Aktivnost 1.7: Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27 ... · (MINPO), a ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST), Hrvatska gospodarska

„Operativni program za regionalnu konkurentnost” Europske Unije za Republiku Hrvatsku

The European Union’s IPA Programme for Croatia

IPA2007/HR/16IPO/001-021401

Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice — BIZimpact II

Aktivnost 1.7: Studijsko putovanje,

Estonija, 22.-27. rujna 2013. Sudionici studijskog putovanja

Ovaj projekt financiran je sredstvima

Europske unije

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Poboljšavanje informiranosti hrvatske

poslovne zajednice

Pohl Consulting and Associates GmbH

POHL CONSULTING & ASSOCIATES

Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice: BIZimpact II

Ugovor o uslugama br. IPA2007/HR/16IPO/001-021401

Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27. rujna 2013.


2

0.I. PREGLED PROJEKTA

Referenca na ugovor: Zemlja implementacije projekta:

Trajanje projekta: Ugovorno tijelo:

EuropeAid/131132/D/SER/HR Republika Hrvatska 24 mjeseca Središnja agencija za financiranje i ugovaranje,

Gđa Jelena Spajić

Naziv projekta:

Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice — BIZimpact II

Izvještajno razdoblje:

Drugo izvještajno razdoblje

Datum:

06. prosinca 2013.

Ugovorna strana zadužena za implementaciju projekta:

Pohl Consulting and Associates GmbH Pinto Consulting GmbH Altair Asesores West Midlands Enterprise

Voditelj projekta u poduzeću Pohl Consulting:

Andreas von Brühl-Pohl Voditelj projektnog tima : Dr Ricardo Pinto Voditelj ureda :

Marko Šil inger

Partner projekta i glavni korisnik:

Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO)

Voditeljica projekta: Gđa Veronika Tolj

Koordinatorica projekta: Gđa Jasminka Keser

Predstavništvo komisije u Republici Hrvatskoj: Voditelj projekta:

N/A

Kratki opis zadatka:

Sveukupni cil j projekta je: "poboljšavanje poslovne okoline, a time konkurentnosti u zemlji " (Opis projekta, str.8).

Svrha projekta je trostruka: Daljnji razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za identificiranje, analizu i

informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima ključnim za poslovanje u Hrvatskoj; Poboljšavanje svijesti poslovne zajednice o ključnim regulatornim područjima; te

Utjecaj na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usredotočenošću na regionalni razvoj . Očekuju se sljedeći planirani rezultati :

Procjena ekonomskih učinaka (PEU) [za MSP-e] razvijena i primjenjena; Proces konzultacija i javno-privatnog dijaloga s poslovnom zajednicom te podizanje svijesti poslovne

zajednice u ključnim zakonodavnim područjima poboljšani ; Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama korisnika/partnera .

Specifični ciljevi zadatka:

Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU) Aktivnosti uključuju:

razvoj metodologije za PEU (mjerenje ekonomskih učinaka novih zakona i pravilnika s posebnim naglaskom na MSP-e);

objavljivanje priručnika i organizaciju obuke za PEU; razvoj baze podataka o PEU;

razvoj virtualnog centra izvrsnosti o PEU; organizaciju studijskih putovanja; organizaciju događanja kojima je cil j podizanje svijesti o PEU.

Komponenta 2: Razvoj procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga s poslovnom zajednicom u kontekstu procjene ekonomskih učinaka Aktivnosti uključuju:

procjenu postojećeg sustava javno-privatnog dijaloga i predlaganje poboljšanja značajnih za





3

0.II. SJEDIŠTE GLAVNIH DIONIKA PROJEKTA

Ministarstvo poduzetništva i obrta Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb Tel: +385 1 610 61 11

[email protected]

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije Prilaz Gjure Deželića 7, 10000 Zagreb Tel: +385 1 488 10 03 [email protected]

Hrvatski savez zadruga Amruševa 8/1.kat, 10000 Zagreb Tel: +385 1 487 00 53

[email protected] Hrvatska gospodarska komora Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb

Tel: +385 1 456 15 55 [email protected]

Hrvatska obrtnička komora Il ica 49/II, 10000 Zagreb Tel: +385 1 480 66 66

[email protected] Hrvatska udruga poslodavaca Pavla Hatza 12, 10000 Zagreb

Tel: +385 1 489 75 55 [email protected]

savjetovanja vezana za PEU; razvoj procesa savjetovanja uz izradu odgovarajućeg priručnika; izradu “MSP testa” u skladu s najboljom praksom Europske unije i forumom za savjetovanje s MSP-ima; razvoj i primjenu alata za e-savjetovanje.

Komponenta 3: Širenje informacija i podizanje svijesti Aktivnosti uključuju:

ažuriranje i ponovno objavljivanje sedam postojećih mini vodiča za MSP -e koji su izrađeni u sklopu

prvoga projekta BIZImpact; razvoj i objavljivanje novih mini vodiča o novim područjima zakonodavstva koji će biti zasnovani na

istraživanju potreba MSP-a;

obuku korisnika i ostalih partnera na područjima obuhvaćenim novim mini vodičima; izradu i objavljivanje newslettera i e-newslettera koji će sadržavati najvažnije informacije za MSP-e.

Komponenta 4: Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama

korisnika/partnera Aktivnosti uključuju:

razvoj komunikacijskih strategija i akcijskih planova te pratećih priručnika za svakog korisnika na temu

kampanja podizanja svijesti i aktivnosti projekta; organizaciju promotivnih događanja na nacionalnoj razini; organizaciju informativnih kampanja i promotivnih događanja na regionalnoj razini; istraživanje većeg broja MSP-a na temu poslovne okoline u Hrvatskoj.





4

Sadržaj 0.I. PREGLED PROJEKTA .................................................................................................................2

0.II. SJEDIŠTE GLAVNIH DIONIKA PROJEKTA ...................................................................................3

SKRAĆENICE ..................................................................................................................................5

1. SAŽETAK ................................................................................................................................6

2. UVOD ....................................................................................................................................8

2.1 Opis projekta ..................................................................................................................8

3. STUDIJSKO PUTOVANJE..........................................................................................................9

3.1 Opći podaci o Estoniji ......................................................................................................9

3.2 Sudionici studijskog putovanja .........................................................................................9

4. ZAPISNICI SA SASTANAKA .................................................................................................... 10

4.1 Sastanak s Ministarstvom pravosuđa.............................................................................. 10

4.2 Sastanak s Ministarstvom gospodarstva i komunikacija ................................................... 11

4.3 Prezentacija tehnologija u ICT Demo Centru ................................................................... 13

4.4 Estonska komora trgovine i industrije (EKTK) .................................................................. 14

4.5 Centar registara i sustava informacija (RIK) ..................................................................... 15

4.6 Akademija e-Vlade (eGA) ............................................................................................... 17

4.7 Parlament Republike Estonije (Riigikogu) ........................................................................ 17

4.8 Estonsko udruženje MSP-a (EVEA).................................................................................. 19

4.9 Centar za politička istraživanja Praxis ............................................................................. 19

4.10 Vlada Republike Estonije ............................................................................................... 21

4.11 Ostala događanja .......................................................................................................... 23

5. UPITNIK O STUDIJSKOM PUTOVANJU ................................................................................... 24

6. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 25

Dodatak I: Cjeloviti program studijskog putovanja, Estonija, 22.-27. rujna 2013. ....................... 26

Dodatak II: Primjerak upitnika................................................................................................ 28

Dodatak III: Rezultati upitnika ................................................................................................ 31





5

SKRAĆENICE

Pojam Značenje BIZimpact Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice

HAMAG INVEST Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

HSZ Hrvatski savez zadruga

HUP Hrvatska udruga poslodavaca

IPA Instrument predpristupne pomoći

JPD Javno-privatni dijalog

MINPO Ministarstvo poduzetništva i obrta

MSP Malo i srednje poduzetništvo

PEU Procjena ekonomskih učinaka

PUP Procjena učinaka propisa





6

1. SAŽETAK

Provedba projekta BIZimpact II trajat će dvije godine, od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine, a

projekt predstavlja nastavak prvoga projekta BIZImpact koji je proveden u razdoblju od 2007. do

2009. godine. Projekt je dio „Operativnog programa za regionalnu konkurentnost“ koji je financiran

sredstvima programa predpristupne pomoći (IPA) Europske unije i Vlade Republike Hrvatske. Ukupna

sredstva projekta iznose 1.5 milijuna €. Glavni korisnik projekta je Ministarstvo poduzetništva i obrta

(MINPO), a ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST),

Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska obrtnička komora (HOK), Hrvatska udruga

poslodavaca (HUP) te Hrvatski savez zadruga (HSZ).

Projekt se sastoji od četiri komponente:

Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU) Komponenta 2: Razvoj procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga (JPD) s poslovnom

zajednicom u kontekstu PEU Komponenta 3: Širenje informacija i podizanje svijesti Komponenta 4: Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama

korisnika/partnera.

Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU), posvećena je razvoju procjene učinaka propisa

(PUP), sa posebnim naglaskom na PEU na području malog i srednjeg poduzetništva (MSP): razvoj

metodologije i e-alata s ciljem poboljšanja procjene učinaka propisa (a samim time i PEU kao njenoga

sastavnog dijela). Kako se „best practice“ model pokazao kao vrlo učinkovit alat, u sklopu

Komponente 1 predviđena su dva studijska putovanja. Cilj je bio prenijeti najbolje prakse koje se na

ovome području primjenjuju unutar EU. Radi navedenog, odlučeno je usredotočiti prvo studijsko

putovanje na zemlju koja je razvila najbolju praksu u primjeni e -alata. Istraživanje i konzultacije s

korisnicima projekta pokazale su kako je najbolji odabir organizirati studijsko putovanje u Estoniju.

Iako se na području zakonodavstva Estonija nalazi u sličnom području kao i Hrvatska i tek počinje sa

cjelovitom primjenom PUP-a, svojim tehnološkim rješenjima i e-alatima daleko su ispred ostalih

zemalja EU i služi kao primjer ostalima.

Ovo izvješće donosi pregled projektne aktivnosti 1.7 Studijsko putovanje u Estoniju, zapisnike sa svih

organiziranih sastanaka te pouke naučene na ovome putovanju.

Na studijskom putovanju sudjelovali su predstavnici korisnika projekta izravno povezani s PUP -om te

provedbom projekta BIZimpact. Putovanje je organizirano u razdoblju od 22. do 27. rujna 2013.

godine. Korisnike projekta te projekt BIZimpact predstavljali su:

Ricardo Pinto; BIZimpact II, voditelj projektnog tima; Chris McLean; BIZimpact II, stručnjak za

podizanje svijesti javnosti; Hrvoje Renka; BIZimpact II, istraživač i prevoditelj; Mirela Tomljanović

Radović; MINPO, glavna savjetnica ministra MINPO-a; Anita Trbuščić-Mlakar; MINPO, viša stručna

savjetnica u Upravi za programe EU, programe bilateralne pomoći i projekte drugih međunarodnih

institucija, voditeljica projekta BIZimpact u MINPO-u; Jasminka Keser; MINPO, voditeljica Sektora za

MSP-e, koordinatorica projekta; Vesna Veliki; MINPO, viša stručna savjetnica u Sektoru obrta i

koordinatorica PUP-a; Adela Renka; MINPO, viša stručna savjetnica u Sektoru MSP-a; Suzana

Radanović; MINPO, voditeljica Odjela za poslovnu infrastrukturu; Monika Šućur; HAMAG INVEST,

voditeljica Odjela za razvoj MSP-a; Željka Ivanović; HAMAG INVEST, viša analitičarka, Odjel za razvoj





7

MSP-a; Vesna Torbarina; HGK, stručna savjetnica za područje EU, Europska poduzetnička mreža;

Boris Kardum; HOK, voditelj EU fondova i projekata; Alan Vajda; HOK, savjetodavna služba; Maja

Pokrovac; HUP, direktorica granskih udruga; Mirela Gudan; HUP, direktorica granskih udruga; Nataša

Novaković; HUP, pravna savjetnica glavnog direktora; Marinela Tomić; HSZ, stručna suradnica.

U sklopu studijskog putovanja projektni tim organizirao je ukupno deset sastanaka pokušavajući što

opsežnije obuhvatiti područje PUP-a te sve institucije i organizacije u Estoniji posvećene ovoj

problematici s posebnim naglaskom na područje MSP-a i e-alate korištene u implementaciji PUP-a.

Sastanci su uključili susrete s predstavnicima Ministarstva pravosuđa, Ministarstva gospodarstva i

komunikacija, ICT Demo Centra; Estonske komore trgovine i industrije; Centra registara i sustava

informacija; Akademije e-Vlade; Parlamenta; Estonskog udruženja MSP-a, Centra za politička

istraživanja Praxis te Vlade Republike Estonije.

Osim sastanaka koji su obuhvatili zakonodavstvo na području PUP-a i e-alate koji olakšavaju primjenu

PUP-a, za sudionike putovanja organizirane su i fakultativne aktivnosti kako bi upoznali kulturu

Estonije te znamenitosti glavnoga estonskog grada Talina.

Novostečena znanja i iskustva znatno će doprinijeti nastavku projekta BIZimpact, posebice na

području razvoja e-aplikacija; te korisnicima projekta.

Svi organizirani sastanci bili su vrlo kvalitetni, a osobe koje su kontaktirane u organizaciji studijskog

putovanja bile su iznimno susretljive što je u konačnici rezultiralo visokom kvalitetom putovanja.

Na području zakonodavstva za PUP Estonija ipak donekle zaostaje za tehnološkim razvojem, ali i ovo

će biti promijenjeno obaveznom primjenom PUP-a od 1. siječnja 2014. godine. U tom trenutku

zakonodavstvo će dostići tehnološki razvoj što bi trebalo omogućiti kreiranje boljih zakona, veću

transparentnost, veću uključenost javnosti te znatne uštede primjenom ex -ante, mid-term i ex-post

analiza.





8

2. UVOD

2.1 Opis projekta

Provedba projekta BIZimpact II trajat će dvije godine, od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine, a

projekt predstavlja nastavak prvoga projekta BIZImpact koji je proveden u razdoblju od 2007. do

2009. godine. Projekt je dio „Operativnog programa za regionalnu konkure ntnost“ koji je financiran

sredstvima programa predpristupne pomoći (IPA) Europske unije i Vlade Republike Hrvatske. Ukupna

sredstva projekta iznose 1.5 milijuna €. Glavni korisnik projekta je Ministarstvo poduzetništva i obrta

(MINPO), a ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST),

Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska obrtnička komora (HOK), Hrvatska udruga

poslodavaca (HUP) te Hrvatski savez zadruga (HSZ).

Sveukupni cilj projekta je poboljšavanje poslovne okoline, a time i konkurentnosti u zemlji.

Pojedinačni ciljevi projekta BIZimpact II su:

1. Daljnji razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za identificiranje, analizu i

informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima kl jučnim za poslovanje u Hrvatskoj;

2. Poboljšavanje svijesti poslovne zajednice o ključnim regulatornim područjima; te

3. Utjecaj na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usredotočenošću na regionalni razvoj.

Projekt se sastoji od četiri komponente:

Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU) Komponenta 2: Razvoj procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga (JPD) s poslovnom

zajednicom u kontekstu PEU Komponenta 3: Širenje informacija i podizanje svijesti Komponenta 4: Razvoj kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama

korisnika/partnera.

Komponenta 1: Procjena ekonomskih učinaka (PEU), posvećena je razvoju procjene učinaka propisa

(PUP), sa posebnim naglaskom na PEU na području malog i srednjeg poduzetništva (MSP): razvoj

metodologije i e-alata s ciljem poboljšanja procjene učinaka propisa (a samim time i PEU kao njenoga

sastavnog dijela). Kako se „best practice“ model pokazao kao vrlo učinkovit alat, u sklopu

Komponente 1 predviđena su dva studijska putovanja. Cilj je bio prenijeti najbolje prakse koje se na

ovome području primjenjuju unutar EU. Radi navedenog, odlučeno je usredotočiti prvo studijsko

putovanje na zemlju koja je razvila najbolju praksu u primjeni e -alata. Istraživanje i konzultacije s

korisnicima projekta pokazale su kako je najbolji odabir organizirati studijsko putovanje u Estoniju.

Iako se na području zakonodavstva Estonija nalazi u sličnom području kao i Hrvatska i tek počinje sa

cjelovitom primjenom PUP-a, svojim tehnološkim rješenjima i e-alatima daleko su ispred ostalih

zemalja EU i služi kao primjer ostalima.

Ovo izvješće donosi pregled projektne aktivnosti 1.7 Studijsko putovanje u Estoniju, zapisnike sa svih

organiziranih sastanaka te pouke naučene na ovome putovanju.





9

3. STUDIJSKO PUTOVANJE

3.1 Opći podaci o Estoniji

Lokacija Sjeveroistočna Europa, na južnoj obali Finskog zaljeva. Omeđena Rusijom na istoku i

Latvijom na jugu

Stanovništvo 1,3 milijuna

Veličina 45.227 km2

Glavni grad Talin

Ustroj Parlamentarna demokracija

Jezik Estonski

Valuta Euro (€)

3.2 Sudionici studijskog putovanja

Na studijskom putovanju sudjelovali su predstavnici korisnika projekta izravno povezani s PUP -om te

provedbom projekta BIZimpact. Putovanje je organizirano u razdoblju od 22. do 27. rujna 2013.

godine.

Korisnike projekta te projekt BIZimpact predstavljali su:

1. Ricardo Pinto; BIZimpact II, voditelj projektnog tima; 2. Chris McLean; BIZimpact II, stručnjak za podizanje svijesti javnosti; 3. Hrvoje Renka; BIZimpact II, istraživač i prevoditelj; 4. Mirela Tomljanović Radović; MINPO, glavna savjetnica ministra MINPO-a; 5. Anita Trbuščić-Mlakar; MINPO, viša stručna savjetnica u Upravi za programe EU, programe

bilateralne pomoći i projekte drugih međunarodnih institucija, voditeljica projekta BIZimpact u MINPO-u;

6. Jasminka Keser; MINPO, voditeljica Sektora za MSP-e, koordinatorica projekta; 7. Vesna Veliki; MINPO, viša stručna savjetnica u Sektoru obrta i koordinatorica PUP-a; 8. Adela Renka; MINPO, viša stručna savjetnica u Sektoru MSP-a; 9. Suzana Radanović; MINPO, voditeljica Odjela za poslovnu infrastrukturu; 10. Monika Šućur; HAMAG INVEST, voditeljica Odjela za razvoj MSP-a; 11. Željka Ivanović; HAMAG INVEST, viša analitičarka, Odjel za razvoj MSP-a; 12. Vesna Torbarina; HGK, stručna savjetnica za područje EU, Europska poduzetnička mreža; 13. Boris Kardum; HOK, voditelj EU fondova i projekata; 14. Alan Vajda; HOK, savjetodavna služba; 15. Maja Pokrovac; HUP, direktorica granskih udruga; 16. Mirela Gudan; HUP, direktorica granskih udruga; 17. Nataša Novaković; HUP, pravna savjetnica glavnog direktora; 18. Marinela Tomić; HSZ, stručna suradnica.

Sudionicima studijskog putovanja, u sklopu organizacije putovanja i tijekom boravka u Estoniji,

podršku je davala Marion McLean, kratkoročna suradnica na projektu BIZimpact.

Cjeloviti program putovanja nalazi se u Dodatku I: Cjeloviti program studijskog putovanja, Estonija,

22.-27. rujna 2013.





10

4. ZAPISNICI SA SASTANAKA

U sklopu studijskog putovanja projektni tim organizirao je ukupno deset sastanaka pokušavajući što

opsežnije obuhvatiti područje PUP-a te sve institucije i organizacije u Estoniji posvećene ovoj

problematici s posebnim naglaskom na područje MSP-a i e-alate korištene u implementaciji PUP-a.

Osim sastanaka koji su obuhvatili zakonodavstvo na području PUP-a i e-alate koji olakšavaju primjenu

PUP-a, za sudionike putovanja organizirane su i fakultativne aktivnosti kako bi upoznali kulturu

Estonije te znamenitosti glavnoga estonskog grada Talina.

4.1 Sastanak s Ministarstvom pravosuđa

Lokacija Ministarstvo pravosuđa, Tõnismägi 5a, Talin Predstavnici institucije/organizacije

Margus Sarapuu, Antero Habicht, Uku-Mats Peedosk, Helena Braun

Web stranica organizacije www.just.ee/?set_lang_id=2 Datum 23. rujna 2013.

Vrijeme 10:00-12:00 Zapisnik sastavila Monika Šućur; HAMAG INVEST, voditeljica Odjela za razvoj MSP-a

Prvi sastanak organiziran u sklopu studijskog putovanja u Estoniju održan je s predstavnicima

Ministarstva pravosuđa. Nakon uvodnog pozdrava kancelara, kolege iz Ministarstva pravosuđa

predstavili su proces procjene učinaka propisa (PUP) u Estoniji koji je trenutno na snazi, s osvrtom na

prijašnja iskustva.

Estonija ima višegodišnje iskustvo na području PUP-a. Prve aktivnosti su započete 2007. godine kada

je PUP rađen nakon izrade nacrta zakona što se pokazalo lošom praksom. Važeći propisi iz 2012.

godine zahtijevaju izradu PUP-a kao sastavnog dijela procesa izrade zakona. Prijelazne odredbe su

definirale tekuću godinu kao razdoblje prilagodbe te se počevši 1. siječnja 2014. godine očekuje

potpuna primjena načela PUP-a u procesu izrade zakona.

PUP je organiziran na sljedeći način: Ministarstvo pravosuđa koordinira cijeli proces. Ono izrađuje

upute za PUP te niz kontrolnih listi. Tijela uprave u skladu s pripadajućim nadležnostima izrađuju i

podnose prijedloge zakonodavnog iskaza, odnosno prijedloge propisa. Jednom godišnje, u jesen,

Parlament razmatra godišnji normativni plan.

Prijedlog iskaza u posebnom obrascu definira problem te sukladno tome i cilj propisa, moguće

učinke, njihovu važnost te dionike. U slučaju značajnog učinka detaljna analiza je obvezna, a nju mora

organizirati podnositelj prijedloga. Postoje određen i izuzeci vezani uz izradu iskaza kao što je odluka

Vlade o žurnom uvođenju nacrta propisa u proceduru usvajanja, harmoniziranje s odredbama EU

zakonodavstva i sl. Nakon što je prijedlog iskaza izrađen, slijedi javno savjetovanje u trajanju od

minimalno 4 tjedna, kada nadležna tijela daju mišljenje o učincima i odobrenje prij edloga iskaza (u

prosjeku 15 dana). Nakon provedenog savjetovanja, pristupa se izradi nacrta propisa, koji se upućuje

na javnu raspravu, u trajanju od minimalno 4 tjedna (svim stranama koje su komentirale nacrt dane

su povratne informacije). Time su stvorene osnove za upućivanje zakona/propisa u proceduru

usvajanja. Prvo nadležna tijela uprave daju svoje mišljenje o učincima i odobravaj u nacrt. Nacrt

http://www.just.ee/?set_lang_id=2





11

potom odobrava Vlada kao preduvjet odlučivanja u Parlamentu. Nakon što propis stupi na snagu,

provodi se ex-post evaluacija kako bi bili analizirani stvarni učinci. Po mišljenju estonskih kolega

idealno je provesti evaluaciju 3-4 godine nakon primjene propisa.

Procjena učinaka je trostupanjski proces koji se sastoji od:

1. identifikacije učinaka;

2. značaja učinaka i

3. detaljnog PUP-a.

Preliminarni (prethodni) PUP obuhvaća prva dva stupnja koji su sadržani u prijedlogu iskaza. Područja

učinaka koja se razmatraju su: okolišni, gospodarski, učinak na regionalni razvoj, učinak na državne i

organizacije lokalne vlasti, troškove i koristi, učinak na državnu sigurnost i međunarodne odnose te

socijalni učinci. Prilikom razmatranja i odlučivanja o značaju učinaka analizirani su: obuhvat učinka

(koliki je napor potreban za provedbu i usklađenosti s propisima), uče stalost učinka, veličina ciljane

skupine te rizik od neočekivanih učinka. Ova posljednja dimenzija je ujedno i najkritičnija jer je

predlagatelj dužan utvrdi ove rizike. Ukoliko su dvije od gore navedenih dimenzija označene kao

značajne, potrebno je raditi detaljni PUP.

Dosadašnja praksa je pokazala kako primjena načela PUP-a rezultira preciznijim zakonodavstvom,

iako praksa još nije harmonizirana u svim tijelima zaduženima za njenu provedbu. Poželjno je rano

uključiti treće strance u proces izrade nacrta propisa (npr. tijekom izrade prijedloga iskaza). Iako

pravila javnih konzultacija postoje, za one koji se pravila ne pridržavaju ne postoje kaznene odredbe.

Jedno od ključnih pitanja za uspjeh PUP-a je suradnja s drugim dionicima procesa. Kako estonske

kolege navode, riječ je o dugotrajnom i teškom procesu koji je, za sada, rezultirao većim brojem loših

konzultacija. Kako bi sustav što bolje djelovao, dionicima procesa na raspolaganju su: e -tečajevi, drugi

vidovi obuke, okrugli stolovi, savjetnici u Ministarstvu pravosuđa itd.

4.2 Sastanak s Ministarstvom gospodarstva i komunikacija

Lokacija Ministarstvo gospodarstva i komunikacija, Harju 11, Talin

Predstavnici institucije/organizacije

Kaupo Sempelson, Mario Lambing

Web stranica organizacije www.mkm.ee/en

Datum 23. rujna 2013. Vrijeme 14:00-16:00

Zapisnik sastavila Željka Ivanović; HAMAG INVEST, viša analitičarka, Odjel za razvoj MSP-a

Procjena učinaka ima široku primjenu na nacionalnoj razini zemalja članica Europske unije otkako je

Europska komisija 2002. godine uvela procjenu učinaka za sve direktive EU-a i ostale prijedloge

važnih propisa. U Republici Estoniji je 2012. godine razvijena metodologija i objavljen priručnik s

pripadajućim upitnikom o procedurama PEU novih zakona i pravilnika na MSP-e čija se potpuna

primjena očekuje u 2014. godini.

Ministarstvo gospodarstva i komunikacija u Talinu trenutno zapošljava oko 200 djelatnika koji se bave

izradom zakonodavnih propisa iz područja industrije, trgovine, turizma, energetike, graditeljstva,

transporta, IT/telekomunikacija, razvoja i istraživanja, metrologije, standardizacije, zaštite potrošača

http://www.mkm.ee/en





12

te upravljaju pripadajućim registrima. Svrha je procjene učinaka pomoći donositeljima odluka da

shvate posljedice svojih odluka za javni i poslovni sektor te društvo u cjelini. Kad god je moguće,

primjenjuje se kvantitativna analiza učinaka, no u većini slučajeva uobičajena je opisna (deskriptivna)

procjena učinaka.

Način donošenja zakonskih akata u Republici Estoniji vrlo je sličan hrvatskim procedurama prije

njihovog završnog usvajanja na Vladi/u Parlamentu. Nacrt pojedinih zakona priprema nadležno

ministarstvo u suradnji sa svojom pravnom službom te završnu verziju upućuje na mišljenje ostalim

ministarstvima. Konzultacije imaju ključnu ulogu u prikupljanju mišljenja relevantnih sudionika o

novim politikama. Prilikom procjene učinaka potrebno je odgovoriti na tri pitanja:

1. Koji je smisao/cilj/svrha donošenja pojedinog propisa? Što će se time promijeniti?

2. Koga pogađa (u pozitivnom i negativnom smislu) taj propis? Na koji način i u kojoj mjeri?

3. Koliki su dodatni troškovi/koristi po raznim ciljanim skupinama? Jesu li oni previsok i ili ..?

Analiza koristi i troškova (cost-benefit) u Estoniji je rijetko primjenjena. Podaci o MSP-ima dostupni

su iz različitih izvora (registar poslovnih subjekata, baza carinske i porezne uprave, baza vanjske

trgovine, opće statističke informacije...). Procjena učinaka je vremenski ograničena na „last minute

calculations“ i u najvećem broju slučajeva odvija se unutar razdoblja od tjedan dana. Na zamolbu

gđe. Maje Pokrovac iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), predstavnici estonskog Ministarstva

gospodarstva i komunikacija naknadno će svim sudionicima studijskog putovanja proslijediti putem e-

maila predložak jednog izvješća o procjeni ekonomskih učinaka.

Vezano za rješavanje problematike administrativnog opterećenja, gospodin Kaupo Sempelson

naglasio je kako prije 2009. godine nije bilo sustavnih mjerenja niti želje za smanjivanjem

administrativnog opterećenja. No 2009. godine provedena su mjerenja u četiri sektora koja su

pokazala potencijal za smanjenjem administrativnog opterećenja (31% - izdavanje dozvola i licenci,

28% - okolišno zakonodavstvo, 10% - socijalno zakonodavstvo i 20% - građevinarstvo i planiranje). Na

osnovi tih podataka Republika Estonija je nedavno zacrtala jasan cilj o 20%-tnom smanjenju

administrativnog opterećenja unutar navedenih sektora (s otvorenim rokom/čim provedbeni propisi

stupe na snagu). Ministarstvo gospodarstva i komunikacija u tu svrhu primjenjuje model standardnih

troškova (Standard Cost Model) koji administrativno opterećenje definira kao umnožak troška

administrativne aktivnosti i broja administrativnih aktivnosti unutar jedne godine. Nakon filtriranja

podataka nadležno ministarstvo je zaduženo za izradu izvješća koja se mogu podijeliti na šest skupina

(npr. prema djelatnostima/područjima, nadležnim ministarstvima, tipu zapošljavanja, top 20

zakonodavnih propisa/informativnih obaveza koje najviše opterećuju administraciju).

Sukladno dosadašnjim iskustvima vrlo je važna međuministarska suradnja, jasno definiranje ciljeva i

nadležnosti kao i umrežavanje svih postojećih registara (što još nije u potpunosti ispunjeno).





13

4.3 Prezentacija tehnologija u ICT Demo Centru

Lokacija ICT Demo Centre, Lõõtsa 8, Talin


Anna Piperal

Web stranica organizacije http://e-estonia.com/ict-demo-center


Zapisnik sastavila Vesna Torbarina; HGK, stručna savjetnica za područje EU, Europska poduzetnička mreža

U sklopu studijskog putovanja, u utorak, 24. rujna 2013. godine, hrvatska delegacija posjetila je ICT

Demo Centar gdje nas je dočekala i održala prezentaciju Anna Piperal, voditeljica projekta.

Svrha centra je pokazati nacionalna ICT rješenja, sve u jednom objektu, pružajući posjetiteljima na

konkretnim primjerima informacije o tome što i kako rade. Od otvaranja 2009. godine, centar je

ugostio raznolike posjetitelje, od predsjednika i ministara do direktora i novinara.

Centar je neprofitna organizacija u javno privatnom partnerstvu koju su osnovali uglavnom IT

poduzeća (Skype, Microsoft, Ericsson, Colubus, SeeMe, Datel...). Centar, kao upravljačko tijelo

klastera, okuplja tvrtke s namjerom povećanja izvozne konkurentnost.

Prezentacija je započela osnovnim podacima o Estoniji. Kako u Estoniji nema zlata i nafte, razvijanje

ICT i modernih tehnologija bilo je vrlo logično rješenje. Tako se od 1991. godine Estonija razvijala u

jednu od vodećih zemalja proizvođača i potrošača ICT rješenja, posebice u području e -uprave, ali i u

privatnom sektoru.

Neki pokazatelji Estonije kao e-društva:

97% poslovnih ljudi koristi kompjuter; 76% obitelji ima pristup internet; cijela zemlja je pokrivena internetom; mobilna mreža: 3G i 4G (pokriveno 95% zemlje); gotovo svugdje besplatan pristup interenetu (1129 javnih WIFI područja); pristup internetu je socijalno pravo; 99% bankovnih transakcija u zemlji izvode se online; 24% stanovništva u 2011. godini glasovalo je putem interneta što je u konačnici donijelo 2,5%

uštede za državu; 94% poreznih prijava podnesenih u 2012. godini predane su putem interneta (ušteda do 7€

mjesečno); Talin je uvršten među najboljih deset gradova na svijetu po WiFi dostupnosti; Skype je razvijen u Estoniji.

E-identitet kao okosnica društva

Od 2002. godine ID-card je obavezan kao dokument za sve osobne podatke (vozačka dozvola,

zdravstvena knjižica, putni dokument i sl). Estonija ima daleko najrazvijeniji sustav ID iskaznice na

svijetu i usluga dostupnih putem nje. Više od 93% stanovništva ima e-IDcard. Stanovništvo je

konstantno educirano o novim tehnološkim rješenjima. Mobile IDcard je u funkciji od 2007. godine.

Informacijski sistem je distribuiran i u pravilu nema jedinstvenog mjesta za podatke, pa je zato IDcard

http://e-estonia.com/ict-demo-center





14

sigurna od hakiranja. U slučaju gubitka kartice, blokira se čip koji se nalazi na njoj. Svi registri u

sustavu su povezani sa X-road-om. Za Internet X-road nadležno je Ministarstvo gospodarstva.

Otprilike 1% državnog proračuna ulaže se u razvoj ovoga sustava.

E-usluge:

U 90-tima godinama prošloga stoljeća političari su bili dosta pronicljivi i zalagali su se za sustav e-

usluga. Uz pomoć šest privatnih tvrtki država je ostvarila svoje planove. ICT demo centar izradio je

studiju utjecaja te su pokazali pozitivne rezultate uvođenja ovog sustava. Rezultati su pokazali kako

su i građani i javna uprava uvedenim promjenama uštedjeli novac i vrijeme. Za razvoj nekih

tehnoloških rješenja koristili su i EU fondove (za razliku od Litve i Latvije). Značajna karakteristika

ovoga sustava je transparentnost jer u svakom trenutku moguće je vidjeti i provjeriti određene

podatke (financijske ili druge prirode) vezane za poslovanje poduzeća, strukturu vlasništva, imovinsko

stanje, zdravstveni sektor, Vladu i sl.

4.4 Estonska komora trgovine i industrije (EKTK)

Lokacija Estonska komora trgovine i industrije (EKTK), Toom-Kooli 15, Talin


Mait Palts, Marko Udras, Peter Gornischeff

Web stranica organizacije www.koda.ee/en

Datum 24. rujna 2013.

Vrijeme 14:00-16:00 Zapisnik sastavila Marinela Tomić; HSZ, stručna suradnica

Sastanak u Komori industrije i trgovine započeo je kratkim izlaganjem gospodina Paltsa i Udrasa o

ustroju i radu komore. EKTK je najveći predstavnik poslovne zajednice u zemlji i većina prijedloga koje

iznosi komora shvaća se vrlo ozbiljno. Komora je osnovana 1925. godine, a nakon gašenja u vrijeme

SSSR-a s radom nastavlja 1983. godine. Misija joj je razvoj poduzetništva i zašti ta interesa poduzeća.

Neprofitnog je karaktera, a financirana je dobrovoljnim članstvom. U Estoniji je registrirano više od

140 000 poduzeća, no otprilike 50 000 njih je aktivno, a 3 149 poduzeća članovi su komore. EKTK ima

36 zaposlenika, godišnja članarina pojedinog poduzeća zasnovana je na broju zaposlanika (140-300 €

godišnje). Otprilike 50% prihoda komore dolazi od članarina, a ostalih 50% od usluga koje pružaju

(konzultacije, usluge vezane za vanjskotrgovinsku razmjenu, treninzi i sl.). Brz porast broja članova

komore znak je njihova dobroga rada, posebice uzmemo li u obzir kako je članstvo dobrovoljno.

Izlaganje je nastavljeno opisom estonskog gospodarstva. Mikro poduzeća predstavljaju 86,5%, mala

11%, srednje velika 2,2% te velika 0,3% u ukupnom broju aktivnih poduzeća. Neto promet članova

komore predstavlja ukupno 41% ukupnog neto prometa u zemlji, 42% neto profita svih poduzeća u

Estoniji te 85% ukupnog izvoza. 97% članova komore su MSP-i; 45% mikro, 37% mala te 15% srednje

velika poduzeća. Otprilike 60% njih smješteno je u Talinu.

Jedna od najvažnijih uloga komore je zastupanje općih interesa svojih članova u formiranju

ekonomske politike i sudjelovanje u predlaganju zakonodavnih promjena. U sklopu navedenog

komora surađuje s Ministarstvom vanjskih poslova vezano za diplomatska pitanja te ostalim

ministarstvima vezano za donošenje novih politika.

http://www.koda.ee/en





15

Kada započnu e-konzultacije, komora se uključuje na sljedeći način:

1. Ministarstva objavljuju nacrte zakona na web stranici, obično na razdoblje od 14 dana; 2. Uz objavu na stranici i mailom obavještavaju komoru o početku novih konzultacija; 3. Nakon objave nacrta zakona komora provodi pravnu analizu i identificira potencijalne probleme u

nacrtu zakona

Uz navedeni proces koji prije svega podrazumjeva utvrđivanje same legalnosti novih odredbi, komora

istovremeno provodi konzultacije sa svojim članovima vezana za pitanja praktične prirode tj. kako će

same odredbe utjecati na poslovanje njenih članova:

1. Komora također objavljuje nacrt zakona na svojoj web stranici kako bi članovi mogli poslati svoje komentare;

2. U određenim slučajevima ovaj proces popraćen je i dodatnim istraživanjem mišljenja članstva pomoću upitnika (otprilike 15 istraživanja tijekom godine);

3. Nakon prikupljanja mišljenja članova komora sve objedinjuje u zajedničko mišljenje i mailom ga šalje nadležnom ministarstvu.

Aktivnosti komore vezane za PUP tijekom 2013. godine uključivale su 15 online istraživanja, slanje 90

odgovora komore vezanih za različite nacrte zakona i pravilnika te sudjelovanje u brojnim radnim

skupinama u stvaranju nacrta zakona. U primjeni PEU komora pokušava utvrditi prirodu i opseg

problema, skupine na koje će najviše utjecati, osnovne ciljeve nacrta zakona, alternativna rješenja,

ekonomske, socijalne i okolišne učinke te učinkovitost i efikasnost rješenja u odnosu na problem koji

pokušava riješiti. Ključna pitanja na koja pokušavaju odgovoriti je hoće li promjena utjecati na

stabilnost MSP-s, konkurentnost, jednak tretman, pojednostavljenje i smanjenje administrativnog

tereta.

Predstavnici komore smatraju kako je procjena znatno poboljšana posljednjih godina, za 90% nacrta

zakona opisani su mogući ekonomski učinci, no ex post procjena još uvijek nije na razini na kojoj bi

trebala biti. Zamjerke komore su kako su PEU ponekada pomalo jednostrane (učinci na javnu

upravu), kako nema prijedloga alternativnih rješenja u nacrtima zakona te kasno uključivanje komore

u proces stvaranja novih zakona. Usprkos navedenim zamjerkama utjecaj komore nije zanemariv jer

su njihova mišljenja i prijedlozi prihvaćeni i uključeni u 50-60% zakona za čije nacrte su bili poslani.

4.5 Centar registara i sustava informacija (RIK)

Lokacija Centar registara i sustava informacija, Lõkke 4, Talin


Margus Mägi

Web stranica organizacije www.rik.ee/en


Zapisnik sastavio Boris Kardum; HOK, voditelj EU fondova i projekata

Centar registara i sustava informacija (RIK) institucija je unutar koje se novoosnovana poduzeća

moraju registrirati na početku svoga poslovanja. RIK djeluje pod Ministarstvom pravosuđa. Gospodin

http://www.rik.ee/en





16

Mägi objasnio je kako svako ministarstvo ima svoja zasebna tijela zaduženo za IT i njegov razvoj za

zakonodavne svrhe te održavanje. RIK je zadužen za tehnički aspekt navedenih aktivnosti.

RIK ima svoje urede na 90 lokacija širom Estonije te 3 500 korisnika koji imaju pristup njihovom

sustavu. Kao jedno od najvećih IT poduzeća u državnom vlasništvu imaju vrlo osjetljiv sustav koji

nadzire Vlada. Poslovni registar smješten je na portalu za poduzeća na kojem svatko može u vrlo

kratkom roku otvoriti/registrirati novo poduzeće te dobiti potrebne informacije ili uputit i dodatna

pitanja.

Zemljišne knjige su također javno dostupne i prikazane na vrlo transparentan način putem

elektroničkih alata kojima je moguće provjeriti vlasništvo i eventualna opterećenja. Najveće

dostignuće ovoga alata njegov je pravni status te povezanost s ostalim sustavima što ga čini jednim

od najboljih registara na ovome području u Europi.

Alatu za online javnobilježničke poslove pristupa se identifikacijom pomoću ID iskaznice i namjenjen

je uredskim poslovima. Pomoću ovoga alata moguće je raditi pretraživanja, ri ješiti kupnju stanova i

kuća te poslati podatke u zemljišne knjige nakon čega je potrebno pričekati samo 5-7 dana za pravnu

promjenu vlasništva.

E-file je alat koji koriste policija, javni tužitelji, sudovi te zatvori. Pomoću ovoga alata moguće je

podnositi i imovinske tužbe za potraživanja u iznosu do 6400 €.

Portal za registraciju poduzeća predstavlja poslovni registar koji omogućava vizualizaciju svih

unesenih podataka i vlasnik je svjetskog rekorda za brzinu registriranja poduzeća koje je moguće u

vremenu od samo 18 minuta, a čitav postupak košta 185€. Digitalno rješenje omogućava povezanost

van granica Estonije te korištenje digitalnih potpisa iz Belgije, Finske, Litve i Portugala. E-godišnje

izvješće dostupno u XBRL formatu donosi uštedu od 4,3 milijuna € svake godine u usporedbi s ranije

korištenim rješenjem. Baza podataka objedinjuje sve pravne subjekte. 2009. godine portal je ušao u

finale izbora za najbolje rješenje na području e-Vlade.

Različiti registri i baze podataka povezani su X-Road-om kojemu pristup imaju sve osobe u Estoniji.

Sigurnosni sustav je vrlo sofisticiran i niti jedan pokušaj proboja u njega do sada nije uspio. Tijekom

2007. godine, u vrijeme cyber rata, pokušaj hakiranja privremeno je onemogućio povezivanje

korisnika na sustav, ali niti jedna baza podataka nije bila pogođena napadom zahvaljujući

primjenjenim standardima i korištenoj enkripciji.

Estonia ima bogatu IT prošlost dužu od 50 godina povezanu sa sovjetskim razvojem programa

Cybernetica i stvaranjem sovjetskog svemirskog programa. Većina estonaca svoje osnovno IT

školovanje završava u Estoniji, a sa specijalizacijama nastavljaju u inozemstvu.

Sve navedeno iznimno je doprinijelo smanjenju sive ekonomije i porastu transparentnosti što je za

posljedicu imalo povećanje sigurnosti ulaganja u Estoniju te velikom broju stranih ulaganja koja su

došla zahvaljujući tome.





17

4.6 Akademija e-Vlade (eGA)

Lokacija Akademija e-Vlade, Tõnismägi 2, Talin


Arvo Ott, Annela Kiirats

Web stranica organizacije www.ega.ee


Zapisnik sastavio Alan Vajda; HOK, savjetodavna služba

Akademija e-Vlade (eGA) je nevladina neprofitna organizacija osnovana 2002. godine s ciljem

stvaranja i transfera znanja vezanih za e-vladu, e-demokraciju i razvoj civilnog društva. eGA je

usredotočena na istraživanje, konzultacije te održavanje obuke na navedenim područjima, a uz to

pružaju i elektronske usluge različitim tijelima Vlade. Rješenje koje obuhvaća pet IT sustava za 5

različitih tijela Vlade 2004. godine dobilo je nagradu za najbolju uslugu Vlade na području EU.

Različite usluge i funkcionalnosti razvijane su sljedećim redosljedom:

2002 – centralno mjesto e-Vlade

2004 – IT u školstvu

2005 – program lokalne i regionalne Vlade

2008 – „mobilna“ Vlada

X-Road je razvijen 2001. godine s ciljem koristi za javni i privatni sektor u vidu:

Interakcije baza podataka i integracije e-usluga Onemogućavanja monopola u vidu ovisnosti o određenom tipu baza podataka ili proizvođaču

softvera

X-Road trenutno omogućuje korištenje više od 200 specifičnih usluga za građane te 8 usluga za MSP-

e, dok ukupan broj dostupnih usluga prelazi brojku od 3 000. Javnom sektoru su dostupni podaci iz

velikog broja različitih baza podataka bez potrebe za njihovom dodatnom zaštitom. Rješenja

implementirana u Estoniji također se koriste u Portugalu, Finskoj i Belgiji.

eGA je svoje iskustvo podijelila sa više od 40 različitih zemalja, a samo neke od njih su:

Afganistan, Albanija, Andora, Armenija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada,

Hrvatska, Kuba, Danska, Finska, Gruzija, Velika Britanija, Haiti, Indija, Irak, Japan, Kazahstan, Kosovo,

Kirgistan, Makedonija, Moldovija, Mongolija, Namibia, Pakistan, Palestina, Rusija, Senegal, Srbija,

Slovenija, Šri Lanka, Tadžikistan, Ukraina, Uzbekistan te mnoge druge.

4.7 Parlament Republike Estonije (Riigikogu)

Lokacija Parlament Republike Estonije, Lossi plats 2, Talin


Siiri Sillajõe, Toivo Mängel

Web stranica organizacije www.riigikogu.ee/?lang=en


Zapisnik sastavila Mirela Gudan; HUP, direktorica granskih udruga

http://www.ega.ee/

http://www.riigikogu.ee/?lang=en





18

Siiri Sillajõe, zamjenica voditelja Odjela za istraživanja Parlamenta održala je prezentaciju i sudionike

uputila u rad Parlamenta. Parlament svake godine održava dvije redovite sjednice, a u sklopu

Parlamenta djeluje 11 radnih skupina (sastavljene isključivo od članova pralamenta). Kako zastupnici

radi ekonomske krize i smanjenju financiranja nemaju osobne pomoćnike, vrlo su aktivni u korištenju

novih tehnologija, posebice društvenih mreža (Facebook, blogovi, Twitter i sl.). Odjel za istraživanja

pruža im dodatnu potporu provodeći otprilike 350 različitih pretraga informacija svake godine.

Nadalje, zastupnici kao izvor podataka koriste ostale institucije te infrastrukturu i sredstva svojih

stranaka kako bi omogućili svoj svakodnevni rad u Parlamentu (Nacionalna biblioteka, EU

informativni centar i sl.). Dijalog između zastupnika i građana odvija se putem e -maila.

IT rješenja korištena u Parlamentu pokušavaju osigurati transparentnost rada, komunikaciju s

građanima i tehničke predispozicije za rad zastupnika. Međutim, usprkos vrlo aktivnom korištenju

društvenih mreža tijekom posljednjih godina, web forum koji je trebao biti dio web stranice

Parlamenta i korišten za e-konzultacije, još uvijek nije uspostavljen. Nadalje, Parlament nove medije

koristi kao kanal za jednosmjernu komunikaciju objavljujući izjave za javnost, fotografije i sl. Unatoč

inicijativi EU, organizaciji foruma i okruglih stolova, još uvijek nedostaje dobre volje za izgradnju bolje

dvosmjerne komunikacije i dijaloga. Postoje brojne mogućnosti stvaranja i poboljšavanja e -

Parlamenta i e-konzultacija.

Toivo Mängel, savjetnik u Odjelu za istraživanja, predstavio je ulogu Parlamenta u procesu PUP -a i e-

konzultacijama. Parlament je u prošlosti nadgledao razvoj politike na području PUP-a, a 2001. godine

u Talinu je organiziran ECPRD seminar. Pravila izrade nacrta zakona usvojena su u Parlamentu

tijekom 2001. godine, a Ministarstvo pravosuđa je rekonstruiralo cjelokupni sustav PUP -a krajem

2000-tih godina. Radi ovoga razvoja događaja bilo je potrebno razviti sustav procjene učinaka u

postupku usvajanja nacrta zakona. Metodologija procjene učinaka pripremljena je 2012. godine, ali

dokument se sastoji od 61 stranice što ga čini preopširnim i teškim za korištenje u svakodne vnoj

praksi.

Trenutno je pravilo kako procjenu učinaka nije potrebno provoditi prilikom usvajanja amandmana

postojećih zakona, osim u situacijama kada dolazi do značajnih izmjena. U ovim slučajevima odluku o

provedbi PUP-a donosi nadležni ministar. Parlament odobrava mišljenje ministra u skladu sa svojim

Poslovnikom te Zakonom o poslovniku.

Svaka zasebna radna skupina Parlamenta ima svoju praksu provedbe PUP-a i djelomično primjenjuje

PUP. Radne skupine odlučuju i o prijedlozima oporbenih zastupnika te hoće li se o prijedlozima

raspravljati i poslati ih u daljnju proceduru. U slučaju upućivanja u daljnju proceduru radna skupina

provodi PUP. Radna skupina ove odluke donosi na zatvorenim sjednicama objavljujući samo rezultate

glasanja bez detaljnih objašnjenja o provedenim razgovorima.

Budući razvoj PUP-a u sklopu Parlamenta predviđa stvaranje dokumenta najbolje prakse i

odgovarajuće baze koja će sadržavati i praktične primjere, ali sve navedeno je još uvijek u fazi

razvoja.





19

4.8 Estonsko udruženje MSP-a (EVEA)

Lokacija Estonsko udruženje MSP-a (EVEA), Lauteri 3, Talin


Marina Kaas, Raivo Altmets, Kristi Hunt

Web stranica organizacije www.evea.ee/?set_lang_id=2


Zapisnik sastavila Maja Pokrovac; HUP, direktorica granskih udruga

Estonsko udruženje MSP-a (EVEA) je osnovano 1988. Godine kada je sedamdesetak menadžera

shvatilo potrebu udruživanja snaga radi zaštite interesa privatnog sektora. Danas EVEA ima 1000

članova. Smatra se najstarijom organizacijom ovoga tipa u Estoniji, a nedavno je izabrano novo

vodstvo kojemu je cilj osnažiti organizaciju novim idejama. Na nacionalnoj razini EVEA je jedan od

socijalnih partnera, ali ne sudjeluje u kolektivnim pregovorima niti je dio tripartitnog dijaloga.

Konstruktivan odnos je uspostavljen s raznim ministarstvima poput Ministarstva financija i

Ministarstva poljoprivrede, a jak naglasak je stavljen na razvoj suradnje s opći nama kako bi se

povećao njihov utjecaj na razvoj poslovanja. Na međunarodnoj razini EVEA je član UAPME te EU

udruženja MSP-a. Njihova glavna uloga je lobiranje i povezivanje MSP-a sa donositeljima politika.

Aktivnosti su zasnovane na tri stupa: obrana interesa MSP-a, pružanje savjetovanja i povezivanje

MSP-a te organiziranje raznih događanja i sastanaka te pružanje komercijalnih usluga poput članskih

iskaznica kojima je moguće ostvariti uštede na benzinskim crpkama, hotelima i restoranima. Usluge

koje pružaju članovima su besplatne ili dostupne uz znatne popuste. Jedno od rješenja koje su

osmislili je izrada ugovora o zapošljavanju korištenjem ID iskaznice. Teme i inicijative kojima je EVEA

trenutno posvećena su:

Poboljšanje sustava PDV-a kako bi sve prijave sadržavale sve račune veće od 1 000 € Povrat PDV-a Kažnjavanje predaje godišnjih poreznih izvješća nakon propisanog roka Osiguravanja jednakog tretmana MSP-a u sklopu EU proračuna za razdoblje 2014-2020

Ostali projekti kojima je EVEA trenutno posvećena su MSP test i procjena administrativnih

opterećenja u suradnji s udrugom iz Ukrajine, robstvo, trgovina ljudima, jednaki uvjeti poslovanja,

administrativna reforma, održiva reforma te socialna sigurnost poduzetništva. Jedna od inicijativa

EVEA-e na razini EU je vezana za Direktivu o knjigovodstvu 2013/34.

4.9 Centar za politička istraživanja Praxis

Lokacija Centar za politička istraživanja Praxis, Tornimäe 5/III, Talin


Helena Rozeik, Anne Jürgenson, Eneli Mikko

Web stranica organizacije www.praxis.ee/index.php?id=96&L=1


Zapisnik sastavio Hrvoje Renka; projekt BIZimpact, istraživač i prevoditelj

Sastanak je započeo pozdravom gđe. Rozeik svim sudionicima studijskog putovanja i nastavio

predstavljanjem Praxisa i njegovog rada. Praxis je privatni, neprofitni think-tank koji kombinira

http://www.evea.ee/?set_lang_id=2

http://www.praxis.ee/index.php?id=96&L=1





20

savjetodavne usluge, zastupanje klijenata i rad istraživačkog centra. Osnovan je 2000. Godine i ima

33 zaposlenika. Uredi su im smješteni u Talinu i Tartuu. Rad Praxisa podijeljen je u šest tematskih

cjelina koje uključuju rad i socialnu politiku, obrazovnu politiku, zdravstvenu politiku, vladanje i

politiku civilnog društva, ekonomsku politiku te rad na novoosnovanoj Praxisovoj akademiji.

Financiraju se projektima javne nabave (60%), potporama za nevladine organizacije (20%) i

međunarodnim potporama i javnim nabavama (20%). Godišnji promet iznosio je 1 057 166 € (2012),

a svake godine rade na 90-95 različitih projekata.

Praxis definira svoju misiju kao:

Identificiranje ključnih problema u javnoj politici; Provedbu inovativnih i kvalitetnih analiza politika; Izgradnju kapaciteta za donošenje politika unutar institucija javnoga sektora; Njegovanje javne rasprave i uključivanja društva u donošenje politika.

Glavni partneri Praxisa su institucije javnog sektora i njihove agencije; nevladine udruge i

međunarodne organizacije.

Nakon izlaganja gđe. Rozeik nastavila je gđa. Jürgenson s detaljnijim prikazom Praxisovog rada. Taj

rad uključuje izradu kvalitativnih i opisnih studija, sekundarnih analiza, ekonometrijsko modeliranje,

analizu troškova i učinkovitosti te troškova i koristi, istraživanja, evaluaciju programa, nadzor

provedbe projekata te komparativne analize.

Cilj Praxisa u sklopu javno-privatnog dijaloga je promocija aktivnih javnih rasprava i sudjelovanja

građana, podizanje svijesti te pokretanje dijaloga pomoću prezentacija za stručnjake, okruglih stolova

te prezentacija namjenjenih široj javnosti.

Praxis je također uključen u proces evaluacija; na području MSP-a u ovaj proces su uključeni od 2005.

godine. Prije 2005. godine evaluacije u Estoniji nisu provođene. Primjenjivana je samo ex -post analiza

kada je prekasno promijeniti eventualne propuste. Praxis trenutno provodi ex-ante, mid-term i ex-

post analize.

Prezentacija je nastavljena opisom nove metodologije procjene učinaka. U prošlosti javna uprava nije

razmatrala moguće učinke i troškove i razmatrana je samo jedna mogućnost prilikom donošenja

novih politika. Nova metodologija će u potpunosti biti primjenjena nakon 1. siječnja 2014. godine. U

sklopu ove aktivnosti Praxis je počeo održavati treninge zaposlenih u javnoj upravi. Osnovni cilj

treninga je naučiti razmišljati na nov način i otvoriti se različitim mogućnostima u kreiranju novih

politika.

Gđa. Jürgenson nastavila je sa specifičnim područjima poput kriterija u različitim vrstama analiza.

Praxis se u njima usredotočuje na različite pokazatelje pa im je tako u ex -ante analizi najbitnija

relevantnost, u mid-term analizi efikasnost, a us ex-post analizi učinkovitost. Osnovni preduvjeti za

dobru evaluaciju su dobro napisan opis zadatka (ToR), dobro definirani problemi, ciljevi, pokazatelji i

sl. U ex-ante analizi Praxis najčešće koristi modele za simulaciju.





21

Praxis se trenutno priprema za sljedeće programsko razdoblje strukturnih fondova EU (2014-2020).

Vezano za tematiku financiranja u prezentaciju se uključila i gđa. Mikko koja je detaljnije objasnila

ovaj aspekt. Svi zaposlenici Praxisa podijeljeni su u manje timove koji individualno pronalaze nove

projekte. Prosječna vrijednost pojedinačnih projekata je 13-14 000 €, uz određeni broj projekata veće

vrijednosti koji se provode kroz duže razdoblje (tj. duže od godi nu dana). Glavni izvor financijskih

sredstava za Praxis trenutno predstavlja Akademija koju su osnovali, a ona im omogućuje

„recikliranje znanja“ bez dodatnih troškova.

4.10 Vlada Republike Estonije

Lokacija Vlada Republike Estonije, Stenbock House, Rahukohtu 4, Talin Predstavnici institucije/organizacije

Juhani Lemmik

Web stranica organizacije http://valitsus.ee/en/government-office Datum 27. rujna 2013.

Vrijeme 09:30-11:30

Zapisnik sastavila Jasminka Keser; MINPO, voditeljica Sektora za MSP-e, koordinatorica projekta

Dana 27. rujna 2013. godine sudionici studijskog putovanja posjetili su Vladu Republike Estonije.

Glasnogovornik Vlade upoznao je sudionike studijskog putovanja s poviješću zdanja, načinom rada

Vlade u komunikaciji s javnošću, a potom je organiziran obilazak prostorija Vlade.

Prezentaciju o ulozi Vlade u razvoju procjene učinaka propisa i sudjelovanju građana održao je

gospodin Juhani Lemmik, voditelj službe za Strategije u Uredu Vlade. Prezentacija je održana u

dvorani gdje se održavaju sjednice estonske Vlade te su sudionici studijskog putovanja zauzeli mjesta

estonskih ministara i premijera.

Temeljni okvir djelovanja estonske Vlade zasniva se na četverogodišnjem koalicijskom sporazumu

kojim su utvrđeni ciljevi, aktivnosti i nadzor njihove provedbe. Vlada odlučuje u pitanjima strateškog

planiranja najviše razine, proračunskoj strategiji, politici Estonije u EU 2011-2015 te drugim

strateškim i operativnim dokumentima. Sjednice Vlade održavaju se jednom tjedno . Prethode im

neformalni sastanci ministara i predsjednika Vlade, a Vlada radi i u nekoliko odbora. Nakon svake

sjednice održava se tiskovna konferencija koju predvodi predsjednik Vlade, a nazoče joj ministri

nadležni za pitanja koja su bila na dnevnom redu sjednice.

Vladin ured u kojemu radi gospodin Lemmik djeluje kao podrška Vladi i premijeru u izradi nacrta

propisa i politike te je zadužen i pomaže u upravljanju kvalitetom. Potporne službe Vlade čine Ured

premijera, Služba za strategije, Tajništvo Vlade, Odjel za zakonodavstvo, Tajništvo EU, Služba za

odnose s javnošću, Služba nacionalne zaštite i obrane te Centar izvrsnosti za odnose s građanima.

Vizija Vladinog ureda je dugoročni razvoj u skladu sa strateškim ciljevima. Politike (mjere i

instrumenti) se provode u okviru zajednički aktivnosti između nadležnih tijela čije aktivnosti su

određene u skladu s općim ciljevima. Rezultati provedbe politika se ocjenjuju, a u postupak

donošenja odluka uključuju se različiti dionici. Pri tome se u praksi primjenjuju inovacije i nove

tehnologije koje su temelj za komunikaciju državnih i javnih službi s građanima. Estonija je među

vodećim državama EU u pitanjima e-usluga državnog i javnog sektora. Pokazatelji uspješnosti

http://valitsus.ee/en/government-office





22

estonske Vlade smještaju je među prvih pet na svijetu. Povjerenje prema Vladi i podrška EU zadržal i

su visoke ocjene građana, a Estonija kao država primjer je dobrog upravljanja.

Glavni dokumenti države su Koalicijski sporazum, Program Vlade 2011-2015, Strategija državnog

proračuna (za četverogodišnje razdoblje), Program stabilizacije, Nacionalna strategija konkurentnosti

„Estonija 2020“ i Nacionalna strategija održivog razvoja „Održiva Estonija 21“. Strategije koje se

odnose na gospodarsku politiku su Strategija poduzetništva 2007-2013, Strategija istraživanja,

razvoja i inovacija 2007-2013, Strategija transporta (promet) 2006-2013 i Strategija informacijskog

društva 2007-2013. Glavni instrumenti za bolje donošenje odluka koje je usvojila Vlada su Kodeks

sudjelovanja/uključivanja javnosti (12/2011), Metodologija procjene učinaka (12/2012) i Fond za

mudre odluke.

Postupak procjene učinaka odvija se u skladu s usvojenom metodologijom: određivanje/utvrđivanje

učinka, procjena održivosti učinaka te poduzimanje mjera (inicijalna procjena). U Estoniji je

procjenom učinka obuhvaćena i procjena administrativnih opterećenja. Procjena pokazuje kako je

kroz sustav procjene učinaka oko 7% svih procjena zahtijevalo odluke Vlade, a oko 30% analitički

postupak eksperata izvan tijela državne i javne uprave.

Procjena učinaka ima posebne izvore financiranja; dijelom je financirana EU fondom ESF, a dijelom iz

proračuna. Estonija provodi ESF program „Razvoj sustava dugoročnog planiranja rada Vlade“ čija je

ukupna vrijednost 1,4 milijuna €.

U prezentaciji su navedeni primjeri Studija procjene učinka (kako privući investicije visoke dodane

vrijednosti i R&D u Estoniju, uporaba e-trgovine i e-poslovanja u Estoniji i mogućnosti njihova širenja,

procjena učinkovitosti u provedbi mjera za insolventne tvrtke, ocjena učinka poreza na financijske

transakcije, ekonomska procjena učinka nove Energetske strategije, procjena učinka Zakona o zaštiti

djece, procjena učinka novog financijskog sustava Agencije za sigurnost hrane).

Temeljna načela konzultacija s javnosti u provedbi procjene učinka su :

1. Informirati; 2. Konzultirati i 3. Aktivno sudjelovati.

Vlada odlučuje o čemu je potrebno obaviti konzultacije s javnosti, a pri tome su konzultacije

obavezne za prve prijedloge (namjere) i izradu nacrta zakonskih akata, predlaganje nacrta strateških

dokumenata i izradu prijedloga za nacrt strategija, mišljenja/stavove Kabineta u EU pitanjima, odluke

vezane za pojedine interesne skupine, procjena učinka kao dio obrazloženja ili poseban izvještaj uz

novo zakonodavstvo. Javne konzultacije traju četiri tjedna, a izuzetak su kratkoročni dokumenti i

određene odluke kojima se potrvđuju odredbe usvojene na razini EU i sl.

Za konzultacije s javnosti koriste se računalni sustavi i web stranice. Liste novih propisa su objavljene

prema predlagateljima (ministarstvima). Alati koji omogućuju e-sudjelovanje osiguravaju brzu

komunikaciju, a konačni je cilj uključivanje najšire javnosti u svakodnevno informiranje o radu

ministarstava. Ministarstva javno predstavljaju materijale za konzultacije pri čemu se koristi model

pitanja i ciljeva prikladnih razumijevanju javnosti: zašto je potrebna odluka, koja je svrha sudjelovanja





23

javnosti, koji se odgovori/mišljenja očekuju, opis daljnjeg postupka nakon usvajanja nacrta, te

krajnjeg roka za davanje mišljenja. Rezultati konzultacija se prikupljaju i obrađuju te objedinj uju u

izvješće o dobivenim mišljenjima, uz detaljna obrazloženja o prihvaćanju ili neprihvaćanju. Konačnu

ocjenu obavljaju tijela Vlade koja analiziraju postupak i ishod pri čemu se ocjenjuje prikladnost

mišljenja postavljenim ciljevima, relevantnost korištene metode, zadovoljstvo konzultiranih

interesnih skupina i učinkovitost prijedloga. Na web stranicama Vlade poseban je dio posvećen

aktivnostima premijera.

4.11 Ostala događanja

Obilazak staroga grada organiziran je 23. rujna. Gospodin Jüri Kuuskemaa je bio vodič tijekom ovoga

obilaska i predstavio je najzanimljivije znamenitosti Talina. Obilazak je uključio šetnju ulicama staroga

grada, posjet najzanimljivijim građevinama (poput trgovine marcipana, stare pravoslavne crkve u

čijem podrumu je sada smješten mali muzej i sl .) i detaljne opise i sličice iz povijesti Talina.

Obilazak Talin TV tornja i večera u TV tornju organizirani su 24. rujna. TV toranj predstavlja jednu od

najvećih zanimljivosti Talina. U na vrhu tornja smješten je muzej koji ujedno pruža i potpuno

interaktivan doživljaj spajajući izloške sa najsuvremenijim tehnologijama. Sve je prezentirano putem

velikih monitora na kojima možete pronaći različite podatke o Talinu i Estoniji. Svi monitori su

osjetljivi na dodir, a najzanimljiviji je njihov izgled jer su uklopljeni u nosaše koji izgledaju poput

velikih cvjetova na podu i stropu koji su osjetljivi na pokret i u trnutku kada im se približite okreću se

prema vama.

Večera u Škotskoj kući organizirana je 25. rujna. Gosti projekta bili su Margus Sarapuu (kancelar u

Ministarstvu pravosuđa), Antero Habicht (Ministarstvo pravosuđa), Uku-Mats Peedosk (Ministarstvo

pravosuđa) i Helena Braun (Ministarstvo pravosuđa), Krešimirom Kopčićem (hrvatskim

veleposlanikom u Finskoj i Estoniji) te Jamesom Oatesom (počasnim konzulom Republike Hrvatske u

Estoniji). Zaposlenici Ministarstva pravosuđa su pružili iznimnu pomoć i doprinos u organizaciji

studijskog putovanja pa im se projekt BIZimpact želio na ovaj način zahvaliti na njihovom doprinosu

uspjehu studijskog putovanja. Hrvatski veleposlanik i počasni konzul vrlo rado su se odazvali pozivu.

Potrebno je naglasiti kako je hrvatsko veleposlanstvo smješteno u Helsinkiju, a po protokolu susret s

veleposlanikom nije bio potreban. Gospodin Kopčić je ipak rado doputovao iz Helsinkija kako bi se

susreo sa sudionicima studijskog putovanja. Večer je provedena u vrlo ugodnoj atmosferi i druženju.

Posjet Talin Lauluväljak organiziran je posljednjeg dana boravka u Estoniji, 27. rujna. Ovo mjesto

predstavlja vrlo značajnu lokaciju za sve Estonce jer su se ovdje svojom pjesmom izborili za

neovisnost Estonije u čuvenoj pjevajućoj revoluciji. U spomen na ovaj događaj svake godine se

organizira koncert na kojem se Estonci okupljaju i pjevanjem domoljubnih pjesama prisjećaj u tih

dana.





24

5. UPITNIK O STUDIJSKOM PUTOVANJU

Nakon povratka sa studijskog putovanja sudionici su ispunili upitnik ( Vidi Dodatak II: Primjerak

upitnika) kako bi projektni tim dobio podatke u uspješnosti putovanja. Upitnik je pokrio različita

područja, od sveukupne organizacije do pojedinačnih sastanaka koji su održani.

Od ukupno 15 sudionika putovanja, njih 12 poslalo je svoje odgovore. Ponuđeni odgovo ri kretali su se

od ocjene 1 (U potpunosti nezadovoljna/nezadovoljan / U potpunosti nekorisno) do ocjene 5 (Vrlo

zadovoljna/zadovoljan / Bilo je vrlo uspješno).

Potrebno je naglasiti kako je najlošija prosječna ocjena bila 4,66, dok je najbolja prosječna ocjena

iznosila 4,9, što smatramo iznimnim uspjehom projekta.

Ukupni rezultati upitnika, zajedno sa svim dodatnim komentarima sudionika, dostupni su u Dodatku

III: Rezultati upitnika.





25

6. ZAKLJUČAK

Studijsko putovanje u Estoniju pokazalo se kao izvrstan odabir. Putovanje je bilo usredotočeno na e-

alate za primjenu u JPD-u i e-konzultacijama u čemu je Estonija svjetski predvodnik. Velik broj ostalih

zemalja dolazi učiti u Estoniju i pokušava primjeniti estonska rješenja u svojim zemljama.

Novostečena znanja i rješenja bit će od velike važnosti u kreiranju aplikacija za e -konzultacije koje će

biti razvijene u sklopu projekta BIZimpact te samom pisanju specifikacija za njih; a neki od korisnika

projekta BIZimpact već koriste prikaze ovih rješenja u svojim prezentacijama pokazujući svojim

članovima u kojem smjeru može ići daljnji razvoj na ovome području.

Svi organizirani sastanci bili su vrlo kvalitetni, a osobe koje su kontaktirane u organizaciji studijskog

putovanja bile su iznimno susretljive što je u konačnici rezultiralo visokom kvalitetom putovanja.

Na području zakonodavstva za PUP Estonija ipak donekle zaostaje za tehnološkim razvojem, ali i ovo

će biti promijenjeno obaveznom primjenom PUP-a od 1. siječnja 2014. godine. U tom trenutku

zakonodavstvo će dostići tehnološki razvoj što bi trebalo omogućiti kreiranje boljih zakona, veću

transparentnost, veću uključenost javnosti te znatne uštede primjenom ex -ante, mid-term i ex-post

analiza.

Nakon povratka sa studijskog putovanja sudionici su ispunili upitnik kako bi projektni tim dobio

podatke u uspješnosti putovanja. Najlošija prosječna ocjena bila 4,66, dok je najbolja prosječna

ocjena iznosila 4,9 , što smatramo iznimnim uspjehom projekta.





26

Dodatak I: Cjeloviti program studijskog putovanja, Estonija, 22.-27. rujna 2013.

Nedjelja, 22. rujna

07:40 – 09:15 Let Croatia Airlinesa OU410 Zagreb -> Frankfurt

12:55 – 16:10 Let Lufthanse LH882 Frankfurt -> Talin

16:30 Prijevoz autobusom do hotela Meriton Grand Conference and Spa, Paldiski mnt. 4,

Talin (http://www.meritonhotels.com/conference-spa-hotel-Talin/)

18:00 – 18:30 Sastanak u hotelu

Ponedjeljak, 23. rujna

09:30 Okupljanje u predvorju hotela

10:00 – 12:00 Ministarstvo pravosuđa, Tõnismägi 5a, Talin (www.just.ee/?set_lang_id=2)

Prezentacija i razgovor o radu ministarstva te cjelokupnom sustavu PUP-a u Estoniji

(Margus Sarapuu, Antero Habicht, Uku-Mats Peedosk, Helena Braun)

12:15 – 13:45 Ručak

14:00 – 16:00 Ministarstvo gospodarstva i komunikacija, Harju 11, Talin (www.mkm.ee/en)

Prezentacija i razgovor o radu ministarstva te PUP-u u Estoniji s naglaskom na MSP-e

u uklanjanje administrativnih prepreka (Kaupo Sempelson, Mario Lambing)

16:15 – 17:45 Obilazak staroga grada s vodičem, Talin (Jüri Kuuskemaa)

Turistički informativni centar, Talin: www.tourism.Talin.ee/eng

Utorak, 24. rujna


09:45 Bus transfer do ICT Demo Centra

10:00 – 11:30 ICT Demo Centar, Lõõtsa 8, Talin (http://e-estonia.com/ict-demo-center)

Demonstracija i prezentacija estonskih IT rješenja / e-usluge / e-vlada

(Anna Piperal)

11:30 Bus transfer do centra Talina

12:00 – 13:45 Ručak

14:00 – 16:00 Estonska Komora trgovine i industrije, Toom-Kooli 15, Talin

(www.koda.ee/en)

Prezentacija i razgovor o radu komore, uloga u PEU i JPD / e-konzultacija (Mait Palts,

Peter Gornischeff, Marko Udras)

17:30 Bus transfer to Talin TV tornja

18:00 – 19:00 Obilazak Talin TV tornja, Kloostrimetsa tee 58a, Talin (www.teletorn.ee/en)

19:00 – 21:00 Večera u TV tornju

21:00 Bus transfer do hotela

Srijeda, 25. rujna


10:00 – 12:00 Centar registara i sustava informacija (RIK), Lõkke 4, Talin (www.rik.ee/en)

Prezentacija i razgovor o radu centra, e-uslugama i e-konzultacijama za poduzeća i

građane (Margus Mägi)

12:15 – 13:45 Akademija e-Vlade (eGA), Tõnismägi 2, Talin (www.ega.ee)

http://www.meritonhotels.com/conference-spa-hotel-tallinn/

http://www.just.ee/?set_lang_id=2

http://www.mkm.ee/en

http://www.tourism.tallinn.ee/eng

http://e-estonia.com/ict-demo-center

http://www.koda.ee/en

http://www.teletorn.ee/en

http://www.rik.ee/en

http://www.ega.ee/





27

Prezentacija i razgovor o radu akademije i studijskim programima e-Vlade (Arvo Ott,

Annela Kiirats)

14.00 Ručak / Slobodno poslijepodne

19:00 Večera s Margusom Sarapuuom (kancelar), Antero Habichtom, Uku-Mats Peedoskom

i Helenom Braun (Ministarstvo pravosuđa), Krešimirom Kopčićem (hrvatskim

veleposlanikom u Finskoj i Estoniji) te Jamesom Oatesom (počasnim konzulom

Republike Hrvatske u Estoniji), (“Leib, resto ja aed”, Uus 33, Talin,

www.leibresto.ee/#!__eng)

Četvrtak, 26. rujna


09.30 – 11:30 Parlament (Riigikogu), Lossi plats 2, Talin (www.riigikogu.ee/?lang=en)

Obilazak Parlamenta, prezentacija i razgovor o radu Parlamenta te njegovoj ulozi u

PUP-u i e-konzultacijama (Ott Mängel, Siiri Sillajõe, Toivo Mängel)

11:45 – 13:15 Ručak

13.15 Bus transfer iz Toompeae

13:30 – 15:00 Estonska udruga MSP-a (EVEA), Lauteri 3, Talin (www.evea.ee/?set_lang_id=2)

Prezentacija i razgovor o radu udruge te ulozi u PEU i JPD-u/e-konzultacijama

(Marina Kaas, Raivo Altmets, Kristi Hunt)

15:15 – 16:45 Centar političkih istraživanja Praxis, Tornimäe 5/III, Talin

(www.praxis.ee/index.php?id=96&L=1).

Prezentacija i razgovor o radu Praxisa, ulozi u PEU te razvoju politika (Helena Rozeik,

Anne Jürgenson)

16:45 Bus transfer do hotela

Petak, 27. rujna


09:30 – 11:30 Ured Vlade, Stenbock House, Rahukohtu 4, Talin (http://valitsus.ee/en/government-

office). Predstavljanje rada Vlade i njene uloge u procjeni učinaka i e -konzultacijama,

web stranica “Osalusveeb” i obilazak zgrade Vlade (Juhani Lemmik)

12:00 Odjava iz hotela

12:15 – 13:45 Ručak

14:00 Bus transfer iz hotela

14:30 – 15:00 Posjet Talin Lauluväljak, Narva maantee 95 (www.lauluvaljak.ee/en/)

15:00 Bus transfer do aerodroma

17:20 – 18:55 Let Lufthanse LH883 Talin -> Frankfurt

20:45 – 22:10 Let Lufthanse LH6002 Frankfurt -> Zagreb

http://www.leibresto.ee/#!__eng

http://www.riigikogu.ee/?lang=en

http://www.evea.ee/?set_lang_id=2

http://www.praxis.ee/index.php?id=96&L=1



http://www.lauluvaljak.ee/en/





28

Dodatak II: Primjerak upitnika

Hvala Vam na sudjelovanju na studijskom putovanju u Estoniju koje je organizirao projekt BIZimpact.

Bili bismo Vam zahvalni na odgovorima vezanima za razna pitanja o organizaciji i korisnosti studijskog

putovanja što će nam pomoći prilikom organizacije drugoga studijskog putovanja.

Molimo Vas da na sljedeća pitanja odgovorite ocjenama od 1 (U potpunosti nezadovoljna /

nezadovoljan / U potpunosti nekorisno) do 5 (Vrlo zadovoljna / zadovoljan / Bilo je vrlo uspješno) .

Ako imate potrebu za tim, molimo Vas i za dodatne komentare.

1. Vaše zadovoljstvo sveukupnom organizacijom i potporom prije i za vrijeme studijskog putovanja.

2. Vaše zadovoljstvo informacijama koje ste dobili na sastanku prije putovanja.

3. Vaše zadovoljstvo hotelskim smještajem u Estoniji.

1 2 3 4 5

1 2 3 4 5

1 2 3 4 5





29

4. Vaše zadovoljstvo putnim aranžmanom u Estoniji.

5. Smatrate li kako su sastanci i prezentacije bili korisni?

6. Koju prezentaciju/sastanak smatrate najkorisnijim i zašto?

7. Vaše zadovoljstvo slobodnim vremenom/aktivnostima na studijskom putovanju.

8. Molimo Vas za sveukupnu ocjenu studijskog putovanja u Estoniju.

1 2 3 4 5

1 2 3 4 5

1 2 3 4 5

1 2 3 4 5





30

9. Molimo, dodajte svoje komentare poput prijedloga za organiziranje sljedećeg studijskog putovanja

Hvala Vam na vremenu utrošenom na ispunjavanje upitnika. Molimo da nam ga dostavite do 4. listopada 2013. Ispunjeni upitnik dostavite na [email protected] Ako želite poslati anonimni odgovor, molimo Vas da ga pošaljete na adresu projekta: Projekt BIZimpact II, Savska cesta 41/VI, 10000 Zagreb

mailto:[email protected]





31

Dodatak III: Rezultati upitnika

1. Vaše zadovoljstvo sveukupnom organizacijom i potporom prije i za vrijeme studijskog putovanja.

Ocjene:

5 5 5 5 5 4 5 4 5 5 5 4

Prosječna ocjena: 4.75

Dodatni komentari:

‘Vrlo sam zadovoljna organizacijom i odabirom institucija. Željela bih naglasiti ICT Demo Centar te

prijem u Parlamentu i Vladi.’

‘Sve je bilo vrlo lijepo organizirano, vrlo dobra mješavina obveza i slobodnog vremena. Posebno

lijepo je bilo u Uredu Vlade, nešto što vjerojatno u Hrvatskoj nikada ne bismo doživjeli na ovaj način.’

‘Organizacija je bila odlična. Sve je bilo na vrijeme i dobro pripremljeno. Komplimenti Ricardu, Chrisu

i Marion!’

2. Vaše zadovoljstvo informacijama koje ste dobili na sastanku prije putovanja.

Ocjene:

5 5 4 5 5 5 x 5 5 5 5 x


Dodatni komentari:

’Nisam bio prisutan na sastanku prije putovanja.’

’Nisam bila prisutna.’

3. Vaše zadovoljstvo hotelskim smještajem u Estoniji.

Ocjene:

5 5 4 5 5 4 5 4 5 5 5 5


Dodatni komentari:

‘U sobi nije bilo dovoljno zraka.’





32

4. Vaše zadovoljstvo putnim aranžmanom u Estoniji.

Ocjene:

5 5 5 5 5 5 5 2 5 5 5 5


Dodatni komentari:

‘Putni aranžman nije bio dobro riješen vezano za prijevoz tijekom boravka u Talinu jer nismo stalno

na raspolaganju imali autobus. Vrijeme nije bilo tako lijepo pa smatram kako je, usprkos blizini

institucija, prijevoz trebao biti organiziran (kao na putovanju u Poljsku). Nije bio potreban velik

autobus poput onoga koji nas je vozio sa aerodroma, dovoljan bi bio kapaciteta 15-20 osoba.

5. Smatrate li kako su sastanci i prezentacije bili korisni?

Ocjene:

5 5 5 5 5 4 5 3 5 5 5 4


Dodatni komentari:

’Sve prezentacije bile su korisne osim one u Ministarstvu ekonomije i komunikacija. Imala sam dojam

kako su bili nepripremljeni pa radi njihove loše izvedbe nismo dobili podatke koje smo trebali .’

’Uvijek je korisno dobiti informacije iz drugih zemalja i institucija, o njihovoj strukturi i organizaciji, ali

nadala sam se naučiti malo više o PUP-u i nakon toga biti spremnija za Početnu procjenu za nekoliko

zakona koje ministarstvo priprema u sljedećim mjesecima.’

6. Koju prezentaciju/sastanak smatrate najkorisnijim i zašto?

Komentari:

‘Kao zaposlenica ministarstva smatram kako su najkorisnije prezentacije bile u Uredu Vlade i RIK

centru radi posla koji obavljam u ministarstvu.’

’ICT Demo Centar. ...interaktivnost i kompetencije osobe koja je bila zadužena za prezentaciju.’

‘ICT Demo Centar i Komora trgovine i industrije; prva organizacija radi vrlo informativne i korisne

prezentacije, a druga radi sličnosti našega posla pa je bilo zanimljivo vidjeti kako se to radi u Estoniji .’

’ICT Demo Centar (jer je bila prva prezentacija koja nam je dala uvid u e-Estoniju) i EVEA (jer je

korisno vidjeti praksu sličnih poslovnih organizacija).’





33

‘Sve prezentacije bile su korisne i dale su nam sveukupnu sliku e -pitanja i njihove primjene u

različitim institucijama i ministarstvima.’

‘Najkorisnija je bila prezentacija u Komori trgovine i industrije jer je blisko vezana za naš rad u

Hrvatskoj.’

’Prezentacije u ICT Demo Centru i Centru registara i sustava informacija (RIK) bile su najzanimljivije i

najkorisnije jer smo vidjeli stvari koje je moguće primjeniti u Hrvatskoj .’

’ICT Demo Centar – demonstracija estonskih IT rješenja divne gđice Anna Piperal i njene

prezentacijske vještine, tečan engleski jezik; Komora trgovine i industrije, posebice njihova uloga u

procjeni učinaka i JPD-u/e-konzultacijama, a to je ono za što sam najviše zainteresirana; te EVEA gdje

je gđa Kaas održala vrlo dobru prezentaciju njene organizacije i njihove uloge u PEU. Sastanak u

Uredu Vlade i njihova prezentacija nisu me srušili s nogu, ali bili su korektni .’

‘ICT Demo Centar i RIK – obje organizacijenpripremile su izvrsne prezentacije o ICT-u u Estoniji. Bilo je

zanimljivo slušati o njihovim rješenjima na različitim područjima i čuti neke praktične primjere .’

’ICT Demo Centar – demonstracija i prikaz estonskih IT rješenja / e-usluga / e-Vlade (Anna Piperal).’

’Prezentacija u Ministarstvu pravosuđa jer nisu samo detaljno predstavili svoju ulogu u PUP -u, nego

cjelokupan tijek toga procesa u Estoniji. Također, prezentacija u RIK-u je bila vrlo korisna radi

prezentacije svih sustava i X-Road-a.’

’Prezentacija eGA jer su pokazali kako je Estonija kao mala zemlja skratila administrativne procedure

uz pomoć IT rješenja.’

7. Vaše zadovoljstvo slobodnim vremenom/aktivnostima na studijskom putovanju.

Ocjene:

5 5 5 5 5 4 5 4 5 5 4 5


Dodatni komentari:

‘Slobodno vrijeme nije bitno na petodnevnom putovanju. Uvijek ima slobodnog vremena, ali je

bitnije napraviti dobar raspored prezentacija i mislim kako je to trebalo biti napravljeno bolje .’

’Kao što je Ricardo rekao, ovo je studijsko, a ne turističko putovanje pa količinu slobodnog vremena

možemo smatrati pristojnom, iako je moglo biti podijeljeno bolje. Općenito, pauza za ručak bilaje

predugačka (2 sata). Bolje bi mi odgovaralo da smo sastanke imali u razdoblju od 9:00 do 14:00 ili

15:00 sati, ali svjesna sam kako nije lako udovoljiti potrebama i zahtjevima svake osobe .’





34

’Bio sam ugodno iznenađen fakultativnim aktivnostima, ali bilo je stvari koje su mogle biti bolje

organizirane. Npr. Iako je obilazak Talina bio odlična ideja, vodič je imao dva nedostatka – bio je

pretih i nije bilo moguće čuti ništa od onoga što je govorio i počinjao bi pričati ne pričekavši da se

većina skupine okupi oko njega kako bi ga mogla čuti . ’

8. Molimo Vas za sveukupnu ocjenu studijskog putovanja u Estoniju.

Ocjene:

5 5 5 5 5 4 5 4 5 5 5 4


9. Molimo, dodajte svoje komentare poput prijedloga za organiziranje sljedećeg studijskog

putovanja i sl.

Komentari:

’Cijelo putovanje bilo je vrlo zanimljivo i ništa ne bih promijenila. Radi toga vjerujem kako će drugo

putovanje biti jednako zanimljivo kao i prvo.’

‘Bolji raspored posjeta institucijama. Bilo bi bolje da su pauze između sastanaka bili kraći jer je bilo

prerano za ručak pa smo gubili dosta vremena. Mislim kako bi bilo bolje da smo sa svim obvezama

završili do 14:00-15:00 sati i onda imali slobodno vrijeme za ručak.’

’Drugo putovanje trebalo bi organizirati u neku europsku zemlju koja ima vrlo dobro zakonodavstvo

na području PUP-a kako bih poboljšala svoje znanje na tom području koje mi je potrebno na poslu

koordinatora PUP-a. Bilo bi dobro bolje upoznati početnu procjenu i analizirati je sa cijelom skupinom

itd.’

’Prijedlog za drugo putovanje: MSP test + praktični rad na PEU.’

’U buduće pozvati osobe koji će činiti homogeniju skupinu.’

Documents

Aktivnost 1.7: Studijsko putovanje, Estonija, 22.-27 ... · (MINPO), a ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST), Hrvatska gospodarska