AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA … · 2016. 11. 30. · 1 Grad Ozalj Grad Ozalj se nalazi u Karlovačkoj županiji. Stari grad Ozalj izgrađen je na litici iznad

AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA OZLJA (SEAP)

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/5/57/Ozalj_%28grb%29.gif


Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Ozlja

Sudjelovali u izradi: Josip Kekid -HEP ODS d.o.o., Elektra Karlovac Marijan Klarid, Milan Brkid, HŽ-Putnički prijevoz

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Ozlja izradili su Grad Ozalj i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske uz stručnu i financijsku pomod Grada Zagreba, Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj u okviru projekta Energy for Mayors sufinanciranog iz programa Intelligent Energy Europe (IEE).

Autori:

Regionalna energetska agencija

Sjeverozapadne Hrvatske

Dr.sc. Julije Domac

Mr.sc. Vesna Kolega Sanda Djukid, dipl.ing. Ivana Horvat, dipl.ing. Ivana Lončar, dipl.oec. Hrvoje Maras, dipl.oec. Ivan Pržulj, dipl.ing Mr.sc. Velimir Šegon

Grad Ozalj Vesna Cvijak, viši stručni suradnik




1

Sadržaj

1 GRAD OZALJ ............................................................................................................................... 5

2 UVOD ........................................................................................................................................ 6

2.1 SPORAZUM GRADONAČELNIKA ( COVENANT OF MAYORS) ........................................................................................ 6

2.2 ŠTO JE AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA? ................................................................................ 8

2.3 METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRADENJA AKCIJSKOG PLANA ............................................................................. 8

2.4 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PROCESA IZRADE, PROVEDBE I PRADENJA AKCIJSKOG PLANA ............................................... 9

3 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU ZGRADARSTVA GRADA U 2009. GODINI ............ 11

3.1 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U PODSEKTORU ZGRADA U VLASNIŠTVU GRADA U 2009. GODINI ................................ 11

3.2 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE STAMBENOG SEKTORA GRADA U 2009. GODINI ...................................................... 13

3.3 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U PODSEKTORU KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI GRADA U 2009. GODINI ........ 14

3.4 ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................... 16

4 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU PROMETA GRADA U 2009. GODINI .................... 18

4.1 VOZILA U VLASNIŠTVU GRADA ........................................................................................................................... 18

4.2 JAVNI PRIJEVOZ NA PODRUČJU GRADA ................................................................................................................ 19

4.2.1 Autobusni prijevoz............................................................................................................................. 20

4.2.2 Željeznički prijevoz ............................................................................................................................ 20

4.2.3 Ukupna potrošnja goriva u podsektoru javnog prijevoza ................................................................. 21

4.3 OSOBNA I KOMERCIJALNA VOZILA....................................................................................................................... 21

4.3.1 Opdi podaci ....................................................................................................................................... 21

4.3.2 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila............................................................... 23

4.4 ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................... 25

5 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU JAVNE RASVJETE GRADA U 2009. GODINI .......... 27

5.1 UVOD ........................................................................................................................................................... 27

5.2 ELEKTRIČNA MREŽA JAVNE RASVJETE GRADA ........................................................................................................ 27

5.3 ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................... 29

6 REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 GRADA ............................................................................. 30

6.1 REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA ............................................................................... 30

6.2 REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 IZ SEKTORA PROMETA ..................................................................................... 33

6.2.1 Metodologija izrade Referentnog inventara emisija CO2 iz sektora prometa ................................... 33

6.2.2 Ukupne emisije CO2 iz sektora promet .............................................................................................. 33

6.3 REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE ............................................................................. 35


2

6.4 UKUPNI REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 ........................................................................................................ 35

6.4.1 Energetske potrošnje sektora ........................................................................................................... 35

6.4.2 Ukupne emisije CO2 na području Grada ............................................................................................ 36

6.5 ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................... 37

7 MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO2 U GRADU OZLJU ................................................................. 38

7.1 MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA ................................................................................. 38

7.2 MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 IZ SEKTORA PROMETA ....................................................................................... 43

7.3 MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE ............................................................................... 46

8 PROCJENA SMANJENJA EMISIJA CO2 ZA IDENTIFICIRANE MJERE DO 2020. GODINE .................... 47

8.1 UVODNA RAZMATRANJA .................................................................................................................................. 47

8.2 PROJEKCIJE EMISIJA CO2 IZ SEKTORA PROMETA ..................................................................................................... 47

8.3 PROJEKCIJE EMISIJA CO2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA ............................................................................................... 52

8.4 PROJEKCIJE EMISIJA CO2 IZ SEKTORA JAVNA RASVJETA ............................................................................................ 56

8.5 UKUPNE PROJEKCIJE EMISIJE CO2 INVENTARA GRADA OZLJA ................................................................................... 57

8.6 ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................... 59

9 MEHANIZMI FINANCIRANJA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA ....................................................... 60

10 PRADENJE I KONTROLA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA .............................................................. 62

11 ZAKLJUČCI I PREPORUKE .......................................................................................................... 63


3

Popis slika

Slika 1.1 Stari grad Ozalj .......................................................................................................................................... 5 Slika 2.1 Svečano potpisivanje Sporazuma gradonačelnika 04. svibnja 2010. godine u Velikoj dvorani Europskog parlamenta u Briselu ............................................................................................................................................... 7 Slika 2.2 Akcijski plan Grada je izrađen prema Priručniku Europske komisije ........................................................ 8 Slika 2.3 10 faktora uspješne provedbe Akcijskog plana Grada ............................................................................ 10 Slika 3.1 Specifična potrošnja električne i toplinske energije zgrada u vlasništvu Grada ..................................... 12 Slika 3.2 Struktura ukupne potrošnje energije potkategorije zgrada u vlasništvu Grada prema energentima .... 12 Slika 3.3 Udio pojedinih energenata za grijanje u stambenom podsektoru Grada ............................................... 14 Slika 3.4 Udio pojedinih energenata za grijanje u komercijalnom i uslužnom podsektoru Grada ........................ 15 Slika 3.5 Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorima ...................................................... 16 Slika 3.6 Struktura potrošnje električne energije sektora zgradarstvo po podsektorima ..................................... 17 Slika 3.7 Struktura potrošnje toplinske energije sektora zgradarstvo po podsektorima ...................................... 17 Slika 4.1 Struktura voznog parka vozila u vlasništvu Grada po kategorijama ....................................................... 19 Slika 4.2 Struktura potrošnje goriva podsektora vozila u vlasništvu Grada prema vrsti goriva ............................ 19 Slika 4.3 Broj registriranih motornih vozila u Gradu u razdoblju od 2004. do 2009. godine ................................ 21 Slika 4.4 Broj registriranih osobnih vozila u Gradu u razdoblju od 2004. do 2009. godine .................................. 22 Slika 4.5 Struktura registriranih vozila prema vrsti vozila u Gradu u 2009. godini................................................ 22 Slika 4.6 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila prema vrsti energenta ................................ 23 Slika 4.7 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila prema kategorijama vozila i vrsti goriva .... 24 Slika 4.8 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila po kategoriji vozila ..................................... 24 Slika 4.9 Struktura potrošnje goriva po podsektorima sektora promet Grada ..................................................... 25 Slika 4.10 Struktura potrošnje različitih tipova goriva sektora promet u Gradu ................................................... 25 Slika 4.11 Potrošnja goriva sektora promet po vrsti goriva i podsektorima ......................................................... 26 Slika 5.1 Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti ............................................................................. 28 Slika 5.2 Potrošnja električne energije sustava javne rasvjete.............................................................................. 28 Slika 6.1 Emisije CO2 iz sektora zgradarstva .......................................................................................................... 31 Slika 6.2 Udio pojedinog energenta u ukupnoj emisiji CO2 iz sektora zgradarstva ............................................... 32 Slika 6.3 Udio pojedinog podsektora u ukupnoj emisiji CO2 iz sektora zgradarstva ............................................. 32 Slika 6.4 Udio pojedinog energenta u ukupnoj emisiji CO2 iz sektora promet ...................................................... 34 Slika 6.5 Udio pojedinog podsektora u ukupnoj emisiji CO2 iz sektora promet .................................................... 34 Slika 6.6 Raspodjela ukupne potrošnje energije po sektorima i energentima ...................................................... 36 Slika 6.7 Prikaz emisije CO2 po sektorima i energentima ...................................................................................... 37 Slika 8.1 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 sektora promet ............................................................. 50 Slika 8.2 Usporedba projekcija emisija s emisijom 2009. godine sektora promet ................................................ 51 Slika 8.3 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 sektora zgradarstvo Grada Ozlja ................................... 55 Slika 8.4 Usporedba projekcija emisija s emisijom 2009. godine sektora zgradarstvo ......................................... 56 Slika 8.5 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 (%) Inventara po sektorima ........................................... 58 Slika 8.6 Ukupne projekcije emisije CO2 po scenarijima ....................................................................................... 59


4

Popis tablica

Tablica 3.1 Parametri potrošnje toplinske energije u podsektoru zgrada u vlasništvu grada .............................. 12 Tablica 3.2 Parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada ............................................... 13 Tablica 3.3 Parametri potrošnje toplinske energije u podsektoru zgrada komercijalnih i uslužnih djelatnosti ... 15 Tablica 3.4 Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorima .................................................. 16 Tablica 4.1 Potrošnje goriva vozila u vlasništvu Grada ......................................................................................... 18 Tablica 4.2 Karakteristike voznog parka -Transturist Kladušan ............................................................................. 20 Tablica 4.3 Karakteristike voznog parka Autotransporta Karlovac ....................................................................... 20 Tablica 4.4 Karakteristike i potrošnja goriva željezničkog prometa Grada ........................................................... 21 Tablica 4.5 Potrošnja energenata u podsektoru javnog prijevoza ........................................................................ 21 Tablica 4.6 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila u 2009. godini ......................................... 23 Tablica 6.1 Korišteni emisijski faktori za određivanje emisija CO2 iz sektora zgradarstva .................................... 30 Tablica 6.2 Emisije CO2 sektora zgradarstva Grada ............................................................................................... 31 Tablica 6.3 Ukupna emisija CO2 sektora promet ................................................................................................... 33 Tablica 6.4 Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO2 električne mreže javne rasvjete ..................... 35 Tablica 6.5 Podjela energetske potrošnje pojedinih sektora po energentima ..................................................... 35 Tablica 6.6 Emisija CO2 po sektorima i energentima ............................................................................................. 36 Tablica 7.1 Izgradnja sustava područnog grijanja na biomasu za Grad Ozalj ........................................................ 39 Tablica 7.2 Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru zgradarstva ...................................................................... 39 Tablica 7.3 Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa ........................................................................... 44 Tablica 7.4 Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru javne rasvjete .................................................................. 46 Tablica 8.1 Procjena broja vozila ........................................................................................................................... 47 Tablica 8.2 Projekcija potrošnje energije i emisije za 2020. godinu za scenarij bez mjera ................................... 48 Tablica 8.3 Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjere ........................................ 49 Tablica 8.4 Projekcija potrošnje energije i emisija za 2020. godinu za scenarij s mjerama .................................. 50 Tablica 8.5 Projekcije sektora promet po scenarijima .......................................................................................... 51 Tablica 8.6 Potrošnja energenata scenarija bez mjera sektora zgradarstvo ......................................................... 52 Tablica 8.7 Projekcija emisije CO2 scenarija bez mjera sektora zgradarstvo ......................................................... 52 Tablica 8.8 Uštede u odnosu na BAU scenarij sektora zgradarstvo ...................................................................... 53 Tablica 8.9 Potencijali smanjenja emisije CO2 sektora zgradarstvo ...................................................................... 54 Tablica 8.10 Potrošnja energenata scenarija s mjerama sektora zgradarstvo ...................................................... 55 Tablica 8.11 Projekcija emisije CO2 scenarija s mjerama sektora zgradarstvo ...................................................... 55 Tablica 8.12 Projekcije sektora zgradarstvo po scenarijima ................................................................................. 56 Tablica 8.13 Potrošnja električne energije i emisija CO2 scenarija bez mjera sektora javna rasvjeta ................... 56 Tablica 8.14 Popis mjera te pripadajude uštede i potencijal smanjenja emisije CO2 sektora javna rasvjeta ........ 57 Tablica 8.15 Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijima .............................................................................. 57 Tablica 8.16 Projekcije emisije Inventara za scenarij bez mjera i scenarij s mjerama .......................................... 58 Tablica 8.17 Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorima ......................................................................... 58 Tablica 9.1 Pregled mogudih izvora financiranja provedbe Akcijskog plana ......................................................... 60


5

1 Grad Ozalj Grad Ozalj se nalazi u Karlovačkoj županiji. Stari grad Ozalj izgrađen je na litici iznad rijeke Kupe koja na tome mjestu izlazi iz sutjeske i ulazi u otvoreniju dolinu. Ovdje su se u prošlosti i danas križale prometnice prema Žumberku, Pokuplju i Dolenjskoj (Slovenija). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine područje Grada Ozlja danas broji 6 831 stanovnika.

Grad se prostire na ukupno 179,40 km2, a čini ga ukupno 98 naselja: Badovinci, Belinsko Selo, Belošidi, Boševci, Brašljevica, Bratovanci, Brezje Vivodinsko, Breznik, Brezovica Žumberačka, Budim Vivodinski, Bulidi, Cerje Vivodinsko, Cvetišde, Dančulovidi, Dojutrovica, Doljani Žumberački, Donji Lovid, Donji Oštri Vrh Ozaljski, Dragoševci, Dučidi, Durlinci, Dvorišde Ozaljsko, Dvorišde Vivodinsko, Ferenci, Fratrovci Ozaljski, Furjanidi, Galezova Draga, Galin, Goleši Žumberački, Goli Vrh Ozaljski, Gorniki Vivodinski, Gornje Pokupje, Gornji Lovid, Gornji Oštri Vrh Ozaljski, Goršdaki Ozaljski, Grandid Breg, Grdun, Gudalji, Hodinci, Hrastovica Vivodinska, Ilovac, Jaškovo, Kamenci, Kašt, Keseri, Kuljaji, Kunčani, Levkušje, Liješde, Lovid Prekriški, Lukšidi Ozaljski, Lukunid Draga, Mali Erjavec, Malinci, Novaki Ozaljski, Obrež Vivodinski, Ozalj, Pedaridi, Petruš Vrh, Pilatovci, Podbrežje, Podgraj, Police Pirišde, Polje Ozaljsko, Popovidi Žumberački, Požun, Radatovidi, Radina Vas, Rajakovidi, Rujevo, Sekulidi, Slapno, Soldatidi, Sršidi, Stojavnica, Svetice, Svetičko Hrašde, Šiljki, Škaljevica, Tomašnica, Trešderovac, Trg, Varaštovac, Veliki Erjavec, Vini Vrh, Vivodina, Vrbanska Draga, Vrh Ozaljski, Vrhovac, Vrhovački Sopot, Vrškovac, Vuketid, Vuksani, Zajačko Selo, Zaluka, Zorkovac, Zorkovac na Kupi i Zorkovac Vivodinski.

Od obrazovnih institucija na području grada nalaze se dječji vrtid Zvončid te Pučko otvoreno učilište Katarina Zrinska.

Slika 1.1 Stari grad Ozalj

Ozalj danas ima osnove i za razvoj turizma, naročito kulturno-povijesnog i izletničkog karaktera. Zahvaljujudi pitoresknoj okolici i činjenici da je u gradu rođena velika slikarica Slava Raškaj, koja se mnogo bavila upravo pejzažima ozaljske okolice, ovaj je kraj vrlo pogodan za organiziranje likovnih kolonija, domadega i međunarodnoga karaktera. Uz kupalište na Kupi, ozaljski kraj je zanimljiv i stoga jer je spoj brežuljkastog i nizinskog prostora, s mnoštvom prirodnih i antropogenih potencijala.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kupa

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDumberak

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pokuplje

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dolenjsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Slovenija

http://hr.wikipedia.org/wiki/2001.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Badovinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Belinsko_Selo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Belo%C5%A1i%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1evci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bra%C5%A1ljevica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bratovanci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Brezje_Vivodinsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Breznik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Brezovica_%C5%BDumbera%C4%8Dka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Budim_Vivodinski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Budim_Vivodinski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Buli%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cerje_Vivodinsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cveti%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dan%C4%8Dulovi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dojutrovica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Doljani_%C5%BDumbera%C4%8Dki

http://hr.wikipedia.org/wiki/Donji_Lovi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Donji_Lovi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Donji_O%C5%A1tri_Vrh_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Drago%C5%A1evci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C4%8Di%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Durlinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvori%C5%A1%C4%87e_Ozaljsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvori%C5%A1%C4%87e_Vivodinsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ferenci_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Fratrovci_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Furjani%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Galezova_Draga

http://hr.wikipedia.org/wiki/Galin

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gole%C5%A1i_%C5%BDumbera%C4%8Dki

http://hr.wikipedia.org/wiki/Goli_Vrh_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gorniki_Vivodinski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornje_Pokupje

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornji_Lovi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornji_O%C5%A1tri_Vrh_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gor%C5%A1%C4%87aki_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grandi%C4%87_Breg

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grandi%C4%87_Breg

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grdun

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gudalji

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hodinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrastovica_Vivodinska

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ilovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ja%C5%A1kovo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamenci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ka%C5%A1t

http://hr.wikipedia.org/wiki/Keseri

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kuljaji

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kun%C4%8Dani

http://hr.wikipedia.org/wiki/Levku%C5%A1je

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lije%C5%A1%C4%87e_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lovi%C4%87_Prekri%C5%A1ki

http://hr.wikipedia.org/wiki/Luk%C5%A1i%C4%87i_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lukuni%C4%87_Draga

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mali_Erjavec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Malinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Novaki_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Obre%C5%BE_Vivodinski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pe%C4%87ari%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Petru%C5%A1_Vrh

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pilatovci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podbre%C5%BEje

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podgraj

http://hr.wikipedia.org/wiki/Police_Piri%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Police_Piri%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Polje_Ozaljsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Popovi%C4%87i_%C5%BDumbera%C4%8Dki

http://hr.wikipedia.org/wiki/Po%C5%BEun_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Radatovi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Radina_Vas

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rajakovi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rujevo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sekuli%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Slapno

http://hr.wikipedia.org/wiki/Soldati%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sr%C5%A1i%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stojavnica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Svetice

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti%C4%8Dko_Hra%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iljki

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0kaljevica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Toma%C5%A1nica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1%C4%87erovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trg_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vara%C5%A1tovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki_Erjavec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vini_Vrh

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vivodina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrbanska_Draga

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vrh_Ozaljski&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrhovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrhova%C4%8Dki_Sopot

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vr%C5%A1kovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuketi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuksani

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zaja%C4%8Dko_Selo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zaluka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac_na_Kupi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac_na_Kupi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac_Vivodinski

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5b/Zugang_Schloss_Ozalj1.JPG

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5b/Zugang_Schloss_Ozalj1.JPG

http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam

http://hr.wikipedia.org/wiki/Slava_Ra%C5%A1kaj


6

2 Uvod

2.1 Sporazum gradonačelnika ( Covenant of Mayors) Sporazum gradonačelnika je odgovor naprednih europskih gradova na izazove globalne promjene klime, a ujedno prva i najambicioznija inicijativa Europske komisije usmjerena direktno na aktivno uključenje i kontinuirano sudjelovanje gradskih uprava i samih građana u borbi protiv globalnog zatopljenja. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na primjenu brojnih mjera energetske učinkovitosti kojima de u konačnici do 2020. godine smanjiti emisije CO2 u svom gradu za više od 20% na koliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine. Sporazumom su definirane i konkretne obveze potpisnika:

Izrada Referentnog inventara emisija CO2 (u nastavku Inventar) kao temelja za izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada do 2020. godine (eng. Sustainable Energy Action Plan – SEAP - u nastavku Akcijski plan),

Izrada i provedba Akcijskog plana;

Kontrola i pradenje provedbe Akcijskog plana;

Podnošenje izviješda o realizaciji Akcijskog plana Europskoj komisiji svake dvije godine;

Prilagođavanje strukture gradske uprave u cilju osiguranja potrebnog stručnog potencijala za provedbu Akcijskog plana;

Redovno informiranje lokalnih medija o rezultatima provedbe Akcijskog plana;

Informiranje građana o mogudnostima i prednostima korištenja energije na učinkoviti način;

Organiziranje Energetskih dana ili Dana Sporazuma gradova, u suradnji s Europskom komisijom i dionicima;

Prisustvovanje i doprinos godišnjim Konferencijama gradonačelnika EU o energetski održivoj Europi;

Razmjena iskustva i znanja s drugim gradovima i opdinama. Do 19. rujna 2011. Sporazum je potpisalo 2 867 gradova, od čega 29 hrvatskih gradova. Zanimljivo je spomenuti da je ova inicijativa prerasla europske granice i proširila se svijetom. Uz više od 2 800 europskih gradova, Sporazum su potpisali i gradonačelnici glavnog grada Argentine, Buenos Airesa te Christchurcha na Novom Zelandu. Od europskih zemalja, u inicijativi su najzastupljeniji talijanski (1 260) i španjolski (867) gradovi.


7

Hrvatski gradovi potpisnici Datum pristupanja Zagreb 30.10.2008.

Rijeka 10.02.2009.

Ivanid – Grad 24.02.2009.

Klanjec 24.09.2009.

Ozalj 25.11.2009.

Duga Resa 17.12.2009.

Pregrada 01.02.2010.

Karlovac 16.02.2010.

Jastrebarsko 09.03.2010.

Sisak 09.03.2010.

Velika Gorica 15.03.2010.

Zaprešid 16.03.2010.

Samobor 22.07.2010.

Koprivnica 29.07.2010.

Sveti Ivan Zelina 06.12.2010.

Opatija 08.12.2010.

Sveta Nedelja 15.12.2010.

Kastav 24.02.2011.

Oprtalj 17.03.2011.

Umag 14.04.2011.

Buje 18.03.2011.

Brtonigla 07.04.2011.

Barban 13.04.2011.

Labin 16.05.2011.

Buzet 19.05.2011.

Rovinj 20.05.2011.

Gospid 01.07.2011.

Ogulin 08.07.2011.

Slunj 12.07.2011.

Slika 2.1 Svečano potpisivanje Sporazuma gradonačelnika 04. svibnja 2010. godine u Velikoj dvorani Europskog parlamenta u Briselu


8

2.2 Što je Akcijski plan energetski održivog razvitka grada? Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada koji treba biti dostavljen Europskoj komisiji unutar razdoblja od jedne godine. Akcijski plan održivog energetskog razvitka grada predstavlja temeljni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira te daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na gradskoj razini, a koji de rezultirati smanjenjem emisije CO2 za više od 20% do 2020. godine.

Slika 2.2 Akcijski plan Grada je izrađen prema Priručniku Europske komisije

2.3 Metodologija izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana Proces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada načelno se može podijeliti u 6 glavnih koraka:

1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa (politička volja, koordinacija, stručni resursi, dionici i dr.);

2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada; 3. Prihvadanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada; 4. Provedba identificiranih mjera i aktivnosti prema Planu mjera i aktivnosti u skladu s

definiranim rasporedom i vremenskim okvirom; 5. Pradenje i kontrola provedbe identificiranih mjera prema Planu mjera i aktivnosti; 6. Priprema izvještaja o realiziranim projektima iz Plana mjera i aktivnosti u vremenskim

intervalima od 2 godine.


9

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada obuhvada 10 glavnih aktivnosti: 1. Određivanje referentne godine; 2. Analizu energetske potrošnje u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete; 3. Određivanje prioritetnih sektora djelovanja prema rezultatima analize energetske

potrošnje; 4. Izradu Referentnog inventara emisija CO2; 5. Izradu Plana aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO2 do 2020.

godine; 6. Određivanje vremenskog i financijskog okvira, te procjenu investicijskih troškova i

potencijala energetskih ušteda i pripadajudih emisija CO2 identificiranih mjera za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete;

7. Određivanje mehanizama financiranja provedbe Akcijskog plana; 8. Utvrđivanje zakonodavnog okvira za provedbu Akcijskog plana; 9. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO2 do 2020.

godine; 10. Prijedlog mjera za kontrolu i monitoring provedbe Akcijskog plana.

2.4 Organizacijska struktura procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana Glavni preduvjet uspješne realizacije Procesa je izgradnja djelotvorne organizacijske strukture u kojoj de se od samog pokretanja Procesa znati tko, što, kako i u kojem vremenskim roku treba napraviti. Od iznimne je važnosti na samom početku formirati radna i nadzorna tijela te jasno definirati zadade. Prvi korak u izgradnji organizacijske strukture za provedbu Procesa je imenovanje koordinatora. Koordinator Procesa je ključna osoba Procesa koja od njegovog pokretanja donosi sve važne odluke i na čiji se prijedlog osnivaju sva radna i nadzorna tijela potrebna za realizaciju prije opisanih osnovnih koraka Procesa. Nadzorna i radna tijela koja prema koracima provedbe Procesa treba osnovati su sljededa:

Energetski savjet;

Radna grupa za provedbu Akcijskog plana. Energetski savjet je nadzorno i savjetodavno tijelo koje treba osnovati u fazi pokretanja Procesa. U cilju dobre komunikacije i pradenja cijelog Procesa prijedlog je da koordinator Procesa obnaša i dužnost predsjednika Energetskog savjeta. Energetski savjet trebaju činiti predstavnici Gradske uprave, glavnih dionika Procesa te istaknuti energetski stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom iz područja energetskog planiranja, graditeljstva i prostornog uređenja te prometa i komunalne infrastrukture. Smanjenje emisija CO2 na području grada za više od 20% u devetogodišnjem razdoblju do 2020. godine je ambiciozan plan za čije su uspješno ostvarenje bitni brojni faktori.


10

Slika 2.3 10 faktora uspješne provedbe Akcijskog plana Grada


11

3 Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva Grada u 2009. godini Za potrebe analize energetske potrošnje, sektor zgradarstva grada podijeljen je na slijedede podsektore:

u vlasništvu grada;

stambene zgrade - kudanstva;

zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti. Na temelju prikupljenih podataka, za podsektore zgradarstva Grada prikazani su sljededi parametri:

opdi podaci o podsektoru;

ukupna površina podsektora (m2);

broj objekata podsektora;

ukupna potrošnja električne energije podsektora (kWh);

specifična potrošnja električne energije podsektora (kWh/m2);

potrošnja električne energije za grijanje podsektora (kWh);

specifična potrošnja električne energije za grijanje podsektora (kWh/m²);

ukupna potrošnja prirodnog plina (m3);

specifična potrošnja prirodnog plina podsektora (kWh/m²);

ukupna potrošnja ekstra lakog loživog ulja (t);

specifična potrošnja lož ulja (kWh/m²);

ukupna potrošnja ogrjevnog drva (m3);

specifična potrošnja ogrjevnog drva (kWh/m²);

ukupna potrošnja toplinske energije podsektora (MWh);

specifična potrošnja toplinske energije podsektora (kWh/m2).

3.1 Analiza energetske potrošnje u podsektoru zgrada u vlasništvu Grada u 2009. godini Analizom potrošnje električne i toplinske energije za 2009. godinu obuhvadene su sljedede četiri zgrade u vlasništvu Grada:

Vrtid;

Zgrada gradske uprave;

Zgrada stare škole;

Zgrada komunalnog poduzeda. Kategorija zgrada u vlasništvu Grada broji 4 objekata ukupne površine 2 281,4 m². U 2009. godini u objektima ove kategorije potrošeno je 77 928,08 kWh električne energije, što daje specifičnu potrošnju od 34,16 kWh/m².

Parametri potrošnje toplinske energije podsektora zgrada u vlasništvu Grada prikazani su u tablici 3.1.


12

Tablica 3.1 Parametri potrošnje toplinske energije u podsektoru zgrada u vlasništvu grada

Energent Ukupna grijana površina

(m2)

Potrošnja toplinske energije (kWh)

Specifična potrošnja (kWh/m

2)

Lož ulje 2 281 824 466 361,39

U svim zgradama u vlasništvu grada kao energent za grijanje koristi se lož ulje. Na slici 3.1. prikazana je specifična potrošnja električne i toplinske energije zgrada u vlasništvu Grada, dok je struktura ukupne potrošnje energije podsektora zgradarstva prema energentima prikazana na slici 3.2.

Slika 3.1 Specifična potrošnja električne i toplinske energije zgrada u vlasništvu Grada

Slika 3.2 Struktura ukupne potrošnje energije potkategorije zgrada u vlasništvu Grada prema energentima


13

Provedena energetska analiza podsektora zgrada u vlasništvu Grada za 2009. godinu pokazuje da sve zgrade imaju visoke potencijale ušteda toplinske energije, te je stoga preporuka da se u objektima provedu detaljni energetske pregledi i predlože odgovarajude mjere energetske učinkovitosti. Jedini energent za grijanje zgrada u vlasništvu Grada je lož ulje, koji je na samo ekološki neprihvatljiv nego i vrlo visoke cijene. Preporuka je kotlovnice na lož ulje zamijeniti ekološki prihvatljivijim energentom, na pr. prirodnim plinom, pedima na pelete ili drvnu sječku i dr.

3.2 Analiza energetske potrošnje stambenog sektora Grada u 2009. godini Ukupna površina objekata u stambenom sektoru Grada u 2009. godini iznosi 282 565 m2. Prema podacima iz baze za naplatu komunalne naknade Grada, 2009. godine je na području Grada bilo 2 771 kudanstava.

Prema podacima iz Elektre Karlovac, 2009. godine u stambenom sektoru Grada je potrošeno 11 302 583 kWh električne energije, što daje specifičnu potrošnju električne energije od 40 kWh/m2. Prema podacima iz Grada i popisa stanovništva 2001. godine, najvedi dio kudanstava grije se na ogrjevno drvo. Dio kudanstava se grije iz vlastitih kotlovnica na drva, lož ulje i prirodni plin, a dio električnom energijom. Podaci o potrošnji energenata i toplinske energije na području Grada u 2009. godini, modelirani su sukladno potrošnji energenata prema Popisu stanovništva iz 2001. godine te prosječnoj specifičnoj potrošnji od 180 kWh/m2. U tablici 3.2. dani su parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada. Tablica 3.2 Parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada


(m2)



2)

Prirodni plin 28 256 5 086 163 180

Lož ulje 98 898 17 801 569 180

Ogrjevno drvo 123 311 22 196 014 180

Električna energija 32 099 5 780 019 180

Ukupno 282 565 50 863 765 180

Na slici 3.3 prikazana je zastupljenost pojedinih energenata za grijanje u kudanstvima.


14

Slika 3.3 Udio pojedinih energenata za grijanje u stambenom podsektoru Grada

U stambenom podsektoru grada najznačajnije energente predstavljaju ogrjevno drvo (44%) i lož ulje (35%). Nadalje, 11% kudanstava se grije na električnu energiju, a 10% na prirodni plin. Analiza energetske potrošnje stambenog podsektora Grada pokazuje veliki potencijal energetskih ušteda osobito toplinske energije. Imajudi u vidu da su prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, u ovisnosti o obliku zgrade, specifične potrošnje toplinske energije za nove stambene zgrade, ograničene na 51 do 95 kWh/m2, jasno je da postojedi stambeni fond troši značajno više i da de trebati poduzeti brojne mjere energetske učinkovitosti u cilju racionalizacije potrošnje i u konačnici, smanjenje emisija CO2 za više od 20% do 2020. godine.

3.3 Analiza energetske potrošnje u podsektoru komercijalnih i uslužnih djelatnosti Grada u 2009. godini

Podsektor komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada objekte ukupne površine 40 890,26 m2. Podaci o površini dobiveni su iz Grada prema računima za naplatu komunalne naknade.

Prema podacima iz Elektre Karlovac, u 2009. godini u komercijalnom i uslužnom sektoru Grada je potrošeno 2 044 513 kWh električne energije, što daje specifičnu potrošnju električne energije od 50 kWh/m2.

Zgrade u podsektoru komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada griju se lož uljem, ogrjevnim drvom, prirodnim plinom i električnom energijom. Podaci o potrošnji toplinske energije modelirani su sukladno podacima prema Popisu stanovništva iz 2001. godine te procijenjeni na temelju pretpostavljene iskustvene specifične potrošnje od 180 kWh/m2 za grijanje objekata slične namjene.

Dakle, prema procijenjenoj specifičnoj potrošnji od 180 kWh/m2 i podacima o potrošnji toplinske energije iz Popisa stanovništva 2001. godine, modelirana je potrošnja prirodnog plina, lož ulja,


15

ogrjevnog drva kao i potrošnja električne energije za grijanje u podsektoru komercijalnih i uslužnih djelatnosti.

U tablici 3.3 dani su parametri potrošnje toplinske energije u zgradama podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada. Tablica 3.3 Parametri potrošnje toplinske energije u podsektoru zgrada komercijalnih i uslužnih djelatnosti


(m2)



2)

Prirodni plin 8 378 1 508 115 180

Lož ulje 12 267 2 208 074 180

Ogrjevno drvo 10 223 1 840 062 180

Električna energija 10 022 1 803 993 180

Ukupno 40 890 7 360 243 180

Na slici 3.4 prikazana je zastupljenost pojedinih energenata za grijanje u komercijalnom i uslužnom sektoru.

Slika 3.4 Udio pojedinih energenata za grijanje u komercijalnom i uslužnom podsektoru Grada

U sektoru komercijalnih i uslužnih djelatnosti kao energente za grijanje koriste lož ulje (30%), ogrjevno drvo i električnu energiju (30%) te prirodni plin (20%).

Analiza energetske potrošnje komercijalnog i uslužnog podsektora Grada, pokazuje veliki potencijal energetskih ušteda električne i toplinske energije te de trebati poduzimati brojne mjere energetske učinkovitosti u cilju racionalizacije potrošnje i u konačnici, smanjenja emisija CO2 za više od 20% do 2020. godine.


16

3.4 Zaključak Prema rezultatima provedenih energetskih analiza u sektoru zgradarstva Grada, najviše energije troši podsektor kudanstva, zatim komercijalnih i uslužnih djelatnosti te podsektor zgrada u vlasništvu Grada (tablica 3.4. i slika 3.5).

Tablica 3.4 Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorima

VRSTA Broj

zgrada Ukupna površina

(m2)


Potrošnja električne energije (kWh)

ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA

UKUPNO 4 2 281 824 466 77 928

STAMBENE ZGRADE - KUDANSTVA

UKUPNO 2 771 282 564 50 863 765 11 302 584

ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI

UKUPNO 231 40.890 7 360 243,31 2 044 513

UKUPNO 3 006 325 736 59 048 474 13 425 025

Slika 3.5 Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorima

Udjeli pojedinog podsektora u ukupnoj potrošnji električne energije sektora zgradarstva prikazani su na slici 3.6, a toplinske na slici 3.7.


17

Slika 3.6 Struktura potrošnje električne energije sektora zgradarstvo po podsektorima

Slika 3.7 Struktura potrošnje toplinske energije sektora zgradarstvo po podsektorima

Načelni je zaključak provedene energetske analize sektora zgradarstva Grada da se provedbom raznih mjera energetske učinkovitosti mogu ostvariti značajne energetske i ekološke uštede. Detaljni prikaz mjera čija bi provedba rezultirala znatnim smanjenjem potrošnje toplinske i električne energije po podsektorima sektora zgradarstva Grada dan je u poglavlju 6.


18

4 Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa Grada u 2009. godini Za potrebe analize energetske potrošnje sektor prometa Grada podijeljen je na sljedede podsektore:

Vozni park u vlasništvu Grada;

Javni prijevoz na području Grada;

Osobna i komercijalna vozila. Relevantni podaci za analize o potrošnji goriva u sektoru prometa prikupljeni su iz sljededih izvora:

Gradska uprava Grada Ozlja;

Ministarstvo unutarnjih poslova;

Prijevoznička poduzeda;

HŽ putnički prijevoz. Na temelju prikupljenih podataka, za sve podsektore prometa određeni su sljededi parametri:

Opdi podaci o podsektoru;

Struktura voznog parka prema namjeni vozila;

Klasifikacija vozila prema vrsti korištenog goriva;

Potrošnja raznih vrsta goriva po podsektoru i kategorijama vozila unutar sektora.

4.1 Vozila u vlasništvu Grada Podsektor vozila u vlasništvu Grada obuhvada vozila u vlasništvu i korištenju Grada , gradskih tvrtki i gradskih ustanova. Vozni park u vlasništvu Grada uključuje osobne automobile te komercijalna vozila. Ukupni broj osobnih vozila iznosi 4, a komercijalnih 8. Komercijalna vozila prvenstveno su namijenjena za gospodarsku upotrebu, a obuhvadaju kategorije kombiniranih vozila te teretnih i radnih vozila. Komercijalna vozila koriste se tijekom obavljanja poslova različitih djelatnosti. Od ukupno 12 vozila u vlasništvu Grada, 8 ih kao gorivo koristi dizel, a ostatak benzin. Ukupne potrošnje goriva prikazane su u tablici 4.1. Tablica 4.1 Potrošnje goriva vozila u vlasništvu Grada

Vozila u vlasništvu Grada Broj vozila DIZEL (l) MOTORNI BENZIN (l)

Dizelska 8 28 163

Benzinska 4 4 914

Ukupno 12 28 163 4 914

Struktura voznog parka u vlasništvu Grada po kategorijama prikazana je na slici 4.1, dok je potrošnja goriva kategorije vozila u vlasništvu Grada prema vrsti goriva prikazana na slici 4.2.


19

Slika 4.1 Struktura voznog parka vozila u vlasništvu Grada po kategorijama

Slika 4.2 Struktura potrošnje goriva podsektora vozila u vlasništvu Grada prema vrsti goriva

4.2 Javni prijevoz na području Grada Javni prijevoz odvija se putem autobusnog i željezničkog prometa. Autobusni javni prijevoz ima ulogu gradskog i međugradskog prijevoza, dok željeznički prijevoz ima funkciju međugradskog prijevoza putnika i tereta.


20

4.2.1 Autobusni prijevoz

Na području Grada prometuju dva autobusna prijevoznika - Transturist Kladušan i Autotransport Karlovac. Transturist Kladušan provodi javni međugradski prijevoz te prijevoz djece s ukupno 8 dizelskih vozila (tablica 4.2.).

Tablica 4.2 Karakteristike voznog parka -Transturist Kladušan

JAVNI PRIJEVOZ PROMET - TRANSTURIST KLADUŠAN

2009. godina Broj dizelskih

vozila Broj raspoloživih

mjesta Potrošnja dizelskog

goriva (l) Prijeđeni

km Broj prevezenih

putnika

Javni prijevoz međugradski 2 100 11 000 29 000 1 000

Prijevoz djece 6 130 17 000 71 000 2 000

Autotransport Karlovac prometuje na ukupno 3 autobusne linije - Karlovac-Ozalj, Karlovac-Jaškovo, te Karlovac-Ozalj-Jurovski Brod.

Strukturu voznog parka čine gradski i prigradski autobusi- marke BMC PROBUS, MAN, prosječne starosti 5,2 godine. Korišteno pogonsko gorivo je dizel, a za sada ne postoje planovi nabavke novih autobusa i upotrebe ekološki prihvatljivijih goriva – stlačeni prirodni plin, biodizel, otpadno jestivo ulje i sl. Na području Grada postoji ukupno 18 autobusnih stajališta.

Karakteristike voznog parka Autotransporta Karlovac prikazane su u tablici 4.3.

Tablica 4.3 Karakteristike voznog parka Autotransporta Karlovac

JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA NA PODRUČJU GRADA OZLJA U 2009. GODINI*-AUTOTRANSPORT KARLOVAC

Broj vozila (radnim danom)

Broj dizelskih vozila

Broj putničkih mjesta (radnim danom)

Potrošnja dizelskog goriva (l)

Prijeđeni km

3 3 157 600 9 308 31 028

4.2.2 Željeznički prijevoz

Željeznički promet na području grada Ozlja se odvija prugom lokalnog značaja Karlovac – Bubnjarci – državna granica. Promet se obavlja za potrebe HŽ Putničkog prijevoza, a teretnog prometa nema. Prijevoz putnika se obavlja jednodijelnim motornim garniturama HŽ serije 7 122. Radi se o lokalnom prijevozu koji se odvija intenzivno radnim danom, a subotom i nedjeljom prometuje samo nekoliko vlakova.

Korisnici prijevoza na području grada Ozlja su radnici, učenici i studenti koji putuju iz Ozlja prema Karlovcu (i obrnuto) radi obavljanja svojih aktivnosti u gradu Karlovcu ili nastavka putovanja prema drugim destinacijama.

U tablici 4.4. prikazani su relevantni podaci o željezničkom prometu na području Grada u 2009. godini.


21

Tablica 4.4 Karakteristike i potrošnja goriva željezničkog prometa Grada

ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ

Godina Broj

vlakova Broj

mjesta

Prijeđeni kilometri u tisudama

Prevezeni putnici u tisudama

Putnički kilometri u tisudama

Godišnja potrošnja dizelskog goriva (t)

2009 4 656 316 608 61 459 61 948 817 714 53,5

4.2.3 Ukupna potrošnja goriva u podsektoru javnog prijevoza

Ukupna potrošnja goriva po kategorijama podsektora javnog prijevoza za 2009. godinu prikazana je u tablici 4.5. U javnom prijevozu Grada kao gorivo koristi se isključivo dizel.

Tablica 4.5 Potrošnja energenata u podsektoru javnog prijevoza

Kategorija Potrošnja energije, dizel (kWh)

Autobusni prijevoz 368 603

Željeznički prijevoz 634 510

UKUPNO 1 003 113

4.3 Osobna i komercijalna vozila

4.3.1 Opdi podaci

U 2009. godini je na području Grada ukupno registrirano 3 666 motornih vozila. Trend kretanja ukupnog broja registriranih vozila prikazan je slici 4.3, dok je trend kretanja broja osobnih vozila prikazan na slici 4.4.

Slika 4.3 Broj registriranih motornih vozila u Gradu u razdoblju od 2004. do 2009. godine


22

Slika 4.4 Broj registriranih osobnih vozila u Gradu u razdoblju od 2004. do 2009. godine

Kao što je i vidljivo iz grafova na slikama 4.3 i 4.4 od 2004. do 2009. godine uočljiv je trend rasta broja registriranih vozila.

Struktura registriranih vozila na području Grada prikazana je na slici 4.5.

Slika 4.5 Struktura registriranih vozila prema vrsti vozila u Gradu u 2009. godini

U ukupnom broju vozila podsektora osobnih i komercijalnih vozila u Gradu najzastupljenija su osobna vozila koja čine 66,99% od ukupnog broja vozila. Od ostalih vrsta vozila podsektora značajno su zastupljena teretna i radna vozila (26,9%), mopedi (3,85%), motocikli (2,05%) dok preostali udio otpada na kombinirana vozila (0,22%).


23

4.3.2 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila

Podaci o strukturi i ukupnoj potrošnji goriva iz osobnih i komercijalnih vozila nisu bili dostupni te je za potrebe ove analize izvršena procjena potrošnje goriva za navedene kategorije vozila, primjenom modela COPERT IV, razvijenog od strane Europske agencije za okoliš (European Environment Agency).

Podsektor osobnih i komercijalnih vozila Grada čine slijedede kategorije vozila: osobna vozila, teretna vozila te kombinirana vozila. Dobiveni statistički podaci o broju i vrsti registriranih vozila prilagođeni su i usklađeni s klasifikacijom računalnog programa COPERT IV.

Procjena potrošnje goriva za osobna i komercijalna vozila na području Grada dana je u tablici 4.6 i na slici 4.6.

Tablica 4.6 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila u 2009. godini

Potrošnja goriva, god.

Benzin (t) Dizel (t) UNP (t) Potrošnja goriva, kWh

Osobna vozila 541,6 258,1 11,0 9 914 961,6

Teretna i radna vozila

50,1 730,2 0,0 9 281 214,1

Mopedi i motocikli 13,8 0,0 0,0 171 105,8

Autobusi 0,0 0,0 0,0 0,0

UKUPNO 605,6 988,3 11,0 19 367 281,5

Slika 4.6 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila prema vrsti energenta

U podsektoru osobnih i komercijalnih vozila dizel i benzin su najzastupljenija gorivo čiji udjeli u ukupnoj potrošnji goriva ovog podsektora iznose 60% i 39%. Udio potrošnje UNP-a iznosi 1% ukupne potrošnje. Na slikama 4.7 i 4.8. prikazana je struktura potrošnje goriva podsektora osobna i komercijalna vozila prema kategorijama vozila i vrsti energenta.


24

Slika 4.7 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila prema kategorijama vozila i vrsti goriva

Slika 4.8 Potrošnja goriva podsektora osobna i komercijalna vozila po kategoriji vozila


25

4.4 Zaključak Provedena analiza potrošnje goriva sektora promet Grada u 2009. godini pokazuje da daleko najvedi udio potrošnje otpada na podsektor osobnih i komercijalnih vozila (sl. 4.9). U skladu s time, predložene mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz sektora prometa temelje se znatnim dijelom na smanjenju korištenja individualnog prijevoza (korištenja osobnih automobila) i preusmjeravanju građana na korištenje javnog gradskog prijevoza, ali i na obrazovanju i promociji o ekološki prihvatljivijim načinima vožnje.

Slika 4.9 Struktura potrošnje goriva po podsektorima sektora promet Grada

Na slici 4.10 prikazana je struktura potrošnje sektora promet prema vrsti energenta.

Slika 4.10 Struktura potrošnje različitih tipova goriva sektora promet u Gradu


26

Dizel je najznačajniji energent u sektoru prometa. U potrošnji sektora prometa dizelska goriva imaju udio od 62,8%, zatim slijedi motorni benzin sa udjelom od 36,5%, dok preostali udio od 0,7% otpada na UNP. Potrošnja goriva sektora promet po vrsti goriva i podsektorima prikazana je slikom 4.14.

Slika 4.11 Potrošnja goriva sektora promet po vrsti goriva i podsektorima

Ukupna potrošnja goriva sektora promet u 2009. godini iznosi 20 694 148,65 kWh, od čega 94 %

otpada na podsektor osobnih i komercijalnih vozila, 5 % na podsektor javnog prijevoza, a 1 % na

vozila u vlasništvu Grada.

Iz provedene analize vidljivo je da je podsektor osobnih i komercijalnih daleko najznačajniji, kako s aspekta energetske potrošnje tako i s aspekta potencijala energetskih ušteda. Stoga de i vedi dio predloženih mjera biti usmjeren na podsektor osobnih i komercijalnih vozila bez kojeg nede biti mogude ostvariti značajnije uštede u sektoru prometa.


27

5 Analiza energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete Grada u 2009.

godini

5.1 Uvod Karakteristično je za Grad Ozalj da je kompletna mreža javne rasvjete u vlasništvu Grada, što je pojednostavilo i ubrzalo proces prikupljanja potrebnih podataka, a sigurno de i olakšati provedbu identificiranih mjera energetske učinkovitosti. Potrebno je naglasiti da su svi ulazni podaci za analizu energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete Grada prikupljeni od nadležnog gradskog ureda, potpuno pouzdani i točni. Na temelju prikupljenih podataka, za sektor javne rasvjete Grada dani su sljededi parametri i karakteristike:

opdi podaci o sektoru javne rasvjete;

struktura električne mreže javne rasvjete ;

tipovi električnih izvora svjetlosti (sijalica);

kategorije električnih rasvjetnih tijela (svjetiljke);

ukupna potrošnja električne energije sektora (kWh).

5.2 Električna mreža javne rasvjete Grada Mrežu javne rasvjete čine uređaji za napajanje, kabeli i vodovi, stupovi, nosači svjetiljki, svjetiljke, izvori svjetlosti (žarulje) te uređaji za upravljanje i regulaciju, a vezana je na distribucijsku mrežu Hrvatske elektroprivrede (HEP). Upravljanje sustavom javne rasvjete vrši se iz centra HEP-a korištenjem mrežnog tonfrekvencijskog upravljanja (MTU), slanjem naredbe istovremeno na sve MTU prijemnike u trafostanicama ili razvodnim ormarima čime se istovremeno pali ili gasi rasvjeta. Električna javna rasvjeta Grada obuhvada 1 347 izvora svjetlosti. Prema vrsti izvora svjetlosti na užem području grada instalirano je:

- 1 183 živinih sijalica; - 164 visokotlačnih natrijevih sijalica.

Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti prikazana je na slici 5.1.


28

Slika 5.1 Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti

Strukturu javne rasvjete Grada čine vedinom živina rasvjetna tijela. Potrebno je istaknuti da čak oko 88% ukupno instalirane javne rasvjete čine ekološki neprihvatljive živine sijalice. Oko 12% instaliranih svjetiljaka javne rasvjete čine natrijeve žarulje. Živine svjetiljke imaju bitno nižu svjetlotehničku efikasnost, njihove optike nisu računalno projektirane, kvaliteta materijala je bitno lošija, sijalice su energetski neučinkovite, kradeg životnog vijeka i štetne za okoliš. Zbog navedenih se razloga, preporučuje postupna zamjena postojedih starih energetski neučinkovitih živinih rasvjetnih tijela novim energetski učinkovitijim i ekološki prihvatljivim (s visokotlačnim natrijevim izvorom svjetlosti) s propaljivačima manjih nazivnih snaga i elektronskim prigušnicama. Pregled potrošnje električne energije sustava javne rasvjete od 2005. do 2009. prikazan je na slici 5.2.

Slika 5.2 Potrošnja električne energije sustava javne rasvjete


29

Za napajanje javne rasvjete u 2009. godini ukupno je potrošeno 735 372 kWh električne energije.

5.3 Zaključak Svi prikupljeni podaci i provedene energetske analize sektora javne rasvjete pokazuju veliki potencijal uštede energije modernizacijom javne rasvjete u cilju energetski održivog razvitka sektora primjenjujudi suvremena, ekološka rješenja koja rezultiraju znatnim energetskim uštedama s jedne i velikom redukcijom svjetlosnog zagađenja s druge strane.


30

6 Referentni inventar emisija CO2 Grada Referentni inventar emisija CO2 Grada (u daljnjem tekstu Inventar) izrađen je za 2009. godinu koja je odabrana kao referentna godina. Glavni kriterij prilikom odabira referentne godine bila je raspoloživost podataka potrebnih za proračun emisija CO2. Nepouzdani podaci o energetskim potrošnjama i nužnost procjene emisija CO2 unijeli bi veliku nesigurnost u referentni inventar emisija što nije u skladu s principima metodologije propisane od strane Europske komisije. Inventar je obuhvatio tri sektora finalne potrošnje energije u Gradu: zgradarstvo, promet i javnu rasvjetu, a u skladu s klasifikacijom sektora prema preporukama Europske komisije. Proračunom su obuhvadene izravne (iz izgaranja goriva) i neizravne emisije (iz potrošnje električne i toplinske energije). Referentni inventar emisija CO2 izrađen je prema protokolu Međuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC) kao izvršnog tijela Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u provođenju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nation Framework Convention on Climate Change - UNFCCC). Hrvatska se ratificiranjem protokola iz Kyota 2007. godine obvezala na pradenje i izvještavanje o emisijama onečišdujudih tvari u atmosferu prema IPCC protokolu, pa je on kao nacionalno priznat protokol korišten i za izradu ovog Referentnog inventara emisija CO2. Kako za proračun neizravnih emisija od strane IPCC-a nije predložena metodologija, ona je razvijena u sklopu izrade ovog Inventara.

6.1 Referentni inventar emisija CO2 iz sektora zgradarstva Emisije CO2 iz sektora zgradarstva Grada obuhvadaju emisije iz potrošnje električne energije te emisije iz izgaranja goriva. Svi objekti sektora zgradarstva kao energente koriste ogrjevno drvo, lož ulje, prirodni plin i električnu energiju. Emisije iz izgaranja goriva proračunavaju se preko standardnih emisijskih faktora (prva razina proračuna IPCC metodologije), dok su za proračun emisija iz potrošnje električne energije određeni specifični emisijski faktori (tablica 6.1).

Tablica 6.1 Korišteni emisijski faktori za određivanje emisija CO2 iz sektora zgradarstva

ENERGENT Emisijski faktori, t/TJ

Jedinica CO2 CH4 N2O

Električna energija g CO2/kWhel 323 - -

Prirodni plin t/TJ 56,99 0,005 0,0001

Loživo ulje t/TJ 71,83 0,01 0,0006

Ogrjevno drvo t/TJ 0,00 0,3 0,004


31

Tablica 6.2 Emisije CO2 sektora zgradarstva Grada

ZGRADARSTVO -emisija (t CO2)

KATEGORIJA Loživo ulje Prirodni plin El. energija Ukupno

ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA 213 0 25 238

STANOVI - KUDANSTVA 4 605 1 043 5 518 11 165

KOMERCIJALNE I USLUŽNE DJELATNOSTI 571 309 1 243 2 123

ZGRADARSTVO UKUPNO 5 389 1 352 6 786 13 527

Slika 6.1 Emisije CO2 iz sektora zgradarstva

Najvedi udio u ukupnoj emisiji CO2 čini emisija iz električne energije s udjelom od 50%, a zatim slijedi emisija iz potrošnje lož ulja (40%) te emisija iz prirodnog plina (10%) (slika 6.2.). Promatrajudi podsektore unutar sektora zgradarstva najvedi udio u ukupnim emisijama čine stambene zgrade (82%), zatim zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti (16%) te zgrade u vlasništvu Grada (2%) (slika 6.3.).


32

Slika 6.2 Udio pojedinog energenta u ukupnoj emisiji CO2 iz sektora zgradarstva

Slika 6.3 Udio pojedinog podsektora u ukupnoj emisiji CO2 iz sektora zgradarstva


33

6.2 Referentni inventar emisija CO2 iz sektora prometa

6.2.1 Metodologija izrade Referentnog inventara emisija CO2 iz sektora prometa

U urbanim je sredinama sektor prometa, osobito cestovni promet, najznačajniji čimbenik onečišdenja zraka, koji u velikoj mjeri pridonosi stvaranju stakleničkih plinova - CO2, CH4 i N2O. Emisija CO2 iz motornih vozila ovisna je o brojnim parametrima od kojih su glavni kakvoda goriva, konstrukcijske izvedbe motora i vozila, režim vožnje, vanjski meteorološki uvjeti, održavanje motora i njegova starosti, i dr.

Referentni inventar emisija CO2 iz sektora prometa podijeljen je na tri osnovna podsektora:

emisije CO2 vozila u vlasništvu Grada;

emisije CO2 javnog prijevoza;

emisije CO2 osobnih i komercijalnih vozila.

6.2.2 Ukupne emisije CO2 iz sektora promet

Usporedba potrošene energije i pripadajudih emisija CO2 za podsektore prometa dana je u tablici 6.3.

Tablica 6.3 Ukupna emisija CO2 sektora promet

Emisija (t CO2)

UKUPNO Vozila u

vlasništvu Grada Javni prijevoz Osobna i

komercijalna vozila Ukupno

Motorni benzin 11,48 0,00 1 892,60 1 904,08

Dizel 74,01 266,81 3 117,62 3 458,45

LPG 0,00 0,00 33,01 33,01

Prirodni plin 0,00 0,00 0,00

Električna energija 0,00 0,00

Ukupno 85,49 266,81 5 043,24 5 395,55

Ukupna emisija CO2 sektora promet u 2009. godini iznosila je 5 395,55 t. Najvedi udio u ukupnoj emisiji CO2 čini emisija iz dizela s udjelom od 64%, a zatim slijedi emisija iz potrošnje motornog benzina (35%) te emisija iz LPG-a (1%) (slika 6.4.). Promatrajudi podsektore unutar sektora prometa najvedi udio u ukupnim emisijama čini podsektor osobna i komercijalna vozila (93%), zatim podesktor javnog prijevoza (5%) te vozila u vlasništvu Grada (2%) (slika 6.5.).


34

Slika 6.4 Udio pojedinog energenta u ukupnoj emisiji CO2 iz sektora promet

Slika 6.5 Udio pojedinog podsektora u ukupnoj emisiji CO2 iz sektora promet


35

6.3 Referentni inventar emisija CO2 iz sektora javne rasvjete Emisiju CO2 sektora javne rasvjete čini neizravna emisija CO2 zbog potrošnje električne energije mreže javne rasvjete. U tablici 6.4 dane su potrošnje električne energije i pripadajude emisije CO2 za električnu mrežu javne rasvjete. Tablica 6.4 Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO2 električne mreže javne rasvjete

Potrošnja električne energije Emisija

kWh t CO2

Javna rasvjeta - električna energija 735 372,00 237,52

Ukupna emisija sektora javne rasvjete iznosi 237,52 t CO2.

6.4 Ukupni referentni inventar emisija CO2

6.4.1 Energetske potrošnje sektora

Referentni inventar emisija CO2 za 2009. godinu obuhvada emisije CO2 iz sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete bazirane na energetskim potrošnjama pojedinih sektora (tablica 6.5 i slika 6.6). Tablica 6.5 Podjela energetske potrošnje pojedinih sektora po energentima

Energent

Potrošnja goriva TJ %

Promet Javna rasvjeta Zgradarstvo Ukupno po

energentima Udio po

energentima

Dizel 46,79 0,00 0,00 46,79 13,84%

Motorni benzin 27,17 0,00 0,00 27,17 8,04%

LPG 0,52 0,00 0,00 0,52 0,15%

Električna energija 0,00 2,65 75,63 78,28 23,16%

Lož ulje 0,00 0,00 75,03 75,03 22,19%

Prirodni plin 0,00 0,00 23,73 23,73 7,02%

Ogrjevno drvo 0,00 0,00 86,53 86,53 25,60%

UKUPNO 74,48 2,65 260,92 338,04

Udio pojedinog sektora, % 22,03% 0,78% 77,18%

Na slici 5.6. dana je raspodjela ukupne energetske potrošnje Grada po sektorima i energentima.


36

Slika 6.6 Raspodjela ukupne potrošnje energije po sektorima i energentima

Najvedi udio od 77,18% u ukupnoj potrošnji energije ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektor prometa s 22,03%. Ogrjevno drvo (86,53 TJ) je najzastupljeniji energent sektora zgradarstva, dok se u sektoru prometa najviše troši dizel ( 46,79 TJ).

6.4.2 Ukupne emisije CO2 na području Grada

Referenti inventar emisija CO2 obuhvada izravne emisije CO2 nastale izgaranjem goriva i neizravne emisije CO2 iz potrošnje električne i toplinske energije za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete. U tablici 6.6 prikazane su emisije CO2 po sektorima i energentima. Tablica 6.6 Emisija CO2 po sektorima i energentima

Energent

Emisija, tCO₂ %

Promet Javna rasvjeta Zgradarstvo Ukupno po

energentima Udio po

energentima

Dizel 3 458,45 0,00 0,00 3 458,45 18,05%

Motorni benzin 1 904,08 0,00 0,00 1 904,08 9,94%

LPG 33,01 0,00 0,00 33,01 0,17%

Električna energija 0,00 237,52 6 785,75 7 023,27 36,66%

Lož ulje 0,00 0,00 5 389,06 5 389,06 28,13%

Prirodni plin 0,00 0,00 1 352,29 1 352,29 7,06%

UKUPNO 5 395,55 237,52 13 527,10 19 160,17 100,00%

Udio pojedinog sektora, % 28,16% 1,24% 70,60% 100,00% /


37

Na slici 6.7. dan je skupni prikaz emisija CO2 po sektorima i energentima.

Slika 6.7 Prikaz emisije CO2 po sektorima i energentima

Najvedi udio od 70,60% u ukupnoj emisiji CO2 ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektor prometa s 28,16%. U sektoru zgradarstva najviše emisija uzrokuje potrošnja električne energije (6 785 t) a u sektoru prometa potrošnja dizelskog goriva ( 3 458 t).

6.5 Zaključak Poznata je činjenica da preko 50% ukupnih emisija stakleničkih plinova nastaje u gradovima i njihovim okolicama. Nadalje, procjenjuje se da u Europskoj uniji oko 80% stanovništva živi u gradovima. Iz svega navedenog može se zaključiti da je uloga gradskih vlasti iznimno važna za ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu okoliša na gradskoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Referentni inventar emisija grada za 2009. godinu obuhvada izravne (izgaranje goriva) i neizravne (potrošnja električne i toplinske energije) emisije CO2 iz tri sektora neposredne potrošnje energije: 1) zgradarstva 2) prometa i 3) javne rasvjete. Ukupna emisija CO2 iz promatranih sektora u Gradu iznosila je u 2009. godini 19 kt CO2.

Najvedi izvor emisije, kao i potrošnje energenata, je sektor zgradarstva s emisijom od 13,5 kt CO2, a slijedi ga sektor prometa s emisijom od 5,4 kt CO2. Emisija CO2 električne energije u 2009. godini iznosila je 7 kt CO2, što čini 36,66% ukupne emisije inventara. Dominantni izvori emisija, uz električnu energiju su lož ulje i dizel s emisijama od 5,3 kt CO2, 3,5 kt CO2.


38

7 Mjere za smanjenje emisija CO2 u Gradu Ozlju Prema razvijenoj metodologiji za izradu Akcijskog plana, a u skladu s preporukama Europske komisije, pregled mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO2 do 2020. godine sadrži identificirane mjere energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete Grada. Realizacijom predloženih mjera treba smanjiti emisije CO2 za minimalno 21% (indikativni cilj smanjenja) do 2020. godine.

Za potrebe ovog Akcijskog plana mjere za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete su prikazane u tabličnom obliku, pri čemu su svakoj mjeri pridruženi slijededi parametri:

kratki opis mjere i način provedbe

procjena očekivanih energetskih ušteda;

procjena smanjenja emisija CO2.

Mjere za sektore zgradarstva i prometa podijeljene su na nekoliko kategorija ovisno o podsektorima na koje se odnose kao i osnovnim namjenama i karakteristikama. Posebnu potkategoriju za sektore zgradarstva i prometa čine mjere koje proizlaze iz nacionalne legislative. Mjere za unapređenje energetske učinkovitosti javne rasvjete su, u odnosu na sektore zgradarstva i prometa, daleko malobrojnije i nisu podijeljene u potkategorije.

Identificirane mjere s pridruženim parametrima podijeljene su na slijedede kategorije:

mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora zgradarstva;

mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa;

mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora javne rasvjete.

7.1 Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora zgradarstva Zbog svoje važnosti za sigurnu i kvalitetnu opskrbu Grada toplinskom i električnom energijom s jedne te zbog svog demonstracijskog karaktera s druge strane posebno de biti razrađena mjera izgradnje područnog grijanja na biomasu za Grad Ozalj. Spomenuta de mjera biti prikazana u tabličnom prikazu sa sljededim pridruženim parametrima:

Vremenski okvir provedbe;

Tijelo zaduženo za provedbu;

Procjena investicijskih troškova;

Procjena očekivanih energetskih ušteda;

Procjena smanjenja emisija CO2;

Investicijski troškovi po ušteđenoj t CO2;

Mogudi izvori financijskih sredstava za provedbu;

Kratki opis mjere i način provedbe.


39

Tablica 7.1 Izgradnja sustava područnog grijanja na biomasu za Grad Ozalj

Ime mjere/aktivnost Izgradnja sustava područnog grijanje na biomasu za Grad Ozalj

Zadužen za provedbu Grad Ozalj REGEA

Početak/kraj provedbe (godine) 2012/2014

Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)

5 500 000 kn

Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva) Mjerom se nede ostvariti direktne energetske uštede, ali de se zamjenom lož ulja biomasom postidi znatno smanjenje emisija CO2.

Procjena smanjenja emisije (t CO2) 413,8

Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO2) 13 291

Izvor sredstava za provedbu IPARD program

Kratki opis/komentar Mjera predviđa izgradnju sustava područnog grijanja na biomasu za uži centar Grada Ozlja. Predviđena je ugradnja kotla snage 800 kW te izgradnja mreže centraliziranog toplinskog sustava za povezivanje potrošača. Proizvedena toplinska energija iz sustava na biomasu određena je uz pretpostavljeni broj vršnih sati rada od 2000 sati godišnje te iznosi 1.600 MWh. Smanjenje emisije CO2 izračunato je uz pretpostavljenu zamjenu postojedeg energenta koji se koristi za grijanje odnosno lož ulja s biomasom.

U tablici 7.2 dan je prikaz mjera za smanjenje emisija CO2 iz sektora zgradarstva, podijeljenih u četiri kategorije:

1. Promocija, obrazovanje i promjena ponašanja; 2. Zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada; 3. Stambene zgrade - kudanstva; 4. Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti.

Tablica 7.2 Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru zgradarstva

REDNI BROJ I OPIS MJERE

PROCJENA ENERGETSKIH UŠTEDA (MWh)

PROCJENA SMANJENJA EMISIJA (t CO2)

1. KATEGORIJA: Promocija, obrazovanje i promjena ponašanja 1. Obrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u

vlasništvu Grada: Mjera obuhvada cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode:

Organizacija obrazovnih radionica o načinima uštede energije;

Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, brošura, postera, naljepnica, i sl.)

Organizacija tribina, i slično. Prema iskustvima drugih europskih gradova pretpostavljeno je da de kontinuirane obrazovne, promotivne i informativne aktivnosti u narednom desetogodišnjem razdoblju rezultirati uštedom toplinske energije od 13% i električne od 10% u odnosu na referentnu 2009. godinu u zgradama u vlasništvu Grada. Procjena troškova iznosi 20 000 kn godišnje, odnosno ukupno 180 000 kn.

107,2 toplinske energije 7,8 električne energije

30,24 t CO2

2. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane Mjera obuhvada cijeli niz promotivnih i obrazovnih aktivnosti koje se provode na redovnoj osnovi:

Otvaranje EE info-kutaka u raznim dijelovima Grada;

10 480 toplinske energije

2 108,54 t CO2


40

Postavljanje info-vitrina u razne dijelove Grada;

Kontinuirano informiranje potrošača o načinima energetskih ušteda i aktualnim energetskim temama;

Provedba tematskih promotivno-informativnih kampanja za podizanje svijesti građana o energetskoj učinkovitosti u zgradama;

Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije;

Obrazovne kampanje o projektiranju, izgradnji i korištenju zgrada na održivi način za ciljne grupe građana;

Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije;

Organizacija Energetskog dana Grada Ozlja svake godine. Uštede energije provedbom mjera usmjerenih na podizanje svijesti i obrazovanje raznih ciljnih grupa je veoma teško izraziti kvantitativno. Prema iskustvima drugih europskih gradova, kontinuirana provedba obrazovnih, informativnih i promotivnih mjera, u razdoblju od 2011. do 2020. godini u Gradu de rezultirati uštedama od 18% toplinske i 13% električne energije u stambenom i uslužno-komercijalnom sektoru. Procjena troškova iznosi 30 000 kn godišnje, odnosno ukupno 270 000 kn.

1 735 električne energije

1. KATEGORIJA: ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA 3. Uvođenje solarnih kolektora na zgrade u vlasništvu Grada Sve zgrade u vlasništvu Grada do 2020. godine ugradit de solarne kolektore za pripremu tople vode – ukupno 4 zgrade. Očekivana ušteda toplinske energije za pripremu tople vode iznosi 7%. Investicijski troškovi iznose cca 240 000 kn.

57,7 toplinske energije

14,92 t CO2

4. Postavljanje termometara u svakoj prostoriji u zgradama u vlasništvu Grada Postavljanjem termometra na zidu u svakoj prostoriji (uredi, vrtidi, itd.) omoguduje se uvid u temperaturno stanje i mogudnost upravljanja temperaturom pravilnim provjetravanjem prostorije te regulacijom grijanja/hlađenja prostorije. Mjera osim samog postavljanja termometra na zidu u svakoj prostoriji obuhvada i informativno-obrazovne aktivnosti:

Na zidu pokraj termometra de biti zalijepljena naljepnica s tekstom: ''±1°C ŠTEDI DO 6% ENERGIJE'',

Postavljanju termometara de prethoditi radionica za korisnike zgrada o načinima štednje energije u njihovim zgradama,

Korisnicima zgrada de biti distribuirani prigodni letci o načinima štednje energije.

Procjena ukupnih investicijskih troškova, uz pretpostavljenih 140 prostorija u svim zgradama u vlasništvu Grada iznosi cca 1 400 kn. Prema stranim iskustvima, ova de mjera rezultirati s 3% smanjenjem toplinske energije u zgradama u vlasništvu Grada. Prijedlog je da se s realizacijom ove mjere krene što prije jer nije zahtjevna niti financijski nije izvedbeno.


6,39 t CO2

5.Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za 2 zgrade u vlasništvu Grada Kompletna obnova toplinske izolacije vanjske ovojnice i krovišta 2 zgrada u vlasništvu Grada. Ukupna površina zgrada koja de se toplinski izolirati iznosi oko 1 200 m

2. Procijenjena ušteda toplinske energije je oko 80 kWh/m

2, a investicijski

troškovi oko 150 kn/m2 što ukupno iznosi 180 000 kn.

96 toplinske energije

24,82 t CO2

6. Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u zgradi gradske tvrtke – Komunalno Ozalj d.o.o. Ukupna grijana površina zgrada na kojoj de se provoditi ugradnja visokoučinkovitih prozora iznosi oko 540 m

2. Procijenjena ušteda toplinske

energije oko 35 kWh/m2, a investicija oko 200 kn/m

2 što ukupno iznosi 108 000

kn.


4,89 t CO2

7.Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada do 2020. godine, ukupne grijane površine 2 281 m

2. Na temelju rezultata vedeg broja provedenih

energetskih pregleda u zgradama javne namjene prosječan broj radijatora iznosi 0.0517 radijatora/m

2. Ova bi mjera obuhvatila ugradnju 118 termostatska seta na

radijatore. Očekivana ušteda toplinske energije iznosi 16 kWh/m2, a cijena


9,44 t CO2


41

termostatskog seta cca 320 kn. Ukupna investicija za provedbu mjere je 37 760 kn. Za školske i zdravstvene ustanove predviđeni su antivandalni termostatski ventili.

8. Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu Grada Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja za sve zgrade u vlasništvu Grada putem uvođenja Zelene javne nabave. Kriteriji pri kupovini uređaja trebaju biti unaprijed definirani i standardizirani posebnim Pravilnikom, a svi novi uređaji trebaju zadovoljavati kriterije. Potencijal uštede električne energije ove mjere za zgrade u vlasništvu Grada je 3,5% do 2020. godine. Za uspješnu realizaciju ove mjere nije potrebna početna investicija, ved samo donošenje Odluke Gradskog vijeda.

2,7 električne energije

0,87 t CO2

9. Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu Grada Prema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u kudanstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je da do 2016. godine prestane proizvodnja klasičnih žarulja sa žarnom što de rezultirati zamjenom svih klasičnih, štednim žaruljama. Predlaže se zamjena svih klasičnih žarulja u zgradama u vlasništvu Grada štednim žaruljama do 2017. godine. Ova de mjera rezultirati 3% smanjenjem ukupne potrošnje električne energije do 2020. godine u zgradama u vlasništvu Grada. Provedba ove mjere ne zahtjeva dodatne troškove.


0,74 t CO2

10. Energetski pregledi sve 4 zgrade u vlasništvu Grada U skladu s Metodologijom izrade energetskih pregleda zgrada propisanom od strane Ministarstva graditeljstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja biti de izrađeni detaljni energetski pregledi 4 zgrada u vlasništvu Grada. Na osnovu provedenih energetskih analiza identificiraju se konkretne energetsko-ekonomski optimalne mjere energetske učinkovitosti s pripadajudim periodima povrata investicije. Izrada energetskih pregleda je, sigurno, najdjelotvornija pripremna aktivnost i temelj za budude uspješno planiranje projekata energetske učinkovitosti u zgradama. Cijena provedbe energetskog pregleda zgrada je definirana Odlukom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva sukladno kojoj ukupna investicija provedbe ove mjere iznosi 16 000 kn. Procjena je da de uspješna provedba ove mjere u konačnici rezultirati energetskim uštedama toplinske i električne energije od 2% do 2020. godine.

16,5 toplinske energije 1,6 električne energije

4,78 t CO2

11. Izgradnja malih fotonaponskih sustava (do 30 kW) na krovovima zgrada u vlasništvu grada Zgrade u vlasništvu Grada (vrtidi, uprava, itd.) gdje postoje optimalni uvjeti osunčanosti krova te montaže fotonaponskog sustava (cca 2 objekata) opremit de se fotonaponskim sustavima instalirane snage do 30 kW. Za sve objekte de se ishoditi status povlaštenog proizvođača el. energije iz OIE te de se tako proizvedena el. energija po povlaštenoj tarifi isporučivati HEP-u, što de znatno smanjiti period povrata investicije. Gruba procjena investicijskih troškova iznosi cca 130 000 kn. Procjenjuje se instalacija fotonaponskih sustava ukupne snage oko 58,3 kW na oko 220 m

2 površine krovova, što daje proizvodnju el. energije od

35 000 kWh godišnje.

35 električne energije

11,305 t CO2

2. KATEGORIJA: STAMBENI SEKTOR GRADA (KUDANSTVA) 12.Rekonstrukcija toplinske zaštite vanjske ovojnice i sanacija krovišta stambenih zgrada (obiteljskih kuda) Mjera obuhvada rekonstrukciju toplinske zaštite vanjske ovojnice i sanaciju krovišta cca 30% stambenih zgrada na području Grada. Stambeni fond u 2009. godini iznosi 2 771 kudanstava, površine 282 565 m

2. Mjera bi se do 2020. provela

u dijelu stambenog sektora Grada površine cca 85 000 m2. Prijedlog je da se

odaberu stambene zgrade i obiteljske kude nezadovoljavajude toplinske zaštite i generalno, loših konstrukcijskih karakteristika. Procijenjena ušteda toplinske energije je oko 80 kWh/m

2, a investicijski troškovi

oko 150 kn/m2. Za uspješnu realizaciju ove mjere trebati de izraditi ESCO model

i/ili model subvencioniranja prema kojem de dio troškova snositi Grad, dio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a dio sami građani. Ukupni investicijski


1 004,51 t CO2


42

troškovi provedbe mjere iznose 12 750 000 kn.

13. Ugradnja solarnih sustava u 200 kudanstava Mjera obuhvada ugradnju ukupno 200 solarnih kolektorskih sustava za kude/stanove do 2020. godine. Za uspješnu realizaciju ove mjere trebati de izraditi ESCO model i/ili model subvencioniranja prema kojem de dio troškova snositi Grad, dio Karlovačka županija, dio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a dio sami građani. Prijedlog je da se mjera subvencionira u skladu s natječajem: I ja mogu imati solarne kolektore! koji Karlovačka županija uspješno provodi ved nekoliko godina. Uz solarne kolektore, mogu se sufinancirati i dizalice topline, sustavi etažnog grijanja na biomasu i dr. 1 120 000 kn iznosi ukupna investicija projekta.


119,36 t CO2

14.Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama Ugradnja termostatskih setova u 30% stambenih zgrada na području Grada do 2020. godine, ukupne grijane površine 85 000 m

2. Uz pretpostavku da prosječan

broj radijatora u kudanstvima iznosi 0.072 radijatora/m2, ova bi mjera obuhvatila

ugradnju 6 120 termostatska seta. Očekivana ušteda toplinske energije iznosi 16 kWh/m

2, a prosječna cijena termostatskog seta s ugradnjom cca 260 kn, što daje

ukupne investicijske troškove u iznosu od 1 591 200 kn. Za uspješnu realizaciju ove mjere trebati de izraditi ESCO model i/ili model subvencioniranja prema kojem de dio troškova ugradnje termostatskih setova u kudanstva snositi Grad, dio Karlovačka županija, dio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a dio sami građani.


200,9 t CO2

15.Zamjena kudanskih uređaja energetski učinkovitima, energetskog razreda A Prema GFK analizama navika hrvatskih kudanstava, vedina glavnih kudanskih uređaja se u prosjeku mijenja novim modelima svakih 6 godina. Uz pretpostavku da u prosječnom kudanstvu cca 73% električne energije otpada na rad raznih električnih uređaja a cca 27% na rasvjetu, na rad električnih uređaja u 2009. godini potrošeno je 8 256 MWh električne energije. Uz pretpostavku da de u promatranom 9 godišnjem razdoblju bar 60% kudanstava promijeniti kudanske uređaje prosječno 35% učinkovitijima ukupna ušteda električne energije u 2020. de iznositi 1732,7 MWh. Troškove nije mogude procijeniti.

1 732,7 električne energije

559,66 t CO2

16. Uvođenje štednih žarulja u sva kudanstva Prema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u privatnim domadinstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je da de se do 2016. godine prestati proizvoditi klasične žarulje sa žarnom niti te de se sve klasične žarulje zamijeniti štednima. Uz pretpostavku da se u prosječnom kudanstvu Grada cca 27% električne energije troši na rasvjetu, u 2009. godini je u tu svrhu potrošeno 3 052 MWh električne energije. Prosječna štedna žarulja troši i do 80% manje električne energije od klasične, čime de se u kudanstvima Grada do 2020. godine ukupno uštedjeti 2 442 MWh. Provedba ove mjere ne zahtjeva dodatne troškove.

2 442 električne energije

788,77 t CO2

17.Izgradnja malih fotonaponskih sustava (do 30 kW) na krovovima stambenih zgrada Grad de poticati postavljanje fotonaponskih sustava na stambene zgrade gdje postoje optimalni uvjeti osunčanosti krova uz relativno jednostavnu montažu. Pretpostavka je da de se do 2020. godine cca 13 objekata opremiti fotonaponskim sustavima instalirane snage do 30 kW. Grad Ozalj, u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom SZ Hrvatske, pružiti de podršku u stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora u skladu s istoimenim Pravilnikom. Ishođenjem statusa povlaštenog proizvođača el. energije iz OI tako proizvedena el. energija, po povlaštenoj de se tarifi prodavati HEP-u. Procjenjuje se da de biti instalirani fotonaponski sustavi ukupne snage oko 175 kW na oko 1.325 m

2 površine krovova, što daje proizvodnju el. energije od 210.000

kWh godišnje. Investicija iznosi oko 350 000 kn, prema važedih cijenama na tržištu.


67,83 t CO2

3. KATEGORIJA: KOMERCIJALNO-USLUŽNI SEKTOR ZGRADA 18. Ugradnja solarnih sustava na zgrade komercijalno-uslužnih djelatnosti Grad de poticati postavljanje solarnih sustava na zgrade komercijalno-uslužnih djelatnosti kroz aktivnu kampanju o prednostima i isplativosti ove mjere prvenstveno u uslužnom sektoru (hoteli, restorani i dr.). Grad de u suradnji s


102,37 t CO2


43

Regionalnom energetskom agencijom SZ Hrvatske pružati stručnu podršku u provedbi ove mjere. Pretpostavka je da se uspješnom realizacijom ove mjere do 2020. godine može uštedjeti oko 7% toplinske energije sektora. Investicijske troškove je nemogude procijeniti bez analize zatečenog stanja i pripadajude investicijske studije.

19. Ugradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektor Prema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u kudanstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je da de se do 2016. godine prestati proizvoditi klasične žarulje sa žarnom niti, te de se sve klasične žarulje zamijeniti štednima. U skladu s dosadašnjim iskustvima, procijenjene uštede električne energije iznose 17% ukupne potrošnje električne energije ovog podsektora u 2009. godini – 348 MWh. U skladu s navedenim zamjena žarulja sa žarnom niti štednim žaruljama bit de za cjelokupni komercijalni i uslužni sektor, nametnuta tržišnim kretanjima. Provedba ove mjere ne zahtjeva dodatne troškove.


112,4 t CO2

20.Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energije Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju toplinske energije. Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizu radi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe. Pretpostavka je da de se provedbom ove mjere potrošnja toplinske energije ovog podsektora smanjiti za 12%. Provedba ove mjere ne zahtjeva inicijalne investicijske troškove, a konačne je troškove u ovom trenutku nemogude procijeniti.


175,52 t CO2

21. Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za izgradnju novih niskoenergetskih i pasivnih zgrada u komercijalnom i uslužnom sektoru Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektoru izgrađene prema niskoenergetskom standardu (potrebna energija za grijanje ≤ 45 kWh/m

2) za 30% a prema pasivnom

standardu (potrebna energija za grijanje ≤ 15 kWh/m2) za 50% od ukupnog iznosa

komunalnog doprinosa. Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizu radi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe. Pretpostavka je da de se provedbom ove mjere potrošnja toplinske energije ovog podsektora smanjiti za 15%. Provedba ove mjere ne zahtjeva inicijalne investicijske troškove, a konačne je troškove u ovom trenutku nemogude procijeniti.


219,45 t CO2

7.2 Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa U tablici 7.3 dan je prikaz mjera za smanjenje emisija CO2 iz sektora prometa, podijeljenih u pet kategorija:

Legislativne i planske mjere;

Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti;

Osobna i komercijalna vozila;

Vozila u vlasništvu Grada;

Javni prijevoz.

Kategorija legislativnih i planskih mjera sadrži mjere i aktivnosti koje proizlaze iz zakonskih obaveza te one vezane uz planiranje projekata za poboljšanje prometne infrastrukture, bolju regulaciju prometa, povedanje sigurnosti i slično.


44

Tablica 7.3 Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa

REDNI BROJ I OPIS MJERE

PROCJENA ENERGETSKIH UŠTEDA


1. KATEGORIJA: LEGISLATIVNE I PLANSKE MJERE 1. Udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Ozlja do 2020. godine prema Strategiji energetskog razvitka RH (NN 130/09) i Zakonu o biogorivima (NN 65/09, NN 145/10, NN 26/11) Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 130/09) te Zakon o biogorivima (NN 65/09, NN 145/10, NN 26/11) propisuju cilj korištenja biogoriva od 10% ukupne potrošnje goriva u sektoru prometa do 2020. godine za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, a što je u skladu s novom EU Direktivom o promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora (EC Directive 2009/28/EC). Prema odredbama Zakona o biogorivima Vlada RH odnosno nadležna ministarstva donijet de niz propisa i podzakonskih akata kojima de se detaljnije regulirati svi aspekti potrebni za ostvarenje navedenog cilja, uključujudi i financijske poticajne mehanizme. Iako donošenje tih propisa nije u nadležnosti gradova, njihova uspješna provedba de do 2020. godine značajno reducirati i emisije CO2 iz sektora prometa u Gradu. Ukupna potrošnja sektora promet u Gradu Ozlju je u 2009. godini iznosila 46,8 TJ dizela i 27,2 TJ benzina. Provedba ove mjere ne zahtjeva inicijalne investicijske troškove.

5,6 TJ dizela 3,2 TJ benzina

638,15 t CO2

2. KATEGORIJA: Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 2. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti u cilju unapređenja kvalitete prometa i smanjenja emisija CO2 obuhvadaju sljedede:

1. Promocija car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila; 2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto

škole); 3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva; 4. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o

korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogudnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva;

5. Organizacija Tjedna mobilnosti u Gradu (Mobility Week); 6. Organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i

istraživanja, distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr.; 7. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila; 8. Kampanja: Biciklom je zdravije!

U skladu s dosadašnjim iskustvima u razvijenim europskim gradovima, kontinuirane promotivne, obrazovne i informativne aktivnosti i kampanje de u devetogodišnjem razdoblju do 2020. godine rezultirati ukupnom uštedom goriva u sektoru prometa Grada od 6%. Procjena troškova iznosi cca 25 000 kn godišnje, ukupno 225 000 kn.


319,08 t CO2

3. KATEGORIJA: JAVNI PRIJEVOZ NA PODRUČJU GRADA

3.Skupina mjera za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa na području Grada Mjere za poboljšanje kvalitete željezničkog javnog prijevoza na području Grada Ozlja:

a. Izgradnja i modernizacija željezničke infrastrukture u Gradu; b. Obnova pruge i modernizacija vlakova; c. Subvencioniranje voznih karata i mjesečnih pokaza određenim

grupama građana (učenicima, studentima, umirovljenicima i dr.);

Provedba skupine mjera za poboljšanje željezničkog prometa u Gradu nede direktno utjecati na smanjenje emisija CO2 ved kroz smanjeno korištenje osobnih vozila. Pretpostavka je da de poboljšanjem javnog željezničkog prijevoza, cca 30%


374,38 t CO2


45

građana manje koristiti osobne automobile i time smanjiti godišnju potrošnju za 7,5%. Ukupna potrošnja osobnih vozila u 2009. godini je iznosila 42 TJ dizela i 27 TJ benzina. Zbog velike kompleksnosti i kapitalnih troškova, bez detaljnih investicijskih studija ne može se dati niti gruba procjena investicijskih troškova pojedine mjere.

4.Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada obuhvada sljedede aktivnosti:

Kontinuirano održavanje biciklističkih staza na čitavom području Grada U sklopu provedbe mjere potrebno je:

urediti i označiti biciklističke staze u Gradu;

izraditi panoe s kartama označenih biciklističkih staza;

smanjiti broj mogudih nesreda biciklista odvajanjem biciklističkih staza od prometnica namijenih motornim vozilima gdje god je to mogude;

u blizini željezničkog kolodvora ili na nekoj drugoj prometnoj lokaciji u Gradu izgraditi garažu za bicikle opremljenu video nadzorom kako bi se spriječile krađe;

osigurati servis i omoguditi i ostavljanje privatnih bicikala u garaži;

nabaviti bicikle koji de se iznajmljivati pri čemu ved pri nabavci treba voditi računa da bicikli trebaju biti opremljeni uređajima za zaštitu od krađe;

promovirati i poticati korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva posebno na kratkim udaljenosti;

kontinuirano održavati biciklističke staze na čitavom području Grada;

kontinuirano provoditi programe i edukaciju o prednostima biciklističkog prijevoza u vrtidima, školama, tribinama za građanstvo,

osmisliti i provoditi kampanju „Biciklom je zdravije!“ U skladu sa stranim iskustvima, ova bi grupa mjera u devetogodišnjem razdoblju indirektno smanjila potrošnju goriva osobnih i komercijalnih vozila za 3%. Za procjenu troškova ove vrlo složene mjere nužno je provesti dodatne analize i izraditi studiju izvodljivosti.


149,89 t CO2


46

7.3 Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora javne rasvjete Mjere za unapređenje energetske učinkovitosti javne rasvjete su, u odnosu na sektore zgradarstva i prometa, daleko malobrojnije i nisu podijeljene u potkategorije (tablica 7.4) Tablica 7.4 Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru javne rasvjete

REDNI BROJ I OPIS MJERE PROCJENA ENERGETSKIH UŠTEDA (MWh)


1. Rekonstrukcija i modernizacija javne rasvjete Grada Ozlja Projektom je predviđena modernizacija postojede javne rasvjete grada Ozlja kao i

proširivanje javne rasvjete sa dva nova mjerna mjesta u Poslovnoj zoni Lug i Etno

parku. Projekt obuhvada ugradnju 514 svjetiljki sa sijalicom NaVT snaga 70 W i

150 W te ugrađenom lokalnom regulacijom u svaku svjetiljku.

U sklopu projekta Modernizacija javne rasvjete – Grad Ozalj, za glavnu

prometnicu ugradit de se 142 svjetiljke tipa SELENIUM SGP340 SON-T150/100W II

FG ST 48/60, sa ravnim kaljenim staklom, komplet sa žaruljom i ugrađenim

automatskim preklopnim uređajem Chronosense, predspojnim spravama,

kompenzirana na cosφ=0,95, komplet, u zaštiti IP 66 za optički i predspojni dio, ili

tipa 5CX 622 E-1PS0408 CX 100 COMFORT, sa ravnim staklom, komplet sa

žaruljom 150 W i ugrađenim predspojnim spravama i bežičnim digitalnim

regulatorom snage, kompenzirana na cosφ=0,95, komplet, u zaštiti IP 66 za

optički i predspojni dio.

Za sporedne prometnice u naseljima ugraditi de se 350 svjetiljki tipa MALAGA SGS

103 SON-T70/50W ZRM U6M II MR SP, sa ravnim kaljenim staklom, komplet sa

žaruljom i ugrađenim automatskim preklopnim uređajem ZRM U6M i

predspojnim spravama, kompenzirana na cosφ=0,95, komplet, jednostruko u

zaštiti IP 65 za optički i IP 45 za predspojni dio ili tipa 5CX 622 E-1MS0408 CX 100

COMFORT sa ravnim staklom, komplet sa žaruljom 70W sa ugrađenim

predspojnim spravama i bežičnim digitalnim regulatorom snage, kompenzirana

na cosφ=0,95, komplet, u zaštiti IP 66 za optički i predspojni dio.

Također de se ugraditi 22 nove urbane svjetiljke tipa GPS300 SON-70W, komplet

sa žaruljom, predspojnim spravama, kompenzirana na cosφ=0,95, komplet., u

zaštiti IP 65, za montažu na kandelabar. Od postojedeg stanja ostaje samo 12

reflektora snage 250 W svaki.

Projekt je u sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 40% ukupne investicije (1 942 008,72 kn).


48,69 t CO2


47

8 Procjena smanjenja emisija CO2 za identificirane mjere do 2020. godine

8.1 Uvodna razmatranja Za potrebe procjene smanjenja emisija CO2 do 2020. godine za identificirane mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Ozlju prikazane u prošlom poglavlju izrađene su projekcije kretanja energetskih potrošnji i emisija do 2020. godine za dva scenarija: scenarij bez mjera i scenarij s mjerama. Scenarij bez mjera je temeljni scenarij koji pretpostavlja porast energetske potrošnje prepuštene tržišnim kretanjima i navikama potrošača, bez sustavne provedbe mjera energetske učinkovitosti, ali uz pretpostavku uobičajene primjene novih, tehnološki naprednijih proizvoda kako se tijekom vremena pojavljuju na tržištu. Scenarij s mjerama pretpostavlja smanjenje energetskih potrošnji i pripadajudih emisija CO2 do 2020. godine provedbom identificiranih mjera energetske učinkovitosti u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete.

8.2 Projekcije emisija CO2 iz sektora prometa Scenarij bez mjera za sektor prometa izrađen je uz pretpostavku da de do 2020. godine omjer stanovnika po osobnom vozilu dostidi razinu od 1,9 stanovnika po osobnom vozilu. U 2009. godini omjer stanovnika po osobnom vozilu u Gradu Ozlju iznosio je 2,87 stanovnika po osobnom vozilu. Prosječna razina u 2008. godini za zemlje Europske Unije iznosila je 2,1 stanovnika/osobnom vozilu1. Broj stanovnika Grada Ozlja u 2020. godini procijenjen je na 5 851. Procjena broja stanovnika napravljena je na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku (Popisi stanovništva 2001. i 2011.). S obzirom na udio osobnih vozila u 2009. godini i prognozi broja stanovnika Grada do 2020. godine, ukupan broj cestovnih vozila (tablica 8.1) procijenjen je na 4 596. Tablica 8.1 Procjena broja vozila

broj vozila 2009 udio pojedine vrste vozila u 2009 (%) projekcija vozila u 2020.

Osobna vozila 2 456 66,99% 3 079

Teretna i radna vozila 994 27,11% 1 246

Mopedi i motocikli 216 5,89% 271

Ukupan broj vozila 3 666 100,00% 4 596

Detaljna raspodjela voznog parka osobnih vozila, teretnih vozila, autobusa te motocikala potrebna za COPERT model napravljena je uz pretpostavku da de udio pojedine vrste vozila u voznom parku biti jednak udjelu te vrste vozila u Republici Hrvatskoj u 2009. godini. Pretpostavljeno je da su ostali

1 Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišdene tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do

kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine,(NN 152/09)


48

parametri (pređeni put, brzina po kategorijama, temperatura…) potrebni za proračun konstantni, tj. jednaki parametrima korištenim u proračunu emisija za 2009. godinu. COPERT modelom proračunate su potrošnje goriva i emisija CO2 pojedinih vrsta vozila scenarija bez mjera (tablica 8.2). Projekcija emisije voznog parka u vlasništvu Grada procijenjena je uz pretpostavku da de udio emisije toga sektora biti jednak udjelu iz 2009. godine. Tablica 8.2 Projekcija potrošnje energije i emisije za 2020. godinu za scenarij bez mjera

Projekcije sektora promet Scenarij bez mjera

Potrošnja energije Emisija

TJ MWh t CO2

Osobna i komercijalna vozila

benzin 32,14 8 928,30 2 252,30

dizel 50,19 13 942,80 3 709,80

UNP 0,63 174,80 40,20

UKUPNO 82,97 23 045,90 6 002,30

Vozila u vlasništvu Grada

benzin 0,20 56,20 14,20

dizel 1,19 330,60 88,00

UNP 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 1,39 386,80 102,20

Javni gradski prijevoz

dizel 4,30 1 193,30 317,50

električna energija 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 4,30 1 193,30 317,50

UKUPNO sektor PROMET 88,65 24 626,00 6 422,00

Izrada scenarija s mjerama bazira se na procjeni smanjenja energetske potrošnje sektora prometa u 2020. godini prema mjerama prikazanim u prošlom poglavlju. Mjere su podijeljene po podsektorima te su za svaku mjeru izračunate uštede i potencijali smanjenja emisije CO2 (tablica 8.3). Na slici 8.1 prikazan je doprinos potencijala smanjenja emisija svakog podsektora ukupnom potencijalu sektora promet.


49

Tablica 8.3 Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjere

MJERE I POTENCIJALI SMANJENJA SEKTORA PROMET

uštede smanjenje emisija

benzin dizel UNP el. energija benzin dizel UNP el. energija

TJ TJ TJ TJ t CO2 t CO2 t CO2 t CO2

Legislativne i planske mjere

Udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Ozlja do 2020. godine prema Strategiji energetskog razvitka RH (NN 130/09) i Zakonu o biogorivima (NN 65/09, NN 145/10, NN 26/11) 3,20 5,60 0,00 0,00 224,26 413,90 0,00 0,00

UKUPNO 3,20 5,60 0,00 0,00 224,26 413,90 0,00 0,00

Promotivne i obrazovne aktivnosti, nacionalna legislativa

Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 1,60 2,80 0,00 0,00 112,13 206,95 0,00 0,00

UKUPNO 1,60 2,80 0,00 0,00 112,13 206,95 0,00 0,00

Javni prijevoz

Skupina mjera za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa na području Grada 2,02 3,15 0,00 0,00 141,56 232,82 0,00 0,00

Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada 0,81 1,26 0,00 0,00 56,76 93,13 0,00 0,00

UKUPNO 2,83 4,41 0,00 0,00 198,33 325,94 0,00 0,00

UKUPNO SEKTOR PROMET

7,63 12,81 0,00 0,00 534,71 946,79 0,00 0,00

20,44 1 481,50


50

Slika 8.1 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 sektora promet

Ukupan potencijal smanjenja emisija sektora promet iznosi 1 481,50 t CO2. Legislativne i planske mjere, kao i promotivne i obrazovne aktivnosti, nacionalna legislativa najvedim dijelom odnose se na sektor osobnih i komercijalnih vozila, te de se njihov udio pribrojiti sektoru osobnih i komercijalnih vozila. Prema tome, podsektor osobna i komercijalna vozila doprinosi ukupnom potencijalu sa 64,61%, što iznosi 957,23 t CO2 dok javni prijevoz doprinosi sa 35,39% što u t CO2 iznosi 524,27. Scenarij s mjerama izrađen je na način da su u obzir uzete mjere prikazane u tablici 8.3, pri čemu je emisija scenarija s mjerama izračunata kao razlika emisije scenarija bez mjera i potencijala smanjenja. U tablici 8.4 prikazane su potrošnje energije te emisije scenarija s mjerama za sektor prometa. Tablica 8.4 Projekcija potrošnje energije i emisija za 2020. godinu za scenarij s mjerama

Projekcije sektora promet Scenarij s mjerama

Potrošnja energije Emisija

TJ t CO2

Osobna i komercijalna vozila

benzin 24,51 1717,59

dizel 37,38 2763,01

UNP 0,63 40,20

UKUPNO 62,53 4 520,80

Vozila u vlasništvu Grada

benzin 0,20 14,20

dizel 1,19 88,00

UNP 0,00 0,00

UKUPNO 1,39 102,20

Javni gradski prijevoz

dizel 4,30 317,50

električna energija 0,00 0,00

UKUPNO 4,30 317,50

UKUPNO sektor PROMET 68,21 4 940,50


51

Usporedbom scenarija bez mjera i scenarija s mjerama može se zaključiti da je emisija scenarija s mjerama za 23,07% manja. Uspoređujudi emisiju scenarija s mjerama s emisijom iz 2009. godine proizlazi da je ista manja za 8,44%. Ukupne emisije i potrošnje energije oba scenarija uz usporedbu sa emisijom 2009. godine prikazana je u tablici 8.5 i na slici 8.2. Tablica 8.5 Projekcije sektora promet po scenarijima

Scenarij

Potrošnja energije, TJ % u odnosu na 2009

Emisija t CO2 %u odnosu na 2009 2009 2020 2009 2020

Scenarij bez mjera 74,49 88,65 19,01 5 396,14 6422,00 19,01

Scenarij s mjerama 74,49 68,21 -8,43 5 396,14 4940,50 -8,44

Slika 8.2 Usporedba projekcija emisija s emisijom 2009. godine sektora promet


52

8.3 Projekcije emisija CO2 iz sektora zgradarstva Preko poznate potrošnje energenata u 2009. godini te očekivanog porasta potrošnje do 2020. godine izrađen je scenarij bez mjera za sektor zgradarstva. Projekcije potrošnje energenata te pripadajuda emisija prikazani su u tablicama 8.6 i 8.7. Tablica 8.6 Potrošnja energenata scenarija bez mjera sektora zgradarstvo

KATEGORIJA

Potrošnja energije (MWh), 2020.

Električna energija Prirodni plin Lož ulje Biomasa



4 272 1 674 2 451 2 043

STAMBENE ZGRADE - KUDANSTVA 18 620 5 544 19 404 24 194

UKUPNO 22 974 7 218 22 720 26 236

Tablica 8.7 Projekcija emisije CO2 scenarija bez mjera sektora zgradarstvo

KATEGORIJA

Emisija CO2 (t), 2020

Električna energija Prirodni plin Lož ulje Biomasa



1 380 343 634 0

STAMBENE ZGRADE - KUDANSTVA 6 014 1 137 5 018 0

UKUPNO 7 421 1 481 5 875 0

Da bi se izradio scenarij s mjerama bilo je potrebno odrediti uštede u energiji ostvarive do 2020. godine provedbom mjera prikazanih u prethodnom poglavlju. Mjere su podijeljene po sektorima te su za svaku mjeru izračunate uštede i potencijali smanjenja emisije CO2 (tablice 8.8 i 8.9). Na slici 8.3 prikazan je doprinos potencijala smanjenja emisija svakog podsektora ukupnom potencijalu sektora zgradarstvo.


53

Tablica 8.8 Uštede u odnosu na BAU scenarij sektora zgradarstvo

Sektor

Mjera

Procjena uštede MWh

Električna energija

Toplinska energija, ukupno

Prirodni plin

Lož ulje Električna energija -

toplina

Ogrjevno drvo

SEKTOR ZGRADARSTVA

Izgradnja sustava područnog grijanje na biomasu za Grad Ozalj 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

ZGRADE U VLASNIŠTVU

GRADA

Obrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu Grada 7,80 107,20 0,00 107,20 0,00 0,00

Uvođenje solarnih kolektora na zgrade u vlasništvu Grada 0,00 57,70 0,00 57,70 0,00 0,00

Postavljanje termometara u svakoj prostoriji u zgradama u vlasništvu Grada 0,00 24,70 0,00 24,70 0,00 0,00

Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za 2 zgrade u vlasništvu Grada 0,00 96,00 0,00 96,00 0,00 0,00

Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u zgradi gradske tvrtke – Komunalno Ozalj d.o.o. 0,00 18,90 0,00 18,90 0,00 0,00

Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 36,50 0,00 36,50 0,00 0,00

Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu 2,70 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu Grada 2,30 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Energetski pregledi svih 4 zgrada u vlasništvu Grada 1,60 16,50 0,00 16,50 0,00 0,00

Izgradnja malih fotonaponskih sustava (do 30 kW) na krovovima zgrada u vlasništvu Grada 35,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 49,40 357,50 0,00 357,50 0,00 0,00

STAMBENI SEKTOR

Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane 1 735,00 10 480,00 1 047,96 3 667,85 1 190,91 4 573,27

Rekonstrukcija toplinske zaštite vanjske ovojnice i sanacija krovišta stambenih zgrada (obiteljskih kuda) 0,00 6 800,00 679,98 2 379,90 772,73 2 967,39

Ugradnja solarnih sustava u 200 kudanstava 0,00 808,00 80,80 282,79 91,82 352,60

Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama 0,00 1 360,00 136,00 475,98 154,55 593,48

Zamjena kudanskih uređaja energetski učinkovitima, energetskog razreda A 1 732,70 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Uvođenje štednih žarulja u sva kudanstva 2 442,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Izgradnja malih fotonaponskih sustava (do 30 kW) na krovovima stambenih zgrada 210,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 6 119,70 19 448,00 1 944,73 6 806,52 2 210,01 8 486,74

KOMERCIJALNI I USLUŽNI SEKTOR

Ugradnja solarnih sustava na zgrade komercijalno-uslužnih djelatnosti 0,00 515,00 105,52 154,50 126,23 128,75

Ugradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektor 348,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energije 0,00 883,00 180,92 264,90 216,42 220,75

Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za izgradnju novih niskoenergetskih i pasivnih zgrada u komercijalnom i uslužnom sektoru 0,00 1 104,00 226,21 331,20 270,59 276,00

UKUPNO 348,00 2 502,00 512,65 750,60 613,24 625,51

UKUPNO SEKTOR ZGRADARSTVA 6 517,10 22 307,50 2 457,38 7 914,62 2 823,25 9 112,25


54

Tablica 8.9 Potencijali smanjenja emisije CO2 sektora zgradarstvo

Sektor Mjera

Procjena smanjenja emisija CO2 (t)

Električna energija

Toplinska energija, ukupno

Prirodni plin

Lož ulje Električna energija -

toplina

Ogrjevno drvo

SEKTOR ZGRADARSTVA

Izgradnja sustava područnog grijanje na biomasu za Grad Ozalj 0,00 413,80 0,00 413,80 0,00 0,00

UKUPNO 0,00 413,80 0,00 413,80 0,00 0,00

ZGRADE U VLASNIŠTVU

GRADA

Obrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu Grada 2,52 27,72 0,00 27,72 0,00 0,00

Uvođenje solarnih kolektora na zgrade u vlasništvu Grada 0,00 14,92 0,00 14,92 0,00 0,00

Postavljanje termometara u svakoj prostoriji u zgradama u vlasništvu Grada 0,00 6,39 0,00 6,39 0,00 0,00

Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za 2 zgrade u vlasništvu Grada 0,00 24,82 0,00 24,82 0,00 0,00

Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u zgradi gradske tvrtke – Komunalno Ozalj d.o.o. 0,00 4,89 0,00 4,89 0,00 0,00

Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 9,44 0,00 9,44 0,00 0,00

Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu 0,87 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu Grada 0,74 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Energetski pregledi svih 4 zgrada u vlasništvu Grada 0,52 4,27 0,00 4,27 0,00 0,00

Izgradnja malih fotonaponskih sustava (do 30 kW) na krovovima zgrada u vlasništvu Grada 11,31 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 15,96 92,45 0,00 92,45 0,00 0,00

STAMBENI SEKTOR

Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane 560,41 1 548,13 215,00 948,46 384,67 0,00

Rekonstrukcija toplinske zaštite vanjske ovojnice i sanacija krovišta stambenih zgrada (obiteljskih kuda) 0,00 1 004,51 139,51 615,41 249,59 0,00

Ugradnja solarnih sustava u 200 kudanstava 0,00 119,36 16,58 73,13 29,66 0,00

Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama 0,00 200,90 27,90 123,08 49,92 0,00

Zamjena kudanskih uređaja energetski učinkovitima, energetskog razreda A 559,66 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Uvođenje štednih žarulja u sva kudanstva 788,77 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Izgradnja malih fotonaponskih sustava (do 30 kW) na krovovima stambenih zgrada 67,83 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 1 976,66 2 872,91 398,99 1 760,08 713,83 0,00

KOMERCIJALNI I USLUŽNI SEKTOR

Ugradnja solarnih sustava na zgrade komercijalno-uslužnih djelatnosti 0,00 102,37 21,65 39,95 40,77 0,00

Ugradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektor 112,40 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energije 0,00 175,52 37,12 68,50 69,90 0,00

Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za izgradnju novih niskoenergetskih i pasivnih zgrada u komercijalnom i uslužnom sektoru 0,00 219,45 46,41 85,64 87,40 0,00

UKUPNO 112,40 497,35 105,18 194,10 198,08 0,00

UKUPNO SEKTOR ZGRADARSTVA 2 105,02 3 876,50 504,17 2 460,43 911,91 0,00


55

Slika 8.3 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 sektora zgradarstvo Grada Ozlja

Ukupan potencijal smanjenja emisija sektora zgradarstvo iznosi 5 981,52 t CO2. Stambeni sektor doprinosi potencijalu sa 81,08% što u t CO2 iznosu 4 849,57. Mjera izgradnje sustava područnog grijanja na biomasu za Grad Ozalj koja utječe na sve podsektore zgradarstva doprinosi potencijalu sa 6,92% odnosno 413,80 t CO2. Zgrade komercijalnog i uslužnog sektora doprinose sa 10,19% tj. 609,75 t CO2, dok ostatak od 1,81% odnosno 108,40 t CO2 pripada zgradama u vlasništvu Grada. Scenarij s mjerama kreiran je na način da su u obzir uzete mjere prikazane u tablicama 8.7 i 8.8. Emisija scenarija s mjerama određena je kao razlika emisije scenarija bez mjera i potencijala smanjenja. U tablici 8.10 prikazane su potrošnje energije, a u tablici 8.11 emisije scenarija s mjerama. Tablica 8.10 Potrošnja energenata scenarija s mjerama sektora zgradarstvo

KATEGORIJA

Potrošnja energije (MWh), Scenarij s mjerama, 2020.

Električna energija Prirodni plin Lož ulje Ogrjevno drvo

ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA 32,40 0,00 508,20 0,00


3 310,56 1 161,35 1 700,40 1 416,99

STAMBENE ZGRADE - KUDANSTVA 10 290,29 3 599,17 12 597,18 15 706,96

UKUPNO 13 633,25 4 760,52 14 805,78 17 123,95

Tablica 8.11 Projekcija emisije CO2 scenarija s mjerama sektora zgradarstvo

KATEGORIJA

Smanjenje emisije CO2 (t), Scenarij s mjerama, 2020.

Električna energija Prirodni plin Lož ulje Ogrjevno drvo

ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA 10,44 0,00 131,45 0,00


1 069,32 238,22 301,77 0

STAMBENE ZGRADE - KUDANSTVA 3 323,80 738,41 2 981,65 0,00

UKUPNO 4 403,57 976,63 3 414,87 0,00


56

U tablicama 8.8 i 8.9 prikazane su uštede i potencijali smanjenja za svaku mjeru zasebno. Usporedbom scenarija bez mjera sa scenarijem s mjerama može se zaključiti da je emisija scenarija s mjerama za 40,48% manja. Uspoređujudi emisiju scenarija s mjerama s emisijom 2009. godine proizlazi da je ista manja za 34,98% od emisije 2009. godine. Ukupne emisije i potrošnje energije oba scenarija uz usporedbu sa emisijom 2009. godine prikazana je u tablici 8.12 i na slici 8.4. Tablica 8.12 Projekcije sektora zgradarstvo po scenarijima

Scenarij

Potrošnja energije, MWh % u odnosu na 2009

Emisija t CO2 %u odnosu na 2009 2009 2020 2009 2020

Scenarij bez mjera 72 473,50 79 148,10 9,21 13 527,10 14 776,60 9,24

Scenarij s mjerama 72 473,50 50 323,50 -30,56 13 527,10 8 795,08 -34,98

Slika 8.4 Usporedba projekcija emisija s emisijom 2009. godine sektora zgradarstvo

8.4 Projekcije emisija CO2 iz sektora javna rasvjeta Preko poznate potrošnje električne energije iz sektora javne rasvjete Grada Ozlja u 2009. godini te očekivanog porasta potrošnje do 2020. godine kreiran je scenarij bez mjera. Projekcije potrošnje električne energije sektora javne rasvjete do 2020. godine te pripadajuda emisija CO2 prikazani su u tablici 8.13. Tablica 8.13 Potrošnja električne energije i emisija CO2 scenarija bez mjera sektora javna rasvjeta

Javna rasvjeta Potrošnja energije

2009., MWh

Porast potrošnje električne energije u

MWh u 2020.

Potrošnja energije u 2020. BAU scenarija, MWh

Emisija BAU scenarija,

t CO2

Električna energija 735,37 147,03 882,40 285,00


57

Scenarijem s mjerama obuhvadena je jedna mjera, za koju su potencijali energetskih ušteda i pripadajudih emisija CO2 prikazani u tablici 8.14. Tablica 8.14 Popis mjera te pripadajude uštede i potencijal smanjenja emisije CO2 sektora javna rasvjeta

Naziv mjere Procjena uštede

MWh Potencijal smanjenja

emisije t CO2

Rekonstrukcija i modernizacija javne rasvjete Grada Ozlja 150,74 48,69

UKUPNO 150,74 48,69

Ukupan potencijal smanjenja emisija CO2 sektora javna rasvjeta Grada Ozlja do 2020. godine iznosi 48,69 t CO2 . Uspoređujudi emisiju CO2 scenarija s mjerama s emisijom iz 2009. godine proizlazi da je ista manja za 0,51% od emisije 2009. godine. Ukupna emisija i potrošnja energije oba scenarija uz usporedbu s emisijom 2009. godine prikazana je u tablici 8.15. Tablica 8.15 Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijima

Scenarij

Potrošnja energije, MWh % u odnosu na 2009.

Emisija t CO2 % u odnosu na 2009. 2009 2020 2009 2020

Scenarij bez mjera 735,37 882,40 19,99 237,52 285,00 19,99

Scenarij s mjerama 735,37 731,66 -0,50 237,52 236,31 -0,51

8.5 Ukupne projekcije emisije CO2 inventara Grada Ozlja Projekcije emisija CO2 izrađene su za sva tri sektora finalne potrošnje energije Grada Ozlja: promet, zgradarstvo i javnu rasvjetu. Prilikom izrade projekcija korišteni su emisijski faktori istovjetni onima korištenima pri izradi Inventara za baznu godinu, premda faktori za određivanje neizravnih emisija CO2 variraju od godine do godine s obzirom na način proizvodnje električne i toplinske energije. Pri procjeni tih emisija nije uzeta u obzir činjenica da je Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske predviđena izgradnja dvije TE na ugljen te jedne plinske elektrane do 2020. godine, što uvelike utječe na emisijski faktor, prvenstveno električne energije. Tablica 8.16 daje pregled ukupnih emisija inventara po sektorima za scenarij bez mjera i scenarij s mjerama. Najvedi udio u ukupnim emisijama scenarija bez mjera, kao i u scenariju sa mjerama ima sektor zgradarstva. Udio zgradarstva u ukupnim emisijama scenarija bez mjera iznosi 68,78%, dok udio u scenariju s mjerama iznosi 62,95%. Udio sektora promet u emisijama scenarija bez mjera iznosi 29,89%, dok u scenariju s mjerama taj udio iznosi 35,36%. Iz priloženih udjela može se zaključiti da je zgradarstvo sektor s najvedim potencijalom smanjenja emisije CO2 (tablica 8.16 i slika 8.5). Emisija scenarija s mjerama tog sektora smanjena je za 34,98% u odnosu na 2009. godinu. Emisija sektora promet smanjena je za 8,44%, dok je emisija sektora javne rasvjete smanjena za 0,51% u odnosu na emisiju bazne godine. Ukupno smanjenje inventara u odnosu na baznu godinu iznosi 27,08%.


58

Tablica 8.16 Projekcije emisije Inventara za scenarij bez mjera i scenarij s mjerama

Scenarij Sektor

Emisija t CO₂ % u odnosu na 2009 2009 2020

Scenarij bez mjera

Promet 5 396,14 6 422 19,01

Zgradarstvo 13 527,1 14 776,6 9,24

Javna rasvjeta 237,52 285 19,99

UKUPNO 19 160,76 21 483,6 12,12

Scenarij s mjerama

Promet 5 396,14 4 940,50 -8,44

Zgradarstvo 13 527,1 8 795,08 -34,98

Javna rasvjeta 237,52 236,31 -0,51

UKUPNO 19 160,76 13 971,89 -27,08

Ukupna emisija scenarija bez mjera iznosi 21 483,6 t CO2, što je u odnosu na 2009. godinu povedanje od 12,12%. Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorima u 2020. godini prikazani su u tablici 8.17. Tablica 8.17 Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorima

Sektor Potencijal smanjenja, t CO₂ Udio u ukupnom potencijalu, %

Promet 1 481,50 19,72

Zgradarstvo 5 981,52 79,63

Javna rasvjeta 48,69 0,65

UKUPNO 7 511,71 100,00

Slika 8.5 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 (%) Inventara po sektorima


59

Ukupni potencijali smanjenja emisija u 2020. godini za Grad Ozalj iznosi 7 511,71 t CO2. Zgradarstvo je sektor s najvedim potencijalom smanjenja emisija koji iznosi 5 981,52 t CO2, što je ekvivalentno udjelu od 79,63%. Potencijal smanjenja emisije sektora promet iznosi 1 481,50 t CO2, što prikazano preko udjela iznosi 19,72%. Najmanji udio od 0,65% u odnosu na ukupni potencijal ima sektor javne rasvjete. Na slici 8.6 prikazane su ukupne emisije CO2 u 2020. godini za scenarij bez mjera i scenarij s mjerama te usporedba s emisijom iz 2009. godine i indikativnim ciljem.

Slika 8.6 Ukupne projekcije emisije CO2 po scenarijima

Predloženi indikativni cilj smanjenja emisije CO2 je 21% u 2020. godini, u odnosu na emisiju 2009. godine što je ekvivalentno emisiji od 15 137,00 t CO2 (crna crta na slici 8.6). Ukupna emisija scenarija s mjerama u 2020. godini iznosi 13 971,89 t CO2 što je za 1 165,11 t CO2 ispod predloženog cilja.

8.6 Zaključak Grad Ozalj se potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika uključio u europsku inicijativu za smanjenje emisije stakleničkih plinova i predložila indikativni cilj smanjenja emisije CO2 od 21% (15 137,00 t CO2) u 2020. godini, u odnosu na emisiju 2009. godinu. Za potrebe procjene smanjenja emisija CO2 u 2020. godini za identificirane mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Ozlju izrađene su projekcije kretanja energetskih potrošnji i emisija u 2020. godini za dva scenarija: scenarij bez mjera i scenarij s mjerama. Emisija scenarija bez mjera u 2020. godini iznosit de 21 483,60 t CO2, što je za 6 346,60 t CO2, odnosno za 41,93% više od predloženog indikativnog cilja te se može zaključiti da bez primjene mjera predloženi cilj nede modi biti ostvaren. No, ako se primjene sve predviđene mjere, emisija scenarija s mjerama iznosit de 13 971,89 t CO2, što je za 1 165,11 t CO2 ispod predloženog indikativnog cilja. Uz provedbu svih predviđenih mjera emisija CO2 u 2020. godini bila bi manja od indikativnog cilja za 6,08% što znači da nije nužno provesti sve identificirane mjere za postizanje cilja smanjenja emisije od 21%.


60

9 Mehanizmi financiranja provedbe Akcijskog plana Grad Ozalj ima na raspolaganju značajne izvore za financiranje predloženih mjera i aktivnosti u obliku bespovratnih sredstava kroz razne programe Europske unije. Ovdje je važno naglasiti da de se spomenuti izvori dodatno povedati ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju čime de joj na raspolaganju biti i sredstva strukturnih fondova (tablica 7.1). Za korištenje sredstava iz raznih programa EU potreban je znatan angažman u vidu prijavljivanja pojedinih projekata na veliki broj natječaja u okviru raznih programa. Nužne predradnje uključuju jačanje ljudskih kapaciteta kroz osnivanja posebnih radnih grupa unutar gradskih uprava koje de pratiti otvorene natječaje te izrađivati projektne prijedloge u skladu s propisanim uputama.

Tablica 9.1 Pregled mogudih izvora financiranja provedbe Akcijskog plana

Izvor financiranja

Vrsta Maksimalni

iznos Udio u ukupnim troškovima (%)

Godina u kojoj su

sredstva na raspolaganju

Proračun grada Vlastita sredstva - 100 2011.

ESCO model Vlastita sredstva/privatni kapital Nije

određen 100 2011.

HBOR Kredit/vlastita sredstva Nije

određen 50 2011.

FZOEU Bespovratna sredstva 1 400 000

kn po projektu

40 2011.

IPA 1 Pomod u tranziciji i jačanje institucija

Bespovratna sredstva/vlastita sredstva

Nije određen

85 2010.-2013.

IPA 2 Prekogranična suradnja Hrvatska-Slovenija

Bespovratna sredstva/ vlastita sredstva

300 000 Eur

po projektu

85 2010.-2013.

CIP, IEE Bespovratna sredstva/ vlastita

sredstva

2,5 mil Eur

po projektu 75 2011.

FP 7, Suradnja Bespovratna sredstva/ vlastita

sredstva 32,4 mlrd

Eur ukupno 75 2007.-2013.


61

Izvor financiranja

Vrsta Maksimalni

iznos Udio u ukupnim troškovima (%)

Godina u kojoj su

sredstva na raspolaganju

CONCERTO Bespovratna sredstva/ vlastita

sredstva

150 mil Eur

ukupno 50-100 2007.-2013.

ELENA Bespovratna sredstva 15 mil Eur


WeBSEDFF Kredit/ vlastita sredstva 6 mil Eur

po projektu 35-65 2011.

Otvoreni regionalni fond za OIE i EE

Bespovratna sredstva/ vlastita sredstva

400 000 Eur

po projektu

50-100 2008.-2011.

Europska investicijska banka (EIB)

Kredit/ vlastita sredstva

Nije određen

50-100 2011.

Europska banka za obnovu i razvoj

Kredit/ vlastita sredstva 230 mil Eur


Green for growth fund – Southeast Europe

Kredit/ vlastita sredstva 10 mil Eur

po projektu 60-70 2011.


62

10 Pradenje i kontrola provedbe Akcijskog plana Kontinuirano pradenje, kontrola te izvještavanje o postignutim rezultatima iznimno je važna komponenta Procesa pripreme, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada. Svi gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika imaju obvezu svake dvije godine pripremiti i dostaviti Europskoj komisiji Izvještaj o provedbi Akcijskog plana (u daljem tekstu Izvještaj) koji bi uz detaljan opis provedenih mjera i aktivnosti te postignutih rezultata, trebao sadržavati i Kontrolni inventar emisija CO2 (eng. MEI – Monitoring Emission Inventory). Usporedba Referentnog inventara emisija CO2 za 2009. godinu i Kontrolnog inventara emisija za neku od sljededih godina jednoznačno de pokazati koliko je stvarno smanjenje emisija CO2 u Gradu, te dati odgovor na pitanje da li je provedba Akcijskog plana uspješna ili ne. Iako je preliminarna preporuka Europske komisije bila da se kontrolni inventari emisija CO2 pripremaju svake dvije, zbog zahtjevnosti postupka trenutno se razmatra mogudnost vremenskog perioda od 4 godine. Jedna od preporuka Europske komisije je da se naizmjence svake 2 godine priprema Akcijski izvještaj bez inventara emisija CO2 a svake 4 Implementacijski izvještaj s inventarom emisija CO2. Akcijski i Implementacijski izvještaji de se razlikovati utoliko što de prvi dati kvalitativne informacije o implementiranim mjerama i aktivnostima, ostvarenim energetskim uštedama i smanjenjima emisija CO2 dok de u slučaju Implementacijskog izvještaja informacije biti kvantitativne. Oba izvještaja trebaju sadržavati analizu dinamike i uspješnosti provedbe identificiranih mjera kao i prijedloge korektivnih mjera za sve one slučajeve kad se provedba mjera iz Akcijskog plana pokazala neizvedivom ili su izostali očekivani pozitivni rezultati. U cilju jednostavnije izrade Izvještaja te usporedivosti rezultata Europska de komisija pripremiti službene obrasce za oba tipa izvještaja (spomenuti de se obrasci modi podidi na službenoj Internet stranici Sporazuma gradonačelnika: www.eumayors.eu) Proces pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana treba se istovremeno odvijati na nekoliko razina:

Pradenje dinamike provedbe konkretnih mjera energetske učinkovitosti prema Planu mjera i aktivnosti;

Pradenje uspješnosti provedbe projekata prema Planu;

Pradenje i kontrola postavljenih ciljeva energetskih ušteda za svaku pojedinu mjeru unutar Plana;

Pradenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO2 za svaku mjeru prema Planu,

Pradenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO2 po sektorima potrošnje (zgradarstvo, promet i javna rasvjeta) u odnosu na referentnu, 2009. godinu;

Pradenje ukupno postignutih smanjenja emisija CO2 u Gradu u odnosu na referentnu, 2009. godinu.

Pradenje dinamike i uspješnosti provedbe Akcijskog plana provodit de Energetski savjet, koji može, ukoliko se, zbog obima posla, ukaže potreba, osnovati Radnu grupu za pradenje i kontrolu provedbe Akcijskog plana. Izrada uspješne metodologije pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana Grada je vrlo kompleksan zadatak, čiji je prvi korak odrediti indikatore, odnosno koji de se parametri i na koji način pratiti.

http://www.eumayors.eu/


63

11 Zaključci i preporuke Grad Ozalj je među prvim gradovima u Hrvatskoj pristupio Sporazumu gradonačelnika prepoznavši važnost i mogudnosti ove značajne inicijative Europske komisije. Izradom Akcijskog plana energetski održivog razvitka, Grad Ozalj je ispunio jednu od glavnih obveza preuzetu pristupanjem Sporazumu gradonačelnika. Osnovni cilj Akcijskog plana bio je identificirati konkretne mjere za sektore neposredne energetske potrošnje Grada čija de realizacija do 2020. godine rezultirati smanjenjem emisija CO2 za više od 20% u odnosu na referentnu 2009. godinu. Metodologija izrade ovog Akcijskog plana u skladu je sa smjernicama Europske komisije, pri čemu treba spomenuti da su djelatnici Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske aktivno sudjelovali u pripremi i razradi spomenutih smjernica što je na razini cijele Europske unije koordinirano od strane Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (EC Joint Research Centre). Sektori neposredne energetske potrošnje Grada su, u skladu s preporukama Europske komisije zgradarstvo, promet i javna rasvjeta za koje su provedene detaljne energetske analize i izrađen pripadajudi Referentni inventar emisija CO2. Za potrebe detaljne energetske analize, sektor zgradarstva je podijeljen na sljededa tri podsektora:

zgrade u vlasništvu Grada;

stambeni sektor na području Grada;

zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada. Sektor prometa sadrži tri podsektora:

vozni park u vlasništvu Grada;

javni prijevoz na području Grada;

osobna i komercijalna vozila. Ukupna potrošnja energije sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Ozlju u 2009. godini iznosi oko 337 TJ, od čega se 260 TJ (77%) troši u zgradarstvu, 74,5 TJ (22%) u prometu, a 2,7 TJ u sektoru javne rasvjete (0,8%). Ukupna emisija CO2 u Gradu u 2009. godini iznosila je 19,1 kt CO2. Najvedi izvor emisije CO2 je sektor zgradarstva s emisijom od 13,5 kt CO2 (70,6%), slijedi ga sektor prometa s emisijom od 5,4 kt CO2 (28%), dok je emisija iz sektora javne rasvjete najmanja i iznosi 0,2 kt CO2 (1,24%). Na osnovu provedenih energetskih analiza i konkretne situacije u Gradu identificirane su mjere podijeljene u 3 glavne grupe prema sektoru neposredne potrošnje:

mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora zgradarstva;

mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa;

mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora javne rasvjete.

Zbog nužnosti promjene zatečenog stanja velikog korištenja lož-ulja i električne energije za potrebe grijanja u svim podsektorima energetske potrošnje sektora zgradarstvo izdvojena je mjera izgradnje sustava područnog grijanja na biomasu za Grad Ozalj.


64

Sukladno rezultatima provedenih energetskih analiza, najvedi dio mjera za smanjenje emisija CO2 odnosi se na sektore zgradarstva (21 mjera) i prometa (4 mjere), dok je sektor javne rasvjete zastupljen s jednom mjerom. Realizacijom svih predloženih mjera, emisija CO2 iz promatranih sektora neposredne potrošnje smanjila bi se za 27,08% u odnosu na emisiju CO2 iz 2009. godine. Za potrebe procjene smanjenja emisija CO2 u 2020. godini za identificirane mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu izrađene su projekcije kretanja energetskih potrošnji i emisija u 2020. godini za dva scenarija: scenarij bez mjera i scenarij s mjerama. Uz provedbu svih predviđenih mjera emisija CO2 u 2020. godini bila bi manja od indikativnog cilja za 6,08% što znači da nije nužno provesti sve identificirane mjere za postizanje cilja smanjenja emisija od 21%. Nadalje, važan dio ovog Akcijskog plana čini pregled izvora financiranja koji Grad Ozalj može koristiti u ovom trenutku, kao i onih izvora koji de mu biti na raspolaganju ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Najvažnije preporuke za uspješnu provedbu ovog Akcijskog plana su sljedede: 1. Uspostaviti organizacijsku strukturu za koordinaciju, provedbu i pradenje realizacije Akcijskog

plana; Koordinator je ključna osoba provedbe Akcijskog plana koja od njegovog pokretanja donosi sve važne odluke i na čiji se prijedlog osnivaju sva radna i nadzorna tijela potrebna za provedbu.

Nadzorna i radna tijela koja prema koracima provedbe treba osnovati su sljededa:

Energetski savjet, koji trebaju sačinjavati predstavnici Gradske uprave i glavnih dionika,

Radna grupa za provedbu Akcijskog plana.

2. Uvesti sustav za pradenje energetske potrošnje i pokazatelja na području Grada; Sustav za pradenje energetske potrošnje svoje bi ishodište trebao imati u pouzdanom informacijskom sustavu koji bi uz primjenu suvremenih alata i metoda (daljinsko očitanje i sl.) pružao pouzdanu, preciznu i pravodobnu informaciju, ali i upozoravao na eventualne kvarove i havarije, pogreške u vođenju ili krive obračune.

3. Uvesti jedinstvenu klasifikaciju energetskih sektora i podsektora u skladu s ovim Akcijskim planom; Ovakva klasifikacija trebala bi postati redovita praksa u gradskim uredima na koje se to odnosi, ali i u svim energetskim tvrtkama koje vrše opskrbu energijom na području Grada (HEP ODS – Elektra Karlovac i dr.).

4. Kontinuirano i sustavno provoditi predložene mjere i aktivnosti te gospodariti energijom na području Grada; Provedba predloženih mjera omogudit de izravne energetske i financijske uštede, smanjiti štetni utjecaj na okoliš, poboljšati ukupnu kvalitetu života te podidi razinu odgovornosti i svijesti građana što je strateško opredjeljenje i cilj politike odgovorne uprave Grada Ozlja.


65

5. Sustavno pratiti provedbu ovog Akcijskog plana i kontinuirano izvještavati o postignutim rezultatima;

Pristupanjem Sporazumu gradonačelnika Grad Ozalj se obvezao na izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka te na kontinuirano izvještavanje Europske komisije o dinamici i uspješnosti njegove provedbe svake dvije godine. Osim formalne obveze izvještavanja prema Europskoj komisiji, predlaže se, kroz organizaciju tematskih radionica redovito izvještavati građane Ozlja kako bi se osigurala njihova podrška i aktivno sudjelovanje u odgovornom i promišljenom korištenju energije na području Grada.

6. Redovito izrađivati Registar emisija CO2 za Grad;

Za uspješno pradenje postignutih ušteda u različitim sektorima i njihovim podsektorima kao i zadovoljenja postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO2 kako za pojedinu mjeru tako i za provedbu Akcijskog plana u cjelini nužna je izrada novog Registra emisija CO2 za Grad Ozalj. Prema najnovijim preporukama Europske komisije, novi bi se Registar emisija CO2 trebao obavezno izrađivati svake 4 godine, pri čemu metodologija izrade treba biti identična metodologiji prema kojoj je izrađen Referentni registar emisija CO2 za 2009. godinu. Jedino jednake metodologije izrade registra omoguduju njihovu usporedbu i u konačnici odgovor na pitanje da li su postavljeni ciljevi smanjenja emisija CO2 zadovoljeni.

7. Kontinuirano revidirati i po potrebi izraditi novi Akcijski plan;

Važan dio uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom na području Grada Ozlja bit de revizija odnosno po potrebi izrada novog Akcijskog plana. Takav dokument sadržavao bi analizu postignutih rezultata (provedenih mjera, ostvarenih ušteda, smanjenja emisija CO2 i dr.) te prijedlog novog Plana mjera baziranog na konkretnim rezultatima provedenih mjera i podacima iz novog Registra emisija CO2. Za izradu novog Akcijskog plana potrebno je koristiti jednaku metodologiju kako bi svi rezultati bili usporedivi.

Zagreb, studeni 2011.

Documents

AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA … · 2016. 11. 30. · 1 Grad Ozalj Grad Ozalj se nalazi u Karlovačkoj županiji. Stari grad Ozalj izgrađen je na litici iznad