fondovi

Kratki opis/komentar Predradnja za uspješnu realizaciju ove mjere je da Ministarsvo u suradnji sa Centrom za investicije u energetici (CEI) izradi smjernice optimalnih rješenja integriranog prometa koje trebaju obuhvatiti minimalno: - optimiranje gradske logistike prijevoza tereta; - inteligentno upravljanje javnim parkirnim površinama; - potporu razvoju infrastrukture javnih gradskih bicikala; - uvođenje Car Sharing sustava. Sljedeći je korak da FZOEU kontinuirano sufinancira implementaciju optimalnih rješenja integriranog prometa u JLS.

Redni broj mjere 7.

Ime mjere/aktivnost Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila

Zadužen za provedbu Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost


Izvor sredstava za provedbu Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost EU fondovi

Kratki opis/komentar Implementacija mjere obuhvaća kontinuirano sufinanciranje projekata čistijeg prometa od strane Fonda za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost. Sastavni dio su linije sufinanciranja za kupnju električnih i hibridnih vozila te linije sufinanciranja za pregradnju/kupnju vozila s pogonom na ukapljeni naftni plin (UNP) i stlačeni prirodni plin (SPP).

Redni broj mjere 8.

Ime mjere/aktivnost Uvođenje inteligentnih semafora

Zadužen za provedbu Vukovarsko-srijemska županija JLS



56

Izvor sredstava za provedbu Proračun Vukovarsko-srijemske županije Proračuni JLS Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost EU fondovi

Kratki opis/komentar Mjera obuhvaća zamjenu postojećih semafora inteligentnim daljinski upravljanim semaforima napajanima iz OIE te opremljenima s ugrađenim pokazivačima vremena do otvaranja zelenog svijetla. Cilj mjere je sustavno smanjenje potrošnje goriva u prometu te poticanje vozača na prelazak na start-stop sistem korištenja motornog vozila ovisno o protočnosti raskrižja.

Redni broj mjere 9.

Ime mjere/aktivnost Poticanje uvođenje električnih vozila – poticanje E mobilnosti

Zadužen za provedbu Vukovarsko-srijemska županija Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost


Izvor sredstava za provedbu Proračun Vukovarsko-srijemske županije Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost EU fondovi

Kratki opis/komentar Električna vozila sastavni su element novog koncepta mobilnosti, koji preuzima europsko tržište u ovom desetljeću. Učinkovitost električnih vozila iznosi 20% - 80% na razini primarne potrošnje energije u usporedbi s konvencionalnim vozilima. Hibridna vozila, kao prijelazno tehnološko rješenje na putu prema konačnoj elektrifikaciji voznog parka u usporedbi s konvencionalnim vozilima su i do 40% učinkovitija na razini finalne potrošnje energije. Razvoj infrastrukture punionica jedan je od nužnih preduvjeta razvoju tržišta električnih vozila u Hrvatskoj, pa tako i u VSŽ. Razvojem mreže punionica uz olakšano korištenje vozila na električni pogon potiče se upotreba eko vozila. Kako bi se olakšao ulazak električnim vozilima na tržište, mjerom se ujedno predlaže pružanje stručne pomoći stanovnicima Županije za prijavu na natječaje Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje kupnje električnih odnosno hibridnih vozila. Europska energetska direktiva određuje da do 2020. Hrvatska treba imati 38.000 punioca za električne automobile, od čega njih 4000 trebaju biti javne. U cilju zadovoljenja direktive s jedne te što većeg udjela električnih automobila s druge strane, Vukovarsko-srijemske županija treba što prije krenuti u realizaciju ove mjere.

Redni broj mjere 10.

Ime mjere/aktivnost Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Županije



Izvor sredstava za provedbu Proračun Vukovarsko-srijemske županije JLS Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost


57

EU fondovi

Kratki opis/komentar Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Županije obuhvaća sljedeće aktivnosti: • Nabava električnih bicikala sufinanciranih od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao odličan preduvjet za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Županije • Izgradnja i kontinuirano održavanje biciklističkih staza • Postavljanje digitalnih platformi s kartama označenih biciklističkih staza i realnim podacima o trenutačnoj prometnoj situaciji20; • Kontinuirana promocija i poticanje korištenja bicikla kao optimalnog prijevoznog sredstva posebno na kratkim udaljenostima; • Kontinuirano provođenje interaktivnih radionica i edukacija o prednostima biciklističkog prijevoza u vrtićima, školama, i na javnim tribinama; • Organizacija promotivnih kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila i Biciklom je zdravije! Uspješnu provedbu ove mjere treba bazirati na rezultatima IPA CBC Hrvatska – Srbija 2007-2013 projekta Cycling Danube (Unaprjeđenje međunarodne biciklističke rute Dunav)21. Cilj ovog projekta je razvoj rekreativnog turizma u prekograničnoj regiji koji, kao jedan od oblika selektivnog turizma, u posljednjih nekoliko godina bilježi veliki rast. Projekt je fokusiran na razvoj cikloturizma, na podizanje svijesti o biciklu kao ekološki prihvatljivom prijevoznom sredstvu te na promociju dunavske biciklističke regije i međunarodne biciklističke rute EuroVelo 6 koja se proteže od Atlantika do Crnog mora. Projektom su stvorene određene pretpostavke za unaprjeđenje cikloturizma te se kroz niz promotivnih aktivnosti podigla atraktivnost ovog područja, što je i jedan od ciljeva ove mjere u Akcijskom planu.


Ime mjere/aktivnost Uvođenje sustava javnih bicikala u Županiju



Izvor sredstava za provedbu Proračun Vukovarsko-srijemske županije JLS Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost EU fondovi

20 Više informacija o digitalnim informativnim platformama na Internet stranici: www.pandopad.com/hr 21 Više informacija o projektu na Internet stranici: www.pannoniabike.org


58

Kratki opis/komentar Sustav javnih bicikala je ustvari moderan oblik javnog prijevoza koji doprinosi očuvanju okoliša i smanjenju prometnih gužvi te pomaže u lakšem i bržem kretanju kroz uža urbana središta. Cilj ove mjere je očuvanje i unapređenje zdravlja, poboljšanje kvalitete života i povećanje turističkog prometa u Županiji, a temelji se na očuvanju prirodne okoline, kulturno-povijesnoj baštini te visokom stupnju ekološke svijesti. Mjera obuhvaća analizu potencijalnih lokacija stanica koje će biti potpuno automatizirani terminali, razradu sustava naplate i praćenja korisnika. Previđa se provedba pilot projekta s ukupno 30 bicikala na raspolaganju na nekoliko prethodno identificiranih lokacija. Uz to, potrebno je uspostaviti aktivnosti vezane za promociju i poticanje korištenja bicikla kao učinkovitog načina prijevoza.


Ime mjere/aktivnost Car-sharing model za povećanje okupiranosti vozila



Izvor sredstava za provedbu Proračun Vukovarsko-srijemske županije JLS Fond za zaštitu okoliša i eneregtsku učinkovitost EU fondovi

Kratki opis/komentar Car-sharing model za povećanje okupiranosti vozila je sve rasprostranjeniji u velikom broju europskih i svjetskih gradova i općina, prema čijem iskustvu jedno Car-sharing vozilo zamjenjuje 5 do 8 osobnih vozila. Car-sharing model znatno racionalizira upotrebu osobnih vozila te rezultira značajnim novčanim uštedama, prvenstveno za sve stanovnike Županije koji samo sporadično koriste vlastite automobile. U sklopu mjere predviđena je provedba sljedećih aktivnosti: • Promocija Car-sharing modela kao jednostavne i dostupne usluge s minimalnim brojem formulara za koju se plaća samo vrijeme i broj prijeđenih kilometara (stvarna upotreba vozila), u kojoj registrirani korisnici mogu koristiti vozilo koje žele 24 sata dnevno samo uz prethodnu prijavu putem Interneta, telefona ili na samoj lokaciji iznajmljivanja vozila; • Uvođenje javnog Car-sharing sustava bilo kroz organizaciju i vlastitu ponudu vozila u Car-sharing sustavu bilo kroz prodaju koncesije nekom od zainteresiranih poduzetnika. Uzimajući u obzir činjenicu da veliki broj stanovnika iz susjednih općina svakodnevno putuje na svoje radno mjesto u Vinkovcima, uspostava i uspješan rad Car-sharing sustava na području Vinkovaca bi rezultirali znatnim povećanjem energetske učinkovitosti sektora promet na području Županije.


Ime mjere/aktivnost Master plan grada Vinkovaca za promet

Zadužen za provedbu Grad Vinkovci Agencija za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA d.o.o


59


Izvor sredstava za provedbu Europski fond za regionalni razvoj ‐ Operativni program Promet 2007. ‐ 2013.

Kratki opis/komentar Izrada Master plan grada Vinkovaca za promet se provodi u sklopu ERDF projekta započetog u svibnju 2015. godine, a u svrhu osiguranja održivog prometnog razvoja Vinkovaca u skladu s europskim i nacionalnim strategijama i planovima. Izradom Master plana će se u Vinkovcima riješiti problem nepostojanja potrebnih strateških dokumenata iz sektora prometa te omogućiti održivi prometni razvoj grada u skladu s europskim i nacionalnim strategijama i planovima. Master planom će se identificirati i odrediti prometni scenariji na području grada koji će biti podloga za prijavljivanje projekata na europske strukturne i investicijske fondove. Izrađenim Master planom grada Vinkovaca za promet i izrađenom strateškom procjenom utjecaja Master plana na okoliš, postavit će se dugoročni okvir razvoja integriranog prometnog sustava Vinkovaca i okolice. Master planom će se analizirati postojeći prometni sustav u Vinkovcima, detektirati prometni problemi, potrebe, zatim odrediti prometni prioriteti, mjere, ciljevi aktivnosti te okvirna dinamika njihove Realizacije. Naadlje, izraditi će se multitmodalni prometni model grada Vinkovaca koji će odrediti smjer razvoja prometnog sustava u Vinkovcima u planiranim vremenskim intervalima. Izrada i uspješna provedba Master plana rezultirati će povećanjem energetske učinkovitosti u sektoru prometa grada Vinkovaca i čitave Županije.

7.3 Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor opće potrošnje

U skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci, sektor opće potrošnje dijeli se na sljedeće podsektore:

Kućanstva;

Uslužni podsektor;

Poljoprivreda;

Graditeljstvo.

7.3.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor kućanstva

Prema podacima prikazanima u 4. poglavlju, na podsektor kućanstva otpada 68,55% energetske potrošnje sektora opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije, što je gotovo identično s predmetnim udjelom na nacionalnoj razini. Promatrajući prosječnu potrošnju toplinske energije (za grijanje, kuhanje i pripremu tople vode) u kućanstvima Vukovarsko-srijemske županije, vidljivi su veliki potencijali za njezino smanjenje primjenom raznih mjera eneregtske učinkovitosti.


60


Ime mjere/aktivnost Sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima

Zadužen za provedbu Vukovarsko-srijemska županija Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost


0,00270

Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sredstva fizičkih osoba (vlasnika kućanstava) Proračun jedinica lokalne samouprave

Kratki opis/komentar Sustavima za korištenje obnovljivih izvora energije koji se subvencioniraju obuhvaćeni su solarni kolektorski sustavi, fotonaponski sustavi, kotlovska postrojenja na pirolizu, kotlovi na pelete i geotermalne dizalice topline. U skladu s dosadašnjom dinamikom ugradnje, godišnje se planira sufinanciranje ugradnje 100 sustava za korištenje OIE, što je do 2019. godine ukupno 300 sustava. Subvencije za fizičke osobe iznose do maksimalno 17.100 kn po ugrađenom sustavu. Dinamika financiranja po godinama provedbe uz usklađivanje s dinamikom financiranja odnosno raspisivanja natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bit će detaljno razrađena u godišnjim planovima energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije. Procijenjene energetske uštede temelje se na pretpostavci da će većina sustava koja će se ugraditi na području Županije biti solarni kolektorski sustavi i kotlovi na pelete/pirolizu.


Ime mjere/aktivnost Program energetske obnove obiteljskih kuća

Zadužen za provedbu Vukovarsko-srijemska županija FZOEU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja


0,0076


Kratki opis/komentar Program energetske obnove obiteljskih kuća Vlada RH provodi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i to bespovratnim sredstvima kojima je moguće subvencionirati do 80% prihvatljivih troškova, ovisno o lokaciji prijavitelja. Mjera energetske obnove obiteljskih kuća obuhvaća: 1. Obnovu vanjske ovojnice: a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice b. Zamjena prozora 2. Zamjenu sustava grijanja: a. Zamjena postojećih sustava grijanja koji koriste električnu energiju ili fosilna goriva sustavima koji koriste obnovljive izvore energije.


Ime mjere/aktivnost Program energetske obnove višestambenih zgrada



61


0,013


Kratki opis/komentar Prema smjernicama Programa energetske obnove višestambenih zgrada ova se mjera treba provoditi prvenstveno na višestambenim zgradama građenima prije 1987. godine prema niskoenergetskom standardu u cilju postizanje energetskog razreda B, A ili A+. Obnova zgrade treba obuhvaćati minimalno toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, te druge mjere za smanjenje potrošnja toplinske energije u skladu s preporukama energetskog pregleda. Konkretno, mjera integralne obnove višestambenih zgrada obuhvaća:

Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice;

Zamjena prozora

Unaprjeđenje ili zamjena sustava grijanja sustavima

na obnovljive izvore energije.


Ime mjere/aktivnost Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi



0,001


Kratki opis/komentar U skladu s odrednicama pravilnika o energetskom označavanju različitih kućanskih uređaja, energetske oznake za glavne kućanske uređaje u kućanstvima su obavezne (hladnjaci, ledenice, perilice i sušilice rublja, perilice posuđa, štednjaci). Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potrošnji energije i odabir usmjerava prema učinkovitijima.

7.3.2 Pregled mjera energetske učinkovitosti za uslužni podsektor

Prema rezultatima provedene energetske analize, na uslužni podsektor na području Vukovarsko-srijemske županije otpada oko 21,7% od ukupne potrošnje sektora opće potrošnje. Dobiveni rezultati su gotovo identični nacionalnim rezultatima, gdje na uslužni podsektor otpada oko 21,8% od ukupne potrošnje sektora opće potrošnje. Uslužni sektor se sastoji od dva bitno različita dijela, komercijalnog i javnog. Kako se niti na nacionalnoj niti na županijskoj razini ne prikupljaju odvojeni energetski podaci za ova dva dijela, rezultati energetske analize prezentirani u poglavlju 4 se odnose na čitav uslužni podsektor. Pri definiranju konkretnih mjera za uslužni podsektor Vukovarsko-srijemske županije vođeno je ipak računa o činjenici da je proces donošenja odluka o investiranju u mjere povećanja energetske učinkovitosti bitno različit za javni i komercijalni dio sektora. Osnovni kriterij za donošenje odluka u komercijalnom dijelu je ostvarivanje profita, odnosno vrijeme povrata investicije uložene u povećanje energetske učinkovitosti. S druge strane, u javnom dijelu podsektora se kod donošenja odluka u obzir


62

uzimaju i različiti socijalni i ekonomski kriteriji. Nadalje, i način financiranja provedbe mjera energetske učinkovitosti za ova dva dijela uslužnog podsektora je različit. Dok se u komercijalnom dijelu mjere financiraju većinom kreditima komercijalnih banaka, javni dio ima na raspolaganju niz mogućnosti za dobivanje bespovratnih sredstava iz nacionalnih i EU fondova. Uzevši u obzir sve navedeno, iako se rezultati energetske analize odnose na čitav uslužni sektor Županije, mjere energetske učinkovitosti prikazane u nastavku ovog poglavlja su podijeljene na javni i komercijalni dio uslužnog podsektora Županije.


Ime mjere/aktivnost Program energetske obnove zgrada javnog sektora

Zadužen za provedbu Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vukovarsko-srijemska županija


0,0031

Izvor sredstava za provedbu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vukovarsko-srijemska županija

Kratki opis/komentar Jedan od glavnih ciljeva Programa je ispunjenje zahtjeva sukladno Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti prema kojoj se od država članica traži da od 1. siječnja 2014. godine svake godine obnove 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada javnog sektora. Implementirajući ovu nacionalnu mjeru na županijskoj razini, javni sektor županijskih zgrada, prvenstveno onih građenih prije 1987. godine treba obnoviti prema niskoenergetskom standardu u cilju postizanja energetskog razreda B, A ili A+.


Ime mjere/aktivnost Sustavno gospodarenje energijom u zgradama javne namjene Vukovarsko-srijemske županije korištenjem ISGE sustava

Zadužen za provedbu Vukovarsko-srijemska županija


0

Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun

Kratki opis/komentar Mjera predviđa praćenje potrošnje energije u svim javnim objektima Županije korištenjem Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE) koji obuhvaća: • Prikupljanje i unos osnovnih podataka o zgradama te kontrola potrošnje energije i vode; • Pristup informacijama o ukupno potrošenoj količini energije i vode, načinima i mjestima na kojima se energija troši i energentima koji se koriste; • Izračun i analize sa ciljem uočavanja neželjene, prekomjerne i neracionalne potrošnje; • Verifikaciju ostvarenih ušteda. U skladu s odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti, u lipnju 2014. godine u rad je puštena web aplikacija Nacionalnog sustava za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (SMIV22). Sve JLS su prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti obavezne koristiti ISGE i SMIV sustave za sustavno gospodarenje energijom u zgradama u svom vlasništvu.

22 Više informacija o SMIV sustavu na Internet stranici http://cei.hr/smiv-sustav-mjerenje-pracenje-i-verifikaciju-usteda-energije/


63


Ime mjere/aktivnost Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene u vlasništvu i korištenju Županije



Izvor sredstava za provedbu Vukovarsko-srijemska županija Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kratki opis/komentar Sukladno Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN 48/14, 150/14 i 133/15) Županija je dužna provesti energetske preglede i izraditi energetske certifikate za sve javne ustanove veće od 250 m2 u svojoj nadležnosti. Izrada energetskih pregleda je, sigurno, najdjelotvornija pripremna aktivnost i temelj za buduće uspješno planiranje projekata energetske učinkovitosti u zgradama, a dinamika provedbe za razdoblje od 2017. do 2019. godine će biti usklađena s dinamikom sufinanciranja od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na osnovu rezultata provedenih energetskih pregleda, identificirat će se konkretne energetsko-ekonomski optimalne mjere energetske učinkovitosti s pripadajućim periodima povrata investicije u zgradama u vlasništvu i korištenju Županije.


Ime mjere/aktivnost Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javne namjene na području Županije



0,0009


Kratki opis/komentar Prema podacima iz Registra povlaštenih proizvođača električne energije iz OIE koji vodi Ministarstvo gospodarstva, u 2014. godini na području Županije su u funkciji 54 sunčane elektrane, ukupne instalirane snage 948,67 kWh, od čega su 53 u vlasništvu fizičkih osoba ili komercijalnog uslužnog sektora a samo jedna, Sunčana elektrana Srednje strukovne škole Vinkovci, instalirane snage 9,6 kWh u vlasništvu Županije. Cilj ove mjere je potaknuti Županiju na korištenje obnovljivih izvora energije u vlastitim zgradama u što većoj mjeri. Županija će instalacijom fotonaponskih sustava doprinijeti uštedama električne energije iz fosilnih goriva. Kako sa stajališta održivog razvoja u energetici moraju biti usklađeni ekonomski i ekološki ciljevi društva, korištenjem sunčeve energije može se dobiti dovoljna količina energije te ostvariti gospodarski rast bez narušavanja ekološkog sustava. Realizacija projekata doprinijet će ne samo energetskoj učinkovitosti, već će se značajno smanjiti troškovi električne energije i emisije štetnih plinova, a ulaganjem u obrazovnu, odnosno socijalnu, infrastrukturu poboljšat će se uvjeti školovanja djece i rada učitelja što će doprinijeti njihovoj povećanoj učinkovitosti. Ovim projektom predviđa se instalacija fotonaponskih sustava za 5-10 zgrada.


64


Ime mjere/aktivnost Rekonstrukcija sustava grijanja i zamjena energenta u zgradama u vlasništvu Županije




Kratki opis/komentar Mjera predviđa rekonstrukciju sustava grijanja i zamjenu energenta (loživo ulje s biomasom) za zgrade javne namjene u vlasništvu Županije. Predviđena je zamjena u desetak zgrada, pri čemu je ukupna snaga instaliranih novih sustava procijenjena na 0,7 MW.


Ime mjere/aktivnost Izrada projektne dokumentacije (glavnog projekta i pripadajućih elaborata) za energetsku obnovu obrazovnih ustanova Županije

Zadužen za provedbu Vukovarsko-srijemska županija Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije


Izvor sredstava za provedbu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kratki opis/komentar U 2016. godini je uspješno završena izrada projektne dokumentacije (glavnog projekta i pripadajućih elaborata) za energetsku obnovu slijedećih obrazovnih ustanova na području Županije: 1. OŠ Tordinci-Područna škola Antin, Ivana Gundulića 2A, Antin 2. OŠ Dragutin Tadijanović Vukovar, 204. vukovarske brigade 24 a., 32000 Vukovar 3. Osnovna škola „Vladimir Nazor“ Komletinci, Braće Radić 17, 32253 Komletinci 4. Osnovna škola Mitnica Vukovar, Fruškogorska 2., 32000 Vukovar 5. Osnovna škola Zrinskih Nuštar, Zrinskog 13, 32221 Nuštar 6. Područna škola Srijemske Laze, D. Kovačevića 2. 7. Osnovna škola Stari Jankovci, Naselje Ruđera Boškovića 1., 32 241 Stari Jankovci 8. Područna škola Tompojevci – Školska 1, Tompojevci 9. Osnovna škola Mate Lovraka Županja, Alojzija Stepinca 18., 32270 Županja. Izrada projektne dokumentacije je preduvjet za apliciranje na Natječaj za izvođenje radova energetske obnove škola. Projekt je 100% sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Projekt su pripremali djelatnici EKO-SUSTAV-a d.o.o. i djelatnici navedenih škola u suradnji sa Razvojnom agencijom Hrast d.o.o. Projekt se provodi sukladno Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.,Prioritetnoj osi 4 Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, Investicijskom prioritetu 4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade, i u stambenom sektoru, te Specifičnom cilju 4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora. Projekt pridonosi ostvarenju ciljeva Direktive o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU), Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske i Trećeg Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti.


65

Pretpostavka je da će se po uzoru na izradu projektne dokumentacije za navedenih 11 škola, u razdoblju od 2017. do 2019. izraditi projektna dokumentacija i za preostale obrazovne institucije na području Županije.


Ime mjere/aktivnost Energetska obnova obrazovnih ustanova na području Županije




Kratki opis/komentar Mjera se temelji na pretpostavci da će u promatranom razdoblju od 2017. do 2019. godine sve škole za koje je u sklopu mjere 23 izrađena projektna dokumentacija (glavni projekt i pripadajući elaborati), biti energetski obnovljene prema niskoenergetskom standardu.


Ime mjere/aktivnost Izrada projektne dokumentacije (glavnog projekta i pripadajućih elaborata) za energetsku obnovu ostalih zgrada javne namjene



0


Kratki opis/komentar Ova mjera se ustvari nastavlja na mjeru 23 jer bi i za ostale zgrade javne namjene, FZOEU trebao financirati izradu projektne dokumentacije po uzoru na obrazovne zgrade. Sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13), glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih zahtjeva i

uvjeta. Ujedno je glavni projekt i obavezan dio natječajne dokumentacije

za apliciranje na EU fondove za sufinanciranje energetske obnove zgrada. Cilj ove mjere je izradom glavnih projekata odrediti prioritetne zgrade i energetske zahvate za koje će se izraditi projektna dokumentacija i aplicirati na raspoložive fondove za sufinanciranje energetske obnove.


Ime mjere/aktivnost Program povećanja energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije u zdravstvenim ustanovama Vukovarsko-srijemske županije

Zadužen za provedbu Vukovarsko-srijemska županija Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije - HRAST


0,00041

Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun FZOEU EU fondovi


66

Kratki opis/komentar Mjera predviđa identifikaciju zdravstvenih ustanova na području Županije koje su uslijed loših građevinskih karakteristika zgrade ili nezadovoljavajućih sustava za grijanje neracionalni potrošači toplinske energije. U ovisnosi o rezultatima provedenih eneregtskih pregleda, mjere energetske učinkovitosti obuhvaćaju zamjenu vanjske stolarije, poboljšanje toplinske ovojnice, izolaciju stropa prema negrijanom tavanu, rekonstrukciju kotlovnica i zamjenu energenata.


Ime mjere/aktivnost Projekt Znanjem do energetskih ušteda



0

Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun EU fondovi

Kratki opis/komentar Edukativni program Znanjem do energetskih ušteda za učenike srednjih škola Vukovarsko-srijemske županije ima za glavni cilj podići razinu znanja i svijesti učenika, nastavnika i roditelja o važnosti, prednostima i mogućnostima održive gradnje, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivihj izvora energije u zgradama. Aktivnosti u sklopu projekta su sljedeće:

Upoznavanje ravnatelja i odabranih nastavnika s idejom i fazama realizacije projekta;

Priprema edukativnih materijala;

Obrazovna predavanja za učenike i nastavnike srednjih škola;

Stručni izleti za učenike i nastavnike;

Međuškolsko natjecanje u znanju o održivoj gradnji i energetskoj učinkovitosti;

Završna svečanost proglašenja najboljih učenika, škole i podjela nagrada.

Mjera predviđa provedbu aktivnosti u najmanje 10 škola godišnje.


Ime mjere/aktivnost Burza krovova javnih ustanova Vukovarsko-srijemske županije



0

Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun EU fondovi

Kratki opis/komentar Mjera predviđa izradu registra potencijalnih zgrada javnih ustanova za ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije gdje postoje optimalni uvjeti osunčanosti krova uz relativno jednostavnu montažu. U sklopu ove mjere također će se izraditi potrebna tehnička dokumentacija i ishoditi status povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije za 10 objekata. Nakon ishođenja potrebnih dozvola, krovovi se predaju investitorima s kojim će Županija potpisati ugovor o najmu krovišta i ostvarivanju postotnog prihoda od prodaje električne energije.


67


Ime mjere/aktivnost Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada



0,042

Izvor sredstava za provedbu Vlastita sredstva gospodarskih subjekata Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kratki opis/komentar Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine sa detaljnim planom energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. do 2016. godine (NN 98/14), donijela je Vlada Republike Hrvatske 30. srpnja 2014. godine. Vlada Republike Hrvatske preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodjeljuje subvencije koje se mogu dobiti za energetsku obnovu ovojnice zgrade ili za cjelovitu obnovu. Energetska obnova ovojnice zgrade odnosi se na poboljšanje izolacije zgrade a ovojnicu zgrade čine vanjski zidovi, zidovi podruma, vanjska stolarija, strop prema negrijanom tavanu ili ravni krov te kosi krov ukoliko je grijani tavanski prostor. Subvencija se može dobiti za projekte čijom će se provedbom postići energetski razred zgrade B, A ili A+. Cjelovitom obnovom postiže se standard zgrade gotovo nulte energije (eng. Nearly Zero Energy Building) a to je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva i kod koje se vrlo značajni udio energetskih potreba podmiruje iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini. Zgrada gotovo nulte energije bit će standard gradnje/obnove počevši od 1. siječnja 2019. za javne zgrade, a od 1. siječnja 2021. za sve zgrade. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od početka 2015. godine objavljuje javne pozive za neposredno sufinanciranje projekta povećanja energetske učinkovitosti nestambenih komercijalnih zgrada.

7.3.3 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor poljoprivrede

Prema rezultatima provedene energetske analize u 4. poglavlju, na podsektor poljoprivrede na području Vukovarsko-srijemske županije otpada oko 5,63% od ukupne potrošnje sektora opće potrošnje.


Ime mjere/aktivnost Program potpora poljoprivredi na području Vukovarsko-srijemske županije 2016.-2020. godine

Zadužen za provedbu Vukovarsko – srijemska županija


Izvor sredstava za provedbu Proračun Vukovarsko – srijemske županije

Kratki opis/komentar U sklopu Programa potpora poljoprivredi na području Vukovarsko-srijemske županije 2016.-2020. godine, Županija sufinancira slijedeće mjere: 1. Mjera 1: Promocija i uvođenje profitabilnijeg načina proizvodnje 2. Mjera 2: Unapređenje poljoprivredne infrastrukture 3. Mjera 3: Potpora jačanju poljoprivrednoga sektora i ruralnoga razvoja stjecanjem znanja i vještina 4. Mjera 4: Poticanje za kandidiranje na EU fondove 5. Mjera 5: Sufinanciranje kamata 6. Mjera 6: Sakupljanje animalnoga otpada i suzbijanje i životinjskih i biljnih bolesti 7. Mjera 7 : Sufinanciranje analiza i popravka poljoprivrednog zemljišta


68

Uspješnom realizacijom Programa u razdoblju ovog Akcijskog plana od 2017. do 2019. godine, ostvariti će se i eneregtske uštede u podsektoru poljoprivrede na području Županije.


Ime mjere/aktivnost Plan poticanja razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja Vukovarsko-srijemske županije

Zadužen za provedbu Vukovarsko – srijemska županija


Izvor sredstava za provedbu Vukovarsko – srijemska županija Ministarstvo poljoprivrede Proračun jedinica lokalne samouprave

Kratki opis/komentar U skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama iz Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije do 2020. godine predlaže se izrada i provedba plana poticanja razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja koji treba biti usklađen s postojećom europskom regulativom i standardima te obuhvatiti ciljeve i mjere vezane za racionalno korištenje energijom u podsektoru poljoprivrede Vukovarsko – srijemske županije.


Ime mjere/aktivnost Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, zadruga i udruga u poljoprivrednom podsektoru Županije

Zadužen za provedbu Vukovarsko – srijemska županija Agencija za razvoj Vukovarsko – srijemske županije - HRAST


Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun Ministarstvo poljoprivrede Proračun jedinica lokalne samouprave EU fondovi

Kratki opis/komentar Aktivnosti u realizaciji mjere: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, zadruga i udruga u poljoprivrednom podsektoru Županije treba bazirati na rezultatima IPA II CBC Hrvatska ‐ Bosna i Hercegovina projekta: ECO FOOD_TURA23. U okviru provedbe projekta na projektnom području uspostavljena su 2 AgroBusiness inovacijsko‐edukacijska centra (ABIEC) kao potporna poduzetnička infrastruktura, a u okviru kojih su podignuti testni nasadi ljekovitog i začinskog bilja te je nabavljena oprema za preradu poljoprivrednih proizvoda. Korištenje navedene opreme za preradu služi kao primjer dobre prakse i poticaj lokalnom stanovništvu za uzgoj i preradu ljekovitog i začinskog bilja, što ima pozitivne učinke na razvoj i unaprjeđenje sektora poljoprivrede na projektnom području. Praktičnim primjerom ukazalo se na prednosti proširenja i/ili preusmjeravanja poljoprivredne proizvodnje sa pretežito ratarskih kultura na proizvodnju i preradu voća i povrća te ljekovitog i začinskog bilja kao i na prednosti bavljenja ekološkom poljoprivredom, dobivajući pri tome finalni proizvod veće dodane vrijednosti24. Glavni cilj mjere je doprinijeti razvoju malog i srednjeg poduzetništva, zadruga i udruga u poljoprivrednom sektoru s posebnim naglaskom na ekološki prihvatljivoj proizvodnji baziranoj na korištenju obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša.

23 Više informacija na Internet stranici projekta: www.eko.lar‐v.com 24 Katalog EU projekata Vukovarsko-srijemske županije – Primjeri dobre prakse, Upravni odjel za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, studeni 2015.,


69


Ime mjere/aktivnost Iskorištavanje poljoprivredne biomase na području Županije


Procjena uštede do 2019. godine u PJ -

Izvor sredstava za provedbu Vukovarsko – srijemska županija Ministarstvo poljoprivrede Proračun jedinica lokalne samouprave EU fondovi

Kratki opis/komentar Aktivnosti u realizaciji mjere iskorištavanja poljoprivredne biomase na području Županije su ustvari nastavak IPA II CBC Hrvatska - Bosna i Hercegovina projekta ABCDE Posavina (ABCDE Agricultural Biomass Crossborder Development of Energy in Posavina)25 i obuhvaćaju:

Analizu potencijala za korištenje poljoprivredne biomase u regiji

Uključivanje iskorištavanja poljoprivredne biomase u

regionalne/lokalne razvojne planove

Edukaciju poljoprivrednika

Promociju korištenja energije biomase s ciljem održivog razvoja.


Ime mjere/aktivnost Osnivanje poljoprivrednih poduzetničkih inkubatora na području Županije



Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun Ministarstvo poljoprivrede Proračun jedinica lokalne samouprave EU fondovi

Kratki opis/komentar Mjera je bazirana na rezultatima ERDF projekta Poljoprivredni poduzetnički inkubator Drenovci26 a obuhvaća osnivanje poljoprivrednih poduzetničkih inkubatora na području Županije koji bi pružali tehničku potporu ali i vrhunsku opremu za preradu poljoprivrednih proizvoda, a sve u skladu sa strogim normama koje zahtjeva EU tržište. Jedna od aktivnosti Inkubatora bi trebala biti i educiranje poljoprivrednih poduzetnika o prednostima i mogućnostima primjene raznih mjera eneregetske učinkovitosti u poljoprivrednom podsektoru Županije.

7.3.4 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor graditeljstva

Prema energetskoj analizi provedenoj u 4. poglavlju, na podsektor graditeljstva na području Županije otpada najmanje od svih podsektora, odnosno 4,11 % od ukupne potrošnje sektora opće potrošnje. Za podsektor graditeljstva prelaže se jedna mjera prikazana u nastavku.


Ime mjere/aktivnost Izgradnja objekata gotovo nulte potrošnje energije

Zadužen za provedbu JLS Vukovarsko-srijemska županija

25 Više o projektu na projektnoj Internet stranici: www.cbc‐cro‐bih.net/hr/projekti‐mainmenu/prvi‐poziv/abcde‐posavina.html 26 Više informacija na projektnoj Internet stranici: www.inkubator.lar‐v.com


70


Izvor sredstava za provedbu Vukovarsko-srijemska županija Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Proračun jedinica lokalne samouprave

Kratki opis/komentar Ovom mjerom se planira obnova odnosno izgradnja objekata gotovo nulte potrošnje energije u Županiji koji će služiti kao primjeri dobre prakse energetske učinkovitosti u graditeljstvu.

7.3.5 Pregled izvansektorskih mjera energetske učinkovitosti na području Županije

U okviru ovog poglavlja prikazane su mjere energetske učinkovitosti na području Županije koje se ne odnose samo i isključivo na pojedini sektor energetske potrošnje (industrija, promet i opća potrošnja), ali su važne za unaprjeđenje energetske učinkovitosti na području Županije i njihova će uspješna provedba pridonijeti postizanju zacrtanih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti na županijskoj razini.


Ime mjere/aktivnost Zaštita prirode i globalizacija obnovljivih izvora energije



Izvor sredstava za provedbu Vukovarsko – srijemska županija FZOEU Proračun jedinica lokalne samouprave EU fondovi

Kratki opis/komentar Mjera se nastavlja na rezultate uspješno provedenog IPA II CBC Hrvatska Bosna i Hercegovina projekta PROGRES - Zaštita prirode i globalizacija obnovljivih izvora energije27 Projekt PROGRES je proglašen jednim od tri najbolja projekta iz II. poziva za prijavu projektnih prijedloga IPA Prekogranične suradnje Hrvatska ‐ Bosna i Hercegovina prema uspješnosti u provedbi projektnih aktivnosti i ostvarenim rezultatima. Pored planiranih rezultata, izrade i promoviranja dvije Studije o potencijalima obnovljivih izvora energije na prekograničnom području, educiranja ciljane skupine o OIE, primjeni poslovnih vještina i poboljšanje znanja o upravljanju projektnim ciklusom, ostvarene su brojne druge dodane vrijednosti projekta, kao npr. ostvarene čvrste veze i prekogranično partnerstvo i definirane nove projektne ideje za nastavak suradnje u drugim projektima. U sklopu projekta su 2 javna objekta u Županiji prešla s korištenja fosilnih na korištenje obnovljivih izvora energije a cilj ove mjere je iskoristiti pozitivna iskustva ovog projekta u cilju daljnje promocije korištenja obnovljivih izvora energije na području Županije.


Ime mjere/aktivnost Promocija obnovljivih izvora energije na području Županije



Izvor sredstava za provedbu Vukovarsko – srijemska županija FZOEU Proračun jedinica lokalne samouprave

27 Više informacija na projektnoj Internet stranici www.projectprogres.net


71

EU fondovi

Kratki opis/komentar Mjera se nastavlja na rezultate uspješno provedenog IPA CBC Hrvatska – Srbija 2007-2013 projekta REPRO – Projekt obnovljivih izvora energije.28 REPRO je projekt koji je pokrenuo niz inovacija u energetskoj učinkovitosti i stvorio pretpostavke za daljnje investicije u obnovljive izvore energije, te je Od male investicije u Tovarniku postao hrvatski primjer za učinkovitost i modernizaciju u području javne rasvjete i sustava grijanja na biomasu. Opći cilj mjere je na pozitivnim rezultatima projekta nastaviti raditi na poboljšanju znanja i kompetencija lokalnih i regionalnih uprava u Županiji u području obnovljivih izvora energije kroz razmjenu primjera dobre prakse, izravnu potporu bioobnovljivim izvorima energije, povećanje javne svijesti o obnovljivim izvorima energije, promociju potencijala i izgradnja sustava za korištenje obnovljive izvore energije.


Ime mjere/aktivnost Energetski dani Vukovarsko-srijemske županije



0

Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun

Kratki opis/komentar Mjera predviđa provođenje Energetskih dana Vukovarsko-srijemske županije u cilju informiranja, edukacije i podizanja razine svijesti građana o važnosti smanjenja energetske potrošnje i korištenja obnovljivim izvorima energije.


Ime mjere/aktivnost Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za stanovnike Županije



0

Izvor sredstava za provedbu Županijski proračun FZOEU Proračuni JLS

Kratki opis/komentar Mjera obuhvaća čitav niz promotivnih i obrazovnih aktivnosti koje treba provoditi sustavno i redovito:

Kontinuirano informiranje potrošača o načinima energetskih ušteda i aktualnim energetskim temama;

Postavljanje digitalnih interaktivnih informacijskih platformi kao provjereno uspješnog načina informiranja stanovništva o najvažnijim temama29

Provedba tematskih promotivno-informativnih kampanja za podizanje javne svijesti o energetskoj učinkovitosti u zgradama;

Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisija CO2;

Obrazovne kampanje o projektiranju, izgradnji i korištenju zgrada na održivi način za ciljne grupe;

28 Katalog EU projekata Vukovarsko-srijemske županije – Primjeri dobre prakse, Upravni odjel za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, studeni 2015., 29 Više informacija na Internet stranici: www.pandopad.com

http://www.pandopad.com/


72

Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije;

Organizacija Energetskog dana JLS svake godine. Predlaže se razrada specijaliziranih programa edukacije za više ciljnih grupa:

Rukovoditelji centralnog grijanja i termoventilacije odnosno domari;

Nastavničko osoblje i učenici u obrazovnim ustanovama;

Projektanti.


Ime mjere/aktivnost Program „Energetski učinkovita javna rasvjeta“

Zadužen za provedbu JLS


Izvor sredstava za provedbu FZOEU Proračuni JLS

Kratki opis/komentar Ovom mjerom se potiče se energetska učinkovitost u sustavima javne rasvjete kroz različite financijske mehanizme: sufinanciranjem mjera putem FZOEU-a i jedinica lokalne samouprave te energetskim uslugama ESCO poduzeća

8 NAČIN PRAĆENJA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA

Praćenje provedbe Akcijskog plana podrazumijeva praćenje energetskih ušteda utvrđivanjem smanjenja potrošnje energije u odnosu na referentne uvjete koji su rezultat energetske usluge ili mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u određenom razdoblju. Analiza neposredne potrošnje energije Vukovarsko-srijemske županije izrađena je za 2014. godinu koja je odabrana kao referentna godina. Praćenje provedbe ovog Akcijskog plana provodit će se primjenom računskih modela prema Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/2015) i preporukama danima u 3. NAPEnU. Jedna od ključnih mjera u 3. NAPEnU je mjera Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava za praćenje provedbe energetske učinkovitosti kojom će se osigurati jasno, neovisno i detaljno praćenje provedbe svih mjera i ostvarenih rezultata. Integrirani sustav – Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (dalje u tekstu SMIV) temelji se na članku 22. Zakona o energetskoj učinkovitosti koji definira SMIV kao računalni sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije. Za praćenje provedbe ovog Akcijskog plana koristit će se SMIV sustav. U skladu s odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti, ostvarenje Akcijskog plana energetske učinkovitosti prati se i analizira na godišnjoj razini kroz izradu godišnjih planova energetske učinkovitosti za godine unutar promatranog razdoblja. Tako će se u Godišnjem planu energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije za 2017. godinu analizirati aktivnosti i ostvarenja ušteda temeljem provedenih aktivnosti u 2016. godini. Ukoliko godišnje uštede predviđene Akcijskim planom nisu postignute, u narednoj godini se predviđeni resursi i mjere korigiraju tako da na kraju razdoblja županijski okvirni cilj bude ispunjen. Praćenje provedbe mjera na području Vukovarsko-srijemske županije će provoditi nadležni upravni odjeli Županije u suradnji s Agencijom za regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske županije – HRAST.


73

9 NOSITELJI AKTIVNOSTI I ROKOVI PROVEDBE IDENTIFICIRANIH MJERA

Nositelji aktivnosti provedbe Akcijskog plana su Upravni odjeli Vukovarsko-srijemske županije i Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST. Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST d.o.o. osnovana je 2007. godine kao neprofitno društvo s ograničenom odgovornošću. Vukovarsko-srijemska županija jedini je osnivač i vlasnik Agencije30. Agencija je osnovana i djeluje u cilju gospodarskog i sveukupnog razvoja Vukovarsko-srijemske županije. Osnovna misija Agencije je provođenje Županijske razvojne strategije, unaprjeđivanje i koordiniranje postojećih razvojnih aktivnosti i planiranje razvoja u skladu sa Strategijom razvoja RH i zahtjevima Europske Unije. Vizija Agencije je „biti dinamična i respektabilna institucija za poticanje razvoja Vukovarsko-srijemske županije koja svojim korisnicima i regionalnom okruženju pruža mnoštvo korisnih usluga, sadržaja i programa“. Ovu viziju Agencija ostvaruje razvijanjem novih usluga u uskoj suradnji sa partnerima i korisnicima, neprestanim ulaganjem u izobrazbu vlastitih kadrova, te provođenjem politike kvalitete. Agenciju čini tim stručnih ljudi koji podrškom razvojnim procesima doprinose napretku Vukovarsko-srijemske županije. Prema podjeli mjera definiranoj u poglavlju 7 u nastavku je prikazan vremenski plan provedbe mjera za sljedeće sektore i podsektore:

Industrija;

Promet;

Izvansektorske mjere eneregtske učinkovitosti;

Opća potrošnja: o Kućanstva; o Uslužni podsektor; o Poljoprivreda.

Planirana dinamika provedbe identificiranih mjera po definiranim sektorima i podsektorima neposredne potrošnje energije na području Vukovarsko-srijemske županije prikazana je uz pomoć Ganttograma za period od 2017. do 2019. godine. Za dio mjera prije same provedbe neophodno je provesti pripremne aktivnosti, što uključuje izradu analiza i studija potrebnih za uspješnu provedbu. Iz tog je razloga u Ganttogramu za te mjere odvojeno prikazan pripremni period te period provedbe. Potrebno je napomenuti da je prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti Vukovarsko-srijemska županija obavezna izraditi godišnji Plan energetske učinkovitosti koji treba sadržavati ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivnosti, rokove, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti i procjenu potrebnih sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. U tom smislu detaljna dinamika provedbe svih mjera iz ovog Akcijskog plana, uključujući i usklađenje s planiranim dinamikama raspisivanja natječaja za dobivanje bespovratnih sredstava iz raznih programa (FZOEU, IEE, EU fondovi i dr.) bit će razrađena u okviru godišnjih planova za 2017., 2018. i 2019. godinu.

30 Više informacija na Internet stranici http://www.ar-hrast.hr/


74

9.1 Vremenski plan provedbe mjera za sektor industrije

2017. 2018. 2019.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Energetski pregledi i gospodarenje energijom u industrijskim postrojenjima (velika poduzeća)

Provedba

Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i uvođenje efikasnih elektromotornih pogona

Priprema

Provedba

Razvoj novih tehnologija za veću konkurentnost Županije

Priprema

Provedba

Poduzetnički inkubator Vukovar

Priprema

Provedba

9.2 Vremenski plan provedbe mjera za sektor prometa

2017. 2018. 2019.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (eko-vožnja)

Priprema

Provedba

Promicanje integriranog prometa u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Priprema

Provedba

Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila

Provedba


75

Uvođenje inteligentnih semafora

Priprema

Provedba

Poticanje uvođenje električnih vozila – poticanje E mobilnosti

Provedba

Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Županije

Priprema

Provedba

Uvođenje sustava javnih bicikala u Županiju

Priprema

Provedba

Car-sharing model za povećanje okupiranosti vozila

Priprema

Provedba

Master plan grada Vinkovaca za promet

Provedba


76

9.3 Vremenski plan provedbe mjera za sektor opće potrošnje – podsektor kućanstva

2017. 2018. 2019.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima

Priprema

Provedba

Program energetske obnove obiteljskih kuća

Priprema

Provedba

Program energetske obnove višestambenih zgrada

Priprema

Provedba

Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi

Provedba

9.4 Vremenski plan provedbe mjera za sektor opće potrošnje – uslužni podsektor

2017. 2018. 2019.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Program energetske obnove zgrada javnog sektora

Priprema

Provedba

Sustavno gospodarenje energijom u zgradama javne namjene Vukovarsko-srijemske županije korištenjem ISGE sustava

Provedba

Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene u vlasništvu i korištenju Županije

Provedba

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javne namjene na području Županije

Priprema


77

Provedba

Rekonstrukcija sustava grijanja i zamjena energenta u zgradama u vlasništvu Županije

Priprema

Provedba

Izrada projektne dokumentacije (glavnog projekta i pripadajućih elaborata) za energetsku obnovu obrazovnih ustanova Županije

Priprema

Provedba

Energetska obnova obrazovnih ustanova na području Županije

Priprema

Provedba

Izrada projektne dokumentacije (glavnog projekta i pripadajućih elaborata) za energetsku obnovu ostalih zgrada javne namjene

Priprema

Provedba

Program povećanja energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije u zdravstvenim ustanovama Vukovarsko-srijemske županije

Priprema

Provedba

Projekt Znanjem do energetskih ušteda

Priprema

Provedba

Burza krovova javnih ustanova Vukovarsko-srijemske županije

Priprema

Provedba

Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada

Priprema

Provedba


78

9.5 Vremenski plan provedbe mjera za sektor opće potrošnje – podsektor poljoprivrede

2017. 2018. 2019.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Program potpora poljoprivredi na području Vukovarsko-srijemske županije 2016.-2020. godine

Priprema

Provedba

Plan poticanja razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja Vukovarsko-srijemske županije

Priprema

Provedba

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, zadruga i udruga u poljoprivrednom podsektoru Županije

Priprema

Provedba

Iskorištavanje poljoprivredne biomase na području Županije

Priprema

Provedba

Osnivanje poljoprivrednih poduzetničkih inkubatora na području Županije

Priprema

Provedba

9.6 Vremenski plan provedbe mjera za sektor opće potrošnje – podsektor graditeljstva

2017. 2018. 2019.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Izgradnja objekata gotovo nulte potrošnje energije

Priprema

Provedba


79

9.7 Vremenski plan provedbe izvansektorskih mjera

2017. 2018. 2019.

Mjera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Zaštita prirode i globalizacija obnovljivih izvora energije

Priprema

Provedba

Promocija obnovljivih izvora energije na području Županije

Provedba

Energetski dani Vukovarsko-srijemske županije

Priprema

Provedba

Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za stanovnike Županije

Provedba

Program „Energetski učinkovita javna rasvjeta“

Priprema

Provedba

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017.-2019. godina

80

10 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA PROVEDBU AKCIJSKOG PLANA

10.1 Pregled mogućih izvora financiranja31

Uspješna realizacija predloženih mjera za sektore industrije, prometa i opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije zahtijevat će mobilizaciju značajnih financijskih sredstava. Pregled potencijalnih izvora financiranja provedbe mjera iz ovog Akcijskog plana generalno obuhvaća tri kategorije financijskih instrumenata:

Financijske instrumente i modele koji su danas dostupni u Republici Hrvatskoj;

Financijske instrumente i modele koji su danas dostupni EU ali još nisu korišteni u Hrvatskoj;

Inovativne financijske modele koji se razvijaju za potrebe realizacije pojedinih mjera iz Akcijskog plana.

U tablici 10.1 dan je pregled mogućih izvora financiranja koji stoje na raspolaganju Vukovarsko-srijemskoj županiji za uspješnu realizaciju ovog Akcijskog plana. Tablica 10.1 Pregled mogućih izvora financiranja Akcijskog plana

Izvor financiranja Vrsta Maksimalni iznos Udio u ukupnim troškovima (%)

Razdoblje dostupnosti

sredstava

Županijski proračun Vlastita sredstva - 100 2017. - 2019.

Nacionalni programi energetske obnove

Bespovratna sredstva/kredit

Nije određen Do 80 2017.-2020.

FZOEU Bespovratna sredstva Do 1,4 mil HRK 40-80 2017. - 2019.

ESI fondovi Bespovratna sredstva 10,26 mlrd EUR

ukupno Do 100 2017. - 2020.

HBOR Kredit Nije određen 75 2017. - 2019.

EIB Kredit/jamstva Nije određen 50 2017. - 2020.

EBRD Kredit 5-230 mil. EUR po

projektu 35 2017. - 2020.

EEE-F Kredit 265 mil. EUR ukupno Do 100 2017. - 2020.

WeBSEFF II Kredit/bespovratna

sredstva 2,5 mil. EUR Do 50 2017. - 2020.

Green for Growth Fund – SEE

Kredit 10 mil. EUR Do 70 2017. - 2020.

Horizon 2020 Bespovratna sredstva 80 mlrd EUR ukupno 100 2017. - 2020.

LIFE+ Bespovratna sredstva 3,46 mlrd EUR

ukupno Do 75 2017. - 2020.

EU programi teritorijalne suradnje

Bespovratna sredstva Do 5 mil. EUR po

projektu 85 2017. - 2019.

ELENA Bespovratna sredstva Nije određeno 90 2017. - 2019.

JESSICA Bespovratna

sredstva/kredit/jamstva Nije određen Do 100 20167 - 2020.

JASPERS Tehnička pomoć Nije određeno - 2017. - 2020.

Connecting Europe Facility

Bespovratna sredstva/kredit

50 mlrd EUR ukupno Do 100 2017. - 2020.

Darovnice članica Europske Ekonomske Zone i Norveške

Bespovratna sredstva 400,3 mil EUR

ukupno Nije određeno 2017. - 2021.

31 Akcijski plan energetske učinkovitosti Virovitičko-podravske županije za razdoblje 2016.-2018. godine, Regionalna energetska agencija SZ Hrvatske, Zagreb, prosinac 2015.


81

Švicarski fondovi za doprinos proširenju EU

Bespovratna sredstva 45 mil EUR ukupno Do 85 2017. - 2020.

ESCO Privatni kapital/kredit - Do 100 2017. - 2020.

10.2 Proračun Vukovarsko-srijemske županije Skupština Vukovarsko-srijemske županije je na sjednici održanoj 8. prosinca 2015. godine, donijela Proračun Vukovarsko-srijemske županije za 2016. godinu s projekcijama za 2017. i 2018. godinu. Proračun za 2017. godinu, s projekcijama za 2018. i 2019. godinu, će biti donesen do kraja 2016. godine.

Mogućnosti zaduživanja Županije zakonski su ograničene Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kreditna opterećenost jedinica prati se na razini zakonskog ograničenja od 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. U kreditnu opterećenost uključuje se stanje duga same jedinice i izdana jamstva pravnim osobama u većinskom, izravnom ili neizravnom vlasništvu županije i ustanovama čiji je županija osnivač. Upravo zbog toga potrebno je razmotriti mogućnosti sufinanciranja investicijskih projekata putem nacionalnih i europskih fondova koje nude značajnija bespovratna sredstva.

Uspješna implementacija mjera predloženih ovim Akcijskim planom zahtijeva osiguranje dodatnih izvora financiranja o kojima će biti više riječi u sljedećim poglavljima.

10.3 Nacionalni programi energetske obnove u sektoru zgradarstva

10.3.1 Energetska obnova zgrada javnog sektora Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. listopada 2013. godine usvojila Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine kojim je predviđeno da se u 2014. i 2015. godini obnovi oko 200 zgrada javne namjene, čime bi se potaknule investicije procijenjene vrijednosti od oko 400 milijuna kuna.

Jedan od ciljeva je ispunjenje zahtjeva sukladno Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti prema kojoj se od država članica traži da od 1. siječnja 2014. godine svake godine obnove 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti.

Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) i Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN 69/2012) uređen je postupak provođenja energetskih usluga u javnom sektoru i time je osigurano da se bez dodatnog trošenja proračunskih sredstava vlasnika/korisnika provedu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora.

Za provedbu Programa zadužena je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava sredstava za financiranje i sufinanciranje provedbe.


82

10.3.2 Program energetske obnove obiteljskih kuća Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine (NN 43/14, 36/15) donijela je Vlada Republike Hrvatske 27. ožujka 2014. godine. Ciljevi Programa su utvrđivanje i analiza potrošnje energije i energetske učinkovitosti u postojećem stambenom fondu RH, utvrđivanje potencijala i mogućnosti smanjenja potrošnje energije u postojećim stambenim zgradama, razrada provedbe mjera za poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti u postojećim stambenim zgradama te ocjena njihovog učinka. Izmjenama Programa od 26. ožujka 2015. godine omogućene su jednake mogućnosti za ostvarivanje subvencija svim stanovnicima Republike Hrvatske, vremenski tijek provedbe energetske obnove je skraćen a provedba se pojednostavila.

Program energetske obnove obiteljskih kuća Vlada RH provodi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i to bespovratnim sredstvima kojima je na području Vukovarsko-srijemske moguće subvencionirati do 80% prihvatljivih troškova.

10.3.3 Program energetske obnova višestambenih zgrada

Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine (NN 78/14) donijela je Vlada Republike Hrvatske 24. lipnja 2014. godine. Ciljevi ovog Programa su utvrđivanje i analiza potrošnje energije i energetske učinkovitosti u postojećem stambenom fondu RH, utvrđivanje potencijala i mogućnosti smanjenja potrošnje energije u postojećim stambenim zgradama, razrada provedbe mjera za poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti u postojećim stambenim zgradama te ocjena njihovog učinka. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost suvlasnicima zgrada nudi mogućnost sufinanciranja energetskih pregleda i certificiranja, izrade projektne dokumentacije i energetske obnove zgrade. Suvlasnici zgrade također mogu aplicirati za sufinanciranje ugradnje uređaja za individualno mjerenje potrošnje toplinske energije (razdjelnici) u skladu s odredbama Zakona o tržištu toplinske energije (NN 80/13).

10.3.4 Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine sa detaljnim planom energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014. do 2016. godine (NN 98/14), donijela je Vlada Republike Hrvatske 30. srpnja 2014. godine. Vlada Republike Hrvatske preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodjeljuje subvencije koje se mogu dobiti za energetsku obnovu ovojnice zgrade ili za cjelovitu obnovu.

Energetska obnova ovojnice zgrade odnosi se na poboljšanje izolacije zgrade a ovojnicu zgrade čine vanjski zidovi, zidovi podruma, vanjska stolarija, strop prema negrijanom tavanu ili ravni krov te kosi krov ukoliko je grijani tavanski prostor. Subvencija se može dobiti za projekte čijom će se provedbom postići energetski razred zgrade B, A ili A+.

Cjelovita obnova zgrade uključuje obnovu ovojnice zgrade i obnovu energetskog sustava zgrade koji se sastoji od:

Sustava grijanja, hlađenja, ventilacije – sustav grijanja: kondenzacijski kotao s prirodnim plinom kao energentom, kotao na drvnu biomasu (peleti, sječka) - sustav hlađenja: vođenje centralnog sustava hlađenja pomoću dizalice topline;


83

Pripreme tople vode - uvođenje centralnog sustava pripreme potrošne tople vode solarnim kolektorskim sustavom;

Rasvjetnog sustava - zamjena postojećeg sustava rasvjete energetski učinkovitijim. Cjelovitom obnovom postiže se standard zgrade gotovo nulte energije (eng. Nearly Zero Energy Building) a to je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva i kod koje se vrlo značajni udio energetskih potreba podmiruje iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini. Zgrada gotovo nulte energije bit će standard gradnje/obnove počevši od 1. siječnja 2019. za javne zgrade, a od 1. siječnja 2021. za sve zgrade. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od početka 2015. godine objavljuje javne pozive za neposredno sufinanciranje projekta povećanja energetske učinkovitosti nestambenih komercijalnih zgrada.

10.4 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03, 144/12) osnovan je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), kao i uređeno njegovo ustrojstvo, djelatnost, izvori sredstava, namjena i način korištenja sredstava Fonda.

Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda Fonda od:

Naknada onečišćivača okoliša;

Naknada korisnika okoliša;

Naknada na opterećivanje okoliša otpadom;

Posebnih naknada za okoliš na vozila na motorni pogon. Sredstva Fonda se dodjeljuju temeljem usvojenih nacionalnih programa, odnosno provedenog javnog natječaja i to za financijske instrumente koji uključuju beskamatne zajmove, subvencije, financijske pomoći i donacije, a korisnici mogu biti jedinice lokalne i regionalne samouprave, trgovačka društva i druge pravne osobe, obrtnici te fizičke osobe. Prema općim kriterijima za dodjelu sredstava Vukovarsko-srijemska županija ima pravo na dodjelu bespovratnih sredstava do ukupnog iznosa od 80% prihvatljivih troškova projekta.

10.5 Europski Strukturni i investicijski (ESI) fondovi Strukturni i investicijski fondovi, u kojima je pohranjeno više od trećine proračuna EU, u službi su kohezijske politike EU, čiji je glavni cilj uspostaviti gospodarsku i društvenu koheziju, odnosno ujednačen razvitak država i regija unutar Europske unije.

Uz Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond predstavlja najvažniji izvor financiranja nacionalnih infrastrukturnih projekata te se u proračunskom razdoblju 2014.-2020. očekuje znatno veća zastupljenost projekata iz sektora energetike. Važno je naglasiti kako program predviđa i posebna sredstva namijenjena za tehničku pripremu i izradu projektne dokumentacije kojom bi se stvorila baza pripremljenih projekata za sufinanciranje.

Razina sufinanciranja iz Strukturnih i Kohezijskog fonda može iznositi do 100% ukupno prihvatljivih troškova, pri čemu je važno naglasiti da ova stopa znatno ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine unutar koje se investicija realizira te njenoj financijskoj isplativosti. Pravila financiranja putem EU fondova nalažu da projekti koji su komercijalno isplativi, odnosno ostvaruju brz povrat početne investicije, nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima EU fondova. S druge strane, projekti koji imaju nepovoljne financijske pokazatelje, ali stvaraju pozitivan društveni i ekološki učinak na širu zajednicu smatraju se podobnima za financiranje bespovratnim sredstvima EU.


84

Republika Hrvatska je za potrebe korištenja strukturnih fondova podijeljena u dvije NUTS 2 regije, a Vukovarsko-srijemska županija pripada regiji Kontinentalna Hrvatska.

U narednoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi očekuje se znatno izdašnija financijska alokacija koja bi trebala ukupno iznositi oko 10,2 milijardi Eura, a Europska komisija je donijela 11 tematskih ciljeva unutar kojih je svaka država definirala svoja prioritetna sektorska područja za financiranje putem EU fondova. Kao jedan od glavnih tematskih ciljeva istaknuta je podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima. Vlada RH je tijekom izrade Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020. godine predvidjela značajnija financijska sredstava za projekte iz sektora energetike. Sufinanciranje projekata provodit će se kroz 4. prioritetnu os ovog operativnog programa: Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, za koju ukupna sedmogodišnja alokacija iznosi 531.810.805 Eura.

Specifični ciljevi 4. prioritetne osi Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije su slijedeći:

1. Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzetništvu.

Financijska alokacija za ovu mjeru iznosi 100 milijuna Eura, a namijenjena je projektima

povećanja energetske učinkovitosti i primjene OIE u industrijskom i uslužnom sektoru.

2. Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja

obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom

sektoru. Financijska alokacija za ovu mjeru iznosi 411.810.805 Eura, od čega je za

poboljšanje učinkovitosti sustava javne rasvjete i područnih grijanja izdvojeno 100 milijuna

Eura. Energetskoj obnovi infrastrukture javnog sektora namijenjeno je 181.810.805 Eura,

dok je za obnovu stambenih zgrada predviđeno 90 milijuna Eura. Ostatak alokacije

predviđen je za projekte primjene obnovljivih izvora energije (biomase i solarne energije).

3. Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije električne energije. Financijska alokacija za

ovu mjeru kojom će se demonstrirati uvođenje pametnih mreža u dva tipa gradova (veći od

100 tisuća stanovnika i između 40-60 tisuća stanovnika) iznosi 20 milijuna Eura.

Indikativni iznos gore navedenih sredstava za veće gradove u Hrvatskoj iznosi oko 100 milijuna Eura, čemu treba pridodati mogući iznos od 281.810.805 Eura regionalno ne-alociranih sredstava.

10.6 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osnovana je 12. lipnja 1992. godine donošenjem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) (NN 33/92) s osnovnim ciljem kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivač i 100%-tni vlasnik HBOR-a je Republika Hrvatska koja jamči za sve nastale obaveze. Temeljni kapital utvrđen je Zakonom o HBOR-u (NN 138/06) u visini od 7 milijardi kuna čiju dinamiku uplate iz Državnog proračuna određuje Vlada Republike Hrvatske.

Posebna linija HBOR-a pod nazivom Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije namijenjena je privatnim i javnim subjektima. Putem ove linije moguće je financirati ulaganja u osnovna sredstva koja ne uključuju izradu projektne dokumentacije. HBOR u pravilu kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a. Najmanji iznos kredita je ograničen na 100.000 kuna dok najveći iznos nije ograničen. Rok otplate iznosi maksimalno 14 godina, uz mogući poček od 2 godine. Kredite je moguće realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-om.


85

10.7 Europska investicijska banka (EIB) Europska investicijska banka (EIB) osnovana je Rimskim ugovorom 1958. godine. Glavna je uloga EIB-a osiguranje sredstava za kapitalne investicije vezane za razvoj i integraciju EU. Zajmovi koje izdaje namijenjeni su za razvoj nedovoljno razvijenih regija, razvoj infrastrukture, poboljšanje konkurentnosti europske industrije, zaštitu okoliša, obnovljivih izvora energije i slično. EIB financira projekte zemalja članica EU i kandidatkinja za punopravno članstvo, a potom i projekte izvan EU koji povoljno utječu na jačanje europskih integracija.

EIB u Republici Hrvatskoj financira projekte dugoročnim zajmovima od 2001. godine. Do studenog 2016. godine, EIB je za financiranje 44 projekta u Republici Hrvatskoj odobrio zajmove u ukupnom iznosu od 3,4 milijardi eura, od čega je 30 projekta u javnom sektoru a 14 projekata u privatnom sektoru. U javnom sektoru EIB uglavnom financira velike infrastrukturne projekte (obnova infrastrukture i modernizacije u sektoru željeznica, komunalna infrastruktura na područjima od posebne državne skrbi, obnova i izgradnja cesta, autocesta i izgradnja plinovoda, te financiranje malog i srednjeg poduzetništva kroz kreditne linije putem HBOR-a) te često takve projekte sufinancira zajedno s EBRD-om, KfW-om i sl.

Uloga EIB na polju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije posebno se intenzivirala posljednjih nekoliko godina kada se bilježi značajno povećanje investiranja u ovaj sektor. 2009. godine EIB je uložio 25 milijuna Eura u osnivanje novog fonda specijaliziranog za projekte energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije (Green for Growth Fund Southeast Europe) te proširio suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. Glavni cilj suradnje je prevladavanje krizne situacije na kreditnom tržištu koja je posebno pogodila poduzetnički sektor.

10.8 Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) osnovana je 1991. godine kao međunarodna financijska institucija za pomoć tranzicijskim zemljama pri prelasku na tržišnu ekonomiju i demokratsko uređenje. Sjedište banke je u Londonu, a nalazi se u vlasništvu 61 zemlje i dvije međunarodne institucije: EU i EIB. Investiranje se provodi u 29 zemalja Europe i Azije, među kojima je i Hrvatska. Korisnici sredstava primarno dolaze iz privatnog sektora i nisu u mogućnosti pronaći odgovarajuće izvore financiranja na tržištu. EBRD također usko surađuje s regionalnim bankama pri financiranju projekata u javnom sektoru. Uvjeti za financiranje projekta od strane EBRD banke su sljedeći: • Projekt se mora odvijati u zemlji članici EBRD-a; • Projekt treba imati značajnu tržišnu perspektivu; • Financijski doprinos investitora mora biti znatno veći nego EBRD-a; • Projekt treba doprinositi lokalnom gospodarstvu i razvitku privatnog sektora; • Projekt treba zadovoljavati stroge financijske i ekološke kriterije. EBRD standardno financira projekte na području poljoprivrede, energetske učinkovitosti i opskrbe energijom, industrijske proizvodnje, infrastrukture lokalne zajednice, turizma, telekomunikacija i transporta. Financiranje EBRD-a provodi se putem zajmova i vrijednosnih papira u vrijednosti od 5 - 230 milijuna Eura. Manje vrijedni projekti mogu se financirati posredno preko privatnih banaka ili posebnih razvojnih programa. Razdoblje otplate zajma kreće se od jedne do 15 godina. EBRD prilagođava uvjete financiranja ovisno o stanju regije i sektora u kojem se projekt provodi. Doprinos EBRD-a u projektu iznosi do 35%, ali može biti i veći.


86

10.9 Europski fond za energetsku učinkovitost (EEE-F) Europska komisija osnovala je 1. srpnja 2008. Europski fond za energetsku učinkovitost kao dio nastavka paketa mjera za ekonomski oporavak zemalja Unije (European Energy Programme for Recovery). Fond je namijenjen podupiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, s posebnim naglaskom na projekte u gradskim sredinama. Fond nudi sve vrste financijskih usluga uključujući srednjoročno i dugoročno kreditiranje, izdavanje garancija, dužničkih vrijednosnih papira i akreditiva. Korisnici su primarno jedinice lokalne, odnosno regionalne uprave, ali na natječaje fonda se mogu javljati i privatna poduzeća i ESCO tvrtke. Inicijalni proračun fonda iznosi 265 milijuna Eura, uz udjel EU od 125 milijuna Eura, Europske investicijske banke od 75 milijuna Eura, Cassa Depositi e Prestiti SpA od 60 milijuna Eura i doprinosom Deutsche Bank koja upravlja samim fondom od 5 milijuna Eura. Krediti putem ovog fonda ne smiju biti veći od 50 milijuna Eura te se s njihovom realizacijom mora započeti unutar roka od tri godine. Pretpostavlja se da će uz doprinos privatnih investitora i banaka inicijalni proračun fonda narasti do 800 milijuna Eura.

10.10 Program financijske podrške projektima obnovljive energije za Zapadni Balkan II (WeBSEFF II)

Baziran na uspješnim rezultatima provedbe Programa financijske podrške projektima obnovljive energije za Zapadni Balkan I (WeBSEDFF) osnovanog 2009. godine od strane Europske banke za obnovu i razvoj pokrenut je 2013. godine novi Program financijske podrške projektima obnovljive energije za Zapadni Balkan II (WeBSEFF II). Program je namijenjen kreditiranju projekata energetski održivog razvitka u zemljama tzv. Zapadnog Balkana, a provodi se putem regionalnih partnerskih banaka (Zagrebačka banka d.d.). Proračun fonda iznosi 75 milijuna Eura, a otvoren je podjednako investitorima iz privatnog i javnog sektora. Europska unija podupire WeBSEFF II sa 11,5 milijuna Eura bespovratnih sredstava koji su namijenjeni za tehničku, konuzultantsku pomoć investitorima, ali i za projekte koji ostvare značajne uštede energije. Naime, poticaji u obliku smanjenja glavnice kredita odobravaju se ako projekt ostvari minimalne uštede od: • 20% smanjenja emisije CO2 za investiranje u novu, energetski učinkovitiju opremu; • 30% smanjenja potrošnje energije za rekonstrukciju postojećih zgrada; • Projekti obnovljivih izvora energije moraju ostvariti povrat investicije unutar 15 godina te

imati internu stopu rentabilnosti veću od 10%. Procjenu isplativosti ulaganja provode projektni konzultanti, a odabrani će biti samo dugoročno financijski održivi projekti. Uloga konzultanata svodi se na provjeru sukladnosti projekta sa zadanim kriterijima, procjenu potencijalnog smanjenja emisije CO2, kao i pružanje savjetodavne pomoći.

10.11 Green for Growth Fund – Southeast Europe (GGF)

Europska investicijska banka i njemačka razvojna banka KfW utemeljili su uz potporu Europske komisije Green for Growth Fund – Southeast Europe krajem 2009. godine. Fond, čije je sjedište u Luksemburgu, osnovan je u obliku javno privatnog partnerstva. Primarni cilj Fonda jest poticanje razvoja financijskog tržišta namijenjenog kreditiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Zemlje u kojima Fond djeluje uključuje Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Tursku). Fond je namijenjen ulagačima iz javnog i privatnog sektora, od kojih su dosad najvažniji EBRD, Europski investicijski fond i Sal. Oppenheim. Inicijalni proračun iznosi 95 milijuna Eura, s ciljem povećanja na razinu od 400 milijuna Eura u idućih pet godina. Austrijska razvojna banka osigurat će bespovratne potpore od 5 milijuna Eura, kao i


87

potrebnu tehničku pomoć financijskim institucijama. Usluge koje pruža Fond uključuju srednjoročno i dugoročno kreditiranje, izdavanje garancija, dužničkih vrijednosnih papira i akreditiva. Projekti prihvatljivi za financiranje moraju garantirati smanjenje potrošene energije, odnosno CO2 za 20%, te obuhvaćaju sve projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Korisnici sredstava mogu biti iz javnog i privatnog sektora, a financiranje se vrši direktno ili putem partnerskih banaka. Raspon visine kredita za korisnike iz javnog sektora iznosi od 100.000 - 10.000.000 Eura, pri čemu su kamatne stope tržišno formirane. Rad fonda se pozitivno odrazio na razvoj bankarskih proizvoda namijenjenih projektima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora eenrgije, prvenstveno u segmentu hibridnih instrumenata (mezzannine kapitala).

10.12 Programi i posebni instrumenti potpore Europske unije

10.12.1 Horizon 2020 Horizon 2020 najveći je program Europske unije namijenjen istraživanju i inovacijama. Na raspolaganju ima gotovo 80 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine, a uključuje financiranje privatnog i javnog sektora. Temeljni cilj programa Horizon 2020 je smanjivanje inovacijskog i istraživačkog jaza u usporedbi sa SAD-om, Japanom i Kinom te reduciranje daljnje fragmentacije istraživanja i inovacija u Europi kroz učinkovitije upravljanje financijskim sredstvima. Proračun Horizon 2020 u sedmogodišnjem razdoblju iznosi 80 milijardi Eura i podijeljen je na sljedeće prioritete:

Jačanje istraživanja i znanstvenih kapaciteta EU (24,6 milijardi Eura);

Tehnološki razvoj i inovacije u industrijskom sektoru te olakšavanje pristupa izvorima financiranja za male i srednje poduzetnike (13,7 milijardi Eura);

Rješavanje društvenih problema koji se odnose na klimatske promjene, sigurnost opskrbe energijom, održivi transport, poljoprivredu i zdravlje građana (31,8 milijardi Eura).

Kombiniranjem znanstveno-istraživačkih aktivnosti te potpora industriji i poduzetnicima, po prvi put su se pod istim programom našli projekti razvoja i komercijalizacije, čime je stvorena svojevrsna premosnica između ova dva sektora. Ukratko, glavni cilj programa je postizanje pametnog, održivog i uključivog ekonomskog razvitka Europske unije, uklanjanje prepreka inovacijama i olakšavanje zajedničkog rada javnog i privatnog sektora.

10.12.2 PROGRAM LIFE+

LIFE je financijski mehanizam kojim se podržavaju projekti zaštite okoliša u Europskoj uniji još od 1992. Globalni cilj LIFE programa koji je sada inkorporiran u Horizon 2020 je doprinos razvoju, primjeni i unaprjeđenju okolišne politike i reelvantne legistave EU kroz sufinaciranje demonstracijskih projekata s dodanom vrijednošću putem 2 pilot financijska instrumenta:

Natural Capital Financing Facility (NCFF);

Private Financing for Energy Efficiency Instrument (PF4EE).

Dva glavna cilja PF4EE financijskog instrumenta su: 1. Poticanje održivog kreditiranja projekata energetske učinkovitosti kroz potpore privatnim

komercijalnim bankama i drugim privatnim financijskim institucijama (tzv. posrednicima – 3. stranama)


88

2. Osiguranje izvora financiranja projekata iz Nacionalnih akcijskih planova eneregtske učinkovitosti zemalja članica EU.

PF4EE financijskim instrumentom kao mehanizmom ublažavanja rizika (eng. risk participation mechanism - Risk Sharing Facility RSF) za institucije iz privatnog financijskog sektora i tehničku ekspertnu podršku za financijske posrednike – 3. strane (eng. Expert Support Facility) u kombinaciji s linijom dugoročnog financiranja projekata eneregetske učinkovitosti od strane Europske investicijske banke (EIB Long Term Loan for Energy Efficiency) neizravno upravlja Europska investicijska banka. Korisnici PF4EE financijskog instrumenta mogu biti fizičke osobe, mali, srednji i veliki poduzetnici, te jedinice lokalne i regionalne samouprave i ostala tijela javnog sektora koja koriste ili razvijaju modele financiranja bazirane na monetizaciji energetskih ušteda.

10.12.3 Europski programi teritorijalne suradnje

Europski programi teritorijalne suradnje pokrenuti su s ciljem razvoja partnerstva u sektorima od strateške važnosti kako bi se unaprijedio proces teritorijalne, ekonomske i socijalne integracije i postigla kohezija, stabilnost i konkurentnost na regionalnom planu. Programi se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), ovisno o tome dolazi li prijavitelj iz zemlje članice Europske unije ili ne. Programi teritorijalne suradnje dijele se na: • Programe prekogranične suradnje; • Programe transnacionalne suradnje; • Inter-regionalne programe. Do 2013. godine partneri iz Vukovarsko-srijemske županije bili su u mogućnosti sudjelovati u dva transnacionalna programa: Mediteran i Southeast Europe. U novom programskom razdoblju (2014.-2020.) aktualna su četiri transnacionalna programa: Central, Mediteran, Dunav i Jadransko-jonski program te dva inter-regionalna programa: URBACT III i INTEREG IVc. Prekograničnim programom suradnje obuhvaćene su susjedne zemlje: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija, Crna Gora i Italija. Vukovarsko-srijemska županija može sudjelovati u sljedećim programskim područjima: • Bosna i Hercegovina - Hrvatska; • Srbija-Hrvatska; • Mađarska-Hrvatska. Prema dosadašnjim pravilima programa sufinancirale su se aktivnosti na području zaštite okoliša, promocije energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije te manji pilot projekti. Projektni konzorcij obavezno mora uključivati više partnera iz različitih zemalja programskog područja pri čemu koordinator projekta može dolaziti samo iz zemlje članice EU. Sufinanciranje projektnih aktivnosti maksimalno može iznositi do 85% prihvatljivih troškova.

10.12.4 European Local Energy Assistance (ELENA)

ELENA je usluga tehničke pomoći pokrenuta u suradnji Europske komisije i Europske investicijske banke krajem 2009. godine. Tehnička pomoć pruža se gradovima i regijama pri razvoju projekata energetske učinkovitosti i privlačenju dodatnih investicija, pri čemu su obuhvaćene sve vrste tehničke podrške potrebne za pripremu, provedbu i financiranje investicijskog programa. Ključan kriterij pri selekciji projekata je njihov utjecaj na ukupno smanjenje emisije CO2, a prihvatljivi


89

projekti uključuju izgradnju energetski efikasnih sustava grijanja i hlađenja, investicije u čišći javni prijevoz, održivu gradnju i sl. Minimalna investicije iznosi 50 milijuna Eura, uz omjer iznosa tehničke pomoći i kapitalne investicije od 1:20. Udio EU sufinanciranja iznosi 90%. Obzirom na vrlo visoku minimalnu investiciju Europska komisija osnovala je i druge ELENA fondove namijenjene manjim projektima (između 30 i 50 milijuna Eura), a kojima upravljaju razvojne banke EBRD, KfW i CEB.

10.12.5 Zajednička europska potpora održivom ulaganju u gradska područja (JESSICA)

Inicijativom JESSICA promiče se održivi urbani razvoj podupiranjem projekata u sljedećim područjima: • Gradska infrastruktura – uključujući promet, vodu/otpadne vode, energetiku; • Kulturna baština i kulturne znamenitosti – za turizam i ostale održive načine uporabe; • Ponovni razvoj napuštenih ili neiskorištenih industrijskih područja – uključujući čišćenje

područja i dekontaminaciju; • Stvaranje novog gospodarskog prostora za mala i srednja poduzeća i sektor IT-a i/ili sektor

istraživanja i razvoja; • Sveučilišne zgrade – zgrade za medicinske, biotehnološke i druge specijalizirane namjene; • Poboljšanja u području energetske učinkovitosti. Inicijativa se provodi u suradnji s Europskom investicijskom bankom, Razvojnom bankom Vijeća Europe te komercijalnim bankama. Države članice EU mogu odlučiti uložiti dio njima dodijeljenih sredstava iz Strukturnih fondova u tzv. revolving fondove kako bi pridonijele ponovnoj uporabi financijskih sredstava i na taj način ubrzale ulaganja u urbana područja Europe. Doprinosi iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) dodjeljuju se fondovima za urbani razvoj (FUR) koji ih ulažu u javno-privatna partnerstva ili u druge projekte uključene u integrirani plan za održivi urbani razvoj. Ta ulaganja mogu biti u obliku vlasničkog kapitala, zajmova i/ili jamstava. Upravna tijela mogu se odlučiti da sredstva preusmjere fondovima za urbani razvoj koristeći holding fondove (HF) namijenjene ulaganju u nekoliko fondova za urbani razvoj. S obzirom na to da se radi o obnovljivim instrumentima, prinosi od ulaganja ponovno se ulažu u nove projekte urbanog razvoja pri čemu se ponovno koriste javna sredstva te se potiče održivost i učinak javnih sredstava EU i nacionalnih javnih sredstava. Korisnici zajmova uključuju lokalne i regionalne uprave, agencije, državnu upravu, ali i privatne investitore. Za svaku zemlju članicu zainteresiranu za osnivanje JESSICA fonda priprema se posebna studija na temelju koje se određuju karakteristike budućeg fonda i instrumenti financiranja. Kroz 19 JESSICA programa ukupno je mobilizirano oko 1,6 milijardi Eura investicija, a Hrvatska je ulaskom u EU i potpisivanjem memoranduma ostvarila pravo na korištenje ovog fonda.

10.12.6 Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS)

Cilj JASPERS inicijative, pokrenute 2006. godine od strane Europske komisije, EBRD i EIB u suradnji s KfW bankom je pomoći zemljama članicama EU koje su pristupile nakon 2004. godine u pripremi kapitalnih projekata za financiranje putem EU fondova. Program JASPERS provode visokokvalificirani stručnjaci sa sjedištem u Luksemburgu te u regionalnim uredima centralne i istočne Europe, koji osiguravaju tehničku pomoć za sljedeća područja: • Unapređenje prometne infrastrukture unutar i izvan Transeuropske mreže: željeznički,

cestovni i riječni promet; • Intermodalni prometni sustavi i njihova interoperabilnost; • Čisti gradski i javni promet;


90

• Projekti zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije; • Provedba projekata kroz javno-privatna partnerstva. Tehnička pomoć u sklopu JASPERS inicijative se zajedničkom suradnjom zainteresiranih država članica i Europske komisije priprema u obliku godišnjeg akcijskog plana, pri čemu je fokus na projektima zaštite okoliša čija vrijednost prelazi 25 milijuna Eura te projektima prometne infrastrukture vrjednijima od 50 milijuna Eura. Hrvatska koristi mogućnosti JASPERS inicijative od 2012. godine.

10.12.7 Connecting Europe Facility (CEF)

Connecting Europe Facility (CEF) je fond Europske unije, namijenjen ciljanim infrastrukturnim ulaganjima na europskoj razini kako bi se olakšalo nesmetano funkcioniranje jedinstvenog tržišta te potaknuo održivi gospodarski razvitak i kompetitivnost na području cijele Europske unije. S proračunom od 50 milijardi Eura za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Connecting Europe Facility namijenjen je višedržavnim projektima koji ostvaruju europsku dodanu vrijednost u tri glavna područja: • Transport (proračun 31,7 milijardi Eura) – financirat će se projekti izgradnje međudržavnih

prometnih koridora te povećanje energetske učinkovitosti i održivosti prometa; • Energetika (proračun 9,1 milijarda Eura) – transeuropski projekti kojima se unapređuje

energetska infrastruktura, povećava sigurnost opskrbe energijom i podupiru ciljevi EU energetske strategije do 2020. godine;

• Telekomunikacije i ICT (proračun 9,2 milijarde Eura) – investicije u izgradnju i razvoj brze širokopojasne infrastrukture i usluga te projektima usmjerenim k stvaranju jedinstvenog europskog tržišta za širokopojasne usluge, poput e-zdravstva i računalne sigurnosti.

Sredstva fonda su raspoloživa u obliku bespovratnih sredstava, kredita i garancija, uz znatnu participaciju financijskih institucija (prvenstveno razvojnih banaka poput Europske investicijske banke).

10.13 Switzerland EU Enlargement Contribution Funds (hrv. Švicarski fondovi za doprinos proširenju EU)

Uz pomoć fondova za doprinos proširenju EU, Švicarska financira specifične, visoko kvalitetne projekte namijenjene smanjivanju ekonomskih i socijalnih neravnoteža u zemljama novim članicama na tragu kohezijskih ciljeva EU. Područja koja predstavljaju prioritete za ulaganje su: 1. Sigurnost, stabilnost i potpora reformama (kapaciteti lokalnog upravljanja, mjere za

sigurnost granica, imigracijska i azilantska pitanja, javna sigurnost i zakonodavstvo, modernizacija pravosuđa, borba protiv korupcije i kriminala, nuklearna sigurnost, nošenje sa prirodnim nepogodama, regionalni razvoj)

2. Okoliš i infrastruktura (temeljna infrastruktura, zaštita okoliša, odlaganje opasnog otpada, prostorno planiranje, prekogranične inicijative, biološka raznolikost)

3. Promocija privatnog sektora (izvozna promocija za SME tvrtke, upravljanje malim i srednjim tvrtkama, organska poljoprivredna proizvodnja, unaprjeđenje standarda, regulacija financijskog sektora, intelektualno vlasništvo)


91

4. Društveni razvoj i razvoj ljudskih resursa (kapaciteti javne administracije, profesionalno usavršavanje, razvoj i istraživanja, zdravlje, razvojne inicijative, „twinning“ projekti)

Projekti koji se uklapaju u kriterije bilateralno se dogovaraju sa svakom zemljom pojedinačno pri čemu Švicarska samostalno donosi konačnu odluku o financiranju. Svaka zemlja partner mora doprinijeti samostalno s najmanje 15% sredstava. Doprinos financiranju Švicarske može ići do najviše 85% projektnog proračuna prihvatljivih troškova. Sufinanciranje Švicarske se radi u tranšama po završetku zaokruženih projektnih etapa. U prosincu 2012. godine EK je u ime RH započela pregovore s Švicarskom o korištenju ovih fondova za potrebe hrvatskih projekta. U lipnju 2015. godine Vlada RH i Federalno vijeće Švicarske potpisali su sporazum o potpori RH u visini od 45 milijuna švicarskih franaka. Nakon što hrvatska strana ispuni svoje obveze (osvještavanje mogućnosti koja je pružena i priprema javne infrastrukture za korištenje ovih sredstava) odluka Federalnog vijeća treba još proći i verifikaciju u švicarskom parlamentu.

10.14 European Economic Area (EEA) and Norway Grants (hrv. Darovnice članica Europske Ekonomske Zone i Norveške)

Program Bespovratnih poticaja članica Europske Ekonomske Zone i Norveške (eng. European Economic Area (EEA) and Norway Grants) predstavlja doprinos 3 zemlje – Islanda, Lichtensteina i Norveške redukciji ekonomskih i socijalnih nejednakosti te jačanju bilateralnih odnosa sa 15 zemlja Centralne i Južne Europe među kojima je i Hrvatska. Bespovratnu pomoć Europske ekonomske zone (EEA) zajednički financiraju 3 zemlje razmjerno svoj gospodarskoj snazi pa tako u budžetu projekta od 400,3 mil Eura za razdoblje od 2014.-2021. Norveška participira sa 179 mil Eura dok EEA zemlje sufinanciraju projekte sa 221,2 mil Eura. Među projektima koji se financiraju iz ovog fonda su i projekti energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Njime su tako financirani projekti povezani sa EnU u stambenim zgradama u Češkoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji.

10.15 Javno privatno partnerstvo

Javno privatno partnerstvo (JPP) je zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s privatnim sektorom u proizvodnji javnih proizvoda ili pružanju javnih usluga. Javni sektor se javlja kao proizvođač i ponuđač suradnje – kao partner koji ugovorno definira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava prenijeti na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru. Privatni sektor se javlja kao partner koji potražuje takvu suradnju, ukoliko može ostvariti poslovni interes (profit) i koji je dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove. Cilj javnog privatnog partnerstva je ekonomičnija, djelotvornija i učinkovitija proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na tradicionalan način pružanja javnih usluga. JPP se provodi u različitim područjima javne uprave, u različitim oblicima, s različitim rokom trajanja i s različitim intenzitetom, a najčešće u slučajevima kada javna uprava nije u mogućnosti neposredno obavljati javne poslove u vlastitoj režiji iz dva razloga: • Nedovoljne stručnosti djelatnika javne uprave, kada su u pitanju specifično stručni poslovi

(npr. medicina, nafta i sl.); • Velikih troškova izvedbe javnih poslova u vlastitoj režiji (npr. nabavka građevinske

mehanizacije).


92

Karakteristike projekata JPP su: • Dugoročna ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) između javnog i privatnog sektora; • Stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloživosti i potražnje (dva od

navedena tri rizika moraju biti na privatnom partneru). Zakonom o JPP (NN 129/08) definirani su modeli JPP-a u Hrvatskoj i to: • Ugovorni oblik JPP-a (koncesijski model i PFI - privatno financirana inicijativa); • Statusni oblik JPP-a (trgovačko društvo u mješovitom vlasništvu javnog i privatnog sektora). Europska unija donijela je Zelenu knjigu o javno privatnom partnerstvu na temu javnih ugovora i koncesija. U tom se dokumentu analizira pojava JPP-a, i to ponajprije radi njihove klasifikacije, kako bi se utvrdilo koji oblici takvog povezivanja spadaju pod propise EU o javnim nabavama, a koji se mogu ugovarati na drugi način. Budući da se na Hrvatsku kao pristupnu članicu EU ne odnosi navedeni propis, Vlada RH donijela je Smjernice za primjenu ugovornih oblika JPP-a (NN 98/2006), kojima potiče i usmjerava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u realizaciji projekata javne infrastrukture putem JPP-a te definira različite kriterije za projekte JPP-a. Za provedbu Zakona o JPP ključna je uloga Agencije za javno–privatno partnerstvo32, čije su temeljne zadaće i ovlasti: • Odobravanje prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, dokumentacije za

nadmetanje te konačnih nacrta ugovora; • Objavljivanje popisa odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva i sudjelovanje u

njihovom predstavljanju potencijalnim ulagačima; • Ustrojavanje i vođenje Registra sklopljenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu; • Praćenje provedbe sklopljenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu; • međunarodna suradnja u svrhu unaprjeđivanja teorije i prakse javno-privatnog

partnerstva; • Izučavanje domaće i inozemne prakse u primjeni javno-privatnog partnerstva; • Sudjelovanje u izradi krovnih strategija, važnih za primjenu javno-privatnog partnerstva; • Predlaganje prilagodbi zakona i propisa važnih za primjenu najbolje prakse u pripremi i

provedbi projekata javno-privatnog partnerstva; • Izdavanje provedbenih uputa; • Davanje stručnih tumačenja o pitanjima iz područja javno-privatnog partnerstva; • Propisivanje programa izobrazbe za područje javno-privatnog partnerstva; • Primjena suvremenih tehnologija u svrhu stvaranja i upravljanja nacionalnim centrom

znanja za područje javno-privatnog partnerstva. Prednost financiranja projekata putem javno–privatnog partnerstva je u činjenici da se takva investicija ne promatra kao povećanje javnog duga. Ključan uvjet se nalazi u klasifikaciji imovine koja se razmatra uz ugovor o partnerstvu. Imovina iz ugovora ne smatra se imovinom županije samo ako postoji čvrst dokaz da privatni partner snosi većinu rizika vezanog uz partnerstvo. U uvjetima kandidature za članstvo u Europskoj uniji, javno–privatno partnerstvo doprinosi daljnjoj stabilnosti tržišta i privatizaciji državnog portfelja što izravno utječe na održavanje trenda povećanja izravnih stranih ulaganja.

32 Više o agenciji na Internet stranici. www.ajpp.hr


93

10.16 ESCO model ESCO je skraćenica od Energy Service Company i predstavlja generičko ime koncepta na tržištu usluga na području energetike. ESCO model obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog projekta je smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu. Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO tvrtka davanjem jamstava, a pored inovativnih projekata za poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje energije često se nude i financijska rješenja za njihovu realizaciju. Tijekom otplate investicije za energetsku učinkovitost, klijent plaća jednaki iznos za troškove energije kao prije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak za energiju te trošak za otplatu investicije. Nakon otplate investicije, ESCO tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te je moguće i proširenje projekta uključenjem novih mjera energetske učinkovitosti uz odgovarajuću podjelu investicije. Na taj način klijent je u mogućnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja, budući da rizik ostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, nakon otplate investicije klijent ostvaruje pozitivne novčane tokove u razdoblju otplate i dugoročnih ušteda. Dodatna prednost ESCO modela predstavlja činjenica da tijekom svih faza projekta korisnik usluge surađuje samo s jednom tvrtkom po principu sve na jednom mjestu, a ne sa više različitih subjekata, čime se u velikoj mjeri smanjuju troškovi projekata energetske učinkovitosti i rizik ulaganja u njih. Također, ESCO projekt obuhvaća sve energetske sustave na određenoj lokaciji što omogućava optimalan izbor mjera s povoljnim odnosom investicija i ušteda. Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeća, ustanove te jedinice lokalne i regionalne samouprave. U posljednje se vrijeme razvijaju razne varijacije tipičnog ESCO modela, poput ugovora na energetsku učinkovitost (EPC – Energy Perfomance Contracting) i ugovorne prodaje toplinske energije (tzv. Heat Contracting). Model ugovorne prodaje topline razvijen je i u velikoj se mjeri primjenjuje u Austriji, Finskoj, Švedskoj i drugim EU zemljama naprednima u modernom iskorištavanju biomase iz privatnih šuma, dok u Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan primjer primjene. Osnovni princip ovog modela sastoji se u tome da privatni poduzetnici prodaju toplinsku energiju krajnjim potrošačima (primjerice, zgradama javne namjene).

11 SAŽETI PRIKAZ MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA

U ovom poglavlju prikazane su sve mjere i projekti koje se planiraju implementirati na području Vukovarsko-srijemske županije do 2019. godine. Ukupno je identificirano 40 mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, čija će uspješna implementacija na području Vukovarsko-srijemske županije do 2019. godine rezultirati energetskim uštedama u ukupnom iznosu od 0,24271 PJ. Tablica 11.1 Sažeti prikaz svih mjera energetske učinkovitosti i procijenjene uštede do 2019. godine

Sektor/ podsektor

Br. Mjera Očekivane uštede u 2019. (PJ)

Industrija I.1. Energetski pregledi i gospodarenje energijom u industrijskim postrojenjima (velika poduzeća)

0,0076


94

I.2. Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i uvođenje efikasnih elektromotornih pogona

0,008

I.3. Razvoj novih tehnologija za veću konkurentnost Županije 0

I.4. Poduzetnički inkubator Vukovar 0

Promet T.1.

Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (eko-vožnja)

0

T.2. Promicanje integriranog prometa u Vukovarsko-srijemskoj županiji 0,043

T.3. Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila 0,076

T.4. Uvođenje inteligentnih semafora 0,001

T.5. Poticanje uvođenje električnih vozila – poticanje E mobilnosti 0,006

T.6. Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području

Županije 0,001

T.7. Uvođenje sustava javnih bicikala u Županiju 0

T.8. Car-sharing model za povećanje okupiranosti vozila 0,003

T.9. Master plan grada Vinkovaca za promet 0

Kućanstva

R.1. Sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima 0,00270

R.2. Program energetske obnove obiteljskih kuća 0,0076

R.3. Program energetske obnove višestambenih zgrada 0,013

R.4. Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi 0,001

Uslužni podsektor

C.1. Program energetske obnove zgrada javnog sektora 0,0031

C.2. Sustavno gospodarenje energijom u zgradama javne namjene Vukovarsko-srijemske županije korištenjem ISGE sustava

0

C.3. Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene u vlasništvu i korištenju Županije

0

C.4. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javne namjene na području Županije

0,0009

C.5. Rekonstrukcija sustava grijanja i zamjena energenta u zgradama u vlasništvu Županije

0,0018

C.6. Izrada projektne dokumentacije (glavnog projekta i pripadajućih elaborata) za energetsku obnovu obrazovnih ustanova Županije

0

C.7. Energetska obnova obrazovnih ustanova na području Županije 0,0008

C.8. Izrada projektne dokumentacije (glavnog projekta i pripadajućih elaborata) za energetsku obnovu ostalih zgrada javne namjene

0

C.9. Program povećanja energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije u zdravstvenim ustanovama Vukovarsko-srijemske županije

0,00041

C.10. Projekt Znanjem do energetskih ušteda 0

C.11. Burza krovova javnih ustanova Vukovarsko-srijemske županije 0

C.12. Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada 0,042

Poljoprivreda

A.1. Program potpora poljoprivredi na području Vukovarsko-srijemske županije 2016.-2020. godine

0

A.2. Plan poticanja razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja Vukovarsko-srijemske županije

0

A.3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, zadruga i udruga u poljoprivrednom podsektoru Županije

0

A.4. Iskorištavanje poljoprivredne biomase na području Županije -

A.5. Osnivanje poljoprivrednih poduzetničkih inkubatora na području Županije

-

Graditeljstvo B.1. Izgradnja objekata gotovo nulte potrošnje energije -

1. Zaštita prirode i globalizacija obnovljivih izvora energije -


95

Izvansektorske mjere

2. Promocija obnovljivih izvora energije na području Županije 0

3. Energetski dani Vukovarsko-srijemske županije 0

4. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za stanovnike Županije

0

5. Program „Energetski učinkovita javna rasvjeta“ 0,058

UKUPNO 0,24271


96

12 ZAKLJUČAK

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje 2017. – 2019. predlaže mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti u svrhu postizanja zacrtanog cilja smanjanja energetske potrošnje u definiranim sektorima (industrija, promet i opća potrošnja) do 2019. godine u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14). Za trogodišnje razdoblje od 2017. do 2019. godine, ovaj Akcijski plan predlaže ukupno 40 mjera (4 mjere za sektor industrije, 9 mjera za sektor promet, 4 mjere za podsektor kućanstva, 12 mjera za uslužni podsektor, 5 mjera za podsektor poljoprivrede, 1 mjera za podsektor graditeljstvo i 5 izvansektosrkih mjera) s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, unaprjeđenja održivog prometa i promocije održivog eneregtskog razvitka Županije. Kao referentna godina u odnosu na koju se postavljaju ciljevi i prate ostvarene energetske uštede odabrana je 2014. godina, za koji su prikupljeni svi relevantni podaci o energetskoj potrošnji za sljedeća tri sektora:

Industrija Promet; Opća potrošnja.

Prema rezultatima provedenih energetskih analiza, najveći udio u energetskoj potrošnji na području Vukovarsko-srijemske županije u 2014. godini otpada na sektor prometa (48,5%), zatim sektor opće potrošnje (42,41%) te sektor industrije (9,09%). U skladu s odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti, u okviru ovog Akcijskog plana predložene su mjere za povećanje energetske učinkovitosti na području Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju od 2017. do 2019. godine za definirane sektore energetske potrošnje, te izvansektoreske mjere koje se ne odnose izključivo na neki od definiranih sektora ali će uspješnom realizacijom doprinijeti postizanju okvirnog cilja uštede energije izračunatog u poglavlju 6. ovog Akcijskog plana. Za svaku su mjeru procijenjene očekivane energetske uštede te ukupan potencijal energetskih ušteda provedbe svih predloženih mjera na području Vukovarsko-srijemske županije koji iznosi 0,24271 PJ u 2019. godini. Sukladno odredbama Pravilnika o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja uštede energije u neposrednoj potrošnji, u okviru ovog Plana određen je okvirni cilj uštede energije u neposrednoj potrošnji Vukovarsko-srijemske županije u iznosu od 0,211 PJ. Glavni preduvjeti za uspješnu realizaciju Akcijskog plana su sljedeći: • Osigurati potrebne resurse (ljudi, materijalna sredstva, oprema i dr.) za provedbu mjera; • Pravovremeno informirati i uključiti što veći broj dionika u provedbu projekata; • Za svaku od planiranih mjera pronaći optimalne izvore financiranja iz domaćih i/ili ESI

fondova. Za sufinanciranje predloženih mjera Vukovarsko-srijemskoj županiji su na raspolaganju: • Modeli subvencioniranog financiranja (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

Europski Strukturni i investicijski fondovi, posebni programi Europske unije i Hrvatska banka za obnovu i razvitak);

• Modeli tržišnog financiranja (ESCO, komercijalni zajmovi, javno-privatno partnerstvo).


97

Od svog osnivanja 2007. godine, Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST d.o.o. direktno surađuju sa županijskim upravnim odjelima u svim važnim pitanjima za razvitak Županije. Jedna od posebno važnih aktivnosti u kojoj je Županija postigla značajne rezultate su uspješne prijave na razne europske fondove kao i druge nacionalne i međunarodne programe koje vodi Upravni odjel za međunarodnu suradnju i EU poslove čija je važna djelatnost koordinacija sljedećih razvojnih dionika Vukovarsko‐srijemske županije33:

Agencija za razvoj Vukovarsko‐srijemske županije HRAST d.o.o.;

Razvojna agencija Vukovar VURA d.o.o.;

Agencija za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA d.o.o.;

Otočka razvojna agencija ORA;

Lokalna agencija za razvoj VJEVERICA d.o.o.;

Ured za međunarodnu suradnju TINTL;

Projekt Centar Negoslavci;

Razvojna agencija Gradište;

LAG Srijem;

LAG Bosutski niz;

LAG Šumanovci;

Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara;

HGK Županijska komora Vukovar.

Do sada je na razini Vukovarsko‐srijemske županije iz raznih izvora financiranja uloženo 327.762.797,61 € u razvojne projekte34. Važno je istaknuti da su u 2014. godini potpisani prvi ugovori za projekte financirane iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda iz zadnjih šest mjeseci financijske perspektive 2007.‐2013., a nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Riječ je o projektima ukupne vrijednosti više od pola milijarde kuna (507.965.694,26 kn). U 2015. godini Koordinacija razvojnih dionika Vukovarsko‐srijemske županije ima 44 projekta u provedbi ukupne vrijednosti 30.256.779,09 €, a prijavljeno je 58 projekata ukupne vrijednosti 24.231.509,65 €. Zbog bogatog iskustva i velikog uspjeha u dosadašnjem radu, a u cilju osiguravanja potrebnih financijskih sredstava za provedbu identificiranih mjera, ovaj Akcijski plan predlaže da Upravni odjel za međunarodnu suradnju i EU u suradnji s Agencijom za razvoj Vukovarsko‐srijemske županije HRAST d.o.o postane koordinacijsko tijelo pri apliciranju predloženih mjera ovog Akcijskog plana na raspoložive natječaje domaćih, ESI i drugih međunarodnih fondova. U djelokrugu rada koordinacijskog tijela trebaju biti i sljedeće aktivnosti:

33 Katalog EU projekata Vukovarsko-srijemske županije – Primjeri dobre prakse, Upravni odjel za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, studeni 2015. 34 Katalog EU projekata Vukovarsko-srijemske županije – Primjeri dobre prakse, Upravni odjel za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, studeni 2015.


98

• Provođenje edukativnih seminara za djelatnike županijskih upravnih odjela o raspoloživim mehanizmima financiranja i načinima uspješne aplikacije na njih;

• Kontinuirano obavještavanje županijskih upravnih odjela o objavljenim natječajima u kojima Županija kao i njezine ustanove i trgovačka društva mogu sudjelovati kao nositelji, partneri ili suradnici u projektima financiranima iz domaćih i EU fondova i programa;

• Provođenje analiza prikupljenih informacija o identificiranim mogućnostima apliciranja i slanje istih relevantnim županijskim upravnim odjelima, ustanovama i trgovačkim društvima;

• Kontinuirano praćenje i izvještavanje županijskih upravnih odjela, ustanova i trgovačkih društava o rezultatima apliciranja kako bi se svi eventualni problemi i prepreke na vrijeme identificirali i uklonili;

• Sustavno praćenje i izvještavanje o provedbi EU projekata u cilju poboljšanja dinamike i uspješnosti. Bazirane na dugogodišnjem praćenju energetske situacije u Županiji, provedenim energetskim analizama i županijskim planskim dokumentima, preporuke za uspješnu realizaciju ovog Akcijskog plana obuhvaćaju sljedeće aktivnosti: • Uvođenje projektnog vođenja na razini pojedine mjere - za svaku od predloženih mjera iz

Akcijskog plana treba osnovati projektni tim zadužen za realizaciju. Organizacijom projektnog vođenja na razini mjere osigurat će se potrebni stručni resursi za njezinu provedbu s jedne kao i kontinuirana kontrola i praćenje dinamike i uspješnosti provedbe s druge strane;

• Sustavno i kvalitetno vođenje županijske ISGE i SMiV baze podataka; • Kontinuirana organizacija brojnih informativno-edukativnih događanja u cilju promocije

energetske učinkovitosti za razne ciljne skupine na području Županije – Energetski dani Županije, Dani županijske E-mobilnosti i dr.;

• Uspješno financijsko upravljanje provedbom Akcijskog plana – unaprjeđenje dobre suradnje svih razvojnih dionika Županije u cilju identifikacije optimalne financijske konstrukcije za realizaciju identificiranih mjera - uz apliciranje na domaće, ESI i druge međunarodne fondove potrebno je razmotriti i veći angažman tržišnih mehanizama putem EPC i JPP modela za komercijalno isplative investicije;

• Uspostava i sustavno praćenje identificiranih indikatora energetske učinkovitosti u Županiji - broja provedenih energetskih pregleda i izdanih energetskih certifikata; broja relevantnih edukativno-informativnih događanja i broja sudionika na njima; broja izrađene projektne dokumentacije; broja energetski obnovljenih zgrada javne namjene; broja subvencioniranih energetskih obnova kućanstava i zgrada u uslužno-komercijalnom sektoru i dr.

Nadalje, jako je važno da u skladu s odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) Županija izradi godišnje planove energetske učinkovitosti za 2017., 2018. i 2019. godinu prema smjernicama i postavkama ovog Akcijskog plana. Izradom godišnjih planova energetske učinkovitosti za 2017., 2018. i 2019. godinu te provedbom mjera identificiranih u sklopu ovog Akcijskog plana neće se samo ostvariti usklađenost djelovanja Vukovarsko-srijemske županije s odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti, već će se dugoročno omogućiti postizanje kontrole nad energetskom situacijom i potrebama Županije, povećanje energetske nezavisnosti te poticanje gospodarskog razvitka i otvaranja novih radnih mjesta kroz provođenje projekata energetske učinkovitosti.


99

13 IZVORI

Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_127_2399.html

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13, 48/14) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_79_1647.html Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_06_71_1368.html Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14, 130/14) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_79_1648.html Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN 110/08) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_09_110_3239.html Plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 76/09) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_76_1847.html Nacionalni program energetske učinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf Drugi nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost za razdoblje do kraja 2013. godine http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/II_NAPEURH_2013.pdf Treći nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost za razdoblje 2014.-2016. godine https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2014/178%20sjednica%20Vlade//178%20-%202.pdf Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.-2015. godine http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/Program_energetske_obnove_javnih_zgrada_2014-2015.pdf Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/Nacrt_Programa_EO_obiteljske_kuce.pdf Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje 2014. do 2016. godine http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/Program_energetske_obnove_stambenih_zgrada_2013-2020.pdf Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014.-2020. s detaljnim planom energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje 2014.-2016.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_127_2399.html







http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf

http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf

http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/II_NAPEURH_2013.pdf

https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2014/178%20sjednica%20Vlade/178%20-%202.pdf

https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2014/178%20sjednica%20Vlade/178%20-%202.pdf

http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/Program_energetske_obnove_javnih_zgrada_2014-2015.pdf

http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/Program_energetske_obnove_javnih_zgrada_2014-2015.pdf

http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/Nacrt_Programa_EO_obiteljske_kuce.pdf

http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/Program_energetske_obnove_stambenih_zgrada_2013-2020.pdf

http://www.mgipu.hr/doc/EnergetskaUcinkovitost/Program_energetske_obnove_stambenih_zgrada_2013-2020.pdf


100

http://www.mgipu.hr/doc//Propisi/Program_EO_KZ_2014-2020.pdf Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (NN 74/14) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/431982.pdf Projekcije neposredne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj, Osnovni scenarij - Podloge za izradu dokumenta Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske, svibanj 2008. www.energetska-strategija.hr Pravilnik o energetskoj bilanci (NN 33/03) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_33_442.html Pravilnik o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_40_1024.html

http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Program_EO_KZ_2014-2020.pdf

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/431982.pdf

http://www.energetska-strategija.hr/



Documents

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko ...cei.hr/upload/2017/06/vukovarsko_srijemska_zupanija_593900da82da9.pdf · Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske