ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Klasa:021-01/11-04/3Urbroj:2178/1-01-11-2

Z A P I S N I K

od 8. travnja 2011.

o radu 14. sjednice Županijske skupštine Brodsko-posavske županije, održane uVelikoj vijećnici županijske uprave i samouprave u Slavonskom Brodu, Ulica Petra Krešimira IV br. 1, s početkom rada u 9,00 sati.

Sjednicom je predsjedavao i njome rukovodio Zdravko Sočković, predsjednik Županijske skupštine.

Pozdravio je:- sve nazočne članove Županijske skupštine,- Župana BPŽ, gosp. Danijela Marušića, dr.vet.med.- zamjenika župana, gosp. Davora Vlaovića, dipl.ing. i zamjenicu župana gđu Ružicu

Vidaković, oec. - nadalje, pozdravio je sve nazočne načelnike općina,- predstavnike nacionalnih manjina, a ujedno bih želio iskoristiti priliku čestitati

predstavniku roma, Svjetski dan Roma,- predstavnika sindikata, - predsjednika Savjeta mladih BPŽ, - sve pročelnike županijskih upravnih tijela,- sve izvjestitelje po točkama Dnevnog reda, sve novinare, radio i TV izvjestitelje,- i sve ostale nazočne na sjednici, a koje nije posebno navodio.

2. Predsjedatelj utvrđuje da od 51 člana Županijske skupštine sjednici pribiva 47 članova, što je dovoljan broj za pravovaljan rad.

Nazočni: Zdravko Sočković, Mato Opačak, Davorin Slišurić, dipl.iur., Petar Bodrožić Selak, oec., Katica Mišković, dipl.ing., Josip Polić, ing., Marija Tolić, dipl.oec., Zvonimir Markotić, prof., Miroslav Čupić, dipl.ing., Josip Kunecki, Đurđa Aleksić, oec., Stjepan Samardžija, Slavko Čalić, prof.dr.sc. Stjepan Aračić, dipl.ing., Anita Kladarić, dipl.uč., Zlatka Čičić, dipl.oec., Krunoslav Hoffer, ing.arh., Ratimir Santić, dipl.ing., Zvjezdana Grčević Ćurković, dr.med., Vesna Kolić Klikić, prof., Vladimir Zuzija, ing., Mato Klarić, krim., Mario Vučinić, dipl.iur., Domagoj Bartek, ing., Zdravka Kršan, Josip Želinski, Tomislav Vlajnić, dr. med., Martin Miloloža, Vlatko Krznarić, Zvonimir Laslo, dipl.ing., Mario Pejić, bacc.oec., Marko Perković, ing., Nives Romanjek, prof., Branka Nikolić, oec., Dario Pavić, Ivan Sudić, Mirko Đanić, Dr.sc. Marijan Šabić, prof., Vinko Kuzmić, Darko Grivičić, Šerif Isaković,

1

dipl.iur., Stjepan Babić, Milan Marčević, Dubravko Kolundžić, dipl.ing., Damir Japundžić, dr.med., Saša Šnajder, ing., Dubravka Kvesić

Odsutni članovi Skupštine: Anto Serdar, Dubravka Horvat, mr. Dalibor Pudić, dipl.ing. i Boro Grubišić, dr.med.

Ostali nazočni: Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan BPŽ, Davor Vlaović, dipl.ing., zamjenik župana, Ružica Vidaković, oec., zamjenica župana, Slavica Bešlić, dipl. iur, tajnica Županijske skupštine, Željko Burazović, dipl. ing, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, Stjepan Bošnjaković, dipl. ing., pročelnik UO za gospodarstvo, Ivan Lukić, dipl. oec, pročelnik UO za proračun i financije, Marijan Štefanac, dipl.oec., pročelnik UO za razvoj i europske integracije, Klara Šćuka, prof., pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Dunja Magaš, dipl.ing., pročelnica UO za graditeljstvo i prostorno uređenje, Miroslav Jarić, dipl.ing., pročelnik UO za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, Mario Pavičić, dipl.ing., ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima BPŽ, Antun Dukić, dipl.ing., ravnatelj ŽUC-a, Ferid Latić, Slavko Čiča, Oto Vaško i Nenad Radosavljević, predstavnici nacionalnih manjina, Tihomir Jakovina, načelnik općine Bukovlje, Ivica Ostrun, načelnik Odjela policije PUBP, Mirko Bošnjaković, voditelj odsjeka za poslove obrane, Mišo Matić, ravnatelj Doma za stare i nemoćne Slavonski Brod, Milan Bitunjac, dr.med., rvnatelj OB „Dr. J. Benčević“, Zoran Jukić, dr.med., ravnatelj OB Nova Gradiška, Ivica Tečer, dipl.oec., ravnatelj Doma zdravlja Slavonski Brod, Marjan Radmilović, dr.med., ravnatelj Doma zdravlja Nova Gradiška, Marija Stepić, mag. pharm., ravnateljica Zdravstvene ustanove Ljekarna Slavonski Brod, Ante Cvitković, dr.med., ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Slavonski Brod, Milena Plivelić-Grgić, ravnateljica Društva Crvenog križa BPŽ

3. Zapisnik na sjednici vodila je gđa. Ružica Marijanović, djelatnica Stručne službe Županijske skupštine i Župana.

4. S pozivom za sjednicu vijećnici su primili i prijedlog Dnevnog reda.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Ima li prijedloga za izmjenu ili dopunu Dnevnogreda?

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan BPŽ : Poštovani vijećnici i svi ostali, sve vas najsrdačnije pozdravljam i evo, predlažem i molim vijećnike da prihvate prijedlog za dopunu Dnevnog reda. U točki 7. dodati podtočku pod b) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Projekt izgradnje bolničke poliklinike u OB „Dr. J. Benčević“ Slavonski Brod, uz obrazloženje: Zahtjev za davanje suglasnosti osnivača na kapitalno ulaganje u projekt izgradnje bolničke poliklinike dostavljen nam je od strane ravnatelje Opće bolnice i Upravnog vijeća bolnice 7. travnja 2011. A kako se radi o investiciji čija procijenjena vrijednost prelazi iznose o kojima odlučuje Upravno vijeće samostalno, osnivač je temeljem članka 58. Zakona o ustanovama dužan dati suglasnost na projekt, pa temeljem te odredbe predlažem da se ova točka uvrsti u dnevni red.

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (Klub vijećnika SDP-a): Poštovani vijećnici, dozvolite da ispred Kluba vijećnika SDP-a zatražim skidanje točke 5. Prijedlog županijske razvojne strategije BPŽ 2011.- 2013. Obrazloženje: Razmatrajući prispjele materijale vidjeli smo da je materijal obiman i materijal koji je od veoma velike važnosti za razvoj BPŽ u razdoblju 2011.-2013. gdje se nije moglo detaljno utvrditi sve relevantne činjenice i svi ostali parametri koji su ovdje dani i zbog nedostataka određenih stvari koje se još trebaju ispitati, Klub vijećnika SDP-a predlaže da se točka 5. skine sa dnevnog reda današnje sjednice i da se sazove nova sjednica samo sa

2

točkom Prijedlog županijske razvojne strategije BPŽ. Ovo je preozbiljan materijal i ovo je abeceda ponašanja BPŽ, te smatramo da bi se ipak trebalo o tome malo više raspravljati i da bi trebali o tome donijeti i konsenzus, ali pod uvjetom da se prihvate i svi prijedlozi i nadopune one koje i druge općine i gradove tište, a koje nisu uvrštene u Razvojnu strategiju BPŽ. Prema tome, vjerujem da će se i drugi klubovi složiti s tim da organiziramo posebnu sjednicu ŽS da o toj, vrlo bitnoj temi razgovaramo i to samo o njoj, jer evo na prošloj sjednici imali smo pod točkom 11. nezaposlenost BPŽ, što je jedna od ključnih stvari naše županije, a bila je pod točkom 11. Danas imamo 14 točaka, a trebamo razgovarati o strategiji, vrlo važnom dokumentu. Ovo je prijedlog Kluba vijećnika SDP-a, da se točka 5. skine sa današnje sjednice i da se sazove nova sjednica ŽS samo sa jednom točkom. Hvala.

Martin Miloloža (Klub vijećnika HSP „Dr. A. Starčević): Poštovani, iskoristio bih također priliku da u ime Kluba vijećnika HSP „Dr. A. Stračević“ čestitam Romima Svjetski dan Roma. Što se tiče prijedloga Kluba vijećnika SDP-a, a i zbog same važnosti točke i prijedloga, ja bih zamolio u ime svoga kluba stanku od 5 minuta, jer do sada nismo imali nikakav kontakt, pa da zauzezmemo stav oko ovoga prijedloga.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Hvala lijepa, mislim da bi bilo dobro da prvo Župan kratko odgovori na ovo ili pročelnik Štefanac, a onda ćemo dati stanku, ako se slažete. Ovako ćete imati još dodatnih informacija.

Marijan Štefanac, dipl.oec., pročelnik UO za razvoj i europske integracije: Evo, dame i gospodo, poštovani vijećnici, što se tiče ovog prijedloga vijećnika Hoffera, evo odgovor je ovakav. Dakle, mi smo obvezni prema Zakonu o regionalnom razvoju, strategije regionalnih razvoja i druge dokumente, te donijeti ovu Strategiju, obzirom da je već godina počela, budemo li čekali još neko vrijeme, zakasniti ćemo sa onim projektima koji trebaju biti u implementaciji. Pored toga, već više od 6 mjeseci, mi smo poslali svim mogućim sudionicima, dakle svima onima na koje se može odnositi ova Strategija i koji mogu predložiti svoje projekte. Dakle, to su gospodarski subjekti, to su institucije, jedinice lokalne samouprave, oba grada, razvojne agencije itd. Poslali smo dopis da upute svoje prijedloge projekata i to na različite načine i to na različite načine, kroz medije i sa oglasima itd. dakle, bilo je više poziva, pored toga imenovano je partnersko vijeće odmah koje broji 42 člana iz različitih sektora gospodarskog, društvenog i drugog, odnosno civilnog društva, predstavnika manjina, itd. Bilo je 7 sjednica radne skupine, 2 sjednice stručnog vijeća, 1 sjednica Savjeta za europske integracije, sastao se i bivši partnerski odbor zajedno sa svima. Dakle, jedan širok krug demokratskog i transparentnog pristupa ovom materijalu. Ako netko u tom vremenu nije uspio pripremiti nekakav projekt i predložiti ga ili barem projektnu ideju, a onda je meni zaista žao, jer mislim da zaista ne možemo ići u nedogled. Ja predlažem da ova točka danas ide.

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (Klub vijećnika SDP-a, replika): Gosp. pročelniče, ovo je bilo vaše objašnjenje, ali mi ne možete, a isto tako i ostalim vijećnicima ovdje obrazložiti da se čekalo zadnji dan. Mi smo imali toliko vremena i toliko mjeseci pred nama da smo ovaj dio mogli razgovarati čak i u dvije sjednice. Prema tome, dovesti nas pred gotov čin i reći da je danas rok i da se danas mora prihvatiti, ne prihvaćamo. Obiman materijal, vrlo bitan materijal za razvoj BPŽ i mi donosimo ovo pred vijećnike i kažemo da ovo mora biti danas usvojeno. Ne prihvaćamo to, jer se o tome trebalo razgovarati prije tri mjeseca, pa smo mogli imati vremena za posebnu sjednicu, na kojoj ćemo samo o tome raspravljati i nadopunjavati i davati točne i konkretne prijedloge za boljitak BPŽ. Ostajem pri svom prijedlogu da se ova točka skine sa današnjeg dnevnog reda.

3

Vesna Kolić Klikić, prof. (HNS): Podržavam prijedlog Kluba vijećnika SDP-a i u prilog tome ovdje mi je dostavljeno od tvrtke Slavča, materijal koji je poslan na adresu jpp@bpz.hr, pod naslovom Selekcija strateških projekata Županijske razvojne strategije. Dakle, prijedlog jedne tvrtke. Dopis je poslan 18.02.2011. u 14,57 min., a izbrisan je, da nije ni pročitan 5.04.2011 u 9,09 min. Gosp. predsjedatelju, izvolite.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Hvala vam lijepo, odobravam pauzu od 5 min. na zahtjev Kluba vijećnika HSP „Dr. A. Starčević“.

STANKA

Zdravko Sočković, predsjedatelj: U ime Kluba vijećnika HSP „Dr. A. Starčević“, izvolite gosp. Miloloža.

Martin Miloloža (Klub vijećnika HSP „Dr. A. Starčević): Zahvaljujem. Obzirom da smo u vrlo kratkom periodu donijeli stav, prije svega, kada smo izlazili van, dobacio nam je jedan vijećnik da dobro istrgujemo, pa ja ne znam da li se ovo može nazvati trgovinom ili ne. Mi pravaši nikada nismo bili spremni na trgovine i nismo bili spremni na kompromise. Ovaj puta, zbog važnosti same točke, opširnosti materijala, zbog budućnosti naše županije, mi ćemo podržati prijedlog SDP-a. Hvala.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Hvala lijepo, nema više rasprave. Rasprava je završena. Čuli smo mišljenje predsjednika kluba, hvala. Idemo prvo izjasniti se o dopuni Dnevnog reda pod točkom 7. gdje je Župan tražio da se pod b) stavi Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Projekat izgradnje bolničke poliklinike OB „Dr. J. Benčević“ Slavonski Brod. Dakle, investicija je veća od 2. mil. kn, pa mora dobiti prolaz i u ŽS. Dajem na glasovanje ovaj prijedlog.

Tko je za? 40 glasova. Protiv? 6 glasova.

Utvrđujem da je Županijska skupština većinom glasova usvojila prijedlog Župana, da se točka 7. dopuni podtočkom b) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Projekat izgradnje bolničke poliklinike OB „Dr. J. Benčević“ Slavonski Brod.

Prelazimo na prijedlog Kluba vijećnika SDP-a, da se skine točka 5. Čuli smo obrazloženje. Stavljam ovaj prijedlog na glasovanje.

Tko je za? 20 glasova. Protiv? 26 glasova.

Utvrđujem da prijedlog nije prošao.

Sada stavljam na glasovanje ovako predloženi dnevni red, uz dopunu 7. točke.

Tko je za? 26 glasova. Protiv? 20 glasova.

Utvrđujem da smo većinom glasova usvojili sljedeći

4

DNEVNI RED

1. Aktualni sat2. Kadrovska pitanja3. Izvješće o radu Župana Brodsko-posavske županije za razdoblje srpanj-prosinac 2010.4. Informacija o stanju i pitanjima zaštite života i osobne sigurnosti ljudi i imovine te javnom redu i miru na području Brodsko-posavske županije u 2010. godini5. Prijedlog Županijske razvojne strategije Brodsko-posavske županije 2011. – 2013.6. Prijedlog Odluke o dodjeli županijskih priznanja u 2011. godini7. a) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na projekt završetka rekonstrukcije Odjela anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod b) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na projekt izgradnje bolničke poliklinike u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod8. Izvješće o radu i financijskom poslovanju u 2010. zdravstvenih ustanova: a) Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod; b) Opće bolnice Nova Gradiška; c) Doma zdravlja Slavonski Brod; d) Doma zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška; e) Ljekarne Slavonski Brod; f) Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije9. Izvješće o radu i financijskom poslovanju Hrvatskog Crvenog križa, Društva Crvenog križa Brodsko-posavske županije za 2010. godinu10. Izvješće o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod za 2010. godinu11. Izvješće o održavanju i građenju županijskih i lokalnih cesta na području Brodsko-posavske županije u 2010. godini12. Izvješće o utvrđenim štetama od elementarnih nepogoda na području Brodsko- posavske županije u 2010. godini13. Davanje suglasnosti na Statut Zavoda za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije14. Davanje prethodne suglasnosti na odluke o izmjenama i dopunama statuta osnovnih škola kojima je osnivač Brodsko-posavska županija

5. Uz poziv za sjednicu vijećnici su primili i Zapisnik o radu 13. sjednice Županijske skupštine.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Ima li primjedbi na Zapisnik sa 13. sjednice Županijske skupštine?

Davorin Slišurić, dipl.iur. (HDZ): Poštovani, ovo je samo više ispravak, nego primjedba, naime u popisu nazočnih je navedena kolegica Jelena Adrović. Ona nije bila nazočna prošloj sjednici, nego je bio nazočan gosp. Opačak.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: To je točno. Ispravit ćemo to. Ima li još netko primjedbu na Zapisnik?

5

Ako nema, dajem na usvajanje Zapisnik o 13. sjednici Županijske skupštine, uz ovu ispravku.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Ima li suzdržanih? Nitko.

Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili Zapisnik o radu 13. sjednice Županijske skupštine.

1. AKTUALNI SAT

Dr.sc. Marijan Šabić, prof. (HSLS): Dobar dan gospođe i gospodo.Prije svega u ime HSU-a i HSLS-a svim Romima u našoj županiji iskreno i od srca

čestitam Međunarodni dan Roma i želim pitati gosp. Župana, je li već potpisao HSLS-ovu peticiju za poticanje zapošljavanja, osobito mladih i prvouposlenika. Ukoliko niste gosp. Župane, pozivam vas kao i sve nazočne da svojim potpisom date potporu ovoj inicijativi na našem štandu na brodskom korzu. Hvala.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan (odgovor): Evo poštovani vijećnici, nisam potpisao, ali podržavam sve akcije koje će dovesti do većeg zapošljavanje. (Vijećnik je s mjesta pitao da li će potpisati peticiju.) Pa mogu, hoću.

Dubravko Kolundžić, dipl.ing. (HDSSB): Pozdravljam sve prisutne. Prije nego postavim pitanje, dao bih podršku gosp. Kuniću, stanovniku Slavonskog Kobaša u borbi za dokazivanje svoje nevinosti za ono što se optužuje.

Prvo pitanje. Na parceli u Slavonskom Kobašu br. 5, 6 i 7, crkveno dvorište, u vlasništvu Srpske pravoslavne crkveopćina Slavonski Kobaš, su ostaci nekadašnje crkve, evo ja sam donio materijal, pa gosp. Župane, bacite ukratko pogled, evo ovdje sve kompletne slike. Pitanje je malo škakljivo. Dobili smo podršku i u ime onih ljudi pravoslavne ispovjesti koji žive u Slavonskom Kobašu, jer su oni zainteresirani da se sanira ostatak te crkve, da se dovede u jednu optimalnu situaciju, odnosno, pravljenje tamo nekog dječjeg igrališta, budući da je plaža jedno 10 m ili 20 udaljena od tih ostataka ruševine. Zanima me da li postoji kakva šansa gosp. Župane, da vidite sa nadležnim, ja ne znam kojim, da se vidi da se to proba sanirati i taj ostatak građevinskog materijala odvesti. Pogotovo ako može do ljeta, jer kažem, plaža je udaljena svega 10 do 20 m, a preko ljeta tu je more zmija. Djeca polaze i prilaze, hvala bogu što do sada nitko od te djece nije stradao. Znači, imate fotografije, vidite kakvo je stanje, mi ćemo odraditi potpise ljudi te vjeroispovjesti. Pitanje je malo škakljivo, kažem, nije zbog nikakvog genocida ne daj bože, nego jednostavno da se to sanira i odveze materijal. Hvala.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan (odgovor): Pa evo, pitanje je životno, nema škakljivih pitanja. Postoji dosta sakralnih objekata srpske pravoslavne crkve koji su zahtjevali određenu obnovu, zbog ovog ili onog razloga. Na području općine Okučani ima takvih objekata, neki su sanirani poput stana pravoslavnog svećenika u Okučanima i to velikim zalaganjem lokalne uprave, prije svega načelnika općine Okučani, gosp. Ace Vidakovića i ministarstava RH, čak Ministarstva regionalnog razvoja itd. Ja moram reći da je oko mnogih vjerskih objekata pravoslavne crkve razgovarano i mogu reći i istaći dobru komunikaciju sa njegovim preusveštenstvom gosp. Savom Slavonskim čiji su uredi u Pakracu. On je bio u posjeti našoj županiji zajedno sa svojim suradnicima gdje je bilo razgovarano o obnovi određenih vjerskih

6

objekata. Naravno da mi imamo i Odbor za nacionalne manjine i da se i u tom aspektu moraju donijeti određeni orjentiri, odnosno određeni zaključci po kojima ćemo mi naravno djelovati. Što se tiče ovog konkretnog objekta, ja ću sa nadležnim iz pravoslavne crkve stupiti u kontakt i vidjeti ću što i oni planiraju, jer to je njihovo vlasništvo i naravno da ćemo za opću društvenu korist sve učiniti da se izbjegne takvo stanje da se izbjegne neuređeno ida ne bude opasnost za sve one ljude koji žive okolo. Naravno da je to u službi onoga čega treba, a to je vjerskih obreda. Hvala.

Mario Pejić, bacc. oec. (HSP): Lijep pozdrav svima. Imam tri pitanja.Prvo pitanje. pošto nismo prihvatili prijedlog gosp. Hoffera, pred ovom ŽS na današnjem

dnevnom redu je usvajanje Razvojne strategije BPŽ koja kako navodite u materijalima predstavlja temeljni dokument gospodarsko društvenog razvoja BPŽ. Nije mi jasno, pa pitam Župana, kako je moguće da u kontekstu ili konceptu tako važnog projekta da se spominje Agencija za promicanje izvoza i ulaganja Cromina APIU koja bi trebala biti potpora županiji za privlačenje investitora kada agencija više ne postoji, jer je ugašena prije pola godine.

Drugo pitanje. Gosp. Župane, kako objašnjavate činjenicu da je BPŽ već dugo najsiromašnija u RH, a to dokazuje najniža stopa BDP-a po stanovniku od samo 6183 eura?

Treće pitanje. Zašto nema dežurstva stomatološke službe preko vikenda, jer građanima to stvara veliki problem?

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan (odgovor): Poštovani vijećniče, ova Strategija je dokument koji nije napravljen niti jučer, niti prekjučer. Ova Startegija je defakto nastavak na određen način ROP-a. Ako ste dobro slušali gosp. Štefanca, svi dionici koji su trebali biti uključeni u Strategiju, to je doista jedan obiman dokument i ja se ponosim da je toliko velik, su sudjelovali. Između ostalog i predstavnici kao što je Kruno Hoffer iz Nove Gradiške, ja ću reći da sam osobno sjedio sa zamjenikom gradonačelnika Nove Gradiške na Partnerskom vijeću, na prvom Partnerskom vijeću gdje smo dogovarali o svim ovim projektima. Znači, apsolutno, to je interes svih. Ova Strategija ne poznaje političke okvire i nemojmo se molim vas da cijeli dijalog ide sa političkog aspekta. Naravno da je i ta agencija sudjelovala, jer je sudjelovala i u ROP-u i u Startegiji dok je djelovala, a što se tiče pitanja, kako ja objašnjavam da je naša županija zadnja po BDP-u itd., to vam samo daje poticaja da još više radite. Na to pitanje je već tisuću puta odgovarano. Ja dajem sve od sebe u svojim okvirima da mogu nešto pokrenuti sa svim svojim suradnicima zajedno, na kraju krajeva sa svima vama koji ovdje sjedite kao predstavnička vlast, ali gledajte malo i druge kriterije. Gledajte da smo bili županija koja je u najvećem postotku rastao izvoz. Gledajte da smo bili županija koja je privukla najviše novaca iz europske unije, gledajte malo i takve stvari, pa ćete vidjeti da jesmo mi županija doista u vrlo vrlo teškom položaju, ali ako uzmete malo i neke druge činjenice, vidjet ćete da mnogi ljudi itekako rade iz raznih političkih stranaka, pogotovo profesionalci koji se doista drže kao profesionalci i pokušavaju svoj posao napraviti najbolje i pokušavaju sve da svi skupa živimo bolje. Hvala.

Marijan Štefanac, dipl.oec., pročelnik UO za razvoj i europske integracije: Dakle, kada dođe vrijeme strategije, to sam htio reći, ali budući da je gosp. vijećnik sada postavio pitanje, naime, kod tako opsežnog materijala, pa naravno da ima tehničkih grešaka. I mi smo otkrili sada, nakon što je ovo tiskano da ima određenih grešaka na određenim mjestima, ali to ne umanjuje vrijednost materijala. Ako sada gledamo pojedine sitnice, naravno, može se dogoditi da je nekakav projekt koji je recimo važan, možda greškom nije upao u onih 224. Ali pazite, to nije statična kategorija, dakle, to je dinamična kategorija i baza projekata i projektnih prijedloga je kontinuirano otvorena i Partnersko vijeće će se sastajati redovno i svaki doobar prijedlog, ako se ocijeni da je napravljena greška ili da je dobar novi projektni prijedlog, mi ćemo ga sigurno usvojiti i on će biti jednako važan kao i ostali strateški važni projekti. Hvala.

7

Klara Šćuka, prof., pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb (odgovor): Sve vas skupa pozdravljam, a poštovani vijećniče Pejić, problem nedostatka dežurstava u dentalnoj medicini je primjećen. Trenutno je u fazi reforma primarne zdravstvene zaštite i u tijeku je osnivanje centara obiteljske medicine i centara dentalne medicine. Svi liječnici, svi stomatolozi koji imaju ugovor sa HZZO-om biti u obvezi dežurati tijekom vikenda. Hvala.

Branka Nikolić, oec. (HSP): Pozdravljam sve nazočne i imam tri pitanja.Prvo pitanje. Grad Slavonski Brod ima koncesionara za gradski prijevoz putnika i izgradio

je autobusna stajališta. Zašto županija izdaje dozvole, odnosno dopusnice i za sve ostale prijevoznike?

Drugo pitanje. Je li istina da je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo zaposlio svoju suprugu u istoimenom zavodu i da li je istina da gospođa radi na poslovima javne nabave i ako radi, smatrate li to sukobom interesa?

Treće pitanje. Ponovno tražim odgovor na svoje pitanje koje je ostalo neodgovoreno od prošle sjednice, a to je, gdje je objavljen natječaj za radno mjesto u Županijskom centru za gospodarenje otpadom? Hvala.

Miroslav Jarić, dipl.ing., pročelnik UO za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša (odgovor na 1. pitanje): Dame i gospodo, istina je da grad Slavonski Brod ima koncesionara za javni prijevoz na području grada Slavonskog Broda temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu, raspisao natječaj i dao koncesiju. Koncesionar je tvrtka Terzić bus. Županija izdaje dozvole za županijski linijski prijevoz. Niti jedna nova dozvola nije izdana na području BPŽ za županijski linijski prijevoz sa stajalištem na području grada Broda. Znam da ćete reći da nije točno. Obrazložiti ću, prošle godine kada smo imali obnovu dozvola prijevoznicima na županijskim linijama, poduzeću APP i Slavonijabus, mi smo njima svima odbili rješenjem obnovu dozvola na starim linijama i poslali to rješenje na drugostupanjsko tijelo u ministarstvo. Tada nam je drugostupanjsko tijelo naredilo, zato što su to stare linije, „stečena prava“ da izdamo dozvole sa stajalištem i na području grada Broda. Još jedna mala dopuna toga, slično se dogodilo i sa obnovom dozvola za međužupanijske linije koje izdaje ministarstvo. Samo da znate da prijevoznicima na međužupanijskim linijama, Čazmatrans i Panturist, koje nije u nadležnosti niti županije, niti grada Slavonskog Broda, izdaje dozvole na međužupanijskim linijama sa stajalištima i još ne Osječke ulice, nego Partizanske ulice, zato što tako piše. Ako podnesu zahtjev za novu dozvolu, gdje piše Osječka ulica, neće ih dobiti, jer je izmjena dozvole. Nismo krivi mi, krivi su propisi u tome dijelu, a isto tako znam jako dobro da i koncesionar na području grada Slavonskog Broda koji obavlja prijevoz, javni gradski prijevoz, ne staje na ugibalištima. To zna i inspekcija i komunalni redari grada Broda, nego staju tamo gdje putnicima odgovara. Hvala.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan (odgovor na 2. i 3. pitanje): Evo, po drugom pitanju moram reći da ću odgovoriti pismeno, jer ja ne pratim natječaje, tako da moram provjeriti.

Po trećem pitanju, koliko se ja sjećam da je ravnatelj Centra odgovorio na vaše pitanje, tako da mislim, ne treba se vraćati stalno na neke stvari, gubimo vrijeme i ne bavimo se konkretnim stvarima. Hvala.

Na drugo pitanje vijećnica će odgovor dobiti u pisanom obliku.

Nives Romanjek, prof. (HSP „Dr. A. Starčević): Lijep pozdrav svima.Prvo pitanje. Postoji li plan borbe protiv alergenih biljaka za BPŽ?Drugo pitanje. Da li su sanirana klizišta u Podvinju i Brodskom Vinogorju i što je

napravljeno kao prevencija od daljnjeg urušavanja?

8

Na oba pitanja vijećnica će odgovor dobiti u pisanom obliku.

Martin Miloloža (HSP „Dr. Ante Starčević“): Poštovanje, evo pozdravljam sve nazočne još jednom. Prije svega htio bih se osvrnuti na ovo što je, ako smijem, uvaženi kolega Kolundžić rekao. Ja bih rekao svoj osobni stav, nisam protiv ijedne vjere, nacije, jako volim Hrvatsku. Jako volim i poštujem svoju katoličku vjeru, pa tako smatram gospodine Župane, dok se svi katolički objekti, crkve i sve ostalo što pripada katoličkoj crkvi ne obnove u RH, da ne treba podpomagati obnovu drugih vjerskih objekata. Zašto to govorim? Pa zato što se u RH 92% stanovništva izjasnilo kao katolici, to znači da smo mi katolička zemlja, a naši katolici nisu išli po Srbiji i rušili srpske pravoslavne crkve, već su Srbi dolazili u RH i rušili naše katoličke crkve i da ne nabrajam dalje, šta sve ne, ali evo.

Prvo pitanje. Ovdje bi se još nadovezao, ako može, i pohvalio radove na katoličkoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Sibinju, koji su punom jeku, pa me zanima, ako mi možete reći, kada će biti finiširani i da li će ići i žbukanje izvana? Evo to samo da se osvrnem na ovo.

Drugo pitanje. Upućujem vama Župane, a vi ovlastite nekoga drugoga, ako nemate saznanja. Evo, obzirom da dolazim iz Sibinja i zadnji put sam govorio o školi u Sibinju, zamolio da se prati natječaj koji je završen, ne bi ulazio u izbor kandidata koji su izabrani na natječaju, njihovu stručnost i kompetentnost, jer ipak ja imam samo srednju stručnu spremu, a birani su ljudi sa visokom ili višom spremom, ali bi se osvrnuo na par činjenica. Obzirom da ljudi pričaju da ja šaljem pisma vezano za tu školu i za rad općine i svega ostalog, a oni koji me znaju iz prošlog mandata, sve što mislim to kažem za ovom govornicom i rabim ovu govornicu, pa tako s ove govornice dajem ponudu, ako me ikada itko vidio u pošti u Oriovcu, plaćam mu ljetovanje 7 dana na moru. Ne u zadnjih mjesec dana, nego u životu tamo nikada nisam bio. Ali to nema veze. Oni koji krše zakone RH i oni koji čine nemoralne radnje, oni se služe takvim cakama i takvim smicalicama, ali to je nebitno. Mene zanima, da li mogu dobiti u pisanom obliku imena ljudi koji su bili članovi povjerenstva, članovi školskog odbora u općini Sibinj, kada je medicinska sestra zaposlena na mjesto računovođe? Koji su to ljudi bili? Da li se to može dobiti u pisanom obliku. Imam saznanja da su sada dugovi vraćani. Isto tako me zanima, da li je moguće gospodine Župane da se na ntječaj prijave djeca dragovoljaca, ne samo branitelja, nego i dragovoljaca, djeca invalida Domovinskog rata, djeca poginulih vitezova hrvatskih, da se jave na natječaj i da ih onda nitko ne pozove ni na testiranje. A zamislite, jedan od uvjeta na testiranju bio je ispuniti virman, onda znate koliko je bio zahtjevan natječaj. Ali opet bi se osvrnuo na ovo ne zato što moja supruga nije pozvana koja ima diplomu ekonomiste, koja ima staž i radno iskustvo, koja je djete invalida Domovinskog rata. Ne govorim u njeno ime jer sam bio svjestan da ona neće biti primljena, ali iz pristojnosti, ipak sam ja županijski vijećnik, mogli su je bar pozvati na testiranje. Govorim u ime drugih ljudi, a ako bude potrebe na sljedeću ŽS donijeti ću pisano u čije ime govorim. I onda se pošalje jedna ovakva obavijest tim ljudima, mislim da način na koji se to radi nije dobar. Kažem opet, ne ulazim u kompetentnost ljudi, jer su ljudi obrazovaniji od mene, bili u ratu, ja nisam, jer sam bio balavac, nema pravo odlučivati o njihovoj stručnoj spremi ili kompetentnosti, ali kažem, gosp. Župane, trebate povesti računa o tome da se to ne desi na drugim mjestima, jer onda se gosp. predsjedniče govori da i vi imate tamo svoje prste, Župan, a vi nemate pojma. Ja vam kažem iskreno, spominje se da vi i Župan odlučujete, a vi nemate pojma. Hvala.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan (odgovor na 2. i 3. pitanje): Poštovani vijećniče, u javnom životu se obično koriste imena i zašto jeste i zašto niste krivi. To je valjda cijena ovakovog posla. Svu onu dokumentaciju koju je zakonski moguće dati, dobiti ćete, a što se tiče tih povjerenstava, držim i živm u vjeri da uvijek moraju raditi po zakonima. Od svega drugoga se naravno ograđujem i nikada ne bih podržao ništa što nije u duhu zakona. Hvala.

Vijećnik će dobiti svu traženu dokumentaciju.

9

Ružica Vidaković, oec., zamjenica župana (odgovor na 1. pitanje): Što se tiče ulaganja u obnovu sakralnih objekata, BPŽ svake godine izdvaja značajna sredstva, pa smo tako izdvojili sredstva i za obnovu crkve u Sibinju. Istovremeno smo lobirali zajedno sa načelnikom i svećenikom Vlaovićem iz Sibinja i ja mislim da je Ministarstvo regionalnog razvoja oko 150.000,00 kn izdvojilo sredstava, naravno da je županija manje, jer smo ukupno planirali u prošloj godini 250.000,00 za sve sakralne objekte i radovi koji su planirani sukladno periodu i mogućnosti izvođenja radova su završeni. Upravo jučer nas je zvao svećenik da u nedjelju dođemo vidjeti šta je napravljeno, on je izrazio zadovoljstvo i želio se zahvaliti predstavnicima ministarstva i županije. Izuzetno je zadovoljan i sa izdvojenim sredstvima i učinjenim radovima. Naravno da još nije gotovo, ali mi smo i ove godine planirali sredstva i ista ćemo od ministarstva zajedno tražiti. Mislim da će vrlo brzo biti završeni radovi na kompletnoj obnovi crkve u Sibinju.

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (SDP): Dame i gospodo, ima dva pitanja.Prvo pitanje. Zadnji puta, na zadnjoj sjednici bilo je postavljeno pitanje, a i danas,

zapošljavanja u Centru za gospodarenje otpadom BPŽ gdje je gosp. direktor Sauerborn odgovorio da je primljen jedan djelatnik, međutim, nigdje ne piše na koji i na kakav natječaj. Molim pismeno izvješće gosp. Sauerborna, da se kaže u kojem je to glasilu ili nekom drugom mjestu objavljen natječaj za prijam djelatnika?

Drugo pitanje. Evo travnja 2011. godine, Industrijski park grada Nova Gradiška se razvija, zapošljava ljude, gradi i radi tvornice, povećava pogone, kapacitete i sve ostalo. Moje standardno pitanje, južna obilaznica? Dokle je došla, je li projektirana, je li dogovoreno projektiranje, je li se šta planira i kada, da ljudi koji tamo rade mogu znati dokle je to stiglo? Južna obilaznica ima potporu Vlade RH u vrijeme bivšeg predsjednika Vlade gosp. Sanadera, a zanima me u novom Proračunu RH, da li je projekt južne obilaznice ušao u projekt za izgradnju iste i da jednom već oko toga dijela krenemo, jer ono je stvarno katastrofa i na koji način i kako privlačiti inozemne ili domaće ulagače kada nemamo osnovnih uvjeta za prići Industrijskoj zoni ili Industrijskom parku u Novoj Gradiški, a pričamo koliko imamo nezaposlenih. Molim odgovor sa točnim datumima da vidimo da li je potpisano, da li se projektira, radi i dokle je to stiglo? Hvala.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan (odgovor na 2. pitanje): Gosp. Hoffer, apsolutno se slažem sa vama po pitanju južne obilaznice i potreba za Industrijski park Nove Gradiške. Doista, nemoguće je transportima, ne velikim, nego i manjim, prići do Industrijskog parka bez te ceste. Ja sam već prošli put rekao da smo zatekli projekt južne obilaznice na vrlo niskom stupnju u prijašnjem vremenu i rekao sam vam prošli put da sam par puta bio i u više navrata osobno, sam, bio sam sa predsjednikom ŽS, par puta kod ministra Kalmete i rekao sam da je južna obilaznica, pošto je velika, podjeljena u tri faze. Prva faza je upravo ta koja dolazi do Industrijskog parka, koja je po meni najbitnija. Ta prva faza je u fazi projektiranja. Kako je to živo tkivo, dinamika, svaki dan se radi, ja ću ponovno poslati upit, točno ovo što ste pitali, dokle su stigli. Ostale dvije faze su predviđene da budu pripremljene za projekte EU, a to su ta druga i treća faza koje su dalje od Industrijskog parka, jer ona treba izaći tamo negdje kod Mašića i treba biti tako reći zaobilaznica, uvjetno rečeno Nove Gradiške. Evo, to je ono što znam, a točno, upravo ono što ste pitali odgovoriti ću vam nakon što dobijem odgovor iz Hrvatskih cesta. Hvala.

Damir Japundžić, dr.med. (HDSSB): Dobar dan svima, pozdravljam sve nazočne. Ja bih imao tri pitanja. Jedno ponavljam iz prethodne ŽS na koje nisam dobio odgovor.

Prvo. Kao što se sjećate, govorio sam oko Orljave, vezano za ono što je učinjeno u čišćenju korita koje više onako izvana izgleda to sada prilično dobro, kakvo je stanje u dnu korita, o tom potom, a onda sam pitao šta se namjerava dalje napraviti sa Orljavom. Da li se nju isto misli napraviti kanalom u neko dogledno vrijeme ili će se zadržati meandri, dotoci i sve ono

10

što čini nivo Orljave u tom nivou, da ta zemlja ostane onakova plodna kakva je bila nekada. Ovdje ima u tisku od 1. travnja: „Stotine milijuna kuna iz Hrvatskih voda za lažna šljunčarenja i nasipavanja“, jedan veliki naslov koji sam slučajno dobio od svojih kolega iz druge stranke, a između ostalog „namjerava se izvesti zahvat uređenja na Orljavi u dužini 1050 m koji uključuje presjecanje triju meandara, zatrpavanja starog korita, odlaganje iskopanog materijala u napuštene dijelove korita, te gradnju nasipa u dužini od 950 m i zaštitnog zida u dužini od 100 m“, govori gđa Popović iz Zelene akcije. Prema tome, očigledno da izravnavanje i pravljenje kanala od rijeka kao što je to učinjeno sa Dravom i Savom, mislim da mi svi zajedno možemo skrenuti pozornost da se to ne dogodi i sa najvećom pritokom Save sa lijeve strane, a to je Orljava.

Drugo pitanje bi postavio vezano za bolnicu Strmac. Ja znam da će vam to već ići pomalo na živce Župane, jer mi je zadnji puta odgovorio da je to privatno. Mislim da stotinjak ljudi koji bi trebali poslužiti tu bolnicu su naši sugrađani, da ste vi na čelu, a i svi mi zainteresirani, da to budu ljudi koji će znati transpatentnost natječaja i mogućnosti da rade u toj istoj ustanovi gdje smo mi koji smo tamo rođeni, odrasli i itekao vezani kao i budući kooperanti koji predmjevaju raditi i kooperirati sa tom bolnicom i nikako ta bolnica ne bi mogla biti uređena da nije bilo odobrenja Ministarstva zdravstva o broju kreveta i svemu onome što smo pričali zadnji puta. Molim vas da mi odgovorite da li ima nekih novih saznanja od prošli puta oko otvaranja i mogućnosti da se zaposle ljudi u toj istoj bolnici, s obzirom da imam naznaka da će biti nešto od dijalize. Evo ja zahvaljujem, vezano za te naznake, koje sam čuo iz uprave bolnice neslužbeno. Možda je ovo razlog što ja inzistiram na ovakvom izlasku vezanom za bolnice da vas kao predsjednika Upravnog vijeća bolnice Nova Gradiška, a to podrazumijeva da cijelo zdravstvo na neki način u zapadnom dijelu naše županije, pa možda da vas potaknemo i da u vaše slobodno vrijeme izdvojite još nekog dodatnog vremena da bi naše želje vezano za razvoj zdravstva u tom području išao adekvatnim putem i odmah još na to zdravstveno pitanje, znači, nabavka opreme. Ne može ići 4. kategorije, ako je bolnica 4. kategorije. Nabavka opreme može ići 1. kategorije, jer nisu osiguranici 4. kategorije. Tu moramo biti jako oprezni, da ne dobivamo aparaturu kojoj je prošao vijek trajannja ili koja je postala demode, što se na žalost vrlo brzo mijennja u medicini. Imamo već jedan veliki aparat koji je došao, koji na žalost nema priključke potrebne za normalan rad, tu vjerojatno imate informaciju, taj CT je prošlost u dijagnostici i da moramo tu razmisliti s obzirom da smo predvidjeli izdvajanje velikih sredstava za taj aparat koji je milijunske vrijednosti.

Treće pitanje. Sport. S obzirom da MV Croatia tone sve niže, pa daje ostavku predsjednik, pa trener, bojim se da stanje u tom klubu je takvo da bi nam se mogao dogoditi još jedan fijasko u kvalitetnom smislu, pa ne bi bilo dobro da mi kao županija poznata po nogometnim događanjima baš u tom negativnom kontekstu, da nam se dogode još jedni Perkovci, pa bih molio izvršnu vlast županije i gradsku vlast da pomognu MV Croatiji koji je baš nositelj kvalitete nogometa u BPŽ, a odmah nakon toga da napravimo analizu i kod drugih klubova koji imaju silne probleme, s obzirom da mogućnost donacija i svega onoga što je bilo u prethodnih 10 ili 15 godina gotovo nestaje. Na žalost sve stoji na županiji, na gradovima, na općinama, na proračunima, gdje je tu način da se zaustavi to da nam MV Crotia ne napusti II ligu, a to onda podrazumijeva odlazak djece talentirane u druge uređenije sredine kao što već imamo da nam brojni igrači nastupaju za kadete, juniore, Osijeka, Zagreba, Rijeke, itd. Hvala.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Hvala lijepo. Gospodin Davor će na prvi dio pitanja, vezano za Orljavu, pa moramo nešto reći. Ako odgovor dade najodgovorniji čovjek Davorin Piha, šta bi sada trebao biti pametniji Župan ili zamjenik od čovjeka koji se time bavi. Ja ne znam kakav bi odgovor trebalo napisati, pa još da pitamo jeli baš svaki komad mulja iz Orljave izvađen. Odakle mi to znamo? Ima lijep odgovor ovdje i vidi se iz njega sve.

11

Davor Vlaović, dipl.ing., zamjenik župana (odgovor na 1. pitanje): Kao što je predsjednik ŽS već rekao, na prošloj ŽS je uvaženi vijećnik postavio pitanje uređenja Orljave. Hrvatske vode su poslale odgovor koji se nalaze sa materijalima za sjednicu, a mislim da ste dobili i prije pismeno kući. U tom odgovoru jasno stoji da je na temelju poplava koje smo imali prošle godine, sve potrebne građevinske i lokacijske dozvole i sve studije koje su bitne da rijeka Orljava nebi proizvela opet poplavu kao prošle godine na tom predjelu i mislim da ovakvi članci kao što je bilo objavljeno u ime Zelene akcije, ja podržavam rad svih udruga pa i Zelene akcije, ali mi moramo štititi imovinu građana, pogotovo kada to građani traže, a ovaj projekt koji su Hrvatske vode napravile usuglašen je sa nadležnom jedinicom lokalne samouprave, znači općinom Oriovac i mjesnim odborima. O tome imate danas članak u Posavskoj Hrvatskoj čiji naslov odgovara na ovo pitanje. Znači, interes je žitelja i Ciglenika i Bečica i Lužana da se ovo napravi, a dokle god stručne službe ne predlože neko drugo rješenje. Hvala.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan (odgovor na 2. i 3. pitanje): Evo dr. Japundžić, pitanja jesu uvijek poticajna, pogotovo kada se neki od odjela organizira tamo gdje treba poput dijalize itd. Što se tiče bolnice u Strmcu, pa i ja živim u Novoj Gradiški, naravno da će i moja djeca tu dalje živjeti, ako bog da, i naravno da sam zainteresiran kao građanin da ta bolnica doista funkcionira i doista da se zaposli što više ljudi sa našeg područja tamo. Nakon mandata volio bih da i ja završim barem kao radnik tamo, negdje će trebati tražiti posla, ali kako je krenulo mogu završiti i kao pacijent, nije to ništa čudno. Htio sam vam reći da sam se upoznao sa paterom Sinkovićem i da je on jedan jako kulturan i susretljiv čovjek. Ono što mi je on rekao, da će oni doista zapošljavati ljude sa našeg područja, dakle sa područja BPŽ, osim ukoliko neki specifični kadar ne budu trebali sa strane. Naravno, o uvjetima zapošljavanja, to nije naša ustanova i na takve uvjete niti na kadroviranje, niti ja kao Župan, niti bilo tko iz ove uprave može utjecati. Mene zadovoljava to što je rekao da će zapošljavati ljude sa našeg područja.

Što se tiče investicija u bolnici Nova Gradiška držim da bolnice IV kategorije moraju biti i kadrovski i materijalno opremljeni sa onakvim uređajima kako to dolikuje toj bolnici. Ne ulazim u stvar struke, nisam stručnjak, ja sam predsjednik Upravnog vijeća, znači bavim se upravom i držim da će ona biti upravo tako opremljena kako dolikuje jednoj gradskoj bolnici.

Što se tiče sporta, evo vidite, imali smo ovdje pitanja ponovno, zadnja smo županija po gospodarskom, po ovakvom, po onakvom razvoju, a izdvajamo gospodo 3.100.000,00 kn za sport. A mi smo županija koja je po proporcijama izdvaja najviše za sport, možda čak i u RH. Možda, uzmite to sa rezervom, ali sigurno smo u vrhu. Skrbimo se za nogomet od Okučana do Vrpolja. Prema tome, onoliko koliko novaca doista imamo, toliko dajemo, trudimo se da redovito isplaćujemo koliko god nam se puni proračun Zajednici športskih udruga, a o MV Croatiji, kojoj smo i pomagali u određenim putovanjima i pripremama, koliko smo mogli. To nisu pomoći koliko su oni tražili, ali koliko smo mogli, mi smo pomogli. Čujte, to je gradski klub, dobro bi bilo da se još malo i gradonačelnik skrbi, jer je mogao imati prvoligaša, pa ga nema. Sada ima MV Croatiu kojoj se slažem treba pomoći i evo pozivam gradonačelnika da da još više novca, jer grad ima daleko više novaca od županije. Vi znate da je 3.100.000,00 kn puno, ako vi smatrate da još negdje treba skinuti, pa dati nekome, ja sam izvršna vlast, nema problema. Hvala.

Mario Vučinić, dipl.iur. (SDP): Imam dva pitanja. Prvo pitanje, gosp. Župane, zašto se materijali za ŽS ne objavljuju na službenim

stranicama Grada Slavonskog Broda, kakva je do sada praksa ostalih gradova i županija, imamo u gradu Slavonskom Brodu npr. tako da je svima dostupno na web stranici da mogu pogledati materijale?

Drugo pitanje. Molim Vas Župane usmeno i pismeno, kome županija stipendira postdiplomske studije imenom i prezimenom, kojom svotom novca i na kojim to fakultetima?

12

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan (odgovor na 1. i 2. pitanje): Kako idu izbori, možete očekivati i pitanja. Vjerujte. Zato sam i rekao za bolnicu Strmac, malo sam se našalio. Što se tiče javnosti podataka vezanih za ŽS, oni su dostupni na našem portalu. Ukoliko grad dopusti da se napravi neki link ili ne znam kako je to tehnički moguće, nema problema. Međutim, tko god uđe na službene stranice županije, on može to vidjeti. Znači na službene stranice, jer postoje neke stranice koje nisu službene, koje se u tom informatičkom sustavu javljaju, ali ja se samo ograđujem na službene županijske stranice.

Što se tiče drugog pitanja, dobit ćete ga naravno u pisanom obliku, kako ste i tražili, s imenima i prezimenima, nije uopće sporno. Ali ja ću samo reći da Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kaže u čl. 81. da će se službenici poticati na trajno stručno osposobljavanje i usavršavanje, i onda dalje govori da je to strategija i plan.... Daj bože, dobit ćete u pismenom obliku, ali zna gosp. Vučinić o čemu ja govorim, daj bože kada vam zamolbe dođu za školovanje, a ne za bolest. Hvala.

Mario Vučinić, dipl.iur. (SDP): Na služnenim stranicama županije u biti je samo poziv sa dnevnim redom. Znači, nema materijala. U PDF-u? Ja ih nisam vidio. Mislim, s obzirom da je danas točka dnevnog reda bila strategija, bilo bi u redu da se jedan tako važan dokument da na uvid svima.

Marijan Štefanac, dipl.oec., pročelnik UO za razvoj i europske integracije: Što se tiče Strategije, ona je već barem 10-tak dana na stranicama BPŽ, što možete i provjeriti.

Domagoj Bartek, ing. (HNS): Dame i gospodo vijećnici, na prošloj ŽS postavio sam pitanje i tražio u pisanom obliku odgovor, no ja ga nisam dobio, nisam vidio, mislim da ga nisam dobio, a radi se o pitanju: U kojoj fazi projekt koji se odnosi na sustav vodoopskrbe i vodoodvodnje za općinu Podcrkavlje, Sibinj, Donja Vrba, te grad Brod. Dakle, molio sam u pisanom obliku odgovor na to pitanje.

Prvo pitanje. Odnosi se naime na Svjetski dan voda 22. ožujka na net.hr-u izašao je članak o čistoći vode u RH. Pet županija nije osiguralo ni lipu za monitoring izvorišta, tj. za kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće i za razvodne mreže, a među njima je i naša. Dakle, tako navodi taj portal. Radi se dakle o izvorištima. Mene zanima da li se može obvezati županijska uprava da se rezultati ispitivanja vode koju radi Zavod za javno zdravstvo. Naime, ažurno postavljaju on line na službenim stranicama Zavoda.

Drugo pitanje. Županijski centar za gospodarenje otpadom pokrenuo je postupak potpisivanja prijedloga sporazuma o sufinanciranju projektne dokumentacije s jedinicama lokalne samouprave. Do kuda se stiglo i koji je sljedeći korak što se toga tiče?

Treće pitanje. Naime, kako su energetika i zaštita okoliša danas zaista top teme, vezano za ovo u Japanu što se desilo, za energetsku učinkovitost će se iz europskih fondova izdvajati znatna sredstva. Da li uopće znate koliko energije se troši u srednjim školama, kwh po metru kvadratnom, da li se počelo sa ikakvom pripremom projekata za povlačenje sredstava iz fondova?

Miroslav Jarić, dipl.ing., pročelnik UO za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša (odgovor na 2. i 3. pitanje): Uvaženi gosp. vijećniče, što se tiče 1. pitanja, vezano za razvoj vodoopskrbe i vodoodvodnje na području općina koje ste naveli, odmah po pitanju koje smo dobili, uputili smo zahtjev Vodovodu koji je nositelj toga projekta, a nismo dobili odgovor. Prije 15 dana smo ponovno poslali požurnicu, nismo dobili odgovor od Vodovodakoji je u većinskom vlasništvu grada Broda.

Što se tiče energetske učinkovitosti, mi smo još prošle godine kandidirali projekte prema Fondu za zaštitu okoliša, baš u projektu energetske učinkovitosti, što se tiče sanacije ovojnice zgrade, krovišta zgrada ili prenamjena energenta, prelazak sa lož ulja ili drugog vida grijanja na

13

plin, međutim do danas još nemamo odgovor iz Fonda za zaštitu okoliša, a po zadnjim informacijama bila je ovih dana sjednica Fonda i dobit ćemo uskoro odgovor. A također, ti projekti su obuhvaćeni Županijskom razvojnom strategijom i planiramo ih kandidirati prema predpristupnim forndovima EU.

Što se tiče Centra za gospodarenje otpadom sastanak koji je bio ovdje u županiji je tada pao, međutim u međuvremenu je Vlada RH donijela izmjenu plana gospodarenja otpadom, tako da će Fond za zaštitu okoliša i Ministarstvo zaštite okoliša financirati kompletnu dokumentaciju za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom. Župan je poslao pismo namjere oko toga prema ministarstvu, tako da ministarstvo može taj projekt kandidirati prema fondovima EU. Hvala.

Ružica Vidaković, oec., zamjenica župana (odgovor na 1. pitanje): Što se tiče pitanja o financiranju monitoringa BPŽ surađuje sa Zavodom za javno zdravstvo i već treću godinu za redom potpisuje ugovor o sufinanciranju i mi dobivamo uredno račune i točno mjesto gdje se vrši monitoring vode. Možemo razgovarati, mislim da to nije problem sa Zavodom za javno zdravstvo koje nas posebno izvjesti kada je negdje kvaliteta vode upitna. Vezano za to, mi smo i prošle godine uložili preko 300.000,00 kn u škole za pitku vodu, odnosno ugradnjom _______ i _______ sukladno nalazu za javno zdravstvo gdje je bila povišena količina željeza i mangana. A što se tiče informacije vezane za energetsku učinkovitost, pa na zadnjoj ŽS ste imali materijale gdje se vidi u koje srednje škole županija ulaže iz decentraliziranih sredstava kako bi upravo na tim projektima uvezala sredstva sa onima iz sredstava iz EU. To su dakle, srednje škole, Industrijsko-obrtnička u Novoj Gradiški, Tehnička škola u Slavonskom Brodu i još dvije srednje škole gdje smo izdvojili sredstva iz decentraliziranih, a što je bio uvjet da bi mogli zajedno realizirati taj projekt i na tome radimo i dalje i naši pročelnici i ravnatelji su išli na stručno usavršavanje u Njemačku. To je nešto što mi radimo i što nam je poznato. A koliko točno energije se troši, to nam je isto poznato. Zbog toga smo i radili izmjene i promjene kotlovnice sa lož ulja na plin ili smo zadržali mogućnost jednog i drugog, jer kako vidite cijena plina je nešto što je izgleda isto skupo i sve kotlovice mogu koristiti oboje, ali intenzivno radimo na tome da idemo na alternativne izvore energije.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Hvala lijepo. Ovim smo iscrpili sva pitanja.Ja bih sada pozvao gosp. Nenada Radosavljevića pošto je Svjetski dan Roma da nam se

obrati sa par riječi, pa onda prelazimo na drugu točku.

Nenad Radosavljević, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine BPŽ: Poštovani gosp. predsjedniče, gosp. Župane i zamjenici, dame i gospodo, svima lijep pozdrav. Obzirom da je 8. travanj Svjetski dan Roma, obilježava se od dana kada smo priznati kao nacionalna manjina, kako u svijetu, tako i u našoj RH. Svake godine mi obilježavamo taj dan. Na žalost, zbog recesijskih mjera i financijskih nemogućnosti, isto tako Savjet za nacionalne manjine Vlade RH, evo po drugi puta, četiri projekta koja smo kandidirali, nisu prihvatili. Očito je tamo neka politička loša struktura i volja da podrži rome u Gradu Slavonskom Brodu. Isto tako, zahvaljujem gosp. gradonačelniku što nije na neki način pokazao dobru volju da bar sa jednom kunom pomogao da danas obilježimo svoj dan, a zahvaljujem svim donatorima i sponzorima koji su do ove godine pomogli obilježavanje Svjetskog dana Roma. Nismo htjeli tražiti nikakovu pomoć zbog recesijskih mjera, ali evo zahvaljujemo se BPŽ i predstavnicima županijske vlasti koji su pokazali dobru volju. Uplatili su nam 5.000,00 kn. To je nedovoljno za obilježavanje sa puno uzvanika, kao što mi to znamo, pa smo odgodili današnji događaj, pa ćemo obilježiti Đurđev dan. Do tada ćemo se bolje pripremiti, kako bi prikupili više sredstava i okupili sva kulturno-umjetnička društva da pokažu naša umjeća, kulturu i tradiciju, a isto tako da možemo i proslaviti. Bez novaca to se ne može. Još jednom svima hvala.

14

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Hvala. Gosp. Nenade, evo Župan će vam u duhu današnjeg dana uručiti jedan mali poklon.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan: U ime Dana roma i svih nas ovdje u ŽS, ovo je jedna lijepa slikovnica, Rom i Julija, četverojezična, za romsku djecu. Pa evo, u ime svih nas iz ŽS za romsku djecu po školama.

2. Kadrovska pitanja

a) Prijedlog za imenovanje načelnika Policijske uprave brodsko-posavske-mišljenje

Zdravko Sočković, predsjednik Komisije za izbor i imenovanja: Prema odredbi članka 61. Zakona o policiji („Narodne novine“ br. 34/2011) Glavni ravnatelj Policije imenuje načelnike policijskih uprava, s tim što je dužan prije podnošenja prijedloga za imenovanje zatražiti mišljenje nadležne Županijske skupštine.

Glavni ravnatelj Policije zatražio je mišljenje Županijske skupštine Brodsko-posavske županije o imenovanju Darka Peteka za načelnika Policijske uprave brodsko-posavske.

Prijedlogu je priložen i životopis gospodina Darka Peteka, koji se daje u privitku.Komisija za izbor i imenovanja predlaže da se ovaj prijedlog usvoji.

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Otvaram raspravu po klubovima.

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (Klub vijećnika SDP-a): Štovane dame i gospodo, Klub vijećnika SDP-a je raspravljao i dati će pozitivno mišljenje oko imenovanja načelnika PU Brodsko-posavske uz želju, ako se sjetimo, prije godinu i nešto dana kada nam je bivši ravnatelj ovdje držao predavanje sat i pol vremena, da ipak nakon svog mandata i podnese izvješće, što je radio i učinio za vrijeme svoga rada i djelovanja za godinu i pol dana, jer u ono vrijeme kada nam je pričao sat i pol vremena, jako puno toga, pa nas zanima što je napravio i što je učinio? Prema tome očekujem i od novih ravnatelja i načelnika, zamjenika, da će prilikom odlaska, odnosno, završetka svog mandata, dati izvješće što su učinili, a što nisu, što su mogli, a što nisu htjeli. Evo mi dajemo punu podršku i hvala lijepo.

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Hvala i vama, ali nema potrebe brzati, to ćemo čuti u točki 4.

Rasprave po klubovima više nije bilo, a ni pojedinačno.

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje Prijedlog za imenovanje načelnika Policijske uprave brodsko-posavske u osobi Darka Peteka – mišljenje.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

15

Zaključak

o davanju pozitivnog mišljenja na imenovanjenačelnika Policijske uprave brodsko-posavske

Županijska skupština daje pozitivno mišljenje o imenovanju Darka Peteka na dužnost načelnika Policijske uprave brodsko-posavske.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/51Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 3. Izvješće o radu Župana Brodsko-posavske županije za razdoblje srpanj-prosinac 2010.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan BPŽ (izvjestitelj): Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani vijećnici, postupajući po obvezama koje su date nositeljima izvršne vlasti u lokalnoj samoupravi, kao Župan sa zamjenicima pripremio sam Izvješće o radu za razdoblje srpanj-prosinac 2010. i uz poziv za sjednicu Županijske skupštine dostavljam vam na razmatranje.

U Izvješću smo nastojali nebiti formalisti, već iskreno i objektivno opisati naše djelovanje, odnosno što konkretnije i transparentnije prikazati kako i na koji način smo u II. polugodištu 2010. donosili odluke u okviru svojih kompetencija unutar samoupravnog djelokruga županije.

Nesporna je činjenica da u popis poslova župana i njegovih zamjenika ulaze sva područja od neposrednog interesa za građane i za brži i kvalitetniji gospodarski i svaki drugi razvoj županije u cjelini. To su: obrazovanje, zdravstvo, komunalna infrastruktura, zaštita okoliša, poticanje gospodarskih projekata i programa, pa sve do potreba u području kulture, športa, rekreacije itd. I to sve što ravnomjernije i usklađenije, kako bi građani bili približno jednako zadovoljeni, od Stare Gradiške do Gundinaca i obratno. I u boljim gospodarskim vremenima, a ne u recesijskim uvjetima kakve imamo i od kojih se ne možemo distancirati, to nije ni malo lako niti jednostavno.

Najveći dio poslova odradili smo temeljem ovlasti koja nam pripadaju po dužnosti, ali značajan dio političkog djelovanja odnosi se i na rješavanje strateških pitanja od interesa za razvoj županije, koja nisu u našoj ovlasti, već u nadležnosti središnjih državnih tijela, pa smo u tom pravcu podnosili brojne inicijative, konkretne prijedloge i zahtjeve prema nadležnim ministarstvima, državnim tvrtkama, agencijama itd., što je razvidno i iz samog Izvješća.

Već spomenuta situacija o recesijskom stanju imala je svoga izravnog utjecaja na ostvarenje proračunskih prihoda, a s tim u svezi i na dinamiku ostvarenja usuglašenih projekata i programa, zbog čega se njihova realizacija prolongirala, ali nije se od njih odustalo (cestogradnja, izgradnja pojedinih infrastrukturnih objekata i dr.)

Kada je riječ o ostvarenju decentraliziranih sredstava moram iznijeti zadovoljstvo s njihovom realizacijom, a to znači da smo zadovoljni i s realizacijom kapitalnih ulaganja u obrazovanju, zdravstvu i drugim društvenim djelatnostima za koja su sredstva osigurana decentralizacijom.

16

Naglasit ću i probleme koji su nam utjecali na realizaciju nekih projekata, a oni nisu u izravnoj nadležnosti državnih tijela, već jedinica lokalne samouprave (gradova i općina). Tu se misli na imovinsko-pravna pitanja koja nisu riješena niti danas, mada su sredstva od strane državnih tijela za pojedine projekte osigurana i najvjerojatnije će biti prenamijenjena (nadvožnjak u Osječkoj ulici, Luka Brod, romsko naselje u Slavonskom Brodu i dr.)

Dakle, sami na lokalnoj razini zbog nekih drugih razloga usporavamo svoj razvoj i namjerno ili nenamjerno otvaramo prostor nadležnim ministarstvima, da prioritete u sufinanciranju ili financiranju pojedinih razvojnih programa, preusmjeravaju u druge županije.

O ostvarenim projektima ili započetim u II. polugodištu 2010. može se iščitati iz ovog Izvješća prema pripadajućem području, pa ih nije nužno u ovom uvodnom izlaganju apostrofirati.

Držim bitnim naglasiti da smo u području zaštite okoliša i očuvanja zdravlja sugrađana napravili značajne pomake. Rekonstruirana je dotrajala kotlovnica u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“, Slavonski Brod-u prvoj fazi, započeta je dogradnja automatske mjerne postaje u Slavonskom Brodu, osnovana je posebna tvrtka Centar za gospodarenje otpadom d.o.o., saniraju se odlagališta smeća u jedinicama lokalne samouprave itd., što je također specificirano u predmetnom izvješću.

Jedna smo od rijetkih županija koja sustav zaštite i spašavanja i normativno i funkcionalno osposobila za propisane preventivne zadaće, ali i za neposredna djelovanja, što je rezultiralo i dobivanjem posebnog javnog priznanja Državnog ureda za zaštitu i spašavanje.

U području upravljanja i raspolaganja financijskim sredstvima postupali smo u skladu s važećim zakonodavstvom, a o tome svjedoče i pozitivna mišljenja Ureda za unutarnju reviziju, a sasvim sam siguran da će i Državni ured za reviziju dati pozitivno mišljenje. Naime, i dosadašnja uvjetna mišljenja Državne revizije nisu uočene propuste okvalificirali kao prekršajna ili kaznena dijela, već kao dobronamjerne upute za budući rad. U dobroj vjeri smo i prihvaćali i rezultat nije izostao, a o našem ponašanju vjerno svjedoče i svi takstaktivno nabrojani postupci javne nabave, roba, usluga i radova vrijednosti preko 70.000,00 kuna. I upravo području javne nabave Župan kao odgovorna osoba, imao je sasvim određene imperative, koje su ispoštovani.

Dopustite mi i samo nekoliko riječi o našem određenju prema procesima pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Apsolutnu potporu dajemo Vladi Republike Hrvatske i njenoj predsjednici u svim njihovim nastojanjima za dovršenje pristupnih pregovora Europskoj uniji, a mi u lokalnim okvirima poduzimamo i ulažemo sve napore da se što kvalitetnije pripremimo za nove standarde u poslovanju i ponašanju. I u II. polugodištu u Županiji smo započeli intenzivne stručne aktivnosti na donošenju Strategije regionalnoj razvoja županije, koja se u cijelosti temelji na europskim metodologijama i standardima. Danas je pred nama usvajanje tog dokumenta.

Na kraju, smatramo da je u Izvješću za neke možda i preopširno prikazano sve što je radila izvršna vlast, izravno i putem svojih upravnih odjela i službi, te da ima dovoljno relevantnih podataka temeljem kojih se može voditi rasprava i izreći konačna ocjena.

Osobno smatram da smo u uvjetima mogućeg obavili iznimno veliki broj poslova, da je značajan dio programskih aktivnosti realiziran ili započet realizirati, te da ćemo sve što je započeto u narednom periodu i ostvariti. Zahvaljujem se na pažnji!

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Hvala i vama gosp. Župane. Otvaram raspravu po klubovima.

Zvonimir Markotić, prof. (Klub vijećnika HDZ-a): Štovane kolegice i kolege, Klub vijećnika HDZ-a prihvatit će Izvješće Župana i konstatirati da je Župan sa svojim suradnicima i upravnim odjelima u ovih pola godine o kojim govori ovo Izvješće iznimno puno napravio, obzirom i na gospodarsku krizu, odnosno recesiju u našoj državi, ali i ovoj županiji. Župan je to ukratko kazao, a Izvješće je toliko transparentno, da se iz njega može sve lijepo iščitati što je za ovih pola godine napravljeno i čini mi se da je to za pohvalu. U prvom redu Župan je govorio o

17

financijama i jako je važno da se racionalno radilo s novcem za ovih pola godine i to je za pohvalu i sa onim decentraliziranim sredstvima, a i sa onim izvornim sredstvima županije i vidjet ćete kasnije u ovom Izvješću da se u ravnomjernost razvitka županije na taj način ulagalo s ovim novcima koje smo imali, opet ponavljam, iako postoji ova kriza, odnosno recesija, iznimno se puno napravilo. Puno je govora na ovoj ŽS o zadnjem mjestu BDP na ovoj županiji, međutim ako znamo da taj BDP raste u čitavoj RH, da su neke županije isto tako razvijale, to ne znači da i onaj tko je na zadnjem mjestu nije se razvijao, pa prema tome ni BPŽ, a vidjeli smo u ovom Izvješću, a stalno se i ovdje govori da je iz tih predpristupnih fondova BPŽ preko našeg UO za razvoj i europske integracije povukla najviše novca do sada, pa u tome smislu je i ovaj problem o kojem je ovdje bilo govora u vijećničkom pitanju, energija i alternativna energija, gdje ova županija na tome radi i Tehnička škola, što je zamjenica župana kazala, gdje smo povukli sredstva, tj. gdje su Župan i županija povukla sredstva iz predpristupnih fondova, a isto tako i Industrijsko-obrtnička škola u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški, prema tome na tome se radi, a na tome će se, čini se raditi i dalje. Što se tiče samog Izvješća, ono se odnosi na upravne odjele, jer Župan i zamjenici župana rade ove poslove preko upravnih odjela. U ovoj recesiji i krizi županija je prema svojim mogućnostima ulagala i u cestogradnju, ovdje treba staviti i Županijsku upravu za ceste, koja je isto tako ulagala sredstva za modernizaciju cesta u BPŽ, pa je to isto tako za pohvalu, a zaštita prirode i okoliša, isto tako je vrlo značajna. Ovdje je Župan o tome govorio i to je iznimno važan segment u kome se ulagalo i gdje su veliki pomaci napravljeni. Ova RH mora u tom smislu još više ulagati. Tu smo najmanje napravili, a da bi dosegli te europske standarde, ali u ovoj županiji se puno toga napravilo, Župan sa svojim zamjenicima, odnosno upravnim odjelima. Graditeljstvo i prostorno uređenje isto tako, imate tamo tablicu na 31. stranici, to su upravni i neupravni predmeti, to je suhoparno, ali vidi se da taj odjel, odnosno županija u tom smislu, puno toga napravila, a isto tako Zavod za prostorno uređenje koji je radio na prostornim planovima u općinama i gradovima i puno je toga tu napravljeno. U gospodarstvu i poduzetništvu i obrtništvu, fond za kreditiranje poduzetnika imamo Županijsku razvojnu agenciju koja iznimno na tome radi i dalje imamo gospodarske zone koje se otvaraju i koje se razvijaju i koje već polako zapošljavaju radnike, a isto tako u turizmu i ruralnom razvitku dijela županija ima svoje prednosti, da se isto tako kontinuirano na tome radi, da je puno napravljeno. U poljoprivredi edukacija poljoprivrednika, poticanje poljoprivrednog razvitka i ono što bi ja ovdje rekao, a što je vrlo važno, ono što nas je stalno 15-tak godina ovdje iza rata tištilo, to je čišćenje detaljne kanalske mreže, gdje se puno u tome napravilo. Isto tako, kada se govori o osnovnom, srednjem i visokom školstvu, usprkos recesiji i krizi izgradili su se objekti i evo za nekoliko dana ćemo otvoriti još dva objekta, da se na tome puno radi, da se ta decentralizirana sredstva dobro koriste, za bolje uvjete u osnovnim, odnosno srednjim školama, a isto tako radi se puno na razvitku visokog i višeg školstva u BPŽ, tako da imamo sve veći broj studenata i sve bolje uvjete studiranja ovdje u Slavonskom Brodu, odnosno BPŽ. Isto tako, kako smo vidjeli iz ovog materijala u kulturi je stalna briga županije za kulturne ustanove u svom vlasništvu, a i one koje nisu itd. Sport, isto tako, Župan je rekao u onom odgovoru da županija izdvaja relativno velika sredstva prema svojim mogućnostima za šport koji se u ovoj županiji dosta dobro razvio, a isto tako skrb za predškolski odgoj i rekao sam srednje i osnovno školstvo. Posebno pitanje na kraju je zdravstvo i socijalna skrb, gdje smo iznimno zadovoljni, gdje kada pročitamo izvješće, a vidjet ćemo kasnije i u sljedećim točkama dnevnog reda, gdje u ovoj krizi, ovoj recesiji, u zdravstvenim ustanovama dobro radi, ustanove dobro posluju i da se dobro ulaže i u izgradnju objekata, a isto tako i u aparate i uređaje koji se koriste u tim bolnicama. Sve u svemu mislim da je u HDZ-u da je Župan sa svojim suradnicima za ovih pola godine usprkos krize, odnosno recesije napravio dobar posao koji ćemo mi pohvaliti i prihvatiti ovo Izvješće. Hvala.

Mirko Đanić (Klub vijećnika HSS-a): Poštovane dame i gospodo, sve vas pozdravljam u ime Kluba vijećnika HSS-a i svoje osobno ime. Poslije profesora nema se šta dodati, mislim da je on iscrpio sve mogućnosti i hvale, a ja bih samo dodao da se uvijek može više, naravno,

18

period je pred nama, odnosno pred Županom i njegovim pomoćnicima, tako da može još uvijek puno napraviti. Izvješće je za proteklo razdoblje, tako da tu ne možemo puno promijeniti, tako da bih samo pohvalio i zaželio i dalje uspješan rad. Hvala.

Mario Vučinić, dipl. iur. (Klub vijećnika SDP-a): Poštovane kolegice i kolege, ovako, nakon gosp. Đanića koji je pohvalio rad Župana, naravno, „svako svoga konja hvali“ kako kaže stara izreka. Mi ga u SDP-u nećemo pohvaliti. Naime, Klub vijećnika SDP-a podrugljivo naziva ovo Izvješće „Copy paste Izvješće“. Uzmite Izvješće ranijeg razdoblja, uzmite Izvješće još jednog razdoblja prije, vidjet ćete da u biti i nema neke velike razlike. Odnosno, sama nabrajanja po stavkama, znači nabrajanja po upravnim odjelima. Naravno da je Župan ovim Izvješćem Župan ispunio svoju zakonsku formu, svoju statutarnu dužnost. Podaci jesu malo preopširni, ali ne preopširni u onom smislu da daju neku bolju sliku stanja županije. Smatramo da su ti podaci frizirani podaci, da bi se dakle, stvorila neka bolja slika rada, a bolja slika u biti i je, statistički, a posebno gospodarski pokazatelji. Mi smo već godinama, predzadnja ili zadnja županija po BDP-u, to je tako kako je, znači tu je jedina činjenica i realnost. Župan je dakle ovdje dao iscrpan podatak o tome kako se skrbi o ravnomjernom i utvrđenom razvitku svih dijelova županije. Pa možda bi bilo dobro da Župan malo prođe kroz općine, pa da vidi koje su to općine kojima je on pomogao, odnosno kojima je županija pomogla. Ima veliki dio općina koje jednostavno nikakvu pomoć nisu ni primile. Ako uzmete u obzir da imate u županiji 26 općina, 16 od posebne državne skrbi, 10 ne, to je već velika razlika u samom razvoju tih općina. Nabrojano je dakle ovdje štošta. Inicijative, prijedlozi, na žalost to je sve ostalo na inicijativama i prijedlozima. Ništa konkretno od toga nije odrađeno, pa me zanima dakle, pravo stanje stvari, ujedno imamo i Proračun RH, što je to za ovu godinu u tom Proračunu kapitalnih ulaganja za ovu županiju predviđeno. Nećemo se dotaknuti posebno Županijske razvojne strategije, jer imamo posebnu točku dnevnog reda, a tu imamo štošta reći o tome. Ulaganja u infrastrukturu, komunalnu infrastrukturu smatramo da su nedovoljna. Obrazovanje, naravno, nije navedeno, ono što sam pitao u Aktualnom satu, zanimljivo je da je taj odgovor dan u tom Izvješću. Na kraju krajeva Klub vijećnika SDP-a u principu neće iz tih razloga prihvatiti ovo Izvješće. Ništa novo. Sve po starom. Hvala.

Dubravko Kolundžić, dipl.ing. (Klub vijećnika HDSSB-a): Gosp. Župane, po Mariovom ništa novo, mi ćemo ostati suzdržani, pa i prošli put smo bili suzdržani. Sami ste rekli, da ste odrađivali posao po dužnosti, dolazili ste na posao redovno i ima tu kvalitetnih stvari koje su odrađene. Razlozi zbog kojih će Klub vijećnika HDSSB-a biti suzdržani su sljedeći: Sušionica, znači ovo je period od srpnja – prosinca 2010., u tom periodu je otišla u stečaj. Sjetite se zadnje sjednice prošle godine pred godišnje odmore da sam ja ovdje rekao „isplaćena je plaća radnicima za 4. mjesec, kad se mi svi vratimo sa godišnjih odmora, 5., 6., 7. i 8. ljudi neće opet dobiti 4 mjeseca plaću“ a nisam baš očekivao da će otići u stečaj. Klas također otišao u stečaj u tom periodu. Ovdje je bilo nekih pokušaja lobiranja, spašavanja, urgiranja za ĐĐ Alatnicu, sam sam svoje osobno nezadovoljstvo izrazio na način kako se to odradilo. Na današnjoj sjednici je bilo pitanje zapošljavanja u Centru za gospodarenje otpadom, po našem skromnom mišljenju, odnosno mišljenju Kluba vijećnika HDSSB-a to je političko zapošljavanje. U Proračunu je došlo do zaduživanja 5. mil. kn. U ovim teškim vremenima smo protiv toga zaduživanja. Bilo je dobrih stvari, tih dobrih stvari je malo, Proračun je županije takav kakav je, ali ono s čime smo isto nezadovoljni je lobiranje kod ministara koji su HDZ-ovi i HSS-ovi, da se ipak pomogne ovoj BPŽ, jer i dalje smo na tom zadnjem ili predzadnjem, ne znam na kojem već mjestu, što nas nikako ne smije zadovoljiti. Vi niste gospodarstvenik, ali ste političar koji kroji nekave okvire u kojima se gospodarstvo zazvija ili ne razvija ili stagnira. Znači, vraćamo se na početak rečenice, ostajemo suzdržani prilikom glasovanja o Izvješću o radu Župana za navedeno razdoblje. Hvala.

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Nema više klubova, stoga otvaram pojedinačnu raspravu.

19

Vesna Kolić Klikić, prof. (HNS): Kao što je rekao kolega ispred Kluba vijećnika SDP-a, ovo Izvješće neodoljivo podsjeća na doista „copy paste Izvješće“ i u njemu ima stvari koje se neumitno ponavljaju, čak smo dobili u materijalima, ja moram reći, neka je ispravljeno, ali nije sve, u materijalima smo dobili, ja se osjećam na neki način i povrijeđenom zbog materijala koji sam dobila, jer trebalo je čitati kao što je rekla Suzana Bilić Vardić, saborska zastupnica, vaša kolegica, materijali se moraju čitati i onda se ne bi takve greške desile. Dobili smo npr. u tim materijalima na str. 5. a što nije ispravljeno, u trećem pasosu, odnosi s javnošću, piše jasno i glasno „u prvom polugodištu nije zaprimljena niti jedna pisana predstavka poštom ili putem tehničkih ili drugih sredstava....“. Sad se pitam dobivamo li na stol Izvješće za II polugodište ili za I polugodište? Nadalje, ono što me sada Slavica pokušala demantirati, doista, dobili smo materijale iz poglavlja IV. poglavlja kulture vezane za 2009. godinu, a to se nije smijelo dogoditi. Netko je materijale koji se šalju na ŽS morao, ne netko, nego više njih pročitati. Jesmo, dobili smo ispravke, uvažavam te ispravke, ali opet tvrdim i govorim da se to nije smijelo dogoditi. Nadalje, na str. 9. poglavlje provođenje Zakona o pravu na pristup informacija govori se da je svima ustupljeno pravo na informaciju, a na internetu na stranicama SBplus, koje je pregledalo 761 čitač ili klik, piše da je „10. ožujka uputili smo molbu, u razumnom roku, odnosi se na Župana, da nam dostavi sve relevantne informacije koje bi ukazivale na način otklanjanja nedostataka vezanih uz reviziju“ itd. Dalje se govori o tome da se tri puta tražio isti taj podatak i tri puta se pisalo Županu i u tom istom članku govori se o tome da je županija i prijavljena zbog nepoštivanja Zakona o pravu na pristup informacijama. Evo, ovdje je, mogu svi vidjeti i ono što moram pohvaliti, zapravo očekivala sam „pohvaliti“ da će Župan upravo sa svoje pozicije Župana naložiti svojim suradnicima da se naprave temeljni dokumeti koji onda mogu upravo ući u onaj ROP s polja turizma, kulture i ostalih stvari. Pišemo i pravimo ROP, a nemamo podloge, abeceda počinje od ustanove, to je „A“ i ustanova, a onda se dalje formiraju i oblikuju u nešto što ide u piramidu. Isto tako evo moram zahvaliti Županu, što je ovdje u Izvješću napisao da je imao sastanak sa ministrom Biškupićem o očuvanju kulturne baštine itd. i što je doista na taj sastanak pozvao sve relevantne osobe, pa i gradove i općine, zapadno od Slavonskog Broda koji su uzeli učešće u raspravi, koji dakako za zapadni dio BPŽ nije bilo i to je Župane nešto, ljutite se s pravom kada vas se ne zove na vaš teritorij, vašu i našu županiju, kada dolazi predsjednik i po protokolu razgovara s nekim iz druge države, a mi imamo pravo se ljutiti što upravo vi kao čelna osoba ove županije ne zovete na sastanke kada dolaze ministri druge ljude iz djelatnosti. Hvala.

Zvonimir Markotić, prof. (HDZ): Ja bih ovdje pohvalio gđu Kolić Klikić koja je ipak čitala i pročitala materijal, slagao se ja s njom ili ne, to je druga stvar, ali ovo što je gosp. Vučinić rekao, to je tipično politikanstvo i to je njihovo pravo da kažu da je to isto kao prijašnjih godina itd. Da, rađeno je prema obrascu od prijašnjih godina. A kako će drugačije raditi, djelokrug je ostao isti i odjeli itd. Ali mogu kazati, ako se kaže da je to sve tako kao što se kaže, a nije tako, to su činjenice. Jel u prošlom stoji da je cestogradnji Davor, Donji Andrijevci, Okučani, Oprisavci, Sibinj, itd. to su činjenice, jer je to novac koji se ulaže i to stoji. Vodoopskrba i odvodnja, ja nisam u svom prvom izlaganju puno govorio, tu je puno napravljeno i tu se puno radi, to su činjenice i novci, to su 2.300.000,00 kn. Brodski Stupnik 330.000,00 kn, Donji Andrijevci, Okučani, Sibinj, Vrbje itd. Uz pomoć države županija, ako obiđemo te općine vidimo da se puno radi na vodoopskrbi i odvodnji. Isto tako imamo ovdje izmjene GUP-a. Točno stoji, Vrpolje, Rešetari, Oprisavci, itd. Neću dalje govoriti, to su činjenice, dakle, materijale treba pročitati, pa na temelju činjenica onda ovdje govoriti. Hvala.

Šerif Isaković, dipl.iur. (HSLS): Mi odvjetnici kada počnemo pisati oporuku kažemo „ni od koga nagovoren, niti prisiljen, pod punom savješću potpisujem to i to, sadržaj iz oporuke“, a ja ovjde zaista kažem, čak ne zna niti Župan, niti Ružica, niti bilo tko da ću izaći za govornicu, samostalno sam to uradio, tako da nisam izašao ovdje iz poltronstva. Prvo bih uputio kritiku

20

Županu što je materijal obiman dao iz poštenih, demokratskih i drugih razloga da se zaista iz tog materijala može sagledati objektivnost i njegov utjecaj na ukupnu koordinaciju svih tijela na području županije, a i dalje na području ŽS, upravnih odjela i svih onih kojima je on koordinirao. Kada pristupamo ocjeni rada Župana, onda moramo objektivno razmotriti to što je sve u njegovoj ingerenciji, a što je to što je u ingerenciji ŽS i svih drugih tijela. I biti realni u tome, a mislim da ima dosta u tome, smijem reći lupetanja i neznanja. Znači treba prvo vidjeti sadržaj i ovlasti Župana i koliko on može utjecati kao osoba, odnosno kao Župan, na sva ta tijela i onda procjenjivati koliko je mogao ili koliko je propustio, a mogao je nešto učiniti da bude rad i ŽS, a i ukupnog života na BPŽ i njegovog utjecaja. Mislim da, moje je mišljenje, odvojeno od ostalih, da naš Župan zaslužuje posebne epitete i kao čovjek. Trebamo sagledati i ovu dimenziju njega kao čovjeka, a ja sa pravom mogu reći moraliste u ovakvim odnosima, mogu reći, jako poljuljanim, ne samo u državi, nego i u županiji, da je on uspio svojom smirenošću i svojom staloženošću i pameću i kulturom održati sve to tako da ne bude većih turbulencija u županiji. Treba osluhnuti građane, vjerujte, ne volim što je on tu, volio bih da ne čuje ovo, ja nisam čuo niti jednog građanina, bio on iz bilo koje stranke, bilo koju lošu ocjenu njega i kao čovjeka i njegova rada. Ako ocjenjujemo njegov rad, onda zaista moramo to sagledati daleko šire, nego je to u okviru ove županije. Građani su ga birali, građanima je odgovoran, dakako i ovoj ŽS i mislim da tu dimenziju treba istaknuti i znam da postoji ogromno zadovoljstvo njegovim radom i ponašanjem. Pa vi znate koliko je on bio napadan i kao čovjek i kao Župan, a on se branio na način da se nije spuštao na neku razinu osvete ili da nekoga omalovažava. Hvala.

Miroslav Čupić, dipl.ing.,predsjedatelj: Ako nema više prijava, zaključujem raspravu. Župan ima potrebu kratko nešto reći. Izvolite.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan BPŽ: Evo, poštovane dame i gospodo, ja ću vrlo kratko. Htio sam prije svega zahvaliti svojim djelatnicima, prvo svojim zamjenicima na suradnji, zhvaliti djelatnicima županijske uprave, od pročelnika, službenika, tehničkog osoblja i vozača. Dok nisam došao u upravu nisam znao u stvari koliko je težak posao u upravi, pomalo sam ga čak i omalovažavao. Oni koji rade u državnim upravama znaju što znači raditi u upravi. Zato im se zahvaljujem. Naravno da se zahvaljujem i svima vama na potpori i na kritikama naravno, pogotovo one koje su utemeljene, jer nitko nije bezgrešan i nitko nije bez greške. Sve konstruktivne kritike naravno da ću pokušati prihvatiti i trudit se da ih ispravim bez obzira sa koje političke pozicije dolazile. I treće htio sam reći da su varat Ureda Župana i naravno Župana kao institucije, mene osobno kao čovjeka otvorena za sve vas, pa stoga vas molim, ako već iznosite neke podatke, to molim gđu Kolić Klikić, da onda slobodno dođe kod mene i da se do kraja informira o stanju, a kažu ljudi da je poluistina gora od istine, pa ću vam samo reći da ono, ne ulazeći u polemiku dakako, da ono o čemu vi govorite sa SBplus portala, to je jedna od sto i nešto udruga ovdje, točnije1330 udruga. Pa to baš ne stoji tako, prvo zato što je njima odgovoreno u pisanom obliku, to je prvo. Drugo, upravo su postavljena pitanja o Izvješću revizije koje ste svi vi vijećnici, zajedno s očitovanjima na to, uz medije, jer ove sjednice su javne, imali u rukama i svi raspravljali i glasali o tome. Prema tome, to je javan dokument i dan danas se može naći na stranicama Revizije. Tisuću i nešto udruga, apsolutno imaju sva prava pristupu informacijama, kao i svi drugi građani, naravno kada se koristi Zakon o pravu pristupa informacijama. Postoji točna procedura kako se traži. Zamislite ljude koji rade u ovoj ustanovi, da vam svaki dan netko postavlja tisuću pitanja i vi stalno odgovarate na ono što ste svi vi imali u ruci i čitali. Razmislite malo i o tom aspektu. Odgovori su javni i svi ste vi o njima raspravljali. Hvala.

Miroslav Čupić, dipl.ing.,predsjedatelj: Hvala Župane. Dajem na glasovanje Izvješće o radu Župana Brodsko-posavske županije za razdoblje srpanj-prosinac 2010.

21

Tko je za? 30 glasova. Protiv? 7 glasova. Suzdržan? 2 glasa.

Utvrđujem da je Županijska skupština većinom glasova prihvatila Izvješće o radu Župana Brodsko-posavske županije za razdoblje srpanj-prosinac 2010. i donijela

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o radu Župana Brodsko-posavske županijeza razdoblje srpanj-prosinac 2010.

Usvaja se Izvješće o radu Župana Brodsko-posavske županije u razdoblju srpanj-prosinac 2010. godine.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/71Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 4. Informacija o stanju i pitanjima zaštite života i osobne sigurnosti ljudi i imovine te javnom redu i miru na području Brodsko-posavske županije u 2010. godini

Ivica Ostrun, načelnik Odjela policije PU Brodsko-posavske (izvjestitelj): Poštovane dame i gospodo, vijećnici ŽS, sve vas skupa pozdravljam u ime PU Brodsko-posavske, ja sam načelnik Odjela policije i zahvalan sam što ste na ovoj ŽS izglasali puno povjerenje gosp. Darku Peteku, koji je službeno odsutan u Ravnateljstvu policije vezano uz prethodno preuzete obveze. Ja ću pokušati ukratko iznijeti stanje sigurnosti na području BPŽ, a kroz pregled ovih materijala koje ste vi već dobili, u pripremi za ovu sjenicu ŽS, a vjerujem da će načelnik Petek iskoristiti prvu priliku da vam se obrati i iznese ono što će on u narednom razdoblju poduzimati i raditi na razini PU Brodsko-posavske.

Kao što ste vidjeli PUBP u 2010. godini zabilježila je oko 2125 kaznenih djela ili 312 kaznenih djela manje nego u 2009. Razriješenost kaznenih djela iznosi 75,3%, dok je u 2009. bila 77%. Što se tiče općenito stanja sigurnosti naša županija je na 8. mjestu u RH po razriješenosti kaznenih djela, iza Dubrovačko-neretvanske, Virovitičko-podravske, Ličko-senjske, Varaždinske, Vukovarsko-srijemske županije, itd. Broj kaznenih djela na 100 000 stanovnika iznosi 1202 djela, a po čemu smo na 4. mjestu u RH, znači iza Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske i Krapinsko-zagorske županije. U pogledu prometa prošle godine evidentirano je 1246 prometnih nesreća, od kojih je bilo 17 sa poginulim osobama, 510 sa ozljeđenim osobama i 719 sa materijalnom štetom. U pogledu prekršaja protiv javnog reda i mira znači, evidentirano je 394 prekršaja ili smanjenje za 13%. Također je evidentirano 125 događaja koja nemaju obilježja kaznenog djela ili prekršaja, što je porast za 17 događaja. Također je evidentiran 101 požar ili 137 požara manje nego u 2009. , na žalost u požarima su 2 osobe smrtno stradale, jedna je zadobila teške, a jedna lake tjelesne ozljede. Što se tiče broja kaznenih djela u 936 kaznenih djela, počinitelji su bili odmah poznati, a u 1189 nepoznati. Naknadno je otkriveno 617

22

počinitelja kaznenih djela ili 51,9%, dok su 572 počinitelja ostala nepoznata. U strukturi kriminaliteta najviše sudjeluje opći kriminalitet sa 1662 djela, od kojih je 190 kaznenih djela počinjeno na štetu maloljetnika i djece, 206 kaznenih djela iz gospodarskog kriminaliteta, 169 zlouporaba opojnih droga, 68 kaznenih djela iz oblasti sigurnosti cestovnih prometa, 15 iz organiziranog kriminaliteta, 5 kaznenih djela širenja lažnih i uznemirujućih glasina koja pripadaju grupaciji kaznenih djela terorizma i ekstremnog nasilja. U kaznenim djelima bez prometa smrtno je stradalo 8 osoba, 37 je zadobilo teške i 76 osoba lake tjelesne ozljede, a pričinjena materijalna šteta se cijeni na 35.344.459,00 kn. Za kazneno djelo u 2010. od prijavljenih 1219 počinitelja 23 su počinitelja u vrijeme počinjenja kaznenog djela bili djeca mlađi od 14 godina, 58 mlađi maloljetnici od 14 – 16 i stariji maloljetnici od 16 – 18, 57. 1071 počinitelj je bio punoljetan u vrijeme počinjenja kaznenog djela, a glede prostora i rasprostranjenosti kaznenog djela najviše ih je na području Grada Slavonskog Broda 1057, Nova Gradiška 150, Stara Gradiška 103, Sibinj sa 65, Okučani 60, Oriovac 59, itd. U pogledu općeg kriminaliteta, kao što sam već rekao 190 kaznenih djela pripada u grupaciju kaznenih djela pravne zaštite djece i maloljetnika. Ukupna razriješenost općeg kriminaliteta je 65,8%, a po tome smo 7 u RH. Od toga 967 kaznenih djela je protiv imovine, 161 protiv pravosuđa, 117 protiv slobode i prava, 76 protiv vjerodostojnosti isprava, 56 kaznenih djela protiv života i tijela i 54 protiv javnog reda. Što se tiče kaznenih djela protiv života i tjela evidentirano je 6 kaznenih djela ubojstava i 5 kaznenih djela ubojstava u pokušaju. Ono što je bitno je da su sva ta kaznena djela razriješena. U tom dijelu nema nerazriješenih kaznenih djela, dok je ostalo nerazriješeno jedno kazneno djelo nanošenja tjelesne ozljede i 40 kaznenih djela teške tjelesne ozljede. Ubojstva i pokušaji ubojstava su se dogodili u Gradu Brodu 6, Nova Gradiška 3, te po jedno u Velikoj Kopanici i Gornjoj Vrbi. Što se tiče kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog čudoređa evidentirano je 5 kaznenih djela od kojih jedno silovanje i silovanje u pokušaju i 3 kaznena djela bludnih radnji, ostalo je nerazriješeno jedno kazneno djelo bludnih radnji, a ostala su 100%-no razriješena. Što se tiče kaznenih djela protiv imovine evidentirano je 967 kaznenih djela ili 16 manje u odnosu na 2009. godinu. Postotak razriješenosti je 46%, a najbrojnije su teške kazne koje čine 46% ukupnog broja kaznenih djela. Najčešće su to provale u obiteljske kuće i stanove, 105, prodavaonice 47, motorna vozila 37, kioske i ugostiteljske objekte.Policijska uprava je u 2010. zabilježila također i 12 kaznenih djela razbojništva, što je manje za jedno djelo nego u 2009., ali je razriješenost 50%. S obzirom na upotrebljeno sredstvo u vrijeme počinjenja kaznenog djela evidentno je daje u 5 događaja počinitelj koristio tjelesnu snagu, u 3 kaznena djela nož, u 2 kaznena djela vatreno oružje, u jednom odvijač i u jednom neutvrđeno sredstvo. Što se tiče kaznenih djela protiv slobode prava čovjeka i građanina evidentirano je 117 kaznenih djela, a najznačajniji udio uzima kazneno djelo prijetnje sa 113 kaznenih djela. Što se tiče kaznenih djela protiv pravosuđa, oni sudjeluju sa 9,7% ukupnom broju kaznenih djela općeg kriminaliteta. U ovoj grupaciji najbrojnije je kazneno djelo izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera, gdje je evidentirano 152 počinitelja toga kaznenog djela. Što se tiča kaznenog djela protiv reda evidentirano je 5 djela sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, 2 napada na službenu osobu, 8 nasilničkih ponašanja i 38 kaznenih djela nedozvoljenog držanja oružja. U pogledu kaznenih djela počinjenih na štetu djece, kao što sam već rekao, bilo ih je 190, 23 kaznena djela manje u odnosu na 2009. Razrijenost je 99%, a radi se o 66 kaznenih djela povrede dužnosti uzdržavanja djeteta, 44 kaznena djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe, 38 nanošenja tjelesne ozljede i 28 nasilničkog ponašanja u obitelji. Znači što se tiče kaznene odgovornosti, znamo da za nasilničko ponašanje postoji i prekršajna odgovornost počinitelja. Na žalost maloljetni počinitelji su evidentirani za 199 kaznenih djela, gdje je to više za 25 kaznenih djela, a najčešće se radi o kaznenim djelima iz općeg kriminaliteta, odnosno 87 teških krađa, 40 krađa i 15 kaznenih djela oštećenja tuđe stvari. U pogledu gospodarskog kriminaliteta PU je evidentirala 206 kaznenih djela, od toga je 7 kaznenih djela koja po svojim obilježjima pripadaju u korumptivna kaznena djela, ja ću samo navesti ova najvažnija, to su znači računalna prijevara 14 kaznenih prijava, zlouporaba ovlasti 12, 92

23

kaznene prijave za izbjegavanje carinskog nadzora i 13 kaznenih prijava za zlouporabu položaja, kao i 10 kaznenih djela pronevjere. U pogledu organiziranog kriminaliteta prijavljeno je 15 kaznenih djela, 10 kaznenih djela nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari, 3 kaznena djela krivotvorenja novca, te po jedno kazneno djelo protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice i udruživanje za počinjenje kaznenog djela. Vezano za zlouporabu opojnih droga PU je evidentirala 169 kaznenih djela. Što se tiče toga, najviše je kaznenih djela iz stavka 1., odnosno ovi konzumenti koji su zatečeni u posjedovanju opojnih droga, međutim, značajan je udio i ovih djela koje se odnose na osobe dilere, odnosno osobe koje su omogućile zlouporabu opojnih droga, pa tako imamo iz stavka 2. - 66 kaznenih djela, iz stavka 5. imamo 9 kaznenih prijava. Također je zaplijenjeno 142 zaplijene opojnih droga, 8942 gr marihuane, lijekovi – tabletice sa popisa opojnih droga 5447 komada, 345 gr heroina i 1,1 ml heroina, amfetamini 13,2 gr, itd. Što se tiče grupacije kaznenih djela iz područja terorizma i ekstremnog nasilja evidentirano je 5 kaznenih djela, a to je širenje lažnih i uznemirujućih vijesti zbog čega su u nekim slučajevima evakuirane određene ustanove, rađen je protueksplozivni pregled prostor od strane policijskih službenika ove PU. Počinitelji su otkriveni u 3 kaznena djela, a razriješenost je znači 60%. U pogledu sigurnosti cestovnog prometa već sam rekao, 1246 nesreća. Ono što je bitno je da je u tim nesrećama poginulo 18 osoba, odnosno prošle godine je po statističkim pokazateljima o stanju sigurnosti u cestovnom prometu na području PUBP jedna od najboljih unazad 10 godina, međutim opet 18 osoba je smrtno stradalo, od kojih je 11 preminulo na mjestu događaja nesreće, 3 su preminula pri prijevozu i 4 naknadno u roku od 30 dana. Što se tiče dana, evidentno je iz ovih statističkih pokazatelja da su najugroženiji dani dani vikenda kada u biti policija i poduzima najviše mjera na utvrđivanju tih prekršaja. Među stradalim sudionicima stradalo je 56 djece u dobi do 14 godina starosti, dok je u 2009. stradalo 95 djece. Djeca su uvijek najosjetljivija kategorija iako je pad smrtno stradale djece u prometu za 50% i dalje nam je cilj na prvom mjestu zaštiti tu najnezaštićeniju kategoriju sudionika u prometu pri čemu mi poduzimamo sve nama raspoložive mjere. Što se tiče nastanka prometnih nesreća najčešći uzroci prometnih nesreća su nepropisna brzina zbog koje je najviše i poginulo osoba u prometu, zatim je to vožnja pod utjecajem alkohola i nepridržavanje ostalih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ne držanje strane kretanja i oduzimanje prednosti prolaska. PU je također evidentirala prekršaja u prometu 21173 gdje smo se bazirali na brzinu sa našim radom i utvrdili 9021 prekršaj i 1352 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola što nastavljamo svakako i u ovoj godini i to nam je jedan od prioriteta u radu prometne policije. U pogledu javnog reda i mira, dakle prekršajne odgovornosti, evidentirano je je 934 prekršaja protiv javnog reda i mira, najveći udio u tim prekršajima imaju prekršaji iz čl. 13, tko se na javnom mjestu tuče, svađa i viče, pa potom su tu 285 tučnjava, omalovažavanja policijskih službenika 92, uživanje alkohola i droga na javnom mjestu 95 i što je bitno da su ti počinitelji 485 prekršaja, bili pod utjecajem alkohola u vrijeme počinjenja prekršaja. Što se tiče prekršaja iz ostalih zakona, najviše ima iz Zakona o osobnoj iskaznici 490, Zakon o zaštiti osoba od nasilja u obitelji 453 prekršaja, nadzor državne granice 333, Zakon o strancima 145, Zakon o oružju 139 i zlouporaba opojnih droga 67 utvrđenih prekršaja. Što se tiče javnih okupljanja PU u 2010. godini prijavljeno je 248 javnih okupljanja od kojih su bili 153 športskog karaktera, 59 kulturno zabavnog, 2 prosvjeda i 34 ostalo, angažirano je za osiguranje 1097 policajaca, ali na žalost morali smo protiv počinitelja prekršajnih kaznenih djela podnijeti 4 kaznene i 11 prekršajnih prijava. Pružili smo također i 64 asistencije, znači, na zahtjev suda 55, zdravstvenih ustanova 54, tijela uprave 2 i jedna asistencija na zahtjev socijalne ustanove. U pogledu sigurnosti državne granice PU je u 2010. evidentirala prometovanje 14.460.086 osoba preko graničnih prijelaza na području BPŽ. Također 4.468.300 osobnih vozila je prešlo granice, 357.436 teretnih, 55.626 autobusa. Nekih većih posebnosti na graničnim prijelazima nije bilo jer je granična policija u okviru ovih pristupnih pregovora za ulazak u EU pojačala i svoje aktivnosti i brojčano stanje granične policije je sve bolje i bolje. Što se tiče napada na policijske službenike evidentirana su dva kaznena djela, što je za 7 napada manje nego u 2009., dakle puno manje spornih događaja. Sredstva prisile

24

policijski službenici su upotrijebili 78 puta i 54 tjelesnu snagu, 21 puta sredstva za vezivanje, 2 puta vatreno oružje i jedan puta službenu palicu. Što se tiče požara već sam rekao uvodno 101 požar, na žalost 2 osobe su smrtno stradale u tim požarima, ali je to ipak veliko smanjenje u odnosu na 2009. kada je evidentirano 238 požara. U pogledu predstavki na rad policijskih službenika evidentirano je 49 predstavki na rad i ponašanje, a što je manje za 15% u odnosu na 2009. 5 predstavki je bilo utemeljeno, dok su 44 predstavke bile neutemeljene. Što se tiče PUBP u pogledu 2010. mi cijenimo da je stanje sigurnosti zadovoljavajuće, a isto tako uspoređujući sve pokazatelje za našu PU sa podacima sa drugim policijskim upravama, obzirom da smo mi uprava 4. kategorije i u toj komparaciji mi smo u nekakvoj sredini, pa čak prema gornjem dijelu, znači jedna od sigurnijih županija. A isto tako bilo je je puno primjedbi na stanje sigurnosti u Gradu Brodu, što je čak i javno u medijima i nekim drugim tiskovinama objavljeno, međutim statistika je takva kakva je, ona je egzaktan pokazatelj o svim događajima po kojima je policija postupala i mi tu zaista nismo nipošto najnesigurniji grad, definitivno smo opet u nekoj sredini. Evo, hvala lijepo.

Miroslav Čupić, dipl.ing. predsjedatelj: Otvaram raspravu po klubovima.

Petar Bodrožić Selak, oec. (Klub vijećnika HDZ-a): Klub vijećnika HDZ-a prihvatit će Informaciju PUBP o stanju i pitanjima zaštite života i osoba, sigurnosti ljudi i imovine, te javnom redu i miru BPŽ u 2010. Sa zadovoljstvom primjećujemo smanjenje broja kaznenih djella i ukupnog broja prometnih nesreća, pogotovo onih sa smrtnim posljedicama. Također uvažavamao i smanjenje tih pojava i događaja koji ugrožavaju sigurnost građana i njihove imovine, te se nadamo i vjerujemo da će se taj trend i nastaviti dalje. Nadamo se da će i u ovoj godini doći do povećanja ukupne rariješenosti kaznenih djela što će u konačnici rezultirati boljim sigurnosnim stanjem na području gradova i općina naše županije i na kraju bi želio reći, prije par dana sam čitao na internetu da je u Gradu Osijeku uvođenjem konkurencije u taxi službe, među taksistima došlo do smanjenja cijene taxi prijevoza, a to je rezultiralo 30% smanjenja prekršaja u prometu, pogotovo u vožnji pod utjecajem alkohola i nadam se da će to doći i u naš grad i u našu županiju. Zahvaljujemo.

Ratimir Santić, dipl.ing. (Klub vijećnika SDP-a): Uvažene dame i gospodo, svima lijep pozdrav. Klub vijećnika SDP-a je detaljno proučio isto tako detaljnu informaciju koju tradicionalno rekao bih dobivamo od PUBP i mi ćemo tu Informaciju podržati, odnosno prihvatiti, primit k znanju ili kako god bude definiran Zaključak. Ja bih da se ne ponavljam, samo na neke detalje ukazao. Smatramo pozitivnim ove neke trendove koji su uočljivi u ovoj Informaciji. Naravno da na neke elemente tih pozitivnih trendova može djelovati PU, a na neke objektivno ne može. Kad su u pitanju visoki stupanj razriješenosti, onda sigurno da je to zasluga PU, ali to dali će biti više prometnih ili manje nesreća ili sličnih događanja, to naravno djelatnici PU ne mogu utjecati, ali je u svakom slučaju pozitivno, da se smanjuju i kaznena djela, da se smanjuju i prometne nesreće, pogotovo sa teškim ili težim posljedicama. Isto tako je dobro, narovno to je stjecaj okolnosti, ali je dobro da je broj požara manji, a isto tako kada se gledaju posljedice, materijalna šteta je bila manja nego ranije, pa je i to jedna pozitivna stvar. Već sam naglasio da je pozitivno to što je vrlo visoki, rekao bih sa ¾ razriješenih kaznenih djela, a ja mislim da je to dobar pokazatelj i da je to nešto zbog čega moramo PU odati priznanje. Uvijek ima i onoga što nije dobro i što ne smatramo pozitivnim, a to je da smo uočili da je među počiniteljima prilično veliki broj maloljetnika. To je naravno loše, ali na žalost to je problem društva i šire društvana zajednice i sigurno da u tom pravcu mnogi moraju poduzeti nešto da to ne moramo i u nakom narednom razdoblju konstatirati. Isto tako smo uočili da je došlo do par napada na policijske službenike, a što smatramo pozitivnim trendom, a pogotovo što nije bilo ozlijeđenih. Na kraju se spominju požari koji su bili manji, to je naravno nekada stjecaj okolnosti, ali dobro je, jer to opisuje jedno pozitivno stanje u našoj županiji. I evo, na samom kraju, mislimo da je dobro da se

25

policija bavi i predstavkama i da znači ocjenjuje te predstavke, utemeljenost i neutemeljenost, da se na određeni način kritički odnosi prema svom radu, jer to naravno onda može doprinijeti još boljem i kvalitetnijem budućem radu sa kojim smo naravno do sada zadovoljni, ali ne kaže se uzalud da uvijek može biti bolje. Hvala lijepo.

Martin Miloloža (Klub vijećnika HSP „dr. A. Starčević“: Naravno da će Klub vijećnika HSP „dr. A. Starčević“ prihvatiti ovo ovako iscrpno Izvješće i evo kako reče moj prethodnik, uvijek se može bolje i nadamo se da će sljedeće godine Izvješće biti još bolje. Hvala.

Mirko Đanić (Klub vijećnika HSS-a): Klub vijećnika HSS-e prihvaća ovo Izvješće i ovu statistiku koja je točna za razliku od mnogih drugih statistika, ovu ovdje ne možemo izlažirati, da je netko živ, mrtav i slično. I još, za načelnika, iz točke 2. koji dolazi iz Starog Petrovog Sela, pa sam ja malo budno motrio, da vidim tko je protiv, ali bili ste svi „za“ . Hvala.

Dubravko Kolundžić, dipl.ing. (Klub vijećnika HDSSB-a): Klub vijećnika HDSSB-a će prihvatiti Informaciju, ali imam jednu zamolbu, ali nemojte slagati, jer niste političar. Vjerojatno ste upoznati sa problemom koji se dešava na dionici, tamo kod ribnjaka u općini Oriovac, radi neadekvatnog parkiranja vozila ljudi koji tamo dođu na pecanje. Kroz jedno 7 ili 8 godina kako se taj problem pojavljuje više poziva je bilo upućeno iz općine Oriovac od stanovnika koji koriste tu cestu. Policija je nekada znala izaći na sat ili dva, napraviti tamo nekakvu raciju, rastjerati te automobile, jer parkiraju na punu crtu. Na mostiću jednostavno nema nikakve preglednosti i nema mogućnosti da se vozi po dvije trake, jer su na mostiću parkirani. Evo, molim vas, stvarno vas molim i apeliram da se priba taj problem riješiti, jer sigurno je u ovih nekoliko godina bilo više od 15 ili 20 poziva koji su ukazivali na taj problem. Znači, jednom učestalijom ophodnjom taj bi se problem mogao riješiti, jer svi smo mi ljudi krvavi ispod kože. Kad bi se vidjelo policiju malo češće da obilazi dva ili tri tjedna, da bi se taj problem na brzinu riješio. Podržavamo ovu Informaciju, ali evo, molim vas da probate utjecati na taj problem. Hvala.

Vinko Kuzmić (Klub vijećnika HSLS-a i HSU-a): Srdačno vas sve pozdravljam. Što se tiče PU, Klub vijećnika HSLS-a i HSU-a prihvaćaju ovo Izvješće, ali skrenuo bih pozornost na jednu zabrinutost, kada se govori o kaznenim djelima razbojništva i krađe. Vidim ovdje 12 kaznenih djela razbojništva. Ja vjerujem da su ovdje svrstana kaznena djela razbojništva u Credo banci, pošti, kladionici, zlatarni, dakle ovdje nemamo otkrivačke djelatnosti, a to su kaznena djela teža. Dakle, na ovakvim slučajevima se treba zaista poraditi i kažem zabrinjavajući je da do sada, a vjerojatno će nas informirati gosp. Ostrun posebno što se tiče ovih kaznenih djela. Hvala.

Miroslav Čupić, dipl.ing. predsjedatelj: Otvaram pojedinačnu raspravu.

Mato Klarić, krim. (NEZ): Prvo pozdravljam izbor novog načelnika u čije uspjehe vjerujem, jer dolazi iz struke i žitelji naše županije, pa vjerujem da će i kao stručnjak i kao osoba koja ovdje živi poduzeti sve mjere da policija radi u potpunosti u korist žitelja ove županije. Ovo Izvješće koje smo iščitali, koje sigurno nudi i daje točne podatke, ono u stvari potvrđuje veliki trud i rad djelatnika PUBP, kako rukovoditelja, tako i operativnog dijela i struktura koje provode te mjere. Svjesni smo težine policijskog posla tih djelatnika. Danas kada je nezaposlenost prilično visoka, kada siromaštvo uzima sve veći broj građana, danas vjerojatno čine kaznena djela i kradu čak i oni inače to nebi ni radili, dijelom su čak i prisiljeni na to. Dakle, policija ima u tom dijelu sve više posla. Policija u isto vrijeme nema dovoljno dobre uvjete za rad, rade u više prostorija gdje je služba prilično teško uvezana i naravno da su i rezultati samim tim nešto manji nego što bi bili kada bi se uvjeti rada ostvarili onako kako oni to očekuju. Sam moral građana, ljudi koji su prilično siromašni, nisam siguran da je presklon u dobroj mjeri surađivati s policijom

26

kada se radi na razotkrivanju počinitelja kaznenih djela, pogotovo kada se radi o težim kaznenim djelima, kada ne rjetko smo svijedoci da upravo osobe koje pokrenu ili provode određena teža kaznena djela, proizađe da su to nerijetko i poznate i ugledne osobe, pa je onaj sistem nezamjeranja prilično dobar. Dakle policija pod znatno teškim uvjetima uspješno provodi mjere zaštite života i osbne sigurnosti ljudi, te javnog reda i mira. Što se tiče imovine, kako fizičke, tako i pravnih osoba, tu je nešto malo teže. Vjerujem da će se na tom području nešto malo više raditi. Ne smatram da je ta imovina kako fizičkih, tako pravnih osoba ugrožena previše, međutim mislim da bi se na radu, odnosno na poslovima koji se tiču gospodarskog kriminaliteta značajno više i moglo i trebalo pokrenuti. Ovdje kada gledamo krađe, povećanje broja krađa, oni potvrđuju u stvari dijelom i loš odnos sa sve lošijim standardom i neimaštinom građana, pa ponavljam kradu čak i oni koji to inače ne bi radili. Ovdje vidimo malo određene pokazatelje koji govore o gospodarskom kriminalitetu, enorman pad za 47,8%, a u isto vrijeme korupcijska kaznena djela rastu za 133%. Tu malo dolazi do onog nesrazmjera zato što kazneno djelo korupcijsko, često su vezana za gospodarski kriminalitet i zašto se oni tu razilaze, to je malo čudno. Međutim, ukupnost Izvješća pokazuje, ponavljam, jedan dobar, revan rad policije pod uvjetima pod kojim radi, to su izuzetno dobri rezultati, otkrivačka djelatnost je izuzetno dobra. Očekujemo veću učinkovitost policije u pokretanju i prepoznavanju i obradi krivičnih djela u svezi gospodarskog kriminaliteta, ali i zlouporabi droge i maloljetničkoj delikvenciji koja je sveprisutna. Još jednom, pozdravljam izbor novog načelnika i vjerujem u nastavak dobrog i sve boljeg rada. Hvala.

Ivan Sudić (HSS): Što se tiče ovoga Izvješća siguran sam da ćemo ga prihvatiti, napravljeno je kako je i drago mi je da imamo smanjenja i u prometnim nesrećama. Međutim, samo jedno me zanima, kod kontrole prometa, živim na županijskoj cesti Bukovlje – Vrpolje, i tamo mislim da je gust promet u večernjim satima, pogotovo što se dešava sa prometom traktora sa labudicama, drvima i dr., pa me zanima da li se tu poduzima što god, makar kontrole i upozorenja, jer nisam protiv toga da ljude voze, ali dolazi do prometnih nesreća tamo. Imali smo slučaj slijetanja sa ceste radi toga i biciklisti i pješaci. Najviše me smeta ovdje u gradu na zebrama kada imaju zeleno svijetlo, pa prelaze biciklisti, dosta se toga desilo. Imao sam slučaj gdje je čovjek izbjegao nesreću za dlaku i još je biciklist na njega počeo vikati i psovati. Znamo da nema prometnih policajaca dovoljno, ali bi se moglo malo bolje provesti kontrola utjecaja alkohola. Hvala.

Tomislav Vlajnić, dr.med. (HSP „dr. A. Starčević): Poštovane kolegice i kolege, lijepo vas pozdravljam. Drago mi je u stvari, da prema ovim podacima, da možemo zaključiti da je situacija bolja nego godinu dana ranije, bar što kaže statistika. Drago mi je iz razloga što sam imao osjećaj da baš i nije tako. Znači, ipak je moj dojam bio krivi, ali po ovom vidim da je sitacija bolja nego sam ja to osjećao kao stanovnik ove županije. Ono što mogu iz ove statistike iščitati je da unatoč manjem broju djela koje će istražiti došlo do blagog pomaka, pa je povećan broj onih djela koja nisu razriješena, a što dovodi u jednu dilemu u stvari, kako se može dogoditi da sa manje prijavljenih slučajeva i manje obrađenih slučajeva, imamo lošiju učinkovitost policije, a držimo da je policija dobra. Ono o čemu ja danas želim govoriti je u stvari priča o jednoj posebnoj skupini, o maloljetnicima, o ljudima koje danas spšavaju, koji shvaćaju kako funkcionira naše društvo, kako će funkcionirati sutra naše društvo, koji se prilagođavaju za ulazak u EU i ne znam neke druge asocijacije i koji će danas stečena znanja primjenjivati u budućnosti, te iz te projekcije možemo zaključiti kako će gledati na to društvo sutra. A to je naša odgovornost. Znači kada govorimo o maloljetnicima, vidjeti ćemo da je došlo do povećanja onih djela koji su počinili maloljetnici. Posebno u obliku teških krađa, razbojstava i sl. Međutim, ono što ja moram napomenuti, to je nekakvo prijašnje iskustvo, nekakvo osobno iskustvo, da se posebno mora obratiti pažnja na jedno nasilničko ponašanje koje postoji među mladima i način kako se to ponašanje sankcionira. Bojim se da stasa jedna nova generacija koja uzima pravdu u svoje ruke na jedan čudan način, nije to priča o Robinu Hudu, to je priča o Čarugi, a mi ćemo na

27

žalost vrlo brzo iskusiti tu priču na svojim leđima. Nedavno se dogodilo da djevojčica koja ide iz svoje srednje škole kući, bude pretučena od skupine maloljetnika, koji su u principu svi bili mlađi od nje. Da se dogodi policijska intervencija koja završi tako da se dijete vrati par stotina dalje na mjesto odakle je krenula kući, pred svoju školu i da se nazove mobitelom roditelje da dođu po nju. Da li je to intervencija policije, da li je to ono što mi očekujemo danas da ovakav način organizacije našega društva možemo očekivati za našu djecu, da roditelji moraju to djete kasnije vodati okolo po bolnici i pokušavati doći u poziciju da istjeraju pravdu ili saniraju štetu koja je nastala. Ili se moramo pomiriti sa činjenicom da smo mi društvo gdje se voli vratiti oko za oko, zub za zub, pa da netko mora uzimati pravdu u svoje ruke. Bojim se da ovakvim rješenjem i ovakvim načinom ponašanja vrlo brzo dolazimo u takvu situaciju. To svakako ne želim i volio bi da se poradi u ovoj godini 2011. posebno na problemima koji se javljaju u skupini maloljetnika. Od nasilničkog ponašanja, od toga, da vi danas ne možete doći u srednju školu, a da nemate nekakav oblik nasilničkog ponašanja u dvorištu te škole, da ne možete ponuditi sigurnost učenicima koji idu u tu školu, da ne možete izbjeći ponudu narkotika u dvorištima tih škola, da ne možete izbjeći ponudu kockarnica oko tih škola, da ne možete izbjeći ponudu alkoholnih pića koja su zakonom zabranjena do 18 godine, a uglavnom su svi lokali locirani oko srednjih škola. Da li je to ta budućnost koju mi danas gradimo i prešućujemo ovdje, a možemo očekivati, rekao bih, „sankcije“ za naše obitelji u skoroj budućnosti. Znači, apeliram sada na PU da posebno obrati pažnju na tu dobnu skupinu, na maloljetnike koji su, rekao bih, u prilici da steknu jedan oblik ponašanja koji nećemo lagano moći iskorijeniti. Posebno u ovakvim vremenima koja su pred nama kada nestaje socijalna sigurnost, kada nestaje nekakva društvena svijest, kada se pojavljuju nekakvi viši ideali, poput EU, koji su nama nepoznati, jer su ljudi pokušali brinuti sami za sebe na način kako im to ponudi ulica, a ulica nikada nije dobro odgajala. Mislim da PU ima dosta posla u tom prostoru i da bi se trebalo raditi, a ja očekujem da će upravo iz tih skupina, danas tih koji imaju 14, 15 ili 16 godina, nastajati ljudi koji će s 18 godina raditi teška kaznena djela, da ćemo biti po opisu slični harlemu, a manje EU. Hvala.

Dr.sc. Marijan Šabić, prof. (HSLS): Gospođe i gospodo, poznato je da policajaca u našoj BPŽ nema dovoljno, a to pokazuju ulice naših gradova koji nedjeljom ujutro izgledaju kao da je prošao cunami. Veliki je problem i tzv. narodnjačkih klubova koji imaju predugo radno vrijeme u slabo zvučno izoliranim prostorima, a problem je i nemilih događaja ispred tih klubova. U Slavonskom Brodu se već od prilike znaju i mjesta na otvorenom na kojima izbijaju tuče, razbija se i remeti red i mir građana, ali se analizom može utvrditi i one krizne točke u gradovima na kojima se statistički događa najveći broj razbojništava. Molim stoga PU da se i s vaše strane sugerira gradovima koliko god je to moguće, da pokašaju na takvim kritičnim točkama osigurati neki oblik video nadzora, dakako uz vašu stručnu pomoć. Hvala.

Zvonimir Markotić, prof. (HDZ): Ja sam na jednoj od ŽS podrobno elaborirao obzirom na stanje u gradu i mladeži, itd., škole i ovo što je gosp. Vlajnić govorio, samo bih htio ovdje nešto reći. Mislim da bi nadležni trebali, već neki gradovi to uvode. Nitko ovdje nije uspio, ali treba donijeti odluku o zabrani konzumiranja alkoholnih pića na javnim površinama. Mislim da za to nitko nije nadležan i da to treba tako i donijeti. I općine i gradovi, a posebno grad Slavonski Brod gdje je velika pošast. Ovdje gosp. Klarić iznosi vrlo opasnu tezu, a to je da loša ekonomska situacija primorava neke ljude krasti. Znači da ljudi kradu zato što su siromašni, međutim ja moram kazati da to nije točno i ne može biti točno. Ne krade gospodo siromah, postoji moral, ne samo siromaštvo. Kradu lopovi. Prema tome, opasna teza je da tko je siromašan da krade. Hvala.

Mato Klarić, krim. (NEZ, replika): Pa, teza da je siromaštvo poticaj za rad. Tu sam tezu čuo prije sat vremena, pa vjerujem da je siromaštvo poticaj za rad. Ali budite sigurni da je siromaštvo nešto što često puta ljude u neimaštini prisili i da ukrade. Ja sam u svom izlaganju

28

rekao da određene skupine ljudi zbog siromaštva, oni koji inače ne bi krali, jednostavno su dovedeni u situaciju da ukradu. To možemo vidjeti, svijedoci smo toga i kroz štampu i kroz TV i kroz stvarni život gdje se zatekne majka, a imali smo mislim u Gundincima, ili ne znam, gdje je čovjek provalio u apoteku da bi ukrao pelene za bebu. Mislim da ako živimo ovdje, trebamo biti svijesni situacije kakva je, realno se s njome suočiti. Krađi je često puta motiv siromaštvo, poticaj. I bogati ljudi kradu, ali se njih često puta kasnije otkrije, oni spadaju u jednu drugu grupaciju, krivična djela krađe, osobito teži oblici. To je jedna kutija koja još spava i ja vjerujem da će ovdje kod nas na području županije dolaskom novoga načelnika PU. I ta kutija koja je uspavana, o privatizaciji i ostalom, da će i ona doći na red. Međutim, ja kada sam govorio o krađama, mislio sam na one sitne krađice po trgovinama gdje ljudi nemaju novaca, a trebaju puno, pa malo kupe, a malo ukradu. Siguran sam, ne da mislim ili vjerujem, nego sam siguran kao i većina nas koji živimo ovdje da je siromaštvo dijelom utjecalo na to da neki građani kradu koji inače ne bi krali.

Damir Japundžić, dr. med. (HDSSB): HDSSB je rekao, naravno, da ovu Informaciju prihvaća, jer je to skup podataka koji su po mom mišljenju vrlo zabrinjavajući i broj učestalosti svih tih događanja je prevelik. To kada se upoređuje sa prošlom godinom to nisu neke veće razlike, ili pretprošlom godinom, ali sve to ukupno kada se uzme, zaista je preogroman broj koji zaista nije jednostavno riješiti i mislim da PUBP sa svojim ispostavama itekako velike zadatke pred sobom, no činjenica je da smo mi posijali i način ponašanja. Od vrhunskih političara imamo primjere „XY“ primjera. Kako smo mi pokazali da se treba ponašati na vrlo odgovornim mjestima o čemu svijedoče brojna privođenja i popunjeni zatvori, tako da i mi koji se bavimo politikom bi trebali biti zaista vrlo odgovorni i shvatiti na kojoj smo poziciji kada uzimamo mikrofon i javne medije. Tako se ponašamo. Ja ću u ime svojih kolega ili prijatelja reći ovako, u općini Cernik, nekoliko krađa na istom mjestu, vjerojatno isti ljudi. Nakon nekoliko godina malte ne, su im u krevete ulazili, a tko su bili počinitelji, to je ostalo otvoreno, pa evo, u ime jednog broja građana iz općine Cernik, gdje češto boravim, postavljam to pitanje za načelnika. Hvala.

Davorin Slišurić, dipl.iur. (HDZ): Kolegice i kolege vijećnici, ja ovaj materijal koji smo dobili, odnosno Informaciju, podržavam i smatram ju dobrom, međutim, mislim da nedostaje jedan dio, jedan segment koji je vrlo bitan, a to je prevencija. Naime, koje su preventivne mjere predviđene i posebno onaj dio koji me interesira, a to je procjena stručnjaka u policiji kako će te preventivne mjere djelovati na smanjenje općeg kriminaliteta i posebno kriminaliteta po grupama koje su ovdje navedene, jer znamo da je prevencija izuzetno bitna u svakom poslu, a pogotovo u ovome i da će ona ako bude kvalitetno provedena iznjedriti upravo jedne bolje rezultate iako su ovi rezultati dosta dobri, ali bolje rezultate, nego što su bili u 2010. godini, pa bih molio da mi se pojasni u par rečenica zaista kratko, što se u tom pravcu radi, koje su preventivne mjere i kako će one djelovati na smanjenje kriminaliteta u našoj županiji? Hvala.

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Nema više prijavljenih za pojedinačnu raspravu koju zaključujem. Dajem riječ načelniku. Izvolite!

Ivica Ostrun, načelnik Odjela policije PU Brodsko-posavske: Hvala. Evo, ja ću pokušati samo kratko odgovoriti na ova što sam evidentirao kao postavljena pitanja i dati vam obrazloženje, a ono s čime vi ne budete zadovoljni, možemo i u pisanom obliku dostaviti odgovor sa nekim jasnim pokazateljima. Prvo je bilo pitanje parkiranja, vezano za ove ribiče kod mjesta Oriovac. Svi ti vozači ribiči su polagali vozački ispit. Ako je prioritet ići pecati, a ne poštivati te odredbe, najmanji je problem da policija dođe. Vidjeli ste da smo mi procesuirali, odnosno podnijeli prijave protiv 21000 počinitelja prekršaja iz oblasti sigurnosti cestovnog prometa. Pazite, to je jedna jako velika brojka. 9000 vozača nepropisna brzina, 1000 i nešto vožnja pod utjecajem alkohola. Ono na čega se policija bazira kod nadzora cestovnog prometa,

29

je da zaista moramo ići prema prioritetima, a to su uzročnici prometnih nesreća. Sve naše raspoložive snage i sredstva, znači, ljudstvo i tehnika itd., ide u smijeru procesuiranja tih najtežih prekršaja za koje je zakon propisao i najstrože kazne, 5.000,00 – 15.000,00 kn recimo za alkohol, iznad 1,5, vožnja pod zabranom bez vozačke dozvole, itd. Dakle, policija je voljna i hoće i dužna je postupiti po nepropisnom parkiranju, to uopće nije sporno, ali za to parkiranje vam je kazna 300,00 kn, za koje će policajac izdati prekršajni nalog, jer onaj ribič ih nema kod sebe, a neće ju platiti, ide na prigovor, ide na prekršajni sud i na kraju ispadne da je to beznačajno djelo, bez konkretne štetne posljedice, a nije se dogodila prometna nesreća. Takvim prekršajima, ne znam, što se prije radilo, 10 ili 20.000 takvih prekršaja, zatrpa Prekršajni sud i oni više ne mogu stići, a i sada rješavaju predmete unazad, zato su prekršajnim zakonom i produženi rokovi zastare da bi se upravo isprocesuirali barem ti najteži prekršaji i prekršaji koji su rezultirali štetnom posljedicom, odnosno prometnom nesrećom. Dapače, uvijek ćemo izaći, nije uopće sporno, samo da li će ta mjera biti učinkovita kada većina vozača zna ili se informirala kako taj postupak slijedi. Gosp. Kuzmić, vezano za kaznena djela razbojništva, apsolutno, tu nema uopće dvojbe, da su to kaznena djela koja izazivaju najveću uznemirenost javnosti. Osobno sam bio na gotovo svim tim događajima, na obavljanju očevida i prikupljanju saznanja. O čemu se radi. U nekim kaznenim djelima su zaista počinjene izuzetno male štete, ima i onih kao što je bila Credo banka, zlatarnica, itd., gdje se oko 300.000,00 kn radi o štetama. Budite sigurni da policija niti jedan predmet nije stavila sa strane. To su predmeti po kojima se radi kontinuirano u suradnji regionalno, znači, područje cijele Slavonije, područje cijele RH, sa policijom iz Ravnateljstva, međutim, isto tako i sa policijama susjednih zemalja, prvenstveno BiH. Znači, vi više ne možete naći tragove počinitelja na klasičan način kao što je to u nekoj staroj literaturi o kriminalistici opisano. Koristi se prikrivanje, rukavice, očito su dobro istražili objekte u koje ulaze, kad znaju gdje se nalazi prekidač za svijetlo, ili gdje onaj zlatarnik sjedi, pa nije stigao bilo što poduzeti. Nadalje, zaštita tih objekata, postavljanje video nadzora, alarma, angažiranje zaštitarskih tvrtki koje bi mogle pravovremeno intervenirati ili policije su na vrlo niskoj razini, a što smo utvrdili inspekcijskim nadzorima, odnosno, oni ispunjavaju minimalne mjere zaštite, da zadovolje propis, a da bi se zaista radilo o nekoj stvarnoj prevenciji, da bi se odvratilo počinitelja od počinjenja kaznenog djela, mislim da tu ne možemo govoriti, pogotovo, i kada smo imali video zapis gdje se vidi osoba, Zrinska kladionica, to je tako loša kvaliteta da zaista niko nije uspio tu osobu prepoznati, iako su policijski službenici obišli ne samo kvart, grad itd., dakle objekte u kojima se takve osobe mogu pojaviti, pa nije riješeno. Dakle, radi se o jednom višem, sofisticiranijem stupnju, počinjenja kaznenih djela, gdje traži dugotrajan rad, ali naravno da mi od toga ne odustajemo i dat ćemo sve od sebe da ta kaznena djela riješimo. Što se tiče gospodarskog kriminaliteta i krađa, veliki je broj, međutim, o čemu se radi, vjerojatno vam je poznato iz medija i tiskovnih konferencija, učestalo se kradu sekundarne sirovine, bakar, mesin, što god, i prodaje se da bi se uzeo nekakav novac. Veliki broj počinitelja je pronađen, utvrđen, procesuiran, prijavljen, pojavljuju se novi, jer su na neki način vidjeli da tu zarade ima, pa su neki dan skinuli i kablove sa željezničke pruge, bio je zastoj u željezničkom prometu. Dakle, mi te počinitelje otkrivamo, procesuiramo, evidentiramo, ali ono što moramo znati, je da policija ne može proizvoljno raditi i uhićivati osobe, nego da bi nekoga uhitili i prikazano prijavili, morate imati dokaze. Nemate dokaza, gospodo, žao mi je, morate osobu pustiti, iako vi znate da ona je vjerojatno počinitelj, da je recimo pala na poligrafu itd. Ali krivnja se mora dokazati, pogotovo stupanjem na snagu novog Zakona o kaznenom postupku i samo ispitivanje osumnjičenika će biti snimano, nema razgovora nikakvih, samo isključivo ono što je propisano i službeno. Što se tiče nadzora prometa, mogu vas izvjestiti da je u tom smijeru od strane Ravnateljstva na području naše PU, odnosno PU je dobila na korištenje dva presretača, znači dva nova vozila, nove i modernije uređaje za nadzor brzine, isto tako radimo i nadzor digitalnih tafografa teretnog prometa, na autocesti je to negdje oko 8. mil. vozila godišnje, a dobili smo i nove motocikle. Znači, imamo stručno educirane policajce, imamo tehniku i opremu i svugdje smo gdje je po našim sigurnosnim procjenama cijenimo da smo najpotrebniji i u vrijeme kada smo najpotrebniji

30

na određenim lokacijama. Znam da bi većina vas voljela da, ne znam, na ovom mjestu je opasno, na onom je opasno, pa ima dosta opasnih mjesta, ali mi radimo nekako prioritete, znači, rangiramo, gdje je najpotrebnije. Što se tiče gosp. Vlajnića i njegove primjedbe na nerazriješenost kaznenih djela, želim samo reći, znači, djelo je počinjeno, djelo je prijavljeno, po djelu se radi. Ja ovdje nisam htio ulaziti u onu naknadnu razriješenost, što imate u materijalima, riješavaju se djela iz prethodnih razdoblja, nekada stara i po nekoliko godina. Ona ne idu u arhivu, po njima se radi, tako da u tom dijelu mi zaista sve svoje snage i ono što nam treba, trebaju nam informacije, treba nam dakle suradnja građana, pa se tu spominje preventiva. Svi ste bili i čuli ste kako je to vani, najčešće se spominje Švicarska, pa kažu, svi su oni policajci, zašto? Pa zato što dojave policiji i daju konkretne podatke. Govoriti da, ne znam, nešto općenito, što neće dati policiji minimum mogućnosti da dođe do počinitelja, to nije pomoć, to je recimo način, eto da nešto kažem. Ne treba reći ime i prezime, i kako se tko zove, ali dajte nam nešto što mi očekujemo od građana. Da, mi jesmo u službi građana,ali mi samo moramo zaštiti na nekakav način svoju imovinu ili dati policiji informaciju koliko god je to moguće. Što se tiče ovog događaja o djevojčici, da je pretučena od strane nekakvih dječaka itd. Što se tiče postupanja prema djeci i maloljetnicima, u policiji moraju postupati i to posebno educirani policijski službenici za rad sa maloljetnicima i isto tako kada se takve osobe dovodi u prostorije policije, pozivaju se da s njima dođu roditelji, ili ako nema roditelja, onda netko iz Centra za socijalnu skrb, to je vrlo osjetljivo pitanje kada se radi o postupanju kod takvih događaja. Zaista ću evo, utvrditi sve okolnosti toga događaja, pa mogu izvjestiti ili ŽS ili osobno gosp. Vlajnića što je sve poduzeto. Znamo da takvih događaja ima, čak one nekadašnje tuče koje objavljuju na portalima, međutim, isto tako, bez obzira na ovaj broj događaja u zoni objekata, mi smo veliki broj počinitelja tih prekršaja ili kaznenih djela uhitili, procesuirali, prijavili, dakle, nadležnom sudu ili Prekršajnom sudu u Brodu ili Novoj Gradišku, ili Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški. To su postupci koji traju, znači, sudski postupak će reći da li je kriv ili nije i koliko će za to biti kažnjen. Što se tiče problema narodnjačkih klubova, radno vrijeme itd., ja vjerujem da svima vama kao i meni para uši ta narodna glazba, ali ne može policija reći vi nećete puštati tu glazbu ili ćete puštati onu glazbu, ali što se tiče radnog vremena inicijativa je išla ispred PU prema Gradu Brodu da se skrati radno vrijeme ugostiteljskih objekata, pogotovo tih gdje se radi o puštanju glasne glazbe ili ometanju javnog reda i mira. Koliko sam informiran od načelnika policijske postaje Slavonski Brod, da taj prijedlog nije prihvaćen, dapače, svaka dojava građana da je buka, mi izlazimo i ne samo mi, uključujemo inspekcijske službe i poreznu upravu da idu zajedno s nama, te da svatko iz svoje nadležnosti utvrđuje prekršaje i da ih procesuira. Što se tiče pitanja vezanog za mogućnost postavljanja video nadzora. Zaista bih bio jako zadovoljan kada bi dio video nadzora ili nešto slično kao što možete vidjeti na internetu kako je Grad London pokriven video nadzorima i onda se znači javna mjesta gdje se to najčešće događa nadziru i može se doći do počinitelja po snimkama, itd. Uvelike bi bio olakšan rad policiji i vjerujem da mnogi ne bi ni počinili bilo kakav prekršaj, jer bi znali da će biti snimljeni i evidentirani. Vjerojatno je to problem koji je povezan sa financijskim sredstvima, jer to nije jeftino. Pohvaliti ću samo gradsko groblje koje je pokriveno video nadzorom, prije nekoliko dana je zaštitar dojavio da je vidio na nadzoru neke osobe i onda smo uhitili počinitelja kako krade bakrene rine sa kapelice na groblju. Eto što da vam kažem, kolika je drskost tih počinitelja, sa crkve ukrasti bakrenu rinu, uopće nije problem. Uhićenjem te osobe riješili smo nekih 5 ili 6 kaznenih djela upravo krađe bakra. Gospodin Markotić je govorio o problemu alkoholizma na javnim mjestima, pa Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje u članku 20. da je zabranjeno pijančevanje i o čemu se radi, isto tako vi znate Zakonom o prekršaju protiv javnog reda i mira još iz bivše države, iz bivšeg sustava, čak su kazne u njemačkim markama, to gospoda Klarić i Vinko znaju, mi u tom djelu, pogotovo prema ovim mlađim dobnim skupinama, idemo na nekakav preventivni način da im izdajemo mjeru pisanog upozorenja kada ih zateknemo. Znači, odu policajci u parkove, pa im kažu to vam nije dobro, bili su o tome neki prilozi na TV-i, izdajemo im pisano upozorenje, zašto? Kada jednu mladu osobu, maloljetnika

31

uvedete u te kriminalističke evidencije, one se nikada ne brišu, znači, on je već na neki način stigmatiziran ili je prijavljen sudu, ulazi u evidenciju kažnjenih osoba, itd. Ono što mi želimo je da ih želimo odvratiti, ali isto tako treba im možda pružiti neke druge sadržaje kojima bi oni možda bili više zainteresirani i što bi im bilo bitnije od okupljanja u parkovima, na klupama piće u litrama, itd. Ono što nije dobro, jedna TV kuća je negdje zimus objavila prilog Grad Brod, Starčevićeva ulica, djeca piju, a 70% tog priloga je video zapis u biti iz Grada Zagreba, tamo oko katedrale itd, snijeg 10 cm, a tada u Slavonskom Brodu snijega nije bilo, a očito je netko smatrao za potrebno prozvati opet taj Grad Slavonski Brod, grad slučaj, što definitivno nije točno i onaj sam razgovor sa policijskim službenicima je samo isječak razgovora, to nije cijeli razgovor koji su tada djelatnici operativno komunikacijskog centra vodili sa tom osobom koja je to dojavljivala. Što se tiče polemike oko toga, da li je siromaštvo uzrok počinjenja kaznenih djela, gosp. Klarić i gosp. Markotić, postoji znanost koja se zove kriminalistika i stručnjaci su to istraživali, postoje ti endogeni i egzogeni faktori, negdje su endogeni, da li će osoba biti kriminalac i ovi vanjski čimbenici, svakako da postoje. Velika brojka kaznenih djela, ovo su kaznena djela koja su evidentirana i koja su procesuirana, to je ono što je znači utvrđeno. Postoji još veća tamna brojka kriminaliteta. Uvijek imate, što više policija radi, više zadire u tamnu brojku, tako da je moguće da u 2011. bude i veći broj kaznenih djela koja će biti naknadno otkrivena i procesuirana. Što se tiče područja Nove Gradiške, Policijska postaja Nova Gradiška odnosno Cernik, krađe, znam osobno da je jedna cijela serija teških krađa koje su se dogodile na području Nove Gradiške razriješena, a da su počinitelji uhićeni na području, mislim Koprivničko-križevačke županije, jer su to bili putujući kriminalci koji dođu, snime situaciju, pokradu i idu dalje. Dapače, postoji još nerazriješenih djela po kojima se radi, isto tako ću osobno provjeriti sa načelnikom Postaje Nova Gradiška, konkretno za ove predmete o kojima je gospodin govorio. Što se tiče preventivnih mjera, isto tako medijski jako i bučno popraćeno, od strane Ravnateljstva policije, pa je tako od strane Ravnateljstva ustrojena radna mjesta policijski službenik za preventivu u PU, ne ova preventiva u cestovnom prometu koja postoji cijeli niz godina, nego prevencija kaznenih djela općenito. Evo, u našoj PU gosp. Borko Janč, 13 godina načelnik Odjela kriminalističke policije, znači, čovjek sa iskustvom koji radi na određenim programima, uvodi određene programe opet u suradnji sa ravnateljstvom. Znači, prioritet i je prevencija, da ne dođe do počinjenja kaznenog djela ili prekršaja. U tom dijelu policija može dati značajan doprinos, ali on nije potpun ako nemamo suradnju i sa odgojno-obrazovnim ustanovama, zdravstvenim ustanovama, jedinicama lokalne područne samouprave i svim drugim subjektima koji imaju mogućnost utjecati na jednu višu razinu recimo, socijalizacije u društvu, višu razinu kulture, obrazovanja ili svih onih faktora koji mogu na to utjecati. Naši su preventivni programi stalno na portalu MUP-a i ima i portal PUBP, sva događanja, sve aktivnosti preventivne koje mi provodimo, tamo su objavljene. Ako postoji potreba možemo i pismeno dostaviti što sve radimo. O našim nekakvim unutarnjim problemima ustrojstvenim, popunjenosti PU, broj policijskih službenika, kategorizaciji PU, itd., mislim da nema potrebe govoriti, da vi to sve znate i mogu samo obećati da ćemo se mi maksimalno potruditi da damo svoj doprinos u okviru naših ovlasti, ono za čega smo ovlašteni, za čega postojimo. Hvala lijepo.

Miroslav Čupić, dipl.ing. predsjedatelj: Hvala i vama načelniče, a ŽS dajem na glasovanje Zaključak o usvajanju Informacije o stanju i pitanjima zaštite života i osobne sigurnosti ljudi i imovine.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

32

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Informacije o stanju i pitanjima zaštite života i osobne sigurnosti ljudi i imovine te javnom redu i miru na područjuBrodsko-posavske županije u 2010. godini

Usvaja se Informacija o stanju i pitanjima zaštite života i osobne sigurnosti ljudi i imovine te javnom redu i miru na području Brodsko-posavske županije u 2010. godini.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/73Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 5. Prijedlog Županijske razvojne strategije Brodsko-posavske županije 2011. – 2013.

Danijel Marušić, dr.vet.med., Župan BPŽ (uvodno izlaganje): Poštovane dame i gospodo, Županijska razvojna strategija Brodsko-posavske županije predstavlja temeljni dokument gospodarsko-društvenog razvoja Županije za razdoblje 2011.- 2013. godine. U Strategiji su utvrđeni dugoročni ciljevi Županije, usklađeni sa specifičnim ciljevima budućih performansi gospodarskog i društvenog razvoja Županije. Strategija svoje uporište nalazi u Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i Strategiji regionalnog razvoja RH koji uređuje ciljeve i načela upravljanja regionalnim razvojem kako bi se omogućile jednake mogućnosti jačanja konkurentnosti u sve tri regije Republike Hrvatske, temeljene na svojim vlastitim potencijalima i razvojnim potrebama. Županijska strategija Brodsko-posavske županije je svojevrsna revizija ROP-a – Regionalnog operativnog programa 2005.-2012. godine iz čije su implementacije korištena pozitivna iskustva i praksa, posebice u pripremi, kandidiranju projekata i korištenju sredstava iz različitih izvora financiranja, posebice EU fondova. Strategija je nastala na temeljima partnerstva i suradnje, a kao plod intenzivnog rada lokalnog, javnog, privatnog i civilnog sektora, predvođena koordinatorom i nositeljem njene izrade, Radnom skupinom i Regionalnim partnerskim vijećem.Strategija se zasniva na načelima konsenzusa, jednakosti i transparentnosti, o čemu svjedoče mnogobrojne koordinacije, radionice i sastanci na kojima se redovito raspravljalo o svim važnim pitanjima strateškog razvoja Županije. Županija se u više navrata obraćala javnosti i pozivala sve interesne skupine da prijave svoje projekte koji su se potom i ugradili u Strategiju. Prikupljeno je 490 projekata, od čega je selektirano, te u financijski i akcijski plan ugrađeno 224 projekta. Upravo se od ovih projekata najviše očekuje u pogledu privlačenja i korištenja sredstava međunarodnih fondova i Europske unije, a njihovom implementacijom će se u naredne tri godine pokrenuti i ostvariti održiv društveno-gospodarski razvoj Županije, a time i podizanje kvalitete života svih njenih stanovnika. Zahvaljujem svima koji su na bilo koji način sudjelovali u pripremi i izradi ove Strategije, prvenstveno stručnoj Radnoj skupini, Partnerskom

33

vijeću, konzultantima Mreže znanja i PAM² savjetovanju iz Zagreba koji su svojim stručnim znanjima doprinijeli visokoj kvaliteti ovog strateškog dokumenta. Posebice nas raduje da je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u svojoj ocjeni prepoznalo kvalitetu Županijske razvojne strategije te usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013. Hvala.

Marijan Štefanac, dipl.oec., pročelnik UO za razvoj i europske integracije (izvjestitelj): Dame i gospodo, čuli smo bitne naglaske Županijske razvojne strategije iz uvodnog govora Župana, a sada dopustite u nekoliko minuta samo da prođemo kroz ovu prezentaciju tako da imamo jasnu sliku o cijeloj prezentaciji i onome što ona znači, koji su to praktično bitni elementi iz prezentacije i na kraju krajeva, tko će provesti takvu jednu prezentaciju i u kojem razdoblju. Evo najprije, što predstavlja i što je ona? To je opći razvojni dokument za razdoblje 2011. – 2013. koji pokriva sva područja gospodarskog i društvenog života u BPŽ. Ona je pripremljena na temelju najbolje prakse iz implementacije Regionalnog operativnog programa od 2005. – 2012. godine, a kao što znate. 2005. je ROP usvojen, a prije tri godine imali smo svojevrsnu reviziju primjenjenu IPA programu kroz tzv. Akcijski plan kojeg je usvojila ŽS BPŽ. On je sigurno jedan dobar okvir za utvrđivanje razvojnih prioriteta kao i vodič za efikasan način traženja domaćih i inozemnih izvora sredstava. Glavne su mu karakteristike o čemu je Župan već govorio parcipativan pristup, konzultativni proces putem pratnerskog vijeća, otvorenost i transparentnost programiranja i odlučivanja na bazi partnerstva. Što sadrži naša Županijska razvojna strategija? Najprije ocijenu stanja u BPŽ po svim segmentima i swot analizu, zatim, viziju razvoja, strateške ciljeve, prioritete i mjere za ostvarenje ciljeva. Zatim, u okviru provedbe, to je akcijski plan, financijski plan, prethodno vrednovanje od neovisne konzultantske tvrtke, kao i komunikacijska strategija koja dolazi na kraju ovog dokumenta. Evo nešto o ocijeni stanja i swot analizi, dakle, ocijena stanja je pregled svih resursa i potencijala BPŽ ili problema koji su kočnica razvoju BPŽ. Swot analiza daje oscjenu snaga i slabosti, te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakoga od ključnih razvojnih područja županije. U procesu izrade swot analize identificirani su ključni čimbenici gospodarskog razvoja BPŽ. Evo koji su ključni čimbenici, dakle, na prvom mjestu obrazovna snaga kroz demografska pitanja, pitanja zapošljavanja i obrazovanja. Zatim poduzetništvo, stvaranje uvjeta za poslovanje, privlačenje ulaganja, dostupnosti cijene kapitala, te infrastruktura kroz promet svih vrsta kroz poslovnu infrastrukturu, zaštitu okoliša, dakle ovdje pripada i vodoopskrba i vodoodvodnja itd., te konačno socijalna ili društvena infrastruktura kroz školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb. Evo, skraćene vizije BPŽ koja se obično postavlja malo ambicioznije, pa evo, ona glasi da će BPŽ postati centar industrijskog i uravnoteženog ruralnog razvoja, te mjesto rastućeg životnog standarda i visoke kvalitete života. Županija će sustavno štititi okoliš i koristiti prirodne resurse na pravilan i održiv način. Svoj razvoj temeljit će na suradnji javnog, poslovnog i civilnog sektora. Strateški razvojni ciljevi – prvi cilj je jačanje gospodarstva na način koji vodi značajnom i kontinuiranom povećanju zaposlenosti i kvaliteti radnih mjesta, drugo je zaštita prirode i okoliša kao temelj održivog razvoja i gospodarskih aktivnosti, posebno se misli na izgradnju gospodarske i komunalne infrastrukture, zatim kontinuiran razvoj obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i konačno, poboljšanje kvalitete života kroz razvoj društvene infrastrukture i unapređenje položaja socijalno osjetljivih skupina u društvu. I sada dolazimo do onoga provedbenog dijela Županijske razvojne strategije. Prvo je Akcijski plan, on sadrži ciljeve, prioritete i mjere, zatim bazu selektiranih projekata, planirane aktivnosti za ostvarenje svih ovih ciljeva i mjera, nositelje aktivnosti, pokazatelje ili indikatore praćenja provedbe, način na koji će se pratiti provedba ove strategije i razdoblje provedbe. Također je ovdje i financijski plan koji je okvirni pregled i alokacija planiranih financijskih sredstava za provedbu projekata. On predviđa izvore financiranja i to iz vlastitih sredstava, kad kažemo vlastitih, misli se na one koje ima aplikant, koje ima županija, jedinica lokalne samouprave, institucija, itd. Sva ta sredstva zajedno čine vlastita sredstva, zatim nacionalni izvori sredstava i sredstava iz EU. I konačno on predviđa i

34

razdoblje provedbe i financiranja ovih projekata. Mi smo u više navrata, kako je Župan u svom uvodnom govoru rekao, pozivali na različite načine, kroz različite oblike medija i izravno potecijalne aplikante da dostave svoje projektne ideje i projektne prijedloge, prikupili smo i tu moram zahvaliti svima koji su poslali 491 projektni prijedlog, pa ako uzmemo onaj naš ROP, onda je tu negdje taj broj bio gotovo dvostruko manji. Selektirali smo 224 projekta, a kad kažem selektirali smo, uz pomoć onih koji predlažu projekte, uz pomoć radne skupine i Partnerskog vijeća koji broji 62 člana iz različitih područja, tako da su svi mogli predlagati i dati svoje mišljenje o ovim projektima. I sada dolazimo do onog područja gdje će možda netko reći da je to utopija, da se u iduće tri godine uloži 250 mil. vlastitih sredstava ili gotovo milijarda iz nacionalnih sredstava i preko milijarde iz EU sredstava, međutim, radi se o tome da smo sa 224 projekta htjeli dati priliku svima, od onih najmanjih do onih najvećih, da imaju šansu. Jedan primjer, npr. to su projekti iz područja turizma. U razgovoru sa turističkim djelatnicima, tražili su da se uvrste praktično svi projekti, jer su smatrali da takvi mali projekti posebno u ruralnom turizmu i ruralnom prostoru će biti realizirani u takvom razvoju. Primjer za to je npr. je jedna Stara Kapela, gdje praktično u dosadašnjoj praksi imamo ljude koji su do sada sve relizirali što smo mi pred njih postavili ili što su oni zapravo tražili. Dakle, to su isto projekti od 50, 100.000,00 kn, od milijun kuna, poznavajući njihov mentalitet, a isto tako i ostali, kao što je Brodski Stupnik ili pojedine općine na istočnom dijelu županije, dakle, mi imamo u njih puno povjerenje da će u tri godine oni i realizirati ove projekte koji će omogućiti neko vlastito zapošljavanje ili neku dodatnu djelatnost, a na kraju i onaj demografski faktor da ljudi ostanu živjeti i u tim prekrasnim malim slavonskim mjestima. Kriterij za selekciju su bili strateški značaj projekta, da li je to veliki, nacionalni projekt, npr. kao što je Luka Brod, da li ima regionalni značaj, npr. ako se radi o vodovodu ili cestama koje povezuju dvije ili više županija i na kraju to su županijski ili lokalni projekti. I na koncu što je bilo bitno, to je zrelost projekta, dakle, pripremljenost dokumentacije i učešće vlastito ili vlastito financiranje. Ex-ante evaluacija ili prethodno vrednovanje Županijske razvojne strategije – mi smo bili dužni prema propisima odabrati konzultantsku neovisnu tvrtku koja će nakon što se izradi Županijska razvojna strategija, ali u svim djelovima izrade, sudjelovati i davati svoja mišljenja po pojedinim dijelovima strategije. Izabrana je tvrtka PAM savjetovanje, zato što je između svih bila najjeftinija i što poznamo osobe koje tamo rade, prvenstveno gđu Maju Hranilović, zato što je donedavno radila u Ministarstvu regionalnog razvoja i bila sigurno jedna od najautoritativnijih i najboljih djelatnika ministarstva i sručnih ljudi. Svrha je bila da se osigura visoka kvaliteta Strategije, te nalaženje optimalnog korištenja raspoloživih resursa za dostizanje razvojnih ciljeva. Već sam rekao tko je izradio. Njeni zaključci su da je Županijska razvojna strategija potpuno poštivala metodologiju, sadržaj propisan Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijske razvojne strategije, da su strateški ciljevi i prioriteti pratili razvojne smijerove zacrtane strategijom regionalnog razvoja RH, te definirane prioritete za financiranje sredstvima EU. Tijekom izrade Županijske razvojne strategije u potpunosti se poštivalo načelo partnerstva, interdisciplinarna radna skupina, partnersko vijeće i sl., nalazi, osvrti, preporuke dani izvješćem ex-ante evaluacije trebaju se promatrati kao smijernice za unapređenje Županijske razvojne strategije, posebice prilikom njezine revizije, te izrade godišnjih provedbenih planova. Ovdje moram reći da smo mi poštivali ovo, da smo ono što smo mogli u onom kratkom razdoblju već ispravili, dakle, one nalaze ex-ante evaluacije, u narednom razdoblju, dakako da ćemo ispraviti sve što je ex-ante evaluacija zaključila. I na kraju komunikacijska strategija, njeni su ciljevi da se informira javnost o ulozi Županijske razvojne strategije i podizanje konkurentnosti regije, da se informiraju svi dionici i potencijalni korisnici o dostupnosti razvojnih projekata, kao i osigura stalna transparentnost provedbe Županijske razvojne strategije i da će se usklađivati sve komunikacijske aktivnosti koje provode partnerske institucije obuhvaćene Županijskom razvojnom strategijom. Ovo su strateški razvojni dokumenti na temelju kojih smo radili strategiju, dakle, Zakon o regionalnom razvoju RH, Startegija regionalnog razvoja RH i Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji, izradi i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Sudionici u izradi Županijske razvojne strategije je

35

radna skupina koja je imala 21 člana, kojega su činili pročelnici županijske uprave, predstavnici komora i drugih institucija bitnih za razvoj županije. Zatim, tu je Mreža znanja iz Zagreba kao tehnička pomoć, njima se zahvaljujemo na zaista stručnom mentorstvu i pomoći koju smo imali u izradi ove Županijske razvojne strategije, zato i pozdravljam gosp. Domagoja Račića iz te tvrtke, koji nam se priključio evo ovdje, koji je stigao iz grada Slavonskog Broda, zato što također i Grad Brod radi startegiju jednog drugog pristupa, jer ovo je pristup prema metodologiji koja je propisana i koje smo se morali držati i konačno Partnersko vijeće BPŽ kao savjetodavno tijelo i kao tijelo koje će svaki projekt, oni su filter za svaki projekt, on neće moći proći, on je sastavljen iz različitih grana gospodarskog, društvenog i socijalnog života i do sada smo imali jako dobro, mislim da se jako dobro radilo, gosp. Jakovina koji je isto bio član tog Partnerskog odbora, tako da ćemo tako dobru praksu i dalje nastaviti, jer više ljudi više zna, a i širimo to načelo transparentnosti, demokratičnosti i pristupa svakom problemu i projektu. Ukoliko, cilj je današnje strategije i njenog predstavljanja, ona je prijedlog, dakle, da svi, ako danas žele da sudjeluju da daju svoje prijedloge koje ćemo mi ocijeniti i ugraditi u Županijsku razvojnu strategiju, dakle, ona sada još nije službeno tiskana, još postoji sjednica radne skupine Partnerskog vijeća koje će nakon svih pa i današnjih diskusija i eventualno ako još nešto pristigne putem maila, mi ćemo to uvažiti, jer radi se o tome da moramo što prije krenuti u realizaciju, zato što je evo već jedan kvartal prošao. Obzirom, to sam već rekao, na opsežnost ovog materijala, gotovo 350 stranica, naravno da ima negdje tehničkih grešaka ili da se možda nešto ispustilo, to ćemo sigurno ispraviti, lektorirati itd. I evo, nekoliko sličica sa naših radnih sastanaka. Ovo je iz Gospodarske komore gdje smo najčešće koristili njihove prostore, također komora. Zahvaljujem svima na pozornosti.

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Hvala i vama. Otvaram raspravu po klubovima.

Mario Vučinić, dipl.iur. (Klub vijećnika SDP-a): Kolegice i kolege, Klub vijećnika SDP-a već na samom početku današnje sjednice tražio je izuzimanje ove točke dnevnog reda, jer je smatrao da rasprava o strategiji zahtjeva jednu tematsku sjednicu. Znači, sama točka dnevnog reda. Na žalost, taj prijedlog SDP-a nije prošao. Klub vijećnika SDP-a nema ništa protiv strategije kao strategije, međutim imamo protiv načina na koji se ova strategija donosi. Imali smo, smatramo da je rok od dva mjeseca prekratak rok. Ako se uzme u obzir činjenica da je Vlada RH 5. lipnja donijela svoju razvojnu strategiju, pitamo se zašto je županiji u biti trebalo skoro 5 mjeseci ili pola godine da se upusti u ovako suštu raspravu, da pokrene postupak donošenja strategije i ako se uzme u obzir da je u radnoj skupini sudjelovao 21 član, od samo 5 radnih sastanak, kako piše u ovom izvješću Župana, smatramo da je to premalo. Isto tako danas u biti ovoj ŽS spada jedan vruć krumpir, da ona donese odluku o nečemu s čim nije dobro upoznata. Zašto niste, gosp. Hoffer je malo prije prilikom svog izlaganja predložio da se u dvije sjednice imalo ovakvu ili sličnu prezentaciju. Kažem, mi u Klubu vijećnika SDP-a nemamo ništa protiv, smatramo da je vjerovatno poštivana metodologija strategije, ali u prekratkom vremenu. Inače strategija revnog razvoja pokriva proračunsku godinu 2011. – 2013. godine. Mi smo već odredili naš Proračun, programe koji su ušli u Proračun, a strategiju ćemo donijeti tek sada u 2011. Znači, ispada da je proračunska 2011. gotova za ovu strategiju. Ne bi li bilo logično da smo imali strategiju prije samog proračuna u 2011. Naravno, ona prati. Isto tako strategija razvoja podrazumijeva vjerojatno i drugačiji pristup samom proračunu, imamo proračun po stavkama. Možda se razmišljalo o proračunu po programima, kao što imaju neke županije, recimo Zadarska županija, ili neki gradovi, što je danas u zapadnom, odnosno razvijenom svijetu i pravilo prilikom donošenja proračuna. Kažem, mi nemamo ništa protiv strategije, ona se mora donijeti, ali ne na ovakav način i u kratkom vremenu. 21 član radne skupine, smatramo da je to premalo. Isto tako, da li ste uputili dopis baš svim općinama na vrijeme, vjerojatno niste, jer

36

imamo i tu informaciju. Kažem opet, Klub vijećnika SDP-a neće podržati ovakav prijedlog i ne na ovakav način. Hvala.

Marija Tolić, dipl.oec. (Klub vijećnika HDZ-a): Poštovana gospodo, Klub vijećnika HDZ-a podržava i glasati će za ovu Županijsku razvojnu strategiju BPŽ za 2011. – 2013. Mi smatramo da je ova strategija izrađena po svim pravilima struke, stručno i korektno i također smatramo da je ovo početni i prvi dokument, a naravno da je to temelj i polazište za dalje, druge i nove ideje za druge prijedloge koji će doći na prijedlog i realizaciju tijekom ove godine i sljedeće. Znači, svake godine će se ovaj dokumet dopunjavati, nadograđivati sa novim projektima i novim idejama. Stoga predlažem, da ŽS kao što je i Odbor za gospodarstvo, proračun i financije donio Zaključak da se ova Strategija usvoji. Hvala.

Dubravko Kolundžić, dipl.ing. (Klub vijećnika HDSSB-a): Klub vijećnika HDSSB-a će i sami ste vidjeli u uvodu sjednice, a bili smo protiv toga da ova točka ide na dnevni red današnje sjednice. Apriori ćemo biti protiv donošenja ove Županijske razvojne strategije, jer smatramo kao i kolege iz SDP-a da način na koji se treba donijeti i vremenski rokovi u kojima se donosi nisu prikladni tako jednoj važnoj točki kao što je Županijska razvojna strategija za dvije godine. Moguće je da je ona polazište svih ostalih aktivnosti koje bi se trebale odvijati u našoj županiji u ove dvije godine. Znači, protiv smo donošenja Županijske razvojne strategije na ovakav način. Hvala.

Mirko Đanić (Klub vijećnika HSS-a): Klub vijećnika HSS-e, kako je kolega jednom rekao, svako svoga konja hvali, tako i ja. Pohvaliti ću ovo i da se uhvate kolege, kako je Marijan rekao, da se uhvate posla. Mi ćemo podržati ovu Županijsku razvojnu strategiju. Jasno, to smo isto primjetili da bi trebalo više biti članova u radnoj skupini koji bi još više obuhvatili i pridonijeli razvoju. Hvala.

Miroslav Čupić, dipl.ing. predsjedatelj: Nema više prijavljenih klubova. Otvaram pojedinačnu raspravu.

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (SDP): Dame i gospodo, ja sam u uvodnom dijelu, odnosno pri usvajanju dnevnog reda tražio izuzeće ove točke, ali ne zato da bi to bilo političko pitanje, kako se ovdje spominjalo, nego kao strateški korisno za BPŽ, jer to vrijedi za sve nas isto, prema tome politika nema, odnosno političke stranke nemaju veze. Klub SDP-a kao što je napomenuto podržava strategiju, normalno, uz određene stvari koje bi se trebale izmjeniti i koje bi se trebale nadopuniti, jer ovdje nije sve rečeno. Vjerojatno, više ljudi više zna. Međutim, s ovakvim načinom dovođenja pred gotov čin, ne dajete mogućnost da i drugi utječu i da imaju vremena da dopune određene stvari. Kao što smo čuli u 5. mjesecu prošle godine Vlada RH donijela je Strategiju razvoja RH, pa me zanima, evo danas je 4. mjesec, da mi danas dobijamo na sjednicu i kažemo, to se mora prihvatiti ili naši programi moraju proći. Mislim da nije pošteno i nije moralno prema svima nama da se takve stvari donose danas, a mogle su se donijeti prije dva do tri mjeseca. I mislim da bi sigurno bilo korisnije da se dva puta razgovaralo, da su se određene stvari promijenile, a ne da vi sada ovdje klimate i kažete ovo je sve idealno, a na iduću godinu ćemo se onda kajati što neke, određene stvari nismo napravili ili nemožemo realizirati. Prema tome, ipak se trebalo poslušati i ostale ljude i opet govorim, ovo nije političko pitanje, ovo je pitanje svih građana BPŽ, svih vijećnika i svima je u interesu da se strategija napravi što kvalitetnije i da pokušamo dovesti i dovući što više novaca u BPŽ i izvući ju iz gliba, ali ne na ovakav način. Prema tome, tvrdim, strategija da, ali ne na ovakav način. Hvala.

Mario Pejić, bacc.oec. (HSP): Više manje, prethodnici su rekli dosta stvari o ovoj Županijskoj razvojnoj strategiji. Ja bih nešto rekao o komunikacijskoj strategiji. Ciljevi koji su

37

postavljeni u ovoj strategiji su jedno, a način da se dođe do rezultata su sasvim nešto drugo. Zato je potreban dobar komunikacijski plan. Ovdje je on naveden. Dakle, u planu se navodi proaktivan pristup medijima, što je dobro, ali moramo znati da je karakteristika takvog pristupa inicijativa organizacije. Dakle, inicijativa županije i partnera prema medijima. Pitanje je da li za to ima novca? Nisam primjetio da se planira povezivanje web centra sa drugim vrstama informacijskih tehnologija, nisam primjetio slogan koji je sastavni dio svake ozbiljne kampanje. Navodi se press cliping. Evo moj savjet za press cliping, uzmite specijaliziranu agenciju, jer ćete jedino na taj način uspjeti dobiti prave informacije. Hvala.

Miroslav Čupić, dipl.ing. predsjedatelj: Javlja se gospodin Jakovina, član radne skupine, za riječ. Pitam vas tko je za to da mu se da riječ?

Svi su se složili i jednoglasno donijeli odluku da se da riječ gosp. Jakovini.

Tihomir Jakovina, dipl.ing., član radne skupine: Zahvaljujem, javljam se po ovoj vrlo aktualnoj temi po meni, ne samo za gradove i županije, nego i za cijelu regiju. Mi smo ovu prezentaciju, kao što je rečeno, svi oni koji malo duže i malo dublje prate strateško planiranje znaju da je strateški plan razvoja osnovni i temeljni dokument, pogotovo ako je dobro i kvalitetno ukomponiran sa proračunom, kao osnovnim financijskim dokumentom svih jedinica lokalne i regionalne područne samouprave, onda predstavlja snažan alat i oružje za razvoj sredine. Osvrnuo sam se ili javio sam se kao čelnik jedne male lokalne samouprave i zato što želim istaknuti značaj i dobro i kvalitetno pripremanje i usvajanje ovako jednog važnog dokumenta. 4.06. – 59. sjednica Vlade RH, lipanj prošle godine. Pravilnik koji bih spomenuo 53/10, u četvrtom mjesecu je raspisao sve što bi razvojna strategija trebala sadržavati. U Izvješću Župana sam pročitao da se radilo u studenom i prosincu na Strategiji. Dobili ste je na stol. U ime općine kada govorim, 23.12. dan prije Badnjaka smo dobili mailom poziv za dostavu projekata koji bi trebali biti uključeni u razvojnu strategiju. 10. siječnja smo dostavili kompletan popis projekata za koje imamo svu potrebnu tehničku, plansku i prostornu dokumentaciju, dostavili smo je mailom, kolega je otišao i UO za razvoj i europske integracije, predao ih je tamo. Pregledavajući u materijalima strategije, ni jeda od tih projekata nije uvršten. Da li onda tu govorimo o politikanstvu ili politici ili govorimo o strategiji i jednakom i ravnomjernom razvoju cijele županije. Još jedna stvar, oni koji su radili na strategijama, bez daljnjega, metodologija je ispoštoovana kod ove strategije, i sadržaj i način njenog donošenja. Mislim da bi trebalo biti puno više projekata, jer svi znamo da su strategije uz planiranje u Proračunu, osnovna stvar kako doći do sredstava iz fondova. Hvala bogu, svi smo ili većina sudionika navija ili radimo na tome da RH što prije završi pregovore i da postanemo punopravna članica EU, da bi onda mogli koristiti ne samo predpristupne, nego i sve ostale fondove. Da li ćemo mi koji nismo ili naši projekti koji nisu u strategiji to moć napraviti? Ne. Raditi ćemo svoje strategije na nižim jedinicima, ali je pitanje, zašto nismo u ovoj regionalnoj. Marijan je spomenuo, ja sam bio prilikom izrade u Partnerskom odboru prilikom izrade ROP-a, ne znam zašto nisam pozvan prilikom izrade ovog strateškog dokumenta. Jedna od osnovnih stvari kod izrade strateškog plana razvoja je participativnost, znači što veći broj kvalitetnih i stručnih ljudi iz svih segmenata života da bude uključen u izradu ovako važnog dokumenta. Da li je to onaj podatak iz Županova izvješća od 21 čovjeka, ili 42, koji je naravno Marijanu dostupno, ja mislim da nije. Puno širi krug javnosti treba biti uključen i možda puno kvalitetnija i bolja vertikalna i horizontalna komunikacija i prema nama jedinicama lokalne samouprave. Mi strategiju uopće nismo dobili, ja sam je dobio od kolege na klubu, ali kao čelnik jedinice lokalne samouprave, nisam vidio strategiju do danas. Hvala.

Vesna Kolić Klikić, prof. (HNS): Kao što su kolege već do sada rekli, da ovaj dokument zavrijeđuje znatno širu raspravu i obuhvaćanje različitih djelatnosti i ono što sam upravo kod

38

izvješća Župana spomenula Strategiju razvoja da pojedine djelatnosti naprave kao svoje viđenje budućnosti i to bi bio temelj jedne strategije koja je ovdje predložena. Na kraju, vidimo da imamo strategiju koja bi doista zavrijedila tematsku sjednicu, ali jednu proširenu tematsku sjednicu sa ljudima različitih struka. Ja sam se primivši materijala obratila TZ Nova Gradiška i meilala sam im tu strategiju i zamolila sam ih za komentare, kolegica je rekla da ona ovo, zahtjev na dopisima, zamolbama ili bilo čemu tome slično nije nikada čula. Potrudila se, pogledala je i rekla je isto tako, naime nama koji smo dobili sprženo na CD-u, pojedine stranice nedostaju, vjerojatno kada se prebacivalo iz word-a u PDF, pa su zagubljene, i da, jednostavno je iznenađena da se takav strateški dokument donosi, a postoje neki prostorni planovi i planski dokumenti na gradu koji su napravljeni, ali bez obzira na to da oni kao turistička zajednica ništa nisu zaprimili. Isto tako, to sam pri donošenju dnevnog reda predala predsjedniku, komunalno poduzeće Slavča iz Nove Gradiške uputilo je svoje prijedloge i mail je jednostavno sada početkom 4. mjeseca obrisan, a da nije niti otvoren. Onaj tko se služi računalom zna da se može podesiti tako da pošiljatelj dobije poruku, da li je i kojeg datuma otvoren mail i kada je pročitan. Ovaj dokument je polazište za bilo kakva traženja, za bilo kakvu daljnju razradu programa, gdje bi se moglo oprihodovati sredstva kod različitih europskih fondova, pa i iz Banke za obnovu i razvoj. Primjerice, ja ću sada spomenuti nešto što je mene vrlo ugodno iznenadilo, a onda mi je jako teško palo, jer mi to ovdje na županiji ne činimo i spomenula bih upravo Vukovarsko-srijemsku županiju, gdje u projektima kulture rade takve stvari gdje mi možemo još na žalost samo sanjati. Primjerice izgradnja cijele zgrade Vučedolske kulture, obnova cijelog kompleksa dvorca Eltz, zatim Iločki dvorac su obnovili. Mi ovdje nemamo niti „O“ od tih dokumenata. Upravo to je Župane ono što sam očekivala da ćete tražiti od svojih pročelnika da pokrenu određene inicijative, da se sjedne i o tome dogovori i da se naprave dokumenti koji su upravo važni i sastavni dio koji pripadaju ovako važnoj strategiji. Druga stvar koja me iznenadila kada sam dobila materijal, da se ta strategija radi za tri godine, ROP je bio na sedam godina. Za očekivati je da se za tri godine ne mogu neke stvari, mnoge stvari učiniti i napraviti i mislim da jedna takva strategija kao temeljni dokument treba obuhvatiti razdoblje, primjerice barem 10 godina, sa mogučnošću dorade, izmjena i dopuna. To su stvari koje se ne razriješavaju u godini ili dvije dana. Hvala.

Miroslav Čupić, dip.ing., predsjedatelj: Hvala. Nema više prijava za raspravu. Dajem riječ pročelniku.

Marijan Štefanac, dipl.oec., pročelnik UO za razvoj i europske integracije: Evo, poštovani vijećnici htio sam na nekoliko ovih opservacija dati svoje mišljenje. Pitanje najprije rokova u kojima se radilo. Dakle, spominje se lipanj prošle godine, itd. Praktično je počela izrada od tog datuma, pročelnici su bili zaduženi da tijekom ljeta i 9. i 10. mjeseca prikupe materijale i analize, a tada je radna skupina, pa neće se opterećivati oni koji nisu za to zaduženi da to prikupljaju. Nakon toga je imenovana radna skupina od 21 čovjeka, od najreferentnijih institucija ove županije i ta radna skupina je tada počela sa intenzivnijim radom. Dakle, to je početak 10. mjeseca. Ako uzmete da je 10., 11., 12., 1., 2. i 3., dakle to je punih 6 mjeseci rada i ako uzmemo ona tri mjeseca, to je negdje oko 9 mjeseci. Možemo mi, sada, da li su to politička pitanja, ili neka druga, ja vam govorim stručno, šta se moglo, a šta nije. Dakle, mi smo prema metodologiji izrade, prema propisima izradili ovaj materijal. Imate na stolu, Ministarstvo regionalnog razvoja je potvrdilo kvalitetu ovog materijala, prema izvješćima koja imam, posebnu gđe Maje Hranilović koja je neovisni evoluator, ona nam je čestitala jednim mailom, jer je ovo jedna od najboljih i najpozitivnijih napravljenih strategija u RH. S druge strane sigurno je da je najopširnija. Kad su u pitanju ovi projekti o kojima govori gosp. Jakovina, mi smo projekte po određenim mjerilima ili po određenim mjerama grupirali, tako da su njegovi projekti, ako se radi, a radi se o kanalizaciji i cestama, ušli u zajednički projekt kojeg je sastavio gosp. Jarić. Dakle, treba stvari samo čitati, a ako ih ne čitaš, treba pitati. To, da je bilo previše vremena, odgovaram

39

gosp. Hofferu, da je bilo premalo vremena u stvari, ako šest mjeseci nije dovoljno vremena da se netko očituje, da netko predloži svoj projekt, s druge strane, stvarno iz Nove Gradiške su ljudi, a posebno moram pohvaliti Industrijski park i razvojnu agenciju, su aktivno sudjelovali u svakom djeliću ovoga. Istina je da su bili predstavnici grada, ali na poziv da nam predlože i zajedno s nama, koji su to strateški projekti i da predlože načine financiranja, oni nisu odgovorili. To treba jasno i glasno reći, nećemo se samo maziti, a prebacivati lopticu nekom drugom. Isto je tako i s nekim drugima, ali ja sada neću ulaziti, jer nisam ovdje politička osoba, već sam osoba stručna koja je na čelu neke stručne radne skupine koja je radila ovaj materijal. Dakle, mi smo otvoreni, UO za razvoj i europske integracije, Županijska razvojna agencija, mi smo otvoreni svakog dana da se može doći kod nas i razgovarati, predlagati projekt, o njemu razgovarati, mi ćemo pružiti tehničku pomoć da se on napravi i nema tu nikakvih problema. Problemi su očito u nečem drugom. Evo, toliko za sada. Hvala.

Miroslav Čupić,dip.ing. predsjedatelj: Hvala vama. Ovim ste opravdali sve što smo rekli na početku. Ne znam što bi radili na jednoj tematskoj sjednici po pitanju ove točke. Dajem na glasovanje Prijedlog Županijske razvojne strategije Brodsko-posavske županije 2011.-2013.

Tko je za? 27 glasova. Protiv? 11 glasova. Suzdržan? 2 glasa.

Utvrđujem da je Županijska skupština kvalificiranom većinom glasova donijela

O D L U K U

o usvajanju Županijske razvojne strategije Brodsko-posavske županijeza razdoblje 2011.-2013.

I.

Donosi se Županijska razvojna strategija Brodsko-posavske županije za razdoblje 2011.-2013., planski dokument u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja županije.

II.

Usvaja se Akcijski i financijski plan za provođenje Županijske razvojne strategije, a koordinaciju provedbe obavljat će Upravni odjel za razvoj i europske integracije i CTR – Županijska razvojna agencija.

III.

Županijska razvojna strategija u izvornom obliku čuva se u dokumentaciji Županijske skupštine, a jedan primjerak u Upravnom odjelu za razvoj i europske integracije.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

40

Klasa: 021-01/11-01/72Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

STANKA

TOČKA 6. Prijedlog odluke o dodjeli županijskih priznanja u 2011.

Zdravko Sočković, predsjednik Povjerenstva za dodjelu županijskih priznanja: Na prijedlog predsjednika klubova, vi znate da smo premjestili datum obilježavanja Dana županije i da je to sada 15. travnja. Znači, datum kada je održana prva Županijska skupština 1993. Županijska priznanja i nagrade ova Skupština dodjeljuje zaslužnim pojedincima i pravnim osobama u prigodi obilježavanja Dana županije, koji od ove godine obilježavamo 15. travnja.

Ove godine Županijsko povjerenstvo zaprimilo je ukupno 17 prijedloga, između kojih smo vođeni propisanim kriterijima odabrali 11 i predložili Županijskoj skupštini na usvajanje. Za Zlatnu plaketu predložili smo Đuro Đaković Holding d.d. koji ove godine bilježi 90 godina kontinuiranog rada. O Đuri Đakoviću, osim sadašnjih i bivših radnika, svi Brođani i šire dobro su obaviješteni o proizvodnim procesima u toj tvornici. Nismo pravili specijalne analize, ali ipak u slobodnoj interpretaciji mogu reći da smo gotovo svi izravno ili neizravno vezani za njegove poslovne uspjehe, nekada bolje, nekada malo slabije, ali činjenica je da kontinuitet metalske proizvodnje punih 90 godina postoji. Stoga smatramo da zaslužuju županijsko priznanje kako je i predloženo.

Drugi prijedlog je gospodin Vlado Prskalo, prof., ravnatelj Srednje škole M. A. Reljković Slavonski Brod, koji svojim entuzijazmom, stručno-pedagoškim radom doprinosi ukupnom razvoju obrazovanja u Brodsko-posavskoj županiji. Nekadašnja trogodišnja Poljoprivredna škola prerasla je u prestižnu četverogodišnju srednju školu s tri samostalne pedagoške jedinice: poljoprivredni tehničar, veterinarski tehničar, Kemijski tehničar (kemija, ekologija i geodezija), to su sasvim sigurno postali zahvaljujući ravnatelju školu i njegovim suradnicima. Veliki je ulog gospodina Prskala i u druge projekte , kao npr. veleučilišni studij bilonogojstva, Centar izvrsnosti, daleko poznati laboratorij i dr. (kemijski, veterinarski, mikropropagacijski laboratorij za proučavanje biljnog tkiva, plastenici i dr.). Veoma je širok dijapazon ukupnih aktivnosti gospodina Prskala, i isti je opisan u prilogu materijala, pa nije nužno daljnje prepričavanje onog što svi možete iščitati i potvrditi opravdanost priznanja.

Za godišnju nagradu predložili smo četiri obiteljska gospodarstva koja po našoj ocjeni, kako zbog poslovnih rezultata u prethodnoj godini, tako i zbog ulaganja u razvoj proizvodnje-osuvremenjivanje tehnologije i proširenje tehnologije, zaslužuju društveno priznanje. To su: „Clarum“ d.o.o. iz Nove Gradiške vlasništvo obitelji Šimić , Ergo proizvodnja klamerica i kartonske ambalaže, Lužani, vlasništvo Zvonimira Ergovića, Farma Jozić, uzgoj peradi, Slavonski Kobaš, vlasnica Mara Jozić i Poljoprivredni obrt „Misar“, uzgoj povrća, žitarica, stoke i industrijskog bilja iz Bickog Sela, vlasnik Zvonko Lović Misar.

Za godišnju nagradu fizičkim osobama, predložili smo: Patera Sebastijana Golenića, gvardijana Franjevačkog samostana koji je u vrlo kratkom vremenu od dolaska na novu dužnost u našu županiju i grad Slavonski Brod postigao uspjeh u očuvanju i zaštiti kulturne baštine od značaja za županiju i Republiku Hrvatsku. Obnovio je orgulje stare preko 170 godina.

41

Orgulje su od povijesne vrijednosti, vode se kao zaštićeno registrirano kulturno dobro Republike Hrvatske. Pater Sebastijan zapažen je kao i izuzetan duhovnik koji potiče i zagovara zajedništvo na svim područjima, a ne samo duhovnom, osobno je na raspolaganju svakom pojedincu neovisno o njegovom vjerskom opredjeljenju, uvijek spreman za pomoć onima kojim je ona potrebna.

Ivana Lekića, iz Starog Petrovog Sela, nastavnika glazbenog odgoja, ljubitelja i poštovatelja slavonske tamburice i slavonske tamburaške glazbe. Danas umirovljenik, ali i dalje aktivan u KUD-u „Tamburica“, čiji je osnivač 1971. godine. Cijeli svoj radni vijek uložio je u školski odgoj mladih ljudi i kod njih razvijao osjećaj za glazbene vrijednosti tamburice, rekli bih nacionalnog glazbala.

Sanda Livia Maduna, mlada sportašica, i samo 20 godina, a toliko športskih nagrada na međunarodnim i domaćim natjecanjima u Taekwon-dou. U 2010. osvaja prvo mjesto na svjetskom natjecanju u Južnoj Koreji i pojedinačno zlatna medalja-sparing i peto mjesto - specijalne tehnike.

Matu Opačka, Slavonski Brod, voditelja Šahovske sekcije HVIDR-e. Smatramo da gospodin Opačak zaslužuje županijsko priznanje ne samo za športsko nadmetanje, već kao osobu koja putem raznih športskih aktivnosti, osobito šaha, brine o društvenoj uključenosti invalida Domovinskog rata i drugih hrvatskih branitelja u aktivnosti za koje pokazuju zanimanje.

Gospodin Željko Gavran, zaposlenik Specijalnih vozila ĐĐ, hrvatski branitelj, i to za posebno zalaganje u 2010. putem braniteljske udruge i sindikata Specijalnih vozila za očuvanje proizvodnje i radnih mjesta u ovoj grupaciji Đure Đakovića i zapošljavanje hrvatskih branitelja.

Na kraju moram istaći da je Povjerenstvo bilo maksimalno objektivno, da je u postupku razmatranja kandidatura polazili od zadanih kriterija, te da je zasluge, djela i neposredno angažiranje pojedinih kandidata rangiralo upravo ovako kako su i predloženi za pojedinu razinu priznanja. Zahvaljujem na pažnji i predlažem članovima Županijske skupštine da podržimo ovaj prijedlog kako bi predložene mogli i nagraditi za Dan županije, koji će biti 15. travnja. Hvala!

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Hvala. Otvaram raspravu po klubovima.

Anita Kladarić, dipl.uč. (Klub vijećnika HDZ-a): Klub vijećnika HDZ-a svakako prihvaća Prijedlog odluke o dodjeli županijskih priznanja u 2011. Zadovoljstvo je dijeliti priznanja, stoga možemo samo pohvaliti sve one koji su se našli na listama ovih prijedloga, jer ipak nije mala stvar istaknuti se pozitivnim i korisnim djelovanjem. Vjerujem kako ima još osoba koji se ističu pozitivnim djelovanjem i vjerujem da ni malo nije bio lagan zadatak izabrati one najistaknutije. Stoga, se nadam da će im ovo biti poticaj za još pozitivnije i bolje postizanje rezultata. Hvala!

Ratimir Santić (Klub vijećnika SDP-a): Klub vijećnika SDP-a se slaže i normalno je da županija za svoj dan dijeli priznanja i nagrade. Mi smo razmotrili ove prijedloge i podržat ćemo ih. Kada su u pitanju konkretni prijedlozi, što se tiče ĐĐ, istina je da je pamtimo i bolja vremena, ali istina je da je 90 godina lijep jubilej i sigurno da je zaslužio priznanje. Što se tiče Vlade Prskala, ravnatelja Poljoprivredne škole isto tako dijelimo mišljenje predlagatelja i sve ovo što je u obrazloženju napisano apsolutno stoji i smatramo također da ne bi trebalo biti nikakvih rezervi, da je pravom čovjeku dodijeljeno priznanje. Kada su u pitanju plakete, one su dodijeljene manje-više proizvodnim ili obrtima ili tvrtkama, što isto mislimo da u ovom trenutku je kako bi se reklo dobar znak, da se i o tom dijelu našeg društva, onom koji se bavi proizvodnjom vodi briga i da može biti poticaj njima i drugima. Također podržavamo. Jasno nam je da uvijek većina je ta koja predlaže kandidate, jer uvijek bude ono „mogao je ovaj ili onaj“ . Međutim, mislimo da su sigurno zaslužili svojim radom ta priznanja. Pojedinci koji su i pojedinke, koji su dobili kovanice od zlata također svatko je na svoj način doprinjeo u onome čime se bavi i slažemo se da bi trebalo im odati ta priznanja i dati znak pažnje za ono što su do sada učinili. Hvala!

42

Milan Marčević (Klub vijećnika HSS-a): Klub vijećnika HSS-a je isto pomno razmotrio i moja malenkost je sudjelovala u radu ovog Odbora i valja ovdje istaći da je to jednoglasno prihvaćeno. Dakle, ja osobno mislim, a i moj klub, da je ovdje obuhvaćen cijeli dijapazon, dakle od pedagoške struke, od sportske struke, pa i privrednika i mislim da su se prethodnici otprilike izrekli u superlativu, pa i mi se s tim slažemo. Još jednom, mislim da je to bio dobar izbor i da se sigurno prišlo jednom širem promatranju i da su odluke po mojem mišljenju izuzetno korektne. Hvala!

Dubravko Kolundžić, dipl.ing. (Klub vijećnika HDSSB-a): Klub vijećnika HDSSB-a će podržati ovaj prijedlog, ali uz jedan mali komentar, a odnosi se na osobe koje je predložio HDSSB. Ne mogu se oteti dojmu da baš od svih pet osoba koje su predložen za nagrade BPŽ ni jedna nije ispunila kriterije, norme i uvjete. Nemamo ništa protiv ovih koji su predloženi, dapače zaslužili su firme i obrti i pojedinci te nagrade, ali svi su tako uvjereni da je barem netko od ovih 5 ljudi koje smo predložili ispred HDSSB-a zaslužili da dobije priznanje i titulu BPŽ, a ne da se baš svih pet odbiju. Nadam se da nije politikantstvo. Volio bih vidjeti kriterije po kojima su, ako nije problem dobiti pismeno, da možemo u stranci HDSSB-a razmotriti i vidjeti zašto recimo gospodin Smolćić nije mogao proći ili gospodin iz Starog Topolja, jedan od osnivača muške pjevačke skupine Stari Topoljani. Hvala!

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Otvaram pojedinačnu raspravu.

Dr.sc. Marijan Šabić, prof. (HSLS): Da ponovim, naš klub vijećnika je prihvatio s mjesta, a ovo govorim u individualnoj raspravi. Dakle, uz sve poštovanje prema ovom domu, suosjećanje prema članovima Povjerenstva za dodjelu priznanja, koje je izvršilo odabir, a to je tako za časne i savjesne ljude redovito nezahvalan posao. Ja vam moram priznati iskreno, da ovaj materijal za ovu točku dnevnog reda nisam ni pročitao, a nisam ni prošle godine. Zašto nisam? Upravo stoga što sam skoro sve godine prije toga pratio kome su se sve dodjeljivala gradska i županijska priznanja, kojim poduzećima, ustanovama i pojedincima. Tih priznanja i laureata ima već toliki broj, da se sve te zasluge zbroje BPŽ bi s tolikim zaslugama već bila razvijena. Što nas logično vodi zaključku o inflaciji i gradskih i županijskih priznanja. Neka od tih priznanja dobivala su poduzeća koja su otpuštala radnike ili ih je držala na minimalcu. Ustanove, zato što su radili poslove zbog kojih su utemeljenje, pojedinci zato što su radili svoj posao, rukovodeći posao za koji su adekvatno plaćeni iz Proračuna i birani opet u novi mandat, kao da strukovna priznanja ne postoje. Na kraju, priznanja su dobivali ljudi koji demoliraju kafiće i guraju ljudima pištolje u usta. Kakva je to poruka mladima? Još samo da sami sebi počnemo dodjeljivati priznanja. Dakle, kažem ovdje pred svima ne želim se baviti devalviranim priznanjima, tko ih želi, rado ću dići ruku da mu se dodjeli. Ove ću materijale početi čitati, kada se ustanovi samo jedno priznanje za životno djelo i samo jedno godišnje priznanje, koje će se dodijelit za konkretne zasluge za ovu sredinu ili se neće dodijelit. Hvala!

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Nema više prijavljenih za pojedinačnu raspravu, stoga zaključujem istu i dajem riječ predsjedniku.

Zdravko Sočković, predsjednik Povjerenstva za dodjelu županijskih priznanja: Dao bih samo kratak odgovor gospodinu Kolundžiću. Naravno da ima još ljudi koji mogu dobiti ta priznanja i da su u nekim stvarima odlučivale nijanse. Recimo, kada je u pitanju gospodična Irena Škoro iz Crnog Sela, isto Teakwon-dou, itd. ali je značajnije da je ova gospodična koja je predložena imala apsolutno bolje rezultate od nje, ali vrlo blizu. Kada je u pitanju čovjek kojeg ste spomenuli gospodin Igor Smolčić, kojeg osobno poznajem, član je moje stranke HDZ-a, vijećnik u Donjim Andrijevcima. Sigurno hvale vrijedno da se bavi u određeni dio vremena i

43

pratimo to društvo, dakle pjevanjem, ali mi smo podijelili prema određenim poljima, prema djelatnostima. Uzeli smo da nećemo staviti tri sportaša, da nećemo kada je u pitanju glazbena kultura. Prema tome Ivan Lekić koji je dirigent i nastavnik, koji je otišao u mirovinu stvorio mnoge ljude koji su ostali baviti se time. Sigurno je zaslužniji od ovog kandidata koji je bio predložen. Znači, nije u pitanju što je predložio HDSSB, nego naprosto netko je stvarao 65 godina. Ima vremena, ako nastavi doći će na red i gospodin Igor Smolčić. Hvala!

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Hvala predsjedniče. Ja bih još nadopunio da je i 71. godine, gospodin Lekić svirao tamburu, kada to nije bilo baš popularno.

Dajem Županijskoj skupštini Prijedlog odluke o dodjeli županijskih priznanja u 2011. na usvajanje.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

O D L U K U

o dodjeli županijskih priznanja u 2011.

Članak 1.

I. Zlatna plaketa Brodsko-posavske županije dodjeljuje se:

1. Đuro Đaković Holdingu d.d. Slavonski Brod u povodu 90-obljetnice osnivanja i rada tvornice za gradnju i popravke vagona i lokomotiva. Kompanija od osnutka do danas svojim proizvodima, osobito onim za specijalne namjene, osvaja i najzahtjevnija europska i svjetska tržišta. Najznačajniji je gospodarski subjekt županije, koja se razvijala i usvajala nove programe i tehnologije, zapošljavala veliki broj radnika i postala najpoznatiji simbol i brand i još uvijek nosi to obilježje u Republici Hrvatskoj i izvan granica države.

2. Vladi Prskalu, prof. fizike i ravnatelju Srednje škole M. A. Reljković Slavonski Brod, za nemjerljiv doprinos unapređenju i razvoju obrazovnog sustava u Županiji, a osobito vrhunskom obrazovanju učenika Srednje škole Matija Antun Reljković i njihovom daljnjem obrazovanju na fakultetima i veleučilištima Projekt Centra izvrsnosti u Slavonskom Brodu, jedinog u Republici Hrvatskoj, realizirao se isključivo zalaganjem gospodina Prskala, koji svojom inventivnošću i nesebičnim ulaganjem stručnih sposobnosti prepoznaje vrijednosti Europske unije za gospodarski i društveni napredak i Brodsko-posavske županije i u tom smjeru ulaže sve svoje sposobnosti u interesu razvitka županije, a putem sudjelovanja u raznim projektima izravno doprinosi razvitku županije i promidžbi položaja i ugleda županije u Republici Hrvatskoj i izvan njenih granica.

Članak 2.

Godišnja nagrada dodjeljuje se pravnim i fizičkim osobama za zapažene poslovne i druge uspjehe u području gospodarstva i društvenih djelatnosti ostvarenih u prethodnoj godini, kako slijedi:

a) Plaketa Brodsko-posavske županije dodjeljuje se pravnim osobama:

44

1. Obiteljskoj tvrtki Clarum d.o.o. Nova Gradiška, za iznimno dobre poslovne rezultate, povećanje izvoza, ukupne dobiti, investicije, tvrtka čime doprinosi ukupnom gospodarskom razvoju županije.

2. Obrtu Ergo, proizvodnja klamerica i kartonske ambalaže, Lužani, vlasnika Zvonimira Ergovića, prvoj hrvatskoj tvornici klamerica, za dobre poslovne rezultate u prethodnoj godini, te za kapitalna ulaganja u nove proizvodnje, odnosno u širenje proizvodnje na tiskanje i transportnu ambalažu, što ovaj obrt pozicionira u skupinu ravnopravnih konkurentna na europskom tržištu.

3. Farmi Jozić, uzgoju peradi, vl. Mare Jozić, Slavonski Kobaš, za postignuće u razvoju i unapređenju proizvodnje, koju osuvremenjava putem ulaganja u modernizaciju i proširenje proizvodnje, tako da je u prethodnoj godini ostvaren izniman rezultat isporuke od 750 tona brojlera po turnusu ili godišnje 750 tona pilećeg mesa. Ovi proizvodni rezultati svrstali su farmu Jozić u skupinu najvećih privatnih farmi u Republici Hrvatskoj.

4. Poljoprivrednom obrtu „Misar“ uzgoju povrća, žitarica, stoke i industrijskog bilja, vl. Zvonka Lovića Misara, Bicko Selo, za iznimne rezultate u proizvodnji ratarsko-industrijskih kultura u prethodnoj godini i usvajanje novih proizvodnji u području ekološke proizvodnje.

b) „Kovanica od zlata“ u 2011. dodjeljuje se:

1. Pateru Sebastijanu Goleniću, gvardijanu Franjevačkog samostana u Sl. Brodu , za neprocjenjiv doprinos restauraciji orgulja povijesne vrijednosti, zaštićeno registrirano kulturno dobro Republike Hrvatske.

Gvardijanov entuzijazam, uzornost duhovnika, neposrednost i zagovaranje zajedništva u relativno kratkom vremenu ne mogu ostati nezamijećeni i bez uspjeha, odnosno društvenog vrednovanja zasluga u području zaštite očuvanja kulturne baštine od značaja za županiju i šire. .

2. Ivanu Lekiću, nastavniku glazbenog odgoja, osnivaču i dirigentu KUD „Tamburica“ Staro Petrovo Selo, za iznimno vrijedan doprinos u glazbenom odgoju mladih u školi i izvanškolskim aktivnostima, te za postignuća u prethodnoj godini s KUD-om „Tamburica“.

3. Sandi Liviji Maduna iz Slavonskog Broda, sportašici Taekwon-doa, za postignute rezultate u ovoj sportskoj disciplini u 2010. i za ostvaren uspjeh na svjetskom prvenstvu u Cheongyu, Južna Koreja na kojem osvaja prvenstvo (1. mjesto) i peto mjesto u specijalnoj tehnici.

4. Mati Opačku, Slavonski Brod, voditelju šahovske sekcije HVIDR-e, za nesebično zalaganje za bavljenje športom osoba s invaliditetom, osobito invalida Domovinskog rata, ne samo šahom kojeg je zaljubljenik, nego i svim drugim športovima i na taj način skrbi o braniteljskoj populaciji i njihovoj društvenoj uključenosti u športska i druga događanja općine i županije.

5. Željku Gavranu, Donji Andrijevci, zaposleniku specijalnih vozila ĐĐ i hrvatskom branitelju , za iznimno zalaganje u rješavanju gospodarske situacije i očuvanju proizvodnje metalske industrije, a osobito očuvanju radnih mjesta u grupacijama ĐĐ tijekom 2010.

45

Članak 3.

Uručivanje priznanja obavit će se na svečanoj sjednici Županijske skupštine u prigodi obilježavanja Dana Brodsko-posavske županije.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa:061-01/11-01/4Urbroj:2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 7. a) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na projekt završetka rekonstrukcije Odjela anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod

b) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na projekt izgradnje bolničke Poliklinike u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod

Klara Šćuka, prof., pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb (izvjestiteljica): Temeljem Zakona o ustanovama, jednako kao i temeljem Statuta BPŽ, a paralelno tome i statuta pojedine zdravstvene ustanove, ako se radi o iznosima koji se planiraju za kapitalne investicije većim od 2. mil. kuna, ustanova je dužna dobiti suglasnost Županije skupštine. Kako ove godine Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ planira početak investicije izgradnje bolničke poliklinike i isto tako završetak rekonstrukcije Odjela anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja. Zatražili su suglasnost Županijske skupštine na njihov plan kapitalnih ulaganja i ja vas molim da ovaj prijedlog razmotrite i da date suglasnost. Hvala!

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Otvaram raspravu po klubovima. Po obje podtočke.

Zvonimir Markotić, prof. (Klub vijećnika HDZ-a): Klub vijećnika HDZ-a će pozdraviti ova ulaganja u zdravstvo BPŽ, odnosno bolnice „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu i za davanje suglasnosti i suglasit će se na projekt dovršetka rekonstrukcije Odjela anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja, a isto tako i na Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na projekt izgradnje bolničke poliklinike u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod i držimo da su ova ulaganja jako značajna za zdravstvo BPŽ i prihvatit ćemo ove prijedloge. Hvala!

Ratimir Santić, dipl.ing. (Klub vijećnika SDP-a): Klub vijećnika SDP-a ne može dići ruku za davanje suglasnosti, jer naprosto smatramo da nemamo dovoljno razloga. Naime, kada

46

je u pitanju točka 7. a), mi jesmo i smatramo da treba završiti rekonstrukciju, to je nedvojbeno, ali ovdje se ne vidi ni što to treba završiti, ni koliko će to barem okvirno koštati. Isto tako, ne vidi se iz kojih sredstava, s koje pozicije će to biti plaćeno, a kada su investicije u ovakvim ustanovama, onda smatramo da to sve treba biti sastavni dio prijedloga. Kada je u pitanju odluka Upravnog vijeća, moram reći da sam si ovdje napisao „neozbiljno“, jer kaže: „donosi odluku o realizaciji projekta završetka i zatražit će se suglasnost“. Oprostite, što to znači? Nešto završavamo, a ne znamo što. Imali tu nekakav elaborat? Imali li tu nekakva dinamika plaćanja, ako će se raditi u etapama, itd.? Znači, privatno kada čovjek nešto radi zatraži troškovnik, a onda vidi hoće li sada ili kasnije, hoće li obročno ili ovakvo-onako. Međutim, tu toga nigdje ne vidim. Kada je u pitanju dopis ravnatelja koji smo dobili u privitku, isto tako nije definiran predmet projekta, kaže se projekt završetka. Što se završava? Isto tako, nisu definirana sredstva. Spominje se da se to događa zbog neizvršavanja ugovornih obveza. Nas zanima, što je izazvalo to neizvršavanje? Tko je taj koji nije izvršio ugovorne obveze? Isto tako, s kime je taj ugovor bio zaključen? Da li je on imao neke podisporučitelje? Ne vidi se iz nijednog papira koji smo dobili koji dio ugovora potpisano je fizički, a koji dio financijski realiziran, a da se onda može zaključivati o onome što sam rekao da nedostaje. Isto tako, piše da je bilo dvije ponude za nastavak koje su bile veće. Mene osobno zanima, da li su bila veće zato što je netko napuhao cijenu ili su bile veće zato što je investitor premali iznos planirao? Ne znam. Smatram da mi ovdje nemamo dovoljno elemenata, da damo suglasnost za nastavak ovog projekta, jer nam projekt nije ni prezentiran. Ponavljam, ništa nemamo protiv projekta, naravno da sve ono što je započeto treba završiti, ali kada se u nešto ide, onda to treba i sustavno obrazložiti i pokrijepiti odgovarajućim dokumentima na temelju kojih će se moći nešto zaključiti i donijeti odluka. To je pod a). Pod b) Projekt izgradnje bolničke Poliklinike Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, da, apsolutno jesmo za Polikliniku, ali sada opet dolazi onaj „ali“. Imamo prvo formalnu primjedbu što je to tek danas došlo na klupe. Iz ovog dopisa se vidi da je Upravno vijeće odluku donijelo 21. ožujka, Predsjedništvo je bilo 1. travnja, znači bilo je vremena da to dođe na Predsjedništvo i da se uvrsti, ako je formalna primjedba. Kada je u pitanju ovo što je napisano kao odluka vijeća, opet puno pitanja. Kaže da je procijenjena vrijednost bez opreme s PDV-om 43.000.000,00 kuna, a dalje ispod piše da je osigurano 16.000.000,00 kuna. Znači, nešto možda iznad 1/3. Kako ćemo one 2/3? Piše da će to biti osigurano iz kreditnog aranžmana, koji će se vraćati iz decentraliziranih. E, sada. Isto tako, među ovih 16, oni su kao izvjesni, 6 je iz decentraliziranih sredstava za 2011. Dali je odluka o tome već donesena? Gdje? Kada? Drugo. Dali će doći u pitanje normalno funkcioniranje bolnice, jer vi znate da postoji investicijsko održavanje, redovno održavanje, koje treba iz tih sredstava plaćati, a koje onda služi za nabavku dijela opreme, za popravke itd. Netko mi to treba reći da bi mogao reći za to jesam. Znači, postavlja se pitanje. Kako će se to odraziti ovo izdvajanje 6.000.000,00 kuna na poslovanje u ovoj godini? Zatim, 10.000.000,00 kuna Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Postavljam pitanje. Gdje je to osigurano? Na kojim pozicijama? Istina, to je 8.000.000,00 kuna za 2012., a 2.000.000,00 kuna za 2013. godinu. To mi ovako djeluje na dugom štapu i postavljam pitanje, neće li to biti još jedna nezavršena investicija u koju ćemo ući bez osiguranih sredstava, pa ćemo onda kasnije po onoj narodnoj: „vidjet ćemo kako ćemo i što ćemo“. Znači, ako se nešto predlaže tu bi onda morao biti nekakav elaborat, nekakav projekt, da se kaže što se planira izgraditi, ako će se izgrađivati u etapama, dinamički da se zna ove godine ovo, one godine, ovo. Treba toliko sredstava itd. Isto tako bi trebalo ako se govori o nekakvom kreditu vidjeti kako se planira to otplaćivati, koliko će to opterećivati decentralizirana sredstva, itd., jer kažem, ne bi bilo dobro da se investiranjem u nešto novo što bi stvarno bilo povoljno da bolnica dobije, ali je pitanje, da li se i gdje se mogu osigurati dovoljna sredstva da se to napravi? Ovdje iz ovoga mi nismo uvjereni da je to moguće i za taj prijedlog ne možemo dići ruku. Hvala!

Tomislav Vlajnić, dr.med. (Klub vijećnika HSP-a „dr. Ante Starčević“): Sa prethodnog izlaganja mog kolege, dobio sam dojam da mi ispravljamo krivu drinu, pa bi bilo

47

dobro vidjeti dali je ispravljeno i zbog koga je ispravljamo. I da li mi kao županijski vijećnici trebamo uopće ispravljati nekakve krive drine. Ali kao lokal patriot rekao bih da je svako ulaganje na područje našeg grada i županije dobro došlo. Moram obrazložiti probleme koje vidim u ovoj točki dnevnog reda i pod točkom a i b. Čuli smo da je došlo do zastoja u renoviranju kojeg je, ja bih rekao kontinuirano našu ustanovu, jer ja radim u njoj, tako da možemo vidjeti da je sama adaptacija započela prije 6 mjeseci. Što to konkretno znači, kada pola godine, cijele polovice godine ne skrbi se za pacijente u adekvatnom prostoru koji je namijenjen za te pacijente, a po tom prostoru bi naša bolnica trebala biti poznata, trebala bi dobiti nekakvu poziciju hrvatskog zdravstva koju smo dobili kategorizacijom, a trebalo bi na kraju krajeva proći i sljedećim korakom na akreditaciji naših ustanova. Znači, ostaje otvoreno pitanje, što se dogodilo? Zašto se to dogodilo? Taj projekt nije išao zamišljenim tempom, ali ja tu ne mogu suditi, jer bi morao usporediti cijene po nekakvom kvadratu te površine, odnosno nekakve druge ustanove. Svojevremeno davno sam pokušavao usporediti da li je moguće napraviti sa 2.000,00 kuna po kvadratu renoviranje bolničkog prostora, ako su u Varaždinu za 8.000,00 kuna. Automatski vrlo jednostavno. Ako je kvadrat u čekaonici različiti kvadrat, intenzivnog liječenja drugačiji, može se nešto s nečim usporediti. Ono što mi moramo napraviti, ustvari dati ja bio rekao zakonski okvir, da se završi započeti radovi i ja sam za to da mi taj zakonski okvir i damo. Da li je problem u vodstvu bolnice u upravi, koji se strogo morao pridržavati slova zakona ili je možda problem u samom zakonu. Postavit ću pitanje. Da li je ovdje ponuđena cijena, koja je premala ili su cijene bile prevelike. Ja to u ovom momentu ne znam, ali znam da je posljedica toga ustvari to da ta reanimacija ne radi i zbog toga što sam djelatnik bolnice, a s druge strane što ću jednog dana možda bit pacijent te bolnice, ta vremena su nekakvo sve bliže, a volio bih da ta reanimacija bude što brže gotova. Ako držimo da ima nepravilnosti, da kao i uvijek pokušamo vidjeti da li možemo napraviti tematsku sjednicu koja bi govorila o tome, gdje su naši problemi ili nisu problemi. Vidjet ćemo ustvari da je brodska bolnica poslovala sa suficitom. Ima dobit skoro 6. mil. kuna. Znači, jednom takvom idejom da se može poslovati sa suficitom, dovodi u situaciju da mi sami iz naših sredstava redovito i obnavljamo prostor i kupujemo opremu i čuvamo stečenu poziciju Hrvatskog zdravstva. Što bih ja rekao da treba i pohvaliti. Shvaćam da ima određenih problema, ali ako pratimo dobro, ugroženiji su ravnatelji i vidjet ćemo da se po prvi puta uzimalo slovo zakona i da je ravnatelj postupio onako kako treba postupiti, znači definiraorao mehanizam zaštite interesa bolnice. Tako držim, da ukoliko postoje nekakve sumnje da će se one rješavati u nekakvim drugim institucijama, a ne na ovoj Skupštini. Na nama je da neinsinuiramo, nego da vidimo dali stvarno postoji nekakav realan prostor i problem da ga riješimo, a ovdje bi trebali dati legalnost nastavku radova reanimacije, što je neophodno potrebno. Pod točkom b) mislim da priča o poliklinici nije uopće upitna, jer zgrada bolnice ima svoj životni vijek, ima i nešto godina. Skoro je pola stoljeća na leđima te zgrade. Medicina se užurbano mijenja. Ima svakakvih događanja i novotarija. Ja shvaćam da je jako teško ulagati u samu infrastrukturu u centru grada. Iznalaze se nekakva rješenja, ali kada se sjetim kako je to lijepo napravljeno u Vukovaru. Kakva je prekrasna zgrada poliklinike tamo napravljena. Kada se sjetim da grad Brod svakako treba imati takvu jednu priču s poliklinikom, a znam otprilike kako će se ta konstrukcija pokušati zatvoriti, da će to ići iz sredstava većim dijelom bolnice. Nazvali mi njih i decentraliziranim sredstvima, a istovremeno smo dizali ruku i za takve oblike rada u Gradiškoj bolnici, pa smo vjerojatno zahvali što se nešto u Gradiškoj i napravilo. Prošli puta samo slušali o tome, da se neki odjeli dovedeni u red. Dakle, vjerujem da mi ne trebamo čekati nekakva bolja gospodarska, politička vremena, da bi započeli izgradnju poliklinike. Kako će se poliklinika graditi vjerojatno ovisi o ljudima koji će to voditi u samoj bolnici. Na nama je da pokušamo vidjeti ako postoje nekakvih stvarni problemi koji u ovom momentu kao takve ne vidim. Stvarno ne vidim velike probleme, vidim probleme koji bi se pojavljivali u svakom vremenu, u svakakvom načinu organizacije rada i koji su dio naše svakodnevnice. Na kraju cijele priče bi trebali podvući crtu i reći da mi tu poliklniku želimo ili ne želimo. Ja je osobno želim. I zato ću podržati, odnosno ja i

48

moj klub ćemo podržati ovu točku dnevnog reda, odnosno dati suglasnost za izgradnju poliklinike i nastavak izgradnje reanimacije.

Damir Japundžić, dr.med. (Klub vijećnika HDSSB-a): Imaju u vidu izlaganje prethodnika, dakle i poslovnika dotične bolnice, kao i Kluba vijećnika HDZ-a, a uvažavajući brodsku bolnicu kao jedan od učenika te bolnice mogu reći da sam dio specijalizacije proveo tu. Smatram da je ta bolnica napravila puno više, nego što su joj prostori omogućavali i uvijek je bio problem još iz 80-tih godina i poliklinički dio i Odjel reanimacije i anestezije, pogotovo ako imamo u vidu broj operacija učinjenih koji je svakim danom sve veći i subspecijalističke grane koje su se razvile. S moje strane i sa strane kluba vijećnika naravno da u toj kategorizaciji brodska bolnica je došla na visoku poziciju i da je ovo samo nastavak da i u akreditaciji prođe na isti način i da imamo ustanovu koja će biti vodeća po pitanju takvih ustanova s toga ranga. Na nama je, a pogotovo na političarima, saborskim zastupnicima, na izvršnoj vlasti, da odlučivanje o količini decentraliziranih sredstava država izdvoji za regiju Slavoniju i Baranju u svakom pogledu, pa tako i u zdravstvenom onu količinu novaca koja nam pripada. Hvala!

Dr.sc. Marijan Šabić, prof. (Klub vijećnika HSLS-a): Klub vijećnika HSLS-a I HSU-a prihvaća odluku o davanju suglasnosti na završetak rekonstrukcije Odjela intenzivnog liječenja, kao i početak radova na poliklinici, upravo tim redom. Svatko među nama koji su ležali na intenzivnoj, ako tamo i nije bio baš pri svijesti, zna da tamo leže najteži bolesnici i da je za adaptaciju ovog Odjela nužno što prije završiti tim više što smo upravo čuli o dr. Vlajnića da Odjel trenutno ne radi u sasvim zadovoljavajućim uvjetima. Stoga, molimo i Župana i stručne službe županije da ravnateljstvu ovdje daju puno slobodu i potporu da se ovaj Odjel što kvalitetnije opremi. Dopustite mi da istaknem, kako je riječ o specifičnom interijeru za koju natječaju dokumentaciju nisu mogli raditi samo liječnici, ni samo građevinari ili pravnici, već se nadamo da je angažiran stručni konzultant koji je nešto slično već radio, kao da se i konzultiraju i specijalisti koji na tom Odjelu svakodnevno rade i dežuraju. Što se tiče poliklinike, ovo nije prvi pokušaj, a nadajmo se da je i najrealniji i najozbiljniji. Nemojmo očekivati polikliniku preko noći. To je veliki o ogroman projekt. Vizija toga projekta i nadzora nad njim je na upravi bolnice. Mi ćemo ga vjerujem većinom glasova podržati. Međutim, jasno je da bez potpore Ministarstva poliklinike ne može biti. Određena financijska potpora kako vidimo postoji. Sada molimo i naše saborske zastupnike za dodatni angažman, kako bi se ta razlika do procijenjene vrijednosti od 43. mil. kuna još smanjila, a tako i budeće kreditno zaduženje. Hvala!

Milan Marčević (Klub vijećnika HSS-a): Klub vijećnika HSS-a podržava ovaj prijedlog, dakle suglasnost na projekt završetka rekonstrukcije Odjela anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja Opće bolnice „Dr. Josip Benečević“ Slavonski Brod i ja želim ovdje vjerovati i trebamo se svi tako ponašati, odnosno vjerovati da će se poštivati Zakon o javnoj nabavi. Unaprijed osuđivati nešto i sumnjati u nešto nije dopušteno, čak i dozvoljeno. Nama političarima možda je, ali mislim da ne trebamo na taj način raspravljati. Ja vjerujem da će poslije kada sve to prođe, daj bože da to bude što prije, da će doći ovdje na razmatranje, odnosno i na usvajanje i imati ćemo kompletnu informaciju, a unaprijed neke stvari govoriti, to nije dobro. Ja dolazim iz Nove Gradiške i često sam u prilici da moram dolaziti u Slavonski Brod i nije nam to teško i ja se osobno osjećam dobro ovdje u Slavonskom Brodu, poglavito kada se traži liječnička pomoć. Mislim da ta suradnja je dobra i da je treba još više podržavati, odnosno treba je više usavršavati. Ne trebamo biti toliko skeptični i osuđivati nešto unaprijed. Dakle, radi se samo o suglasnosti. Hvala!

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Otvaram pojedinačnu raspravu.Nema prijavljenih za pojedinačnu raspravu, stoga zaključujem istu. Dajem riječ

ravnatelju.

49

Milan Bitunjac, dr.med., ravnatelj Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod: Po pitanju prve točke završetak radova na adaptaciji Odjela anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja. Bolnica je izvijestila Županijsku skupštinu što je napravila prošle godine. Imate detaljno izvješće prikazano u pisanoj formi. Dakle, prošle godine bolnica je krenula u adaptaciju tog Odjela, koji je jedan od najznačajnijih odjela u svakoj bolnici. Sigurno da je taj Odjel sazrio da se uredi primjereno našoj bolnici, koja je sada hvala Bogu kategorizirana kao županijska bolnica regionalnog značenja. Za prošlu godinu za taj Odjel za adaptaciju planirali smo, za građevinske radove 2. mil. kuna. Proveden je postupak javne nabave. Na postupak javne nabave javilo se ukupno 7 izvođača. Izabran je najjeftiniji izvođač u skladu s pravilima i regulativama sustava javne nabave. Izabrana je tvrtka za 1.340.000,00 kuna. Imali su 90 dana rok za završetak radova. Nažalost, tvrtka se precijenila svoje mogućnosti i oni su za Novu Godinu prekinuli naprosto radove, jer se ne osjećaju sposobno završiti. Očito da su precijenili svoje mogućnosti. Bolnica mora pri svakoj javnoj nabavi pri odabiru ponuđača u skladu s pozitivnim zakonskim propisima ove države osigurati za slučaj prestanka izvođenja radova i to je bolnica napravila. Kao što je rekao dr. Vlajnić, koji je očito pročitao materijal. Bolnica je aktivirala bankarsku garanciju i naravno ono što se zovu penali zakašnjelih radova i poslovna suradnja s izvođačem je završena. Obzirom da je Odjel samo jednim malim dijelom završen, a ovog trenutka svoju djelatnost obavlja u prostorima drugog odjela. Onaj koji je bio u bolnici zadnjih par mjeseci zna da Odjel za anesteziju, reanimaciju svoju djelatnost ovog trenutka obavlja u ne baš najprimjerenijim prostorima Odjela za kirurške djelatnosti, a vjerujete pacijenti nisu zakinuti po pitanju usluge intenzivnog liječenja. Bolnica je početkom ove godine ponovno provela sustav javne nabave-javni natječaj za nastavak izgradnje bolnice. Javila se dva izvođača. Obadva izvođača su bila iznad planirane sredstava za nastavak gradnje. Obzirom da sada bolnica planira znatno veća sredstva, da se ne bi desilo da u sljedećem natječaju nemamo dovoljno planiranih sredstava, a takvu količinu planiranih sredstava bolnica je obvezna zatražiti po Statutu bolnice suglasnost izvođača. Evo, mi planiramo znatno veća sredstva i jednostavno tražimo suglasnost osnivača da se da suglasnost i da se ti radovi mogu završiti. Dakle, bolnica samo svoju statutarnu zakonsku obvezu ispunjava. Ja se nadam da je ovo dovoljno s moje strane pojašnjenje. Naravno, ako treba još i dodatno stojim na raspolaganju i da će Županijska skupština zauzeti pozitivan stav prema ovome. Što se tiče druge točke, a to je projekt izgradnje bolničke Poliklinike. Vidite ovako, svi mi koji smo u zadnjih nekoliko godina koji se viđamo na ovoj Županijskoj skupštini i u ovoj vijećnici, mi svi znamo o projektu Poliklinike u Slavonskom Brodu se govori već malo više od 5 godina. Upoznati ste prošle i pretprošle godine u pisanoj formi i od mene sa ove govornice u kojoj smo fazi bili prošle godine. Izradili smo idejni projekt, ishodovali lokacijsku dozvolu, napravili glavni projekt, izvedbeni projekt, ishodili građevinsku dozvolu, odnosno suglasnost na glavni projekt i evo hvala Bogu u zadnja tri mjeseca smo izrazito intenzivirali razgovore s Ministarstvom zdravstva, da se taj projekt pozitivno riješi. Nosilac projekt je Brodsko-posavska županija. Dakle, ne bolnica. BPŽ gradi zgradu bolničke Poliklinike. Projekt bolničke Poliklinike nije projekt o kojem se razgovaralo prije pet i pol godina. Prije pet i pol godina se razgovaralo, pa i na Vladi koja je zasjedala u Slavonskom Brodu, prije pet ili nešto malo više godina. Kada se razgovaralo, čak su i donesene nekakve odluke, da se gradi zgrada bolničke Poliklinike u Slavonskom Brodu u površini oko 900 m2. Mi koji smo iz bolnice znamo o čemu se radi. Znamo da tada nije bilo niti idejne skice, pazite ni skice nije bilo o projektu takve bolničke Poliklinike, a da ne govorimo o idejnom nacrtu, glavnom projektu, izvedbenom projektu. Mi smo prešli na projekt izgradnje bolničke Poliklinike u površini od 5.700 m2, jer Ravnateljstvo bolnice zajedno sa BPŽ drži da bi to bila primjerena kvadratura za našu bolnicu. Projektantska procjena za građevinske radove bez opremanja otprilike 43. mil. kuna. Držimo da je to dosta objektivno u skladu sa današnjim cijenama koje su na tržištu. Financijska konstrukcija i zatvaranje financijske konstrukcije dogovoreno je i izdogovarano je s Ministarstvom zdravstva, sa BPŽ na čelu delegacije i Ravnateljstvom bolnice. Nema ovdje sada

50

Župana, ali vjerojatno zamjenica župana ili ne znam tko bi trebao imati pred sobom Okvirni sporazum koji treba potpisati. To je tripartitni sporazum između Ministarstva zdravstva, BPŽ i Bolnice. Financiranje je i financijska konstrukcija je predviđena na način da Ministarstvo participira sa 10. mil. kuna iz Fonda rješavanja problema Hitne medicine. 6. mil. kuna Ministarstvo zdravstva je poslalo već ove godine kroz povećanje decentraliziranih sredstava namjenski za izgradnju bolničke Poliklinike, a ostatak do 43. mil. kuna, odnosno do one količine novaca koja bude izlicitirana, odnosno koja bude dobivena na javnom natječaju i kada bude odabran najpovoljniji , odnosno i najjeftiniji izvođač, iako ja držim da treba izabrati najpovoljnijeg izvođača će se riješiti kroz zatvaranje kreditnog zajma, a kreditni zajam se računa da bi ga trebalo vratiti iz decentraliziranih sredstava kroz nekakvih 6 ili 7 godina. Ne znam jesam li bio dovoljno jasan i dali sam uspio prezentirati u ovih par rečenica što mi to namjeravamo u bolnici napraviti u okviru projekta izgradnje bolničke Poliklinike.

Miroslav Čupić, dipl.ing., predsjedatelj: Dajem na glasovanje a) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na projekt završetka rekonstrukcije

Odjela anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod.

Tko je za? 32 glasa. Protiv? 4 glasa. Suzdržan? 3 glasa.

Utvrđujem da je Županijska skupština većinom glasova donijela

O D L U K U

o davanju suglasnosti na Projekt završetka rekonstrukcije Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje

Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod

I.

Daje se suglasnost na Projekt završetka rekonstrukcije Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod.

II.

Provedba ove Odluke povjerava se Upravnom vijeću i ravnatelju Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod.

ŽUPANIJSKA SKUPTŠINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa:500-01/11-01/2Urbroj:2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

Dajem na glasovanje

b) Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na projekt izgradnje bolničke Poliklinike u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod.

51

Tko je za? 32 glasa. Protiv? Nitko. Suzdržan? 7 glasova.

Utvrđujem da je Županijska skupština većinom glasova donijela

O D L U K U

o davanju suglasnosti na Projekt izgradnje bolničke Poliklinike Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod

I.

Daje se suglasnost na Projekt izgradnje bolničke Poliklinike Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod.

II.

Provedba ove Odluke povjerava se Upravnom vijeću i ravnatelju Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod.

ŽUPANIJSKA SKUPTŠINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa:500-01/11-01/1 Urbroj:2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 8. Izvješće o radu i financijskom poslovanju u 2010. zdravstvenih ustanova:

a) Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brodb) Opće bolnice Nova Gradiškac) Doma zdravlja Slavonski Brodd) Doma zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiškae) Ljekarne Slavonski Brod f) Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije

Klara Šćuka, prof., pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb (izvjestiteljica): BPŽ je osnivač sedam zdravstvenih ustanova, a šest zdravstvenih ustanova je osnovano ranije i radilo je tijekom 2010., a ispred vas je izvješće o radu tih šest zdravstvenih ustanova. UO za zdravstvo i socijalnu skrb je pomno razmotrio sva ta izvješća i ono što se može zaključiti u jednom zajedničko osvrtu, a to je da su sve zdravstvene ustanove tijekom 2010. pozitivno poslovale, da su sve zdravstvene ustanove ostvarile višak prihoda nad rashodima, a ono što je važno istaknuti da su to ustanove koje su u 2010. imale više od 2.000 zaposlenih. Dakle, ponavljam onu istu činjenicu, da je zdravstvo jedan od najvećih poslodavaca na području naše županije. Kada govorimo o financijskim rezultatima i financijskom poslovanju, onda isto tako je

52

nužno istaknuti i strukturu prihoda i rashoda zdravstvenih ustanova. Kada govorimo o prihodima zdravstvenih ustanova, onda su to prihodi koji su nastali temeljem ugovora sa HZZO-om i ovisno o tome dali se radi o bolnicama, bolničke ustanove imaju te prihode od 60-90%, odnosno o vlastitim prihodima za razliku od ostalih ustanova, kao što je Zavod za javno zdravstvo, odnosno Ljekarne koji imaju znatan dio prihoda iz vlastitih izvora, odnosno iz vlastite djelatnosti. Kada govorimo o tome da su to ustanove koje skrbe o bolesnima na našem području, onda možemo reći da Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod ima 510 ugovorenih postelja i radi kroz 14 bolničkih odjela. Opća bolnica Nova Gradiška ima 160 ugovorenih postelja i radi u 7 organizacijskih jedinica i ono što je isto tako ne manje bitno da i jedna i druga bolnička ustanova, što se tiče broja dana liječenja u bolnicama su ispod dozvoljenog maksimuma, dakle u granicama su od 6,1 do 7,1 dan bolničkog liječenja. S obzirom da su danas ovdje s nama ravnatelji. Ispričavam se, ovog puta sam naprosto predvidjela domove zdravlja što ni malo nije u redu, jer domovi zdravlja skrbe za našu primarnu zdravstvenu zaštitu. Dakle, kroz domove zdravlja se odvija opća, dentalna, njega u kući, pedijatrija, zdravstvena zaštita žena i u radu domova zdravlja će u narednom periodu sigurno doći do nekih promjena. Oni su za sada sve ovo skupa organizirali i dalje će bit osnovne organizacije. U aktualnom satu je bilo nekih pitanja, dakle u tijeku je reforma sustava, osnivanje centara opće, odnosno dentalne medicine, gdje domovi zdravlja imaju vrlo bitnu organizacijsku važnost i mislim da će organizacija domova zdravlja zapravo još više dolaziti do izražaja. Ne bih više o tome, vjerujem da će ravnatelji koji su tu reći puno kvalitetnije i bolje o samoj djelatnosti pojedine zdravstvene ustanove. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Evo, idemo redom. Do sada uvijek budu izvješća pri kraju, pa se pomalo umorimo, onda ravnatelji nisu uspjeli vrlo često ni doći ovdje za govornicu. Malo ćemo promijeniti, ali zaista da samo pokušamo reći, ne sada čitati sve, nego osnovne stvari reći koje smatraju da treba reći. Prvo Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod. Znači, samo ukratko rezultate.

Milan Bitunjac, dr.med., ravnatelj Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod): Lijep pozdrav svima ispred svih djelatnika bolnice. Pred Vama je u pisanoj formi Izvješće o financijskom poslovanju i Izvješće o radu Bolnice za 2010. godinu.

Htio bih na samom početku istaknuti da je poslovna 2010. godina u Hrvatskom bolničkom zdravstvenom sustavu bila okarakterizirana provođenjem Programa financijske stabilizacije bolnica. Od 01.04.2008. godine temeljem Programa Ministarstva zdravstva, utvrđena je obveza Upravama bolnica o poslovanju s uravnoteženim prihodima i rashodima, bez povećanja gubitaka i bez povećanja ukupnih obveza u odnosu na stanje na dan 31.03.2008. godine. Metodologija praćenja ostvarenih prihoda i rashoda iskazuje se uz primjenu modificiranoga računovodstvenog načela nastanka događaja.

Ukupni prihodi u 2010. u Općoj bolnici „Dr. Josip Benečević“ Slavonski Brod, iznose 274.182.456,00 kuna. Najznačajniji dio ukupnih prihoda su prihodi od HZZO i iznose 216.791.000,00 kuna ili 79 % ukupnih prihoda, a zajedno s prihodima koji se obavljaju po posebnim propisima iznose 90% ukupnih prihoda. Bolnica s HZZO ima ugovoreno ukupno 8 ugovora za 511 postelja za liječenje akutnih bolesnika, za SKZ zaštitu i specijalističku dijagnostiku, a za dnevnu bolnicu imamo ugovoreno 52 postelje, odnosno stolice. Mjesečni limit Bolnice u 2010. godini je bio 17.000.000 kuna.

Ukupni ugovoreni godišnji limit naše Bolnice, koji smo morali odraditi u 2010. godini iznosi 204.000.000 kuna – za liječenje akutnih bolesti i SKZ zaštitu.

Bolnica je ukupno fakturirala vrijednost svojih izvršenih zdravstvenih usluga 240.000.000 kuna. To je usklađeno, usuglašeno, priznato i potpisano od strane HZZO-a.

Naši fakturirani prihodi u 2010. su veći za 33.111.999 kuna od preuzete obveze. Ukupni broj hospitaliziranih pacijenata u 2010. godini je bio 22.784, a broj vanjskih

pacijenata 541.156. Po Zapisniku HZZO o usklađenju i konačnom obračunu izvršenja rada,

53

morali smo otpisati iz svojih prihoda i iz naših potraživanja - višak od 33.000.000,00 kuna s danom 31.12.2010. godine. Toliko otpisani višak faktura, nažalost se negativno odrazi i na ukupno potraživanje s danom 31.12.2010. godine.

Ukupni rashodi u 2010. godini iznose 268.450.583,00 kuna. Ukupni rashodi u 2010. godini su manji nego ukupni rashodi 2009. godine. Analiza ukupnih rashoda prikazana je u pisanom Izvješću na 6. razini kontnog plana. Izvješće na 6. razini kontnog plana za Županijsku skupštinu nije obvezno, ali sam držao da mi je to moralna obveza prema osnivaču. Na taj način Županijska skupština vidi jasno kako se u Bolnici troši svaka kuna. U pisanom Izvješću o financijskom poslovanju je i jasan tabelarni prikaz svih rashoda u 2010. godini. Sada se ne bih osvrtao na pojedine stavke rashoda, ali na raspolaganju sam da se po potrebi pojasni svaka stavka i prihoda i rashoda.

Kada se usporede ukupni prihodi i ukupni rashodi, onda se vidi, da je 2010. ostvareno pozitivno financijsko poslovanje u visini od 5.731.873 kune. S 31.12.2010. godine, nakon usklađenja i usuglašavanja s HZZO-om i otpisom viška faktura od 33.000.000,00 kuna, stanje naših ukupnih potraživanja iznosi 59.528.000 kuna. To je za 2.504.000,00 kune više nego što je ukupno potraživanje bilo na dan 31.12.2009.

Stanje naših ukupnih obveza 31.12.2010. godine, kad se umanji za stanje žiro-računa na dan 31.12.2010. iznosi 64.766.000,00 kuna. To znači da su naše ukupne obveze na dan 31.12.2010. smanjene za 3.629.000,00 kuna u odnosu na ukupne obveze godinu dana ranije. Naše ukupne obveze su sada pokrivene s 93,42% ukupnih potraživanja. I po tom pokazatelju uspješnosti poslovanja smo među najboljim bolnicama u Hrvatskoj. Povećanje ukupnih potraživanja, smanjenje ukupnih obveza i pozitivno financijsko poslovanje u visini od 5.731.000,00 kuna trebalo bi predstavljati itekako pozitivno financijsko poslovanje bolnice u 2010. godini. Moram istaknuti, da je ovakav pozitivan rezultat postignut u 2010. godini, a svi znamo da je 2010. godina koja je sada iza nas, bila jedna od najtežih gospodarskih kriznih godina. Bolnica ne samo u 2010. godini, nego od 01.04.2008. godine, ima uravnotežene prihode i rashode. To uz racionalni oblik poslovanja, predstavlja itekako pozitivno poslovanje. To zahvaljujemo dobroj suradnji ravnateljstva bolnice, UV bolnice, županiji kao osnivaču i Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

Ravnateljstvo bolnice drži, da se u našoj bolnici trebaju liječiti i najteži bolesnici, prije svega s područja naše županije, ali i iz drugih područja cijele države, pa i iz najvećih sveučilišnih centara. I na to smo kao bolnica ponosni, jer nas to polako svrstava uz bok bolnica od nacionalnog značenja.

Bolnica sve svoje dugove i obveze plaća u okviru 365 dana. Svjestan sam da to nije optimalan rok izvršenja obveza bolnice kao tvrtke, ali kada se to promatra u odnosu na sve druge Hrvatske bolnice, a osobito na veće opće bolnice u Hrvatskoj, s kojima se brodska bolnica uspoređuje, to je više nego dobro. Naglašavam, cijela poslovna 2010. godina, na nivou cijele Hrvatske je bila opterećena svjetskom financijskom krizom.

Kada se gleda poslovanje naše bolnice i u tom kontekstu, onda ne bi smjeli biti nezadovoljni svojim rezultatom. Dozvolite mi da iskoristim i prigodu, da se za ovakvo pozitivno financijsko poslovanje, zahvalim prije svega, svim djelatnicima naše bolnice, svim liječnicima i svim svojim najbližim suradnicima. U 2010. godini broj novo zaposlenih djelatnika na neodređeno vrijeme u bolnici je 10 prvostupnika medicinske djelatnosti, 8 medicinskih sestara SSS i 16 liječnika za specijalizaciju. Poznato je da u Hrvatskoj nedostaje liječnika. Držim da je Ravnateljstvo bolnice taj problem na vrijeme prepoznalo za našu bolnicu. Naša bolnica po prvi puta od svoga postojanja, sada ima ukupno 211 liječnika. Sada imamo na specijalizaciji ukupno 61 mladog liječnika. Ovi mladi liječnici na specijalizaciji su zalog sigurne i svjetlije budućnosti bolnice u Slavonskom Brodu. Osobno držim da je to dobra orijentacija ovog Ravnateljstva bolnice, UVB i županije kao osnivača. Ravnateljstvo bolnice je vodilo računa o svemu što je županija kao osnivač preko Upravnog vijeća bolnice, postavila kao ciljeve poslovanja u 2010. godini, a to je, nastaviti podizanje kvalitete zdravstvenih usluga na korist pacijenata i djelatnika

54

bolnice, omogućiti pacijentima što kvalitetnije liječenje i najsloženijih zdravstvenih problema u Slavonskom Brodu, zahvaljujući kvalitetnom liječničkom potencijalu, čija stručnost nije zanemarena nego je poticana u stručnom i znanstvenom dijelu, a primarno se odnosi na liječnike i medicinske sestre, omogućiti pacijentima što kvalitetnije liječenje nabavkom suvremene medicinske opreme i trajnim obnavljanjem i uređenjem bolničkog prostora, voditi računa o što racionalnijem poslovanju, koje istovremeno ne utječe na smanjenje kvalitete u pružanju zdravstvenih usluga bolesnicima, te uključuje zadržavanje prava iz Kolektivnog ugovora zaposlenim djelatnicima. Smatram da je Ravnateljstvo bolnice u svemu navedenom u najvećem dijelu i uspjelo, a sve u skladu s materijalnim mogućnostima bolnice, te materijalnim mogućnostima naše županije. Tijekom 2010. godine završili smo adaptaciju bolničke kuhinje i implementirali smo HACCP. Kao rezultat toga, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, evo slijedeći tjedan bolnica organizira prvi stručni skup u Hrvatskoj o bolničkoj prehrani. Tijekom 2010. godine nastavljeni su radovi na rekonstrukciji kotlovnice i bolničkog grijanja. Od 10. mjeseca 2010. godine, kotlovnica i grijanje bolnice je prešla na novi energent grijanja, plin. Na taj način smo dobili ekološki opravdani energent i bolnica neće više biti zagađivač zraka u gradu. Sada je kotlovnica i grijanje u probnom pogonu. Zbog određenih nužnih izmjena u izvedbenom projektu, završit ćemo slijedećih dana uspješno i te radove i izvršiti primopredaju. Ugovorena cijena izvođenja radova neće se bitno promijeniti.

U 2010. godini započeti su radovi na izmjeni vanjske stolarije na zgradi kirurgije. Zbog objektivnih okolnosti radovi nešto kasne, ali će biti uspješno završeni tijekom slijedećih dana. Radovi na adaptaciji Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje nisu završeni u 2010. godini zbog neispunjenja obveza na javnom natječaju od strane odabranog izvođača. Sada je u tijeku natječaj za završetak radova na istom Odjelu. Radovi na adaptaciji Odsjeka dječje kirurgije su završeni.

Zbog osnivača bolnice i sveukupne javnosti, moram naglasiti da je bolnica na vrijeme poduzela i zaštitu svojih interesa, a to je aktiviranje bankarskih garancija za dobro izvršenje radova od izvođača, a zaračunavaju se i ugovoreni penali.

Da bi se zadržao danas dosegnuti nivo kvalitete pružanja zdravstvenih usluga u našoj bolnici, a svi nas prepoznaju i priznaju nas kao ponajbolju Opću bolnicu, držim da je neophodno potrebito u 2011. godini nabaviti suvremenu i modernu dijagnostičku i terapijsku kapitalnu medicinsku opremu koja je dogovorena s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, a prije svega se odnosi na višeslojni novi CT uređaj, potrebno je izgraditi zgradu bolničke poliklinike od 5700 m². Župan, UVB i Ravnateljstvo bolnice u suradnji s Ministarstvom zdravstva uspješno je zatvorilo financijsku konstrukciju za bolničku polikliniku, evo potpisuje se i Sporazum između Ministarstva zdravstva, BPŽ i Bolnice. Također je potrebito završiti rekonstrukciju kotlovnice i bolničkog grijanja, završiti adaptaciju Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje, potrebito je organizirati i urediti objedinjeni hitni prijam bolesnika u bolnicu, potrebito je nastaviti poboljšavati kvalitetu smještaja bolesnika u bolnici, potrebito je nastaviti, provoditi i poticati trajnu edukaciju svih djelatnika bolnice. Županija treba učiniti sve što je u njenoj mogućnosti da se zadrži visoko obrazovani kadar, prije svega liječnici sa specijalizacijama i užim specijalizacijama.

Na žalost, koliko god to bolno zvučalo, kvaliteta u zdravstvu danas ipak zavisi o količini novaca koja se stavlja na raspolaganje. Što je više novca u zdravstvu, bolje je i liječenje, bolja je njega bolesnika, bolji su i lijekovi, manje su liste čekanja.

Kad ovo govorim, svjestan sam i naših subjektivnih slabosti. I to treba otklanjati. Držim da dijelim mišljenje svih nas, da je u našu bolnicu potrebito stalno ulagati i da moramo inzistirati da se u Slavonskom Brodu mogu provoditi i najsloženiji dijagnostički i terapijski postupci, bez obzira na financijski rezultat poslovanja.To je dobro za sve nas, za stanovništvo naše Županije, ali i za naše roditelje i za našu djecu.

I na kraju, dozvolite mi da s ponosom istaknem da smo uspjeli za našu bolnicu nabaviti novi uređaj za MR snage 1,5 T. Na taj način se ova visoko diferencirana dijagnostička metoda provodi i u našoj županiji. Sada više naši pacijenti neće morati odlaziti na ovu dijagnostičku

55

pretragu u druge gradove. Također mi dozvolite, da nas sve skupa podsjetim da je završena kategorizacija akutnih bolnica u Hrvatskoj u sklopu reforme Hrvatskog zdravstvenog sustava. Naša bolnica je kategorizirana kao županijska bolnica regionalnog značaja. To je za nas laskavo priznanje. To je priznanje i dosadašnjim generacijama liječnika za njihov rad u bolnici. To je priznanje i našoj generaciji liječnika. Ali to je i obveza za našu bolnicu, da nastavimo s uspješnim svojim radom i razvojem.

Osobno držim bolnica je učinila u 2010. mnogo. Na zadovoljstvo prije svega svojih pacijenata, ali i na zadovoljstvo županije kao osnivača. Uvijek se može naravno i bolje. Stojim na raspolaganju da odgovorim što je sve učinjeno u bolnici 2010., ali što je učinjeno u bolnici od kada sam preuzeo mandat ravnatelja. Hvala!

Dr.sc. Zoran Jukić, dr.med., ravnatelj Opće bolnice Nova Gradiška: Opća bolnica Nova Gradiška je ustrojena prema svom Statutu i to tako da ima djelatnost za unutarnje bolesti i djelatnost za kirurške bolesti, djelatnost za ginekologiju, porodiljstvo, djelatnost za dječje bolesti, službu za neurologiju, psihijatriju, dijagnostičke, specijalističke i druge službe, te hitni bolnički prijem. Bolnica ima 165 kreveta, ima 399 zaposlenih od čega je 66 liječnika. U prošloj godini ukupni prihodi i primici u bolnici su bili 78.369.214,00 kuna, rashodi su bili 77.414.385,00 kuna. Bolnica je ostvarila 954.829,00 kuna viška prihoda nad rashodima. Prema ugovoru sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ostvarili smo 2.150.000,00 kuna više učinjenog posla, što smo sa 31.12.2010. morali potpisati. Ukupan maksimalan iznos mjesečnih sredstava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u periodu siječanj-prosinac 2010. iznosi je točno 5.000.000,00 kuna što na nivou godine iznosi 60.000.000,00 kuna. Sama bolnica skrbi za 58.000 stanovnika s područja bivše općine Nova Gradiška i prema podacima HZZO-a iz drugih gradova i općina nam dolazi još 11% više stanovnika u odnosu na prethodni broj. U 2010. smo naša potraživanja povećali u odnosu na 2009., a smanjili smo naše obveze, tako da smo pokrivenost potraživanja i obveza u korist bolnice, odnosno da smo povećali našu prihodnovnost. To bi uglavnom bilo u kratko o financijskom poslovanju. Sve drugo imate u materijalima i otvoreno vam stojim za svaka postavljena pitanja. Hvala!

Ivica Tečer, dipl.oec., ravnatelj Doma zdravlja Slavonski Brod: Sve skupa bih vas pozdravio. Ukratko, nekoliko riječi općenito o Domu zdravlja i o rezultatu poslovanja u 2010. Dom zdravlja Slavonski Brod je zdravstvena ustanova koja pokriva isključivo djelatnost primarne zdravstvene zaštite i to kroz timove obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zubozdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, hitne medicinske pomoći, sanitetskog prijevoza. Ukupno je 222 zaposlenika u Domu zdravlja Slavonski Brod od kojih je 182 zdravstveni djelatnici, a 40 zaposlenika je nezdravstvenog smjera-nezdravstvenog profila. Što se tiče rezultata poslovanja u 2010. ostvaren je pozitivan rezultat, odnosno višak prihoda u odnosu na izdatke u iznosu od 530.007,00 kuna. Odlukom UV 425.833,00 kune namijenjeno je za pokriće kredita koji je korišten u 2010., a 104.174,00 kune za pokriće gubitaka iz ranijih razdoblja. U 2010. Dom zdravlja je imao na raspolaganju 2.081.975,00 kuna iz decentraliziranih sredstava županije od toga je 1.208.935,00 kuna potrošeno za investicijsko i tekuće održavanje, a 873.040,00 kuna za kapitalna ulaganja. Od značajnih kapitalnih ulaganja želio bih istaknuti generalnu adaptaciju ambulante u Garčinu. Investiciju smo proveli zajedno s Ljekarnom i ugrađeno je dizalo-lift u našoj matičnoj zgradi u Borovskoj 7 na Plavom polju. To bi bilo ukratko o poslovanju. Hvala!

Marjan Radmilović, dr.med., ravnatelj Doma zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška: Sve vas skupa pozdravljam. Ja ću zaista biti kratak. Mi smo od ove do sada prijavljene 4 zdravstvene ustanove po broju zaposlenika i opskrbom poslova i financijskim parametrima za sada najmanja od do sada prikazanih izvješća, najmanja ustanova. Mi imamo ukupno sa krajem prošle godine 105 zaposlenika od čega je 70 zdravstvenih djelatnika i 35

56

nezdravstvenih. S obzirom na stalno prisutan i nikada do kraja riješen, a vjerujem i u daljnjoj perspektivi nikada do kraja riješen problem prvenstveno liječnika. Ja ću samo istaknuti broj liječnika koji u našem Domu zdravlja imamo zaposlene. Dakle, radi se o 6 stomatologa i plus još 2 stomatologa koji su na stažu kod nas. To je kao izuzetak. Još ću istaknuti našeg umirovljenika dr. ___ koji radi u ambulanti za ortodonciju. To namjerno naglašavam, jer ste svi u županiji svjesni te aktualne problematike vezane za ortodonciju. Od liječnika koji se bave obiteljskom medicinom imamo zaposleno 8 liječnika, 2 ih je na stažu, a na hitnoj medicinskoj pomoći u ovom trenutku imamo popunjeno svih 5 timova. Ovo kada kažem u ovom trenutku, zaista naglašavam jer je to trenutno stanje, ali postoji velika mogućnost i realnost da uskoro ostanemo bez nekih od njih. Naravnom, razlozi su odlazak pojedinih kolega za nekim specijalizacijama koje ih interesiraju i sl. Imamo jednu dr. specijalisticu medicine rada. Trenutno je na specijalizaciji i imamo jednu liječnicu koja je na specijalizaciji ginekologije i krajem ove godine smo zahvaljujući odobrenju Ministarstva i provedenim natječajem dobili 2 kandidata. 1 liječnicu mladu za specijalizaciju iz primarne pedijatrije i 1 liječnika za specijalizaciju iz medicine rada. Nažalost, na natječaju za obiteljsku medicinu nismo imali prijavljenih kandidata. Ono što je novost u ovoj godini, a to je da smo za našu općinu Davor za koju svi vjerojatno znate da je problematična, ove godine konačno dobili jednu mladu liječnicu iz novogradiškog kraja, koja je pokazala interes da ostane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a i evo prve reakcije njezine na početku rada u Davoru su pozitivne, pa se ja kao ravnatelj ustanove nadam da ćemo i u Općini Davor uskoro imati povoljniju situaciju što se tiče obiteljske medicine. Dalje, ovdje u našem izvješću apostrofirani su neki ključni momenti koji su nas pratili tijekom godine, a to je vama svima poznato. Proveden je koncesijski postupak. Ono što je obilježilo ne samo našu županiju, nego i u našoj državi proveden je postupak dodjeljivanja koncesije u primarnoj zdravstvenoj djelatnosti, što je u našem domu zdravlja rezultiralo odlaskom 4 tima, a istovremeno i povratkom 2 tima. Proveli smo već spomenuti program specijalizacije i svi ste upoznati s ovim promjenama koje slijede u organizaciji hitne medicinske službe na nivou čitave države, pa tako i naše županije. Ono što je bilo u ovoj godini, a možda malo specifično za rad našeg doma zdravlja, a to su pojačani napori i ljudski i financijski vezano za trenutni kvar CT u novogradiškoj bolnici. Za moguću problematiku koja bi mogla nastati vezano za čvor Lužani, znači u slučaju potreba za nekakvom intervencijom moram sve upozoriti da Nova Gradiška kao grad i njemu pripadajuće općine mogu recimo kroz 2 sata ili više ostati bez hitne pomoći ukoliko se ukaže potreba da se intervenira na južnom traku autoceste od Nove Gradiške do Slavonskog Broda. Što se tiče našeg financijskog poslovanja, prihodi i rashodi se kreću u visini nešto manje od 20. mil. kuna. Mi smo racionalizacijom uspjeli ovu godinu poslovati sa određenim viškom prihoda nad rashodima. Radi se konkretno od 122.367,00 kuna, kojim smo pokrili jedan manjak u odnosu na prošlu godinu i kojim ćemo pokriti dospjele nepodmirene obveze koje imamo. Ja bih sada eventualno pod tim stavkama kada se uspoređuje financijski prikazano poslovanje 2009. i 2010., ali ja imam spremne odgovore, ako nekoga bude interesirali zašto smo u nekim stavkama otišli gore u odnosu na 2009., a u nekim stavkama postigli racionalizaciju i neke pozitivne pomake. Ukoliko bude pitanja ja sam tu. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Možda nismo čuli jednu glavu stvar koja se ipak odigrala, da mogu vijećnici znati da smo potpisali diobenu bilancu između bolnice i Doma zdravlja. Mislim da je to svim olakšanje.

Marjan Radmilović, dr.med., ravnatelj Doma zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška: Ja sam to mislio ostaviti za izvješće za sljedeću godinu, zato što smo to realizirali ipak u ovoj godini.

Marija Stepić, mag.pharm., ravnateljica Ljekarne Slavonski Brod: Ja ću se osvrnuti na naš profil i naše poslovanje, ali s jedne druge točke gledišta. Zdravstvena ustanova Ljekarna

57

Slavonski Brod djeluje kao zdravstvena ustanova na koju temeljem Zakona o ustanovama, osnivačko pravo ima BPŽ. U svom sastavu ima 9 ljekarničkih jedinica. 4 u gradu i 5 u općinama BPŽ. Poslovanje ove ustanove regulira niz zakona, spomenuti Zakon o ustanovama, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o ljekarništvu, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o porezu na dobit, Zakon o računovodstvu, koji nas definiraju kao zdravstvenu ustanovu, malog poduzetnika, s neproračunskim računovodstvom i po tome nas razlikuju od sada spomenutih zdravstvenih ustanova. To znači, da ustanova posluje na osnovama fakturirane realizacije i fakturiranih troškova s mogućnošću ostvarivanja dobiti ili gubitka u poslovanju. Na proračun se ustanova oslanja u dijelu realizacije lijekova putem recepata i doznaka što je financijski izraženo i iznosi 37.571.537,00 kuna u 2010. i čini se 66,4% ukupnog prihoda. Promet lijekovima po ovoj osnovi je povećan kako u naravi broj recepata je za 9.301 veći, nego li u odnosu na 2009., tako i financijski. Ovaj prihod je veći za cirka 240.000,00 kuna. Međutim, onaj dio realizacije koji se odnosi na prodaju preko blagajne, mi to zovemo ručna prodaja, gdje ima svih medicinskih proizvoda, bez receptnih lijekova je u 2010. značajno smanjen. To je čak 1.415.000,00 kuna. Što je odraz recesijskih događanja. Za nas je značajno da smo uspjeli zadržati pod kontrolom troškove i nismo dozvolili da njima ugrozimo poslovni rezultat i solventnost ustanove. Kako imate u uvidu detalje financijsko izvješće za 2010. ne bih ponavljala iste, ali bih ukazala na činjenicu da smo u 2010. gotovo prepolovili dobit poslovne godine u odnosu na 2009. Naravno, da je smanjenje ukupnog prihoda od 1.211.000,00 kuna kao i ulaganja u adaptaciju Ljekarne Garčin utjecalo na smanjenje dobiti, ali nije ugrozilo našu likvidnost, a niti solventnost. U tijeku 2010. prateći mjesečne financijske pokazatelje procijenjeno je da će ustanova uz dobit po godišnjem obračunu za 2010. uz zadržanu dobit iz prethodnih godina, biti u mogućnosti ostvariti ozbiljnija investicijska ulaganja u 2011. uz suglasnost osnivača, to je ugrađeno u financijski plan i plan kapitalnih ulaganja. Kako su u priloženom materijalu prezentirane samo bilančne stavke obveza i potraživanja sa pozicija dobavljača i kupaca, želim istaknuti da je ustanova u 2010. u osnovna sredstva uložilo ukupno 327.235,00 kuna, što se dijelom odnosi na uvećanje vrijednosti postojeće imovine, a dijelom u nabavku osnovnih sredstava. U adaptaciju zgrade unutrašnje i vanjske, kao i u nabavku namještaja u Ljekarni Garčin uloženo je 198.371,00 kuna, a 128.863,00 je uloženo za nabavljanje informatičke opreme i namještaja u drugim ljekarnama. Statički pokazatelj uspješnosti poslovanja Hrvatske agencije za malo gospodarstvo pokazuju da je koeficijent tekuće likvidnosti, kratkoročna imovina na prema kratkoročnoj obavezi 1,8, što je vrlo povoljno, ako se koeficijent od 1,3 do 1,5 podrazumijeva kao povoljan stupanj financijske sigurnosti je 0,47, to je odnos kapital i rezerve umanjenje za gubitak/pasiva, što je u granicama prosjeka. Stupanj samo financiranje je 1,69, a stupanj kreditne sposobnosti 6,9 što je dakako iznad prosjeka. Na osnovi ovih pokazatelja u svijetu biznisa bi rekli da imamo jako dobar menadžerski kod i dobar rad. Zalaganje svakog zaposlenika može se kao i u privatnom sektoru zaraditi, ali zaista treba i raditi. Toliko o financijskim pokazateljima. Naravno, da imamo i problema u poslovanju. Problem koji nam je nametnula tržišna konkurencija, odlazak zaposlenika u visoke stručne spreme, a zbog nedostatka tog kadra u cijeloj državi nastojimo riješiti stipendiranjem studenata farmacije. Srednja stručna sprema nije nam problem, ali za pokrivanje 13 smjena u 9 ljekarni sa 16 magistara farmacije je zaista veliki problem. Uvođenjem e-recepata postaje i veći. Jedan od problema je i plaćanje prostora za tri gradske ljekarne za koje se pokušava pronaći rješenje. U 2010. obveze HZZO-a prema ljekarni su svedene u okvire ugovora, ali su ugovorni rokovi produženi sa 120 na 180 dana. U tijeku je također izrada Zakona o ljekarništvu. Ljekarničke ustanove su dosadašnjim zakonima opstale, ali su svedene na 1/3 ukupnog ljekarništva. Privatne ljekarne kao i dio privatnih lanaca ljekarni su u našoj županiji i nezavidna su nam konkurencija. Prema dosadašnjim parametrima broj osiguranika i prema sadašnjem otvaranje novih ljekarni u našoj županiji će ugrozit opstanak ove zdravstvene županijske ustanove. Ova ustanova je dio tima primarne zdravstvene djelatnosti, a ljekarnici su najlakše dostupni zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Svi znamo da se u ljekarnu dolazi bez najave, bez zakazivanja termina i mnogo češće nego li kod liječnika, a preko

58

dežurne ljekarne ova županije je 24 sata pokrivena sa kompletnom ljekarničkom skrbi. Još na kraju bi dodala jedan citat, preambula Ustava svjetske zdravstvene organizacije New York 1946. kaže: „ zdravlje je stanje potpunog fizičkog, metalnog i socijalnog blagostanja i nije tek puka odsutnost bolesti ili nemoći“. Zdravlje kao prioritet svakog čovjeka, tako i zdravstvo kao cilj za njegovo postignuće, opravdava svrhu i rad naših zdravstvenih ustanova, a kada sve to s pozitivnim predznakom zadovoljstvo dijele kako osnivački, tako i zaposlenici. Evo, stojim vam na raspolaganju. Materijale ste dobili, pa možemo još prokomentirati.

Ante Cvitković, dr.med., ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo BPŽ: Sve vas srdačno pozdravljam. Zavod za javno zdravstvo u prošloj 2010. je ostvario višak prihoda u iznosu od 720.295,00 kuna. U protekloj godini dva događaja u poslovanju Zavoda bi posebno istaknuo. Jedan od njih je promjena Zakona o ispravku predporeza, koji je za nas rezultirao uplatom u Državni proračun oko 950.000,00 kuna. Naime, prije donošenja tog zakona mi smo mogli prebijati taj porez na dodanu vrijednost. Međutim, donošenjem tog zakona smo morali platiti porez i na onu zgradu koja je bila građena i završena negdje 1998., 1999. godine, a i ovu novu zgradu u Cesarčevoj ulici. Taj iznos je direktno utjecao na rezultat koji bi za taj iznos bio veći u korist viška prihoda. Prošle godine smo također sukladno Odluci Županijske skupštine i našeg upravnog vijeća uplatili 6.300.000,00 kuna na žiroračun naše županije u skladu sa vašim odlukama. Kada gledamo te rezultate prošle godine sam vam rekao na kojem smo mjestu bili u RH, a to je podsjetiti ću bilo 1. mjesto po višku prihoda. Ove godine smo na 7. mjestu po višku prihoda, pri tome ću ponovno istaknuti da svi zavodi u RH nisu poslovali pozitivno. Njihov rezultat se kreće radi usporedbe od minus 5.800.000,00 kuna do plus Split 18.000.000,00 kuna., ali rezultat je jedan kredit koji su oni morali dignuti radi plaćanja PDV-a kojeg nisu plaćali niz godina. Tako da se zna gdje smo u okvirima svih. Ono što bi htio reći, a to je, da naši prihodi od HZZO-a iznose 53%. Naši rashodi za zaposlene iznose 65%. Drugim riječima, ako nismo prisutni na tržištu mi nemamo niti za plaće zaposlenika. Naše obveze koje su dospjele, a nismo ih platili iznose 3.304,00 kune. Dakle, 3.304.00 kune dospjelih obveza nismo platili, jer smo čekali kompenzaciju. Naša potraživanja iznose 3.724.852,00 kune. Dakle, neću vam to posebno komentirati, osim činjenice da najveći dio naših potraživanja je od zdravstvenih ustanova. Naše zalihe su 334.000,00 i što se tiče brojki ja bih toliko. Osim što bi još istaknuo što nas čeka. Zavod provodi dva nacionalna programa, a to je rano otkrivanje raka dojke i rano otkrivanja raka kolona. U ovoj godini predviđeno je prema najavama, da će biti i novi nacionalni program, a to je rano otkrivanje raka grlića maternice i ono što je nekoliko puta već bilo na Županijskoj skupštini, a to je izgradnja nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo. Raduje nas činjenica, da je riješena i diobena bilanca, pa se nadamo da citiram gospođu Klaru, kako kaže: „čim prije lopatu u zemlju“. Naravno, u opskrbi nam je i 25 000 školske djece, pored ove Službe za epidemiologiju Zavod je organiziran i kroz službu za javno zdravstvo prevenciju ovisnosti i kroz službu za školsku medicinu, te službu za mikrobiologiju. Ono što bi posebno htio istaknuti, a to je jedna služba koja je isključivo jedina na tržištu, a zove se Služba za zdravstvenu ekologiju, koja ima sve više i više konkurencije i osim Zavoda za javno zdravstvo koja postoji konkurencija jedni drugima u igru se uključio i Veterinarski zavod i pojedini privatni laboratorij, primjerice, iz Čakovca, koji dolaze na naš teritorij. Kada se ocjenjuju ovih drugih 50% koji ostvarujemo praktički na tržištu iz razno raznih projekata, onda molim da se uzme i ovo u obzir. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Otvaram raspravu po klubovima.

Zvjezdana Grčević Ćurković, dr.med. (Klub vijećnika SDP-a): Klub vijećnika SDP-a će podržati sva ova izvješća svih zdravstvenih ustanova, jer su sve zdravstvene ustanove poslovale pozitivno. Moram i čestitati našim bolnicama koje su se uspjele kategorizirati onako kako su planirale, a također imam i potrebu da čestitam zdravstvenim ustanovama u Novoj Gradiški što su konačno završili sagu o diobenoj bilanci, koja je trajala 15 godina i kada bih

59

htjela ovdje diskutirati u humorističkom tonu, onda bi pitala kako su to uspjeli 15 godina razvlačiti nakon svih ostalih. No, šalu na stranu. Dakle, nemamo nikakvog razloga da ova izvješća ne podržimo, tako da ćemo ih sve od reda podržati. Hvala!

Damir Japundžić, dr.med. (Klub vijećnika HDSSB-a): Klub vijećnika HDSSB-a će podržati izvješće svih ustanova, koje su iskazale pozitivno poslovanje. Ja osobno iskazujem i svoje zadovoljstvo što se tiče Nove Gradiške i decentraliziranih sredstava koje će nam omogućiti da nabavimo ono što smo planirali za ovu godinu i kao uposlenik te bolnice mogu iskazati zadovoljstvo. Nadalje, iskazujem još jedno svoje zadovoljstvo osobno, a to mogu u ime Kluba vijećnika HDSSB-a da smo se pojavili i u tisku na jedan afirmativan način što smo pričali za ovom govornicom. Ono što me smeta kao dugogodišnjeg, evo 31 godinu uposlenika te ustanove je, kada se pojave animoziteti među nama koji onda dolaze u javnost, što svakako nam ne treba. Ravnatelj i njegov tim će pokušati na ovaj afirmativan način djelovati da bolnica Nova Gradiška ne bude izložena javnosti za neke stvari koje su se događale, jer imidž i povjerenje osiguranika je najvažnije za jednu ustanovu. Hvala!

Milan Marčević (Klub vijećnika HSS-a): Klub vijećnika HSS-a prihvaća sva ova izvješća sa velikom radošću i za ovom govornicom ću ponoviti što sam protekle godine kada je dr. Jukić preuzeo vođenje bolnice u Novoj Gradiški je bilo skeptika i čak pokušaja nekih napada. Ja se dobro sjećam i to ću ponoviti. Čovjek je tek došao pa ćemo onda vidjeti rezultate, pa ćemo onda raspravljati. Evo, na moje osobno zadovoljstvo nadam se i sviju vas i doktori su izrazili jedno zadovoljstvo na bolnicu u Novoj Gradiški, poglavito na nju. Gotovo sam 1.000.000,00 kuna posluje sa dobiti i što će bit raspoređeno kako piše u materijalima za sanaciju proteklih dugovanja. Dakle, ovaj tim je našao snage da ostvari ostatak dohotka i da pokrije nešto što se desilo u proteklom razdoblju. Dakle, sve pohvale i još jednom podržavamo sva ova izvješća. Hvala!

Đurđa Aleksić, oec. (Klub vijećnika HDZ-a): U ime Kluba vijećnika HDZ-a prihvaćamo Izvješće o radu i financijskom poslovanju u 2010. ovih zdravstvenih ustanova. Dakle, Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, Opće bolnice Nova Gradiška, Doma zdravlja Slavonski Brod i Nova Gradiška i Ljekarne Slavonski Brod i Zavoda za javno zdravstvo BPŽ. Moram istaći da smo i da moramo biti objektivni i zadovoljni i kategorizacijom bolnice u Slavonskom Brodu i kategorizacijom bolnice u gradu Novoj Gradiški, isto tako i s priljevom decentraliziranih sredstva u naše zdravstvo koje bez obzira što je vrijeme recesije ipak uredno stiže i s tim se određena ulaganja rješavaju. Također moram istaknuti pozitivno poslovanje svih ovih zdravstvenih ustanova. Možda sam malo i subjektivna, a posebno me raduje što je Opća bolnica Nova Gradiška preuzela, odnosno ovo vodstvo je preuzelo bolnicu sa jednim gubitkom od 3.600.000,00 kuna, a sada je iskazalo dobit od 954.828,00 kuna. Dakle, još jednom Klub vijećnika HDZ-a prihvaća ova izvješća. Hvala!

Dr.sc. Marijan Šabić, prof. (Klub vijećnika HSLS-a i HSU-a): Od kada sam se počeo zanimati za politiku primijetio sam da se u političkim krugovima u zdravstvu govori uglavnom o financijskim i računovodstvenim kategorijama. Jasno je da je to zbog prirode odgovornosti ove Županijske skupštine i Župana. Normalno da ćemo se baviti novcem, nećemo strukom. Čestitam svim ustanovama koje posluju pozitivno, naročito i ove godine Zavodu za javno zdravstvo, tko se malo udubio u ova izvješća znaju zbog čega. Kada bi naše zdravstvene ustanove imale neke gubitke, bilo bi licemjerno kada bih ja s ove govornice danas tražio štednju, a kada me danas-sutra citirat ću našeg uvaženog samoborskog zastupnika: „u tačkama dovezu u bolnicu“ , onda ću tražiti i odmorna i zadovoljna medicinsko osoblje i adekvatno plaćene liječnike i nove i dobro održavane uređaje, funkcionalan informatički sustav i kao što smo čuli tražit ću sve dijagnostičke postupke i neće me bit puno briga za financijski rezultat. Dakle, poruka Kluba vijećnika HSU-a i

60

HSLS-a glasi: „štedite na onima koji od vas to traže, a nemojte na Vinku, Šerifu, naročito na Šerifu, jer on je odvjetnik“. Moram se danas osvrnuti na problem s kojim se već suočavamo, a bit će još veći ulaskom Hrvatske u EU. Naime, na prošloj sjednici je gospodin Grubišić je istaknuo da 70% zdravstvenog sustava čini struka. Čini obrazovani zdravstveni radnici. Nisu oni samo stručna, nego i intelektualna snaga, koja usmjerava razvoj svoje sredine i liderski potencijal, to mi u Brodu najbolje znamo po našim gradonačelnicima, a u saboru su i brodski liječnik i liječnica. Znanstveni potencijal, dovoljno je pogledati priloge naših liječnika i medicinskih sestara u Hrvatskoj i nastavni potencijal, kako na visokoškolskom, tako i na srednjoškolskoj razini. Prof. Andrija Hebrang s kojim se rijetko slažem kada on govori, iskreno, istaknuo je prije par dana problem odlaska liječnika iz javne u privatne zdravstvene ustanove, te su usluge kako nam Slovački primjer pokazuje, neće moći priuštiti građanin s prosječnim prihodima. Ovo ističem kako bi naglasio potrebu za zadržavanjem liječnika u našim zdravstvenim ustanovama prema jasnoj formuli. Mlade liječnike kojima je platila specijalizacija, ustanova ne smije pustiti drugdje, tu kompromisa nema. Mi se sada svi slažemo, ali zato ravnatelje kada dođe trenutak sa svih mogućih strana pritišću kako bi popustili. Toliko o mladima. Što se tiče stručnjaka u naporu snage koji su iz ove sredine i pustili korijene i stekli ugled, njih je dovoljno neotjerati. Dakle, dati im primjerene radne uvjete, dobru radnu atmosferu i plaću u skladu s kolektivnim ugovorom. O kadroviranju ne želim govoriti, ali ako znate da netko buni, vjerojatno i nešto gore, sigurno ga nećete ostaviti na mjesto zamjenika ravnatelja zdravstvene ustanove. To na dušu ravnateljima i upravnim vijećima, ali ja ću ovu temu polako pomjerati prema aktualnom satu. Ništa nije crno-bijelo. Tako i u bolnici u Novoj Gradiški, kojoj čestitam na pozitivnom financijskom poslovanju. Ne želim komentirati sukobe u koje nisam upućen, ali čini mi se da iz ove bolnice zadnjih godina otišao priličan broj liječnika. Čitam na tematskoj stranici Posavske Hrvatske, je baš komentar iz novogradiške bolnice, da brodska bolnica ima sada dovoljno liječnika. Neće nam sada i kirurge uvozit iz Broda? Bez šale, svi znamo da je liječnicima njihov posao puno više, nego samo posao. Nema ništa goreg za liječnika, nego ga udaljiti od pacijenata. Kada se sve riješi u novogradiškoj bolnici na pravosudnoj i stručnoj razini, očekujem da će nas netko o tome izvijestiti najkasnije u izvješću o radu za 2011. I na kraju, politička ocjena suradnje županije i zdravstvenih ustanova. Smatramo da je suradnja primjerena. U tom smislu, da su i Župan i Županijska skupština davali ono što su upravna vijeća i struka zatražili, kako financijskom smislu, bilo da je riječ o odštetama ili sredstvima za uređaje informatizaciju, tako i u proceduralnom smislu. Kao što su ove dvije odluke koje smo danas bez puno rasprave izglasali, s druge strane smatramo da bi nadležno ministarstvo trebalo u financijskom smislu povesti više računa o zdravstvenim ustanovama u BPŽ. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Otvaram pojedinačnu raspravu.

Branka Nikolić, oec. (HSP): Evo samo par osvrta više financijske naravi. Zanima me zašto u financijskim izvješćima osim Izvješća za bolnicu „Dr. Josip Benčević“ nema i bilance. Prema međunarodnim računovodstvenim standardima trebala je biti i bilanca. To bi trebali znati svi ekonomisti, mislim da su oni sastavili ta izvješća i trebali bi to staviti. Pitam se, kakva je bila namjera? Bilješke su pomalo netransparentne, više skrivaju, nego otkrivaju. Daleko su od računovodstvenih standarda. Malo me ubolo u oči, manjak prihoda, odnosno sredstava od 6.300.000,00 kuna. Javno zdravstvo BPŽ koje je odlukom Županijskog predsjedništva prebačeno bolnici za isplatu kod radova kotlovnice, i čini mi se da nije bilo prebacivanja prihoda, da bi Opća bolnica možda čak poslovala i sa gubitkom. Javno zdravstvo, odnosno Zavod za javno zdravstvo prošlu godinu je završio sa dobiti, odnosno viškom prihoda od 720.295,00 kuna i sada čuli smo od ravnatelja da su 7 u državi, a bili su 1., pa me zanima, hoćete li im i tu dobit uzeti?

61

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (SDP): Ja ću se osvrnuti za izvješće o radu i financijskom poslovanju Opće bolnice Nova Gradiška. Budući da je ovdje iskazano sve med i mlijeko. Što se tiče financijskog dijela, neću o tome spominjati. Međutim, postavit ću određenih par pitanja, koja se vuku u bolnici Nova Gradiška, a to je, da kažem prvo nekoliko riječi o bolnici Nova Gradiška. Za vrijeme Domovinskog rata bolnica Nova Gradiška zbrinjavala je hrvatske branitelje, spasila puno života hrvatskih branitelja i civila, 5 brigada koje su bile na području Nove Gradiške. Sve osoblje novogradiške bolnice dali su napore i spasili mnoge živote. U toj bolnici tada su pravili kirurzi, neurolozi, psihijatri, internisti, fizijatri i dr. koji i dan danas rade u bolnici Nova Gradiška. Međutim, kada ovdje pogledamo u izvješću organizacijske jedinice, onda možemo zaključiti, odnosno postavljam pitanje, da na određenim odjelima ti ljudi koji su spašavali 1990. i 1991. godine hrvatske branitelje i druge, nisu sposobni ni podobni da vode odjele. Evo, ja ću napomenuti samo neke, pa vjerojatno ću dobit i neke odgovore oko toga. Početi ću od Kirurškog odjela, gdje imamo jednog vrsnog kirurga koji je za vrijeme rata stvarno spašavao hrvatske branitelje i ne može bit šef kirurgije. Zatim, na neurološkom odjelu nema šefa. Čovjek koji dan danas, a bio je za vrijeme rata vrstan neurolog, ne može bit šef Odjela neurologije. Fizikalna medicina i rehabilitacija, doktorica koja je pravila čuda za vrijeme rata, ne može bit šef odjela i imamo hitnu medicinsku pomoć, koja ne radi. Postavlja se pitanje. Da li se za te odjele koje su organizacijske jedinice prijavljene i koje nema u Novoj Gradiški, da li se za njih dobivaju sredstva? Što se tiče, prateći medije, portale, izvješće i razgovore s pacijentima i liječnicima, dajem neke primjere u bolnici Nova Gradiška, koji se vuku zadnjih godinu dana, a to je da imamo u Novoj Gradiški subspecijalistu traumatologa koji mora bit dežuran, a može bit i traumatolog i koji prilikom svake nesreće ili bilo čega drugog 80% pacijenata je traumatološke naravi i bolnica Nova Gradiška ga je školovala i ne može bit to što je. Iz bolnice Nova Gradiška otišlo je 4 specijaliste u druge bolnice i dobili su subspecijalizaciju, a mi uvozimo liječnike iz Slavonskog Broda i plaćamo ih honorarno. Isto tako, specijalista anesteziolog odlazi radit u drugu bolnicu, a mi uvozimo druge iz Slavonskog Broda. Urolog iz Nove Gradiške radi u drugoj bolnici, mi uzimamo iz Slavonskog Broda dva puta tjedno, zbog toga što se ne može produžiti ugovor s njim. Jedna banalna činjenica, lista čekanja operacije kukova, imamo ovdje dokumentaciju, pa tko želi može provjeriti. Lista čekanja operacija kukova, čeka se i do 4 godine. Prema razgovoru sa stručnim ljudima i sa liječnicima ima ih 40 na spisku, dok će za 4 godine na operaciju. Taj liječnik, subspecijalista tvrdi da za 8 mjeseci 40 pacijenata riješeno. Postavljam pitanje. Nešto oko toga ne valja? Netko nije u pravu. Ovo su samo neki primjeri rada u bolnici Nova Gradiška, prema saznanjima od struke, pacijenata, korisnika i svih drugih koji plaćaju zdravstvene usluge, pa ih zanima kako se upravlja i kako se koristi? Ovo nije političko pitanje. Sve ove liječnike što sam naveo, razno raznih su političkih opcija, vjera i svega ostalog. Prema tome, ovo je pitanje ophođenja prema ljudima koji su bili dobri 1990., 1991. godine, a danas nisu dobri ili nisu podobni, bez obzira koje je političke struke. Danas u bolnici Nova Gradiška je zaposleno i to je najveća firma 400 radnika i 30 ljudi koji su na ugovor o djelu. Određene stvari koje treba pohvaliti, a to je ulaganje u bolnicu i stvaranje uvjeta pacijenata kao i medicinskog osoblja što je za svaku pohvalu i onoga tko vodi bolnicu i Vlade RH koja je uložila određena sredstva, ali sve ove druge nepravilnosti koje su vezane uz ljude, jer grad Nova Gradiška ima 58.000 žitelja sa ostalim mjestima i treba se o njima vodit briga. Ovo su sve primjeri koji su iskazali liječnici, udruge, pacijenti i svi ostali drugi koji nisu zadovoljni sa ovakvim načinom i ovakvim pristupom u radu bolnice Nova Gradiška. Prema tome, i određene pohvale i određene stvari koje se trebaju pohvaliti, a to je poslovni rezultat, ali moramo shvatiti da je 2009. i 2010. razlika u ulaganjima u objekte. Oko 6.000.000,00 kuna, ako pogledamo smanjivanje osobnih dohodaka što ide na uštedu pacijenata i na uštedu radnika, da se i na tom dijelu uštedilo. Smatramo da se neke određene stvari moraju promijeniti u bolnici Nova Gradiška, jer bolnica Nova Gradiška ima svoju tradiciju i sve ostalo. Hvala!

62

Vinko Kuzmić (HSU): Kao što je dr. Šabić rekao, naš klub prihvaća ovo Izvješće, a ja ću par riječi neću dužiti, reći u ime HSU-a. Dakle, sve ove ustanove, pogotovo redoviti posjetitelji su umirovljenici. Dakle, na BPŽ ima cirka 35.000 umirovljenika, dakle najviše ćete vidjeti njih u ovim ustanovama. Novaca imamo koliko imamo, dakle, više novaca i bolja kvaliteta usluge. Mi se moramo potruditi da i bez novaca poboljšamo kvalitetu usluge pacijenata, a ja mislim da se to može učiniti samo dobrim ustrojem ovih ustanova, da poboljšamo kvalitetu usluge, da smanjimo redove na čekanje za preglede, jer svjesni smo sve više i više ih u redovima stoji. Ja bih apelirao na rukovoditelje ustanova, rukovoditelje određenih odjela, da zaista svojim organizacijskim ustrojem pokušaju unaprediti kvalitetu. Ja ću reći samo jedan primjer. Bio sam dosta žalostan, nalazio sam se u jednoj ustanovi neću spominjati kojoj, čekao sam isto u redu i dolazi baka jedna sa štakom, dakle na šalter, da bi joj djelatnica na šalteru rekla, trebala je naplatiti neku participaciju, pružala je 100,00 kn, kaže odite gospođo rasitnite pa dođite. Baka sa štakom treba 200 m napraviti da bi otišla rasitniti novac. Samo trebamo poboljšati svijest svih djelatnika, bilo gdje da rade, bar na tom polju i sigurno će i pacijenti biti zadovoljniji. Hvala!

Vladimir Zuzija, ing. (SDP): Pozdravljam sve prisutne. Stvarno me zahvati da nekako diskutiram već kada su svi umorni, ali bit ću kratak i jasan. Malo da vas razbudim, jer mislim ove su diskusije po malo bile sve monotone, pa nas je pomalo uspavalo. Drago mi je čuti da su ove sve zdravstvene ustanove poslovale pozitivno, da je rad bio dobar, organiziran i posebno mi je drago kada se radi o bolnici Nova Gradiška i Domu zdravlja za koje znamo da su bili do sada kronični gubitaši, da su sada poslovali sa viškom prihoda. Posebno bolnica Nova Gradiška, koja je ostvarila 954.800,00 kuna viška. Međutim, vidimo da je ostvarila i višak faktura prema HZZO-u, odobren im je limit 60.000.000,00 kuna, a oni su ostvarili usluga za 2.150.000,00 kuna, što su normalno i fakturirali HZZO-u i normalno da im je on odbio priznati te fakture i sada me zanima ta 2.150.000,00 kuna, ako prebijemo sa ovih 950.000,00 kuna, da li će ona poslovati pozitivno i dalje ili negativno? Ili su ova 2.150.000,00 rasknjiženi na neki način? Da li su negdje uštedili? Možda na materijalnim troškovima, pa su pokrili tu razliku. To je nebitno sada. Ja bih nešto naglasio što ne piše u ovom izvješću. Što me posebno boli i drago mi je čuti kada su dobre stvari, ali moram upozoriti na neke stvari koje se odnose na odnos prema pacijentima. Na žalost, jedan od tih pacijenata sam bio i ja. Reći ću vam primjer. Ne osporavam ravnatelju da mijenja voditelje odjela, ako je to za poboljšanje kvalitete organizacije rada u bolnici, ali ako je to iz nekih drugih pobuda, onda nije u redu. Ja se s tim ne slažem. Naznačio bih, ne znači da je dobar i vrstan liječnik, da mora biti i vrstan organizator. Primjer, kada sam radio da su mi lošiji radnici često puta bili bolji organizatori kada ga staviš za poslovođu, nego onaj vrsni radnik. To odobravam ravnatelju, ako je u cilju poboljšanja rada i organizacije na odjelima mijenjao voditelje odjela, ali sada da navedem ova dva primjera što sam rekao, lošeg odnosa prema pacijentu. Vi dobro znate da sam prošle godine slomio kuk, pao sam i odvezen sam hitnom pomoći u bolnicu. Kada sam došao u bolnicu bio je prisutan i moj kolega Hoffer, koji me je dočekao tamo, ako mi treba nešto da mi pomogne. Međutim, naišao sam na nešto što nisam očekivao u toj bolnici. Primio me je voditelj ili šef odjela kirurgije koji je u isti tren mi dao, kada su me snimili, pregledali, kada su vidjeli da trebam operaciju vršiti, da moram promijeniti kuk, da potpišem izjavu po kojoj će me on operirati. I onda po vašem pravilniku, ja ne znam da li postoji pravilnik, po kojemu onaj liječnik koji je dežurni mora i operirati pacijenta koji je došao u tom trenutku. Normalno, da ja nisam prihvatio to, radi raznih razloga, priča i svega ostalog što se o tom čovjeku govori. Želio sam da me operira drugi liječnik. Međutim, on me je odbio i jednostavno mi je rekao, ako ne želim da me on operira neće me ni primiti u bolnicu. To je bila cijela frka. U međuvremenu je kolega Hoffer stupio u vezu, bit će dogovoreno da idem u Zagreb na operaciju i na jedvite jade on je mene ostavio tu noć da prespavam u bolnici. Na molbu moje supruge, na molbu svih da me ostavi, kuda će sa mnom nepomičnim da idem na drugi kat, da bih ujutro došao u vizitu i na mom kartonu prekrižio sve i napisao da ja idem na svoj teret i na svoj trošak i na svoj zahtjev u Zagreb. Pitam vas. Gdje je moje pravo na drugo mišljenje kao pacijenta? Da imam pravo na

63

izbor liječnika kojeg ja želim da me operira. Gdje su ta moja prava? Znači, nestala su. Ipak je došao drugi liječnik koji je to vidio, uzeo te papire, napravio sve uredno papire i ja sam otišao za Zagreb u bolnicu. Možda je dobro što je to tako ispalo, jer sam ipak u jednoj stručnijoj i više kategorije bolnice operiran, koji su za to specijalisti. Prema tome, dr. Jukić je Posavskoj Hrvatskoj dao izjavu da se operacije kukova ne bih trebale vršiti u Novoj Gradiški, nego da bi se trebale vršiti u bolnicama više kategorije. Imam Posavsku Hrvatsku, donijet ću vam ako je potrebno. To je završilo, kako je završilo, međutim drugi slučaj brzo ću ispričati, na žalost je završio tragično sa smrtnim posljedicama. To se dogodilo u toj bolnici. Naime, od mog kolege otac je imao prometni udes, dovezen je u bolnicu, primljen je bolnicu i nažalost u to vrijeme bio mu je slomljeno koljeno. U to vrijeme se dogodio onaj eksces nesporazuma između ravnatelja i doktora kada je on zaštitarima zabranio ulaz tim liječnicima na odjel, što se neslažem ni kom slučaju, ako ima nesporazuma treba se rješavati na drugi način, a ne nikako zabraniti pristup doktoru svojim pacijentima. Moga je kazniti novčano, mogao je na druge načine, ali zabraniti ulazak liječnika na ordinaciju pacijentima, mislim da je to nedopustivo. Što se dogodilo? Taj čovjek je pet dana ležao u bolnici, nije operiran, nije ništa na njemu rađeno. Da bi nakon pet dana operiran i nakon par dana čovjek je na žalost umro. On je umro. I što je napisano? Napisano je, to mi je njegov sin dao podatke, tako da ne pričam napamet. Napisana je dijagnoza ta kakva je bila, da je umro od zatajivanja srca i pluća i on je kao takvo prihvatio, on je prebačen u mrtvačnicu, iz mrtvačnice ga je on prebacio u hladnjaču u Staro Petrovo Selo. On ga je do podne prebacio u Petrovo Selo, da bi popodne policija došla kod njega kući i pitala ga je gdje je njegov otac. On kaže, pa on je u hladnjači u Petrovo Selu, pa kaže kako može bit u hladnjači u Petrovo Selu, bolnici Novoj Gradiški. Oni ne znaju uopće gdje je on otišao. Kaže kako ne znaju. Da li je na njemu izvršena obdukcija? Kaže nije koliko ja znam. Normalo da policija, ako je promet, udes da će tražiti od kojih je posljedica čovjek umro. Znači, mora izvršiti obdukciju. Ništa, traži se od njega da dozvoli da oni voze njega na obdukciju i normalno oni su ga odvezli na obdukciju u Slavonski Brod. Rekli su mu da će ga oni vratiti nazad, međutim nažalost nisu ga vratili nazad. Kada je izvršena obdukcija u Slavonskom Brodu, javili su mu da dođe on po njega, pa još jedne troškove morao imati, da ga ponovno dovozi u hladnjaču u Staro Petrovo Selo. Do sada nije dobio izvještaj o obdukciji iz bolnice Brod. Međutim, što se može očekivati i što je on rekao da čeka obdukciju, da vidi nalaze obdukcije i da će na osnovu toga tužiti bolnicu u Novoj Gradiški, radi nekorektnog odnosa prema njegovom ocu kao pacijentu. Ovo samo navodim kao dva primjera lošeg odnosa prema pacijentu, ne kao zlonamjerno, nego bilo bi mi drago da ta bolnica još bolje ide naprijed i da još bolje posluje i da još više ima specijalista, liječnika i svega ostalog, da ne moram ići u Zagreb. Ne ide se meni u Zagreb na operaciju, ja bih bio najsretniji da sam u Gradiški bio operiran. Evo, ovo ne kao kritika, nemojte shvatiti ovo kao kritiku. Ravnatelju, shvatite ovo kao moje dobronamjerno upozorenje da se takve stvari u toj bolnici više ne događaju. Hvala!

Dr. sc. Marijan Šabić, prof. (HSLS, replika): Ja ne mogu nereagirati na uvodni dio izlaganja kolege iz SDP-a, koji je u izravnoj kontradikciji s onim dijelom izlaganja u kojem je napisao dva nemila događaja, ali koji se ne rješavaju na Županijskoj skupštini, nego na sudu, a tek potom na temelju utvrđenih činjenica o tome valja raspravljati i drugdje. Ukoliko sam razumio, on zamjera gradiškoj bolnici što je ostvarila višak usluga. Ustanovi s manjkom rječnika, što je previše radila i napravila tako prevelik trošak. Mi možemo zamjerati sustavu, možemo zamjerati HZZO-a, ali ne možemo zamjerati ljudima koji vrijedno rade i usput negledaju i na financijski rezultat. Hvala!

Vladimir Zuzija, ing. (SDP, odgovor na repliku): Mislim da smo se krivo razumjeli gospodine Šabiću. Ja ni najmanje nisam zamjerio bolnici što je napravila više usluga, dapače ja ih pohvaljujem, nego zamjeram onome tko nije uspio napraviti veći limit odobrenja usluga u bolnica Nova Gradiška. Znači, to sam zaboravio reći u svom uvodnom izlaganju, pa sam

64

propustio to. Znači, da se trebamo izboriti da to ne bude 60.000.000,00 kuna odobrenih od HZZO-a za vršenje usluga bolnice, nego da to bude 70.000.000,00 i 65.000.000,00 kuna.

Zvjezdana Grčević Ćurković, dr.med. (SDP): Ja u ovoj svojoj pojedinačnoj raspravi neću bit dugačka. Postavit ću nekoliko pitanja i nešto ću iskomentirati. Makar smo iz izlaganja ravnatelja Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod vidjeli da je opasno postavljati pitanja. Ja ću ipak bit hrabra, pa ću ga nešto pitati. Molim da mi odgovori u nekoliko rečenica. Mene zanima zašto rekonstrukcija bolničke kotlovnice traje više od 2,5 godine, koliko sam ja iz materijala razabrala? U ovim materijalima se spominje da je to posao koji se odvijao tijekom 2009., 2010. i da je sada pri kraju. Znači, da još uvijek nije završen, a da mi sada smo u 4. mjesecu 2011. Koliko se ja razumijem u matematiku to je 2 godine i 4 mjeseca. Ja bih molila ravnatelja da obrazloži koji su razlozi takve duge rekonstrukcije. Ja nisam inženjerka, ni građevine, ni strojarstva. Laik sam za te poslove, ali po mojoj ocjeni meni se čini da se ja bacim u poduzetničke vode i da radim nekakvu kotlovnicu, da bi je za to vrijeme i sazidala i opremila. Ako treba rekonstruirala bih ju još jedanput. Molila bih ravnatelja da nam objasni zašto to toliko dugo traje i da nam kaže koliko tako dugo radi, ako mi se bacimo u poduzetničke vode i ako nam treba da pravimo kotlovnicu, da mi ne napravimo loš posao i tako loš izbor kao što je napravila uprava naše brodske bolnice. To je prvi dio. Drugi dio bih nešto prokomentirala o ovim izvješćima. Mi smo prihvatili, naravno da smo ozbiljni ljudi, jer vidimo da svi u pozitivi i znamo da se radi o ozbiljnom poslu i da je to posao u kojem ljudi požrtvovno rade, itd., pratimo naše ustanove i vidimo da se razvijaju. U sve te ustanove na neki način se ulaže, da se mijenja način rada, da rade sve ozbiljnije, sve profesionalnije itd. Ne trebamo uskratiti usvajanje izvješća takvih ustanova, ali ono što u ovim izvješćima mogu reći, a piše u svim izvješćima. Izvješće o financijskom poslovanju i Izvješće o radu. Kada mi pogledamo zapravo ta izvješća, onda vidimo da je jedino Zavod za javno zdravstvo i Ljekarna na neki način dao izvješće o radu. Svi ostali su dali samo financijsko izvješće i pregled kadrovskih potencijala. Pa ako nema izvješća o radu, nemojmo zvati to izvješće o radu. Ja čak i ne mislim da je ova Skupština meritorna da o tome odlučuje i da bi trebala o tom odlučivati, jer tu ima puno subjektivizma, subjektivnih doživljaja itd. Mislim da su to neke druge razine gdje treba o tome raspravljati, tako da mi je malo u neskladu naziv ovih izvješća s onim što ta izvješća sadržavaju, pa evo ja mislim da bi bilo logično da se nazivi tih izvješća i usklade sa nekim drugim sadržajem. Hvala!

Milan Marčević (HSS): Ja se ispričavam što sam htio onako repliku dati, ali sada uzimam pravo na pojedinačno. Samo ću istaći, odnosno valja ovdje istaći da ukupan broj pacijenata koji je prošao kroz novogradišku bolnicu dodatno iz okruženja, dakle, radi se o Jasenovcu i Novskoj, ako se ne varam. Piše u materijalima da je 11,2% po službenim podacima Ministarstva zdravstva dodatno prošlo kroz bolnicu Nova Gradiška. Isto valja ovdje istaći, da kadroviranje ne vrši ova Skupština. Zna se tko vrši kadroviranje. Treće, da je po pacijentu bolničkog liječenja u 6,14% pokazatelj da je u dozvoljenom, dakle, da je dobar dio pacijenata prošlo brzo i promptno. Ja se nadam i s uspjehom kroz bolnicu Nova Gradiška. Hvala!

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (SDP, replika): Replika gospodinu Marčeviću. Prvo, ukupan broj pacijenata što ste rekli u prošloj godini je bio 8.000 pacijenata. Od tih 8.000 je 11,2% drugih strana, ali to je cjelokupan broj. Drugo. Što se tiče kadroviranja. Ja ovdje nisam pričao o kadroviranju. Pričao sam o problemima novogradiške bolnice. Na kakve probleme je novogradiška bolnica naišla. Prema tome, nažalost da ti liječnici koji su radili 90. i 91. godine i dan danas rade. Ne mogu biti rukovoditelji odjela. Ja sam o tome pričao. Ovo je izvješće o radu i poslovanju Opće bolnice, prema tome ja imam pravo dati primjedbu na ovaj dio. Da li će se moja primjedba usvojiti ili ne, to je druga strana medalje, ja nisam rekao da mora bit ravnatelj kirurgije Janko Janković. Ja to nisam rekao. Ja sam pitao samo dali ti ljudi koji su bili tamo nisu sposobni

65

da budu i danas rukovoditelji. To je moje pitanje bilo. Prema tome, ja nisam vršio kadroviranje. Ja nisam rekao da će šef kirurgije bit gosp. Marčević. Hvala!

Đurđa Aleksić, oec. (HDZ): Na žalost, nisam mislila da ćemo se dotaći ove nemile teme, koja se dogodila u novogradiškoj bolnici. Međutim, medalja uvijek ima dvije strane. Nije istina da politika nije imala prste u ovom slučaju. Nažalost, je imala. Nije istina da jedan takav kvalitetan kirurg kao što je bio doktor za vrijeme domovinskog rata ne može bit šef kirurgije. Koliko ja znam i koliko sam dobila informaciju, taj gospodin je sam dao ostavku, ako se ne varam na mjesto šefa kirurgije. Normalno, da svaki ravnatelj mora naći voditelja tog odjela, odnosno šefa kirurgije ili već nekog drugog odjela, koji nema osobe koja bi vodila taj odjel. Dakle, nije istina, još jednom ću ponoviti, da je taj doktor bio smijenjen i da ne može bit šef kirurgije. Isto tako, ne mogu reći da je odnos prema pacijentu loš. Ja sam bila od onih čestih pacijenata u bolnici i uvijek sam imala nekakav dobar odnos. Evo, dr. Japundžić je druga politička struja, ali bio je uvijek korektna prema meni i sada ste me nedavno liječili. Šalu na stranu. Korektan je odnos. To su možda samo neki individualni izleti ponekih doktora. Moram reći da se ne radi o tome da određeni doktori ne mogu biti dežurni radi toga što se njih ne voli ili što su neke druge političke opcije, nego normalno i logično je da kirurg treba bit dežuran na kirurgiji, a ne ortoped. Takav slučaj imamo isto u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod. Isto tako, da tamo ortoped nije dežuran. Jel tako? Samo kirurg. Dakle, on je u pripravnosti. Normalo kada vam pukne slijepo crijevo, da će vas operirati kirurg, a ne ortoped. Isto tako, moram reći što se tiče fizikalne medicine, da na fizikalnoj medicini postoje dva djelatnika i da smatram i da inače zakonskim i podzakonskim aktima koliko sam dobila informaciju nije predviđeno mjesto voditelja, odnosno šefa fizikalne terapije, odnosno to je mjesto koje nije postojalo. Normalno da je Upravno vijeće bolnice moralo na neki način ukinuti nešto što zakonskim aktima nije predviđeno i na taj način se dolazi i do uštede određenih financijskih sredstava. Dakle, nije sve to tako kako vi kažete da nije politika u to upetljana. Objedi liječnika postoje, naravno onih prirodnih kada čovjek ode u mirovinu, a i onih kada čovjek želi u svojoj karijeri ostvariti nešto bolje, pa ode van grada Nove Gradiške, ako mu se ne izađe u susret u nekim specijalizacijama, radi financijskih problema. Dakle, mislim da Opća bolnica Nova Gradiška u ovim uvjetima zaista radi dobro bez obzira na što vi sve ovdje rekli i da međuljudske odnose treba riješiti ravnatelj zajedno sa svojim timom i sa upravnim vijećem. Hvala!

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (SDP, replika): Poštovani predsjedniče, jedna replika. Ja sam očekivao na moje pitanje i na moje primjedbe ili sugestije da će mi odgovoriti ravnatelj. Ja nisam ovdje očekivao da će meni županijska vijećnica meni pričati o kirurzima, ortopedima, fizikalnim terapijama.....to je kadroviranje. Prema tome, to je isto kao što bih ja počeo pričati o operacijama. Dajte molim Vas, recite konkretno što ja nisam rekao što nije točno ili što je točno. Ona je čula. To neka mi odgovori ravnatelj, koji je mjerodavan, a ne da mi odgovara netko tko nema pojma o tome kao ni ja.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Dobro ste rekli, ako nije klasificirana gospođa Đurđa, a vi ste isto tako ne klasificirani za to, pa ne trebamo o tom govoriti. Očito je da je Zuziju bolio njegov kuk i to je u redu. Čovjek je doživio nešto što je dobio, a vas boli očito ljepša i oni koji ne dežuraju. Nemojte nam politizirati. Uzeli ste nam sat vremena na neko politiziranje. Hvala!

Dr.sc. Zoran Jukić, dr.med., ravnatelj Opće bolnice Nova Gradiška: Što se tiče statuta, koji uređuje unutarnji ustroj ustanove, ja moram napomenuti da je taj statut usvojen 2003. i do sada je on neznatno izmjenjivan, bolje reći samo kozmički. Tada je u Županijskoj skupštini bio gospodin Hoffer. Tu je isto dizao ruku, tada je bio u poziciji. Što se tiče rukovodnih mjesta. Rukovodna mjesta određuje sistematizacija bolnice, koju usvaja upravno vijeće. Kako je upravno vijeće usvojilo sistematizaciju, ona nas i obvezuje. Prema toj sistematizaciji fizikalna

66

medicina i rehabilitacija nema voditelja. Ako se sistematizacija promjeni, normira mjesto voditelja za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, mi ćemo tada razmotriti i vidjeti tko udovoljava te uvjete, pa ćemo učiniti imenovanja. Moram ovdje napomenuti da voditeljstvo u brutu iznosi cca 5.000,00 kuna na mjesec, to znači godišnje 60.000,00 kuna i pregledom rješenja o plaći pronašli smo nekoliko takvih mjesta koja su normirana i davan je dodatak, a da toga nije bilo u sistematizaciji. Mi smo samo postupili sukladno normativnim aktima i oni koji nisu imali uvjeta za voditelja, uzeli smo i taj dodatak. Na takav način mi smo ostvarili 240.000,00 kuna uštede na godinu dana. Što se tiče voditeljstva na drugim odjelima, to je odluka ravnatelja i uprave bolnice, tko će bit šef odjela, a sve zbog učinkovitijeg rada u bolnici. Morate znati da i gubitke čine ljude. Nisu u biti nastale zbog strojeva i zbog cigala, nego ljudi koji su vodili pojedine odjele i bilo je neminovno, zbog učinkovitosti rada, pojedinim kolegama se zahvaliti na dosadašnjem radu, a prigodu dati nekim drugim koji su iskazivali veći interes, osjećaj za racionalnost i osjećaj za veću poslovnu učinkovitost. Takav je slučaj na neurologiji. Njemu zahvaljujem na dosadašnjem radu, kao šefu neurologije i dana je šansa kolegici s istog odjela koja je isto 1991. godine kao i kolega bila u bolnici 1992. i 1993., ali koja ima više staža od kolege i taj se potez pokazao dobar. Što se tiče kirurgije. Dosadašnji šef kirurgije je sam dao ostavku i rekao da ne želi biti više šef kirurgije. On je sudionik domovinskog rata i branitelj. Na njegovo mjesto smo imenovali kolegu koji je po godinama staža i godinama života odmah do njega, koji je isto sudionik domovinskog rata i isto branitelj. Ne vidim nikakve, iste nacionalnosti, iste vjere, itd. i tako da ne vidim tu praktički nikakve razlike, s tim da kolega koji je sada voditelj kirurškog odjela dobro obavlja taj posao i na moje zadovoljstvo i na zadovoljstvo stručnog vijeća koje normalno radi svoj posao koji mora raditi, a i na zadovoljstvo stalnog povjerenstva za kontrolu kvalitete i stručni nadzor. Do sada nismo imali nikakvih neugodnosti sa kolegom koji vodi kirurški odjel. Što se tiče informacija u medijima. Ovo što je gosp. Hoffer govorio. Mi imamo dobru suradnju sa Posavskom Hrvatskom, sa radio Psunjom, sa portalima kao što je novagradiska.hr. i mislim da pučanstvo bivše općine Nova Gradiška i cijele županija ima dobru informaciju što se događa u bolnici Nova Gradiška, kao javnoj ustanovi. Po pitanju odlaska četvorice specijalista iz bolnice, moram reći da se radi o kolegama koji imaju godina. Jedan kolega je imao 70 godina, radni odnos je trebao prestati sa 65 godina. U Općoj bolnici Slavonski Brod koliko znam s rođendanom, 65 godina, prestaje radni odnos iz objektivnih i subjektivnih razloga, kolega je radio do 70-tog rođendana. Kolega koji je imao 69 godina, kojeg osobno jako dobro poznajem, jer je s našeg odjela, već je imao ozbiljne smetnje vida, sluha i koncentracije. Tako da je to bilo neminovno iz bioloških razloga kolegu na neki način zamoliti i kanalizirati prema mirovini što je on prihvatio i shvatio. Kasnije iz nekih drugih razloga je tražio honorare po drugim bolnicama, ali ja u to ne mogu ulaziti. Operacije kukova mi nismo ugovorili sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Znači, ugovor koji imamo, godišnji ugovor, koji potpisujemo nije ugovorena operacija kukova. Ovo što radimo i što smo radili, to je na naš trošak i to je ono 2.150.000,00 kuna koje smo sa 31.12. 2010. uredno isknjižili i tu je sada odgovor gospodinu Zuziji. Taj novac je isknjižen i povrh toga je ostao pozitivno poslovanje, onako kako je navedeno u izvješću. Da li ćemo mi raditi 30 kukova godišnje ili 300 kukova, to zavisi od nas koliko smo mi spremni ići u negativno poslovanje, negativan rizik. Za one koji nisu medicinari, moram reći orijentacijski zavisi koja je vrsta umjetnog kuka. Jedan umjetan kuk dođe 10-tak tisuća kuna. Naša bolnica je i osnovana i to stoji, zbog akutnih bolesti, znači kada nekom se upali slijepo crijevo, kada netko strada u prometnoj nezgodi, ima infarkt, a ne zbog kroničnih bolesti. Mi smo dužni pomoći čovjeku koji je doživio prometnu nezgodu, a netko kome se kuk istrošio i ima 90 godina, njega možemo uputiti u drugu ustanovu koja je specijalizirana za to, kao što je ortopedska bolnica Lovran, ili neku ustanovu gdje je HZZO donio takav ugovor da se takve operacije tu mogu i trebaju raditi. Spomenuti ću da se takve operacije ne rade u Pakracu. Bolnica koja je istog ranga kao i mi. Znači, 4 a kategorija, odnosno gradska bolnica, koja je dobra bolnica, ali ne radi kukove. Mislim da tu nije ništa loše, kao što mi ne radimo operacije srca ili operacije mozga, koje rade brodska bolnica. Ne smatram da smo nešto manje vrijedni ili da nešto loše radimo, zato što ne radimo

67

operacije mozga. Isto tako ne smatram, ako imamo limitiran broj kukova, ali samo za to da bi imali novca za inzulin, antibiotik, operacije slijepog crijeva, traume i druge vrste, ne smatram da nešto loše radimo, ako ne radimo operacije kukova. Sve ima svoju logiku rukovođenja, a utemeljenu na ugovoru sa HZZO-om. Ako bismo mi dobili ugovor sa HZZO-om na određen broj operacije kukova, mi bismo te operacije izvodili. Ovdje moram napomenuti da mi imamo ugovoreno samo ortopedsku ambulantu i to ortopedska ambulanta radi kao i sve druge ambulante što rade u bolnici uz stalni nadzor, stalnu kontrolu HZZO-a. Prije nego što odgovorim na pitanja gospodina Zuzije, moram se zahvaliti da je višestruko intervencija gospodina Zuzije za parking urodila plodom. Parking se ne naplaćuje, parking je slobodan i mislim da dobro funkcionira i tu mu velika hvala. Upravo sam na neki način i bio senzibiliran prema gospodinu Zuziji, jer znam koliki je napor ulagao što se tiče parkinga i da je na svakoj sjednici Županijske skupštine bio motiv i kada je gospodin Zuzija imao taj incident, sada govorim otvoreno s imenima. Mislim da se sjećam, da sam ga došao osobno obići, pružiti ruku i pitati što treba, itd. Nije mi ni tada, ni poslije rečeno da nešto nije u redu. Razgovarao sam sa šefom kirurgije i on je rekao da gospodin Zuzija želi nastavak liječenja u Zagrebu, što mu je i omogućeno i koliko znam sve je to snosio HZZO. Niti jedna kuna nije naplaćena od gospodina Zuzije. Sada je prvi puta na ovoj Skupštini da ja čujem da tu nešto nije u redu. Dosta je vremena bilo od toga preloma kuka, da sam dobio bilo kakvu pritužbu, ja bih to riješio sa gospodinom Zuzijom kao uostalom sa drugim pacijentima koja imaju svoja osobna mišljenja, neku zamjerku na liječenje. Ovo je drugi slučaj koji navodi gosp. Ziuzija. Ja moram priznati da sam na kirurškom odjelu svaki dan, jesam ravnatelj, ali sam svaki dan u viziti. Nije mi poznato takvo događanje, pa bi molio da se provjeri da li se to uopće dogodilo, jer mi nije poznato. Što se tiče angažiranja zaštitara. Mi zaštitare imamo 11 godina stalno angažiranih u bolnici, imamo ugovor sa zaštitarskom kućom i njihov je posao od uobičajenog dizanja rampe, davanja osnovnih informacija, itd., je sprječavanje otuđivanja, uništavanja, uništavanja imovine, pokretnine pokretne kao i održavanje reda unutar bolnice. Ovdje moram napomenuti da smo imali nekoliko slučajeva otuđivanja iz kuhinje iz bolničkog kruga, gdje su zaštitari uspješno vršili svoju dužnost. Isto tako smo imali fizički oštećivanja aparata za prodaju kave, toplih napitaka, pa imali smo pokušaj oštećivanja bankomata, koji je bio u bolnici i s pokušajem otuđivanja novca i zaštitari su to uredno ocijenili. Međutim, imamo slučajeve kada pacijenti u stanjima neuračunjivosti ili iz nama nepoznatih razloga nasrću na druge pacijente, tada nam isto zaštitari priskaču u pomoć i to im je obveza ili kada napadaju naše osoblje. To se često puta događa na hitnoj medicinskoj pomoći koja je u krugu naše bolnice. U kirurškoj ambulanti i u psihijatrijskoj ambulantni i to zaštiti rade visoko profesionalno. Imali smo slučaj kada bolesnici koji su ležeći, napadaju na druge bolesnike, odnosno na naše osoblje u bolnici i to smo sa zaštitarima riješili. Nažalost, imali smo i slučaj kada liječnik nasrće na liječnika i to smo riješili uspješno s zaštitarima. Moram vam reći da je sveprisutna pojava vrijeđanja i nasilja na ulicama, stadionima, školama, na žalost, prenijela se i u bolnicu. Angažiranje zaštitara imalo je jednu jedinu isključivu svrhu, a to je prevencija i suzbijanje nasilja, odnosno vrijeđanja koje je tome prethodilo. Nije istina da je posao u bolnici stao. I taj dan i danas prije i poslije svi bolesnici koji su došli u bolnicu zatražili pomoć i pomoć im je pružena. Da li su to bili ambulanti bolesnici, da li su bili bolesnici za operacijski program ili bolesnici koji leže. Upravo to i je bio razlog angažiranja zaštitara, da održimo normalan rad u bolnici. Mi smo u tome uspjeli. Ovdje moram napomenuti da je blagovremeno bila upoznata uprava županije na čelu s predsjednikom Županijske skupštine, sa Županom, oboje dožupana. Isti dan je bilo s tim upoznato i Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava BP sa detaljnim opisom i u razgovoru s njima dobili smo potvrdu da ispravno radimo. Nakon toga je UV bolnice održalo sjednicu, jedna od točaka je bilo stanje u bolnici, gdje je upravno vijeće jednoglasno dalo podršku provedenim mjerama u suzbijanju vrijeđanja i nasilja. I u buduće naravno ako bude bilo kakve pojave nasilja od bilo koga, prema bilo kome u bolnici reagirat ćemo na istovjetan način. Još nešto oko umrlih. Vidim da se ovdje nepoznaju pojmovi, a to je sljedeće. Svaki bolesnik koji umre u bolnici, ako je umro prirodnom smrću, treba

68

bit obdukciran samo na izričit zahtjev rodbine, a uz suglasnost Uprave bolnice, takva obdukcija može izostati. To ne važi za one smrti koje su nastale nasilnim putem. Tu je rečena i prometna nezgoda. Za obdukciju nalog daje Ministarstvo unutarnjih poslova, koje to može izdati onaj dan kada je prijavljena smrt ili naknadno kada to procjeni Ministarstvo unutarnjih poslova. Dali će to bit peti dan od smrti, mjesec dana, tri mjeseca, da li će se raditi ekshumacija s obdukcijom, mi na to ne možemo utjecati. Bolnica ima dobro opremljenu mrtvačnicu sa tri rashladna mjesta, obdukcijskom dvoranom i nama u principu dolazi sudski medicinar na nalog Ministarstva unutarnjih poslova radit obdukcije za nasilne smrti. Nije mi poznato, niti za hladnjaču u Starom Petrovom Selu, nikada bolnica tamo nije pokojnika upućivala, jer za to nema potrebe. Ako ima nekih upita možete se obratiti bolnici, izravno Upravi, do sada nikada nikakvih upita nije bilo. To bi bio moj odgovor na sva pitanja. Hvala!

Milan Bitunjac, dr.med., ravnatelj Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod: Netko je postavio pitanje. Zašto smo iskazali bilancu? Mogu jedino reći da bilancu potrebno prikazati u godišnjem financijskom izvješću. Dozvoljavam da sam pogrešno čuo. Što se tiče sredstava od 6.300.000,00 kuna koje nas vodilo tom Županijske skupštine je prebačeno bolnici u Slavonskom Brodu, bi bilo negativno poslovanje. Ne bi bilo negativno poslovanje da nisu prebačeni, mi bi naravno samo izmijenili projekte i dalje bi mi imali pozitivno financijsko poslovanje. Što se tiče suradnje s Novom Gradiškom, da se uvoze liječnici iz Slavonskog Broda. Ovo ne znam tko je rekao. Iz Slavonskog Broda se ne uvoze liječnici u Novu Gradišku. Postoji suradnja između dvije bolnice na području naše županije i hvala Bogu osobno držim da je to tako i da tako treba bit. Što se tiče pitanja dr. Grčević, da je opasno postavljati pitanje danas ravnatelju u vrijeme rekonstrukcije kotlovnice. Nikada nisam rekao da je opasno postavljati pitanja ravnatelju. Ne znam zašto je takav ton i stav, ali dr. on je vaš i ja to uvažavam. Htio bih vam samo reći da se projekt rekonstrukcije kotlovnice u Slavonskom Brodu ne odvija 2,5 godine. Izvođač radova na javnom natječaju izabran je tvrtka ĐĐ Holding, brodska tvrtka. Na javnom natječaju ĐĐ je bio najjeftiniji, najpovoljniji i najuglednija tvrtka koja se pojavila na natječaju uz zagrebačke tvrtke. Tu je član uprave Holdinga ĐĐ u vijećnici može se i ona pridružiti pojašnjenju. Početak radova na rekonstrukciji kotlovnice u Slavonskom Brodu je 9 mjesec 2009. odmah se iza toga ušlo u sezonu grijanja 2009/2010. Vidite ovako, bolnica mora funkcionirati 24 sata dnevno kroz 365 dana. Doktorice, vi sigurno znate da bolnica mora imati trajno osiguranu proizvodnju pare kroz 365 dana u godini, a u sezonama grijanja, grijanje mora biti osigurano. Dakle, određeni radovi, istina s početkom 2009. kako sam rekao u 9 mjesecu sigurno se nisu mogli izvesti zbog toga što je nastupila sezona grijanja i zamjene kotlova starih za nove, naprosto se nije smjelo dopustiti da se napravi da nedaj bože ne bih bolnica ostala tog trenutka bez grijanja. Bolnica je sada ovog trenutka u probnom pogonu. Radovi su pri završetku. Ukupna investicija iznosi 13.400.000,00 kuna. Dakle, kao što sam rekao izvođač je Đuro Đaković i bio je najjeftiniji na javnoj nabavi. Sa ovim dodatnim radovima koje moramo završiti, neće se prijeći investicija koja je ugovorena na startu. Evo, ne znam da li sam dovoljno pojasnio.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Hvala vam. Možemo prijeći na glasovanje i toza svaku podtočku posebno.

Dajem na glasovanje izvješća o radu i financijskom poslovanju u 2010. zdravstvenih ustanova:

a) Opća bolnica „Dr. Josip Benečević“ Slavonski Brod

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

69

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o financijskom poslovanju i Izvješća o radu u 2010. Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod

Usvaja se Izvješće o financijskom poslovanju i Izvješće o radu u 2010. Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, te ocjenjuje da razina kvalitete rada i pozitivno financijsko poslovanje Bolnice zaslužuje pohvale osnivača, tim više što se ono odvijalo u okvirima provođenja Programa financijske stabilizacije bolničkog zdravstvenog sustava i antirecesijskih mjera.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/74Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

b) Opća bolnica Nova Gradiška

Tko je za? 30 glasova Protiv? Nitko. Suzdržan? 2 glasa

Utvrđujem da je Županijska skupština većinom glasova donijela

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o financijskom poslovanju i Izvješća o radu u 2010. Opće bolnice Nova Gradiška

Usvaja se Izvješće o financijskom poslovanju i Izvješće o radu u 2010. Opće bolnice Nova Gradiška, te ocjenjuje da razina kvalitete rada i pozitivno financijsko poslovanje Bolnice zaslužuje pohvale osnivača, tim više što se ono odvijalo u okvirima provođenja Programa financijske stabilizacije bolničkog zdravstvenog sustava i antirecesijskih mjera.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/75Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

c) Dom zdravlja Slavonski Brod

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

70

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o financijskom poslovanju i Izvješća o radu u 2010. Doma zdravlja Slavonski Brod

Usvaja se Izvješće o financijskom poslovanju i Izvješće o radu u 2010. Doma zdravlja Slavonski Brod, te ocjenjuje da razina kvalitete rada i pozitivno financijsko poslovanje Doma zaslužuje pohvalu osnivača.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/76Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

d) Dom zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o financijskom poslovanju i Izvješća o radu u 2010. Doma zdravlja Dr. Andrije Štampara Nova Gradiška

Usvaja se Izvješće o financijskom poslovanju i Izvješće o radu u 2010. Doma zdravlja Dr. Andrije Štampara Nova Gradiška, te ocjenjuje da razina kvalitete rada i pozitivno financijsko poslovanje Doma zaslužuje pohvalu osnivača.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/77Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

e) Ljekarna Slavonski Brod

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o financijskom poslovanju i Izvješća o radu u 2010. zdravstvene ustanove Ljekarna Slavonski Brod

71

Usvaja se Izvješće o financijskom poslovanju i Izvješće o radu u 2010. zdravstvene ustanove Ljekarne Slavonski Brod, te ocjenjuje da razina kvalitete rada i pozitivno financijsko poslovanje Ljekarne zaslužuje pohvalu osnivača.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/78Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

f) Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o financijskom poslovanju i Izvješća o radu u 2010. Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije

Usvaja se Izvješće o financijskom poslovanju i Izvješće o radu u 2010. Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, te ocjenjuje da razina kvalitete rada i pozitivno financijsko poslovanje Zavoda zaslužuje pohvalu osnivača.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/79Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 9. Izvješće o radu i financijskom poslovanju hrvatskog Crvenog križa, Društva Crvenog križa Brodsko-posavske županije za 2010. godinu

Klara Šćuka, prof., pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb (izvjestiteljica): UO za zdravstvo i socijalnu skrb razmotrio je Izvješće o radu i financijskom poslovanju Hrvatskog Crvenog križa, Društva Crvenog križa Brodsko-posavske županije za 2010. i zapravo utvrdio sljedeće: Društvo Crvenog križa djeluje temeljem Zakona o Hrvatskom Crvenom križu i provodi sve zakonske odredbe, jednako kao i odluke glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa. Kada

72

govorimo o samom djelovanju Crvenog križa BPŽ, onda možemo reći da djeluje kroz nekoliko služi, a to su: Služba traženja, zdravstveni programi, socijalni programi, programi rada s mladeži, odgovori na katastrofe i ono što je važno da su članovi Društva Crvenog križa aktivni tijekom cijele godine i da bez njihovog angažmana u svezi dobrovoljnog darivanja krvi sigurno ne bismo imali danas dovoljno krvi, između ostalog i u našim zdravstvenim ustanovama. Jednako tako djeluju na provođenje programa prve pomoći, a prošlogodišnje aktivnosti vezane uz elementarne nepogode koje su bile na području naše županije i u kojima su sudjelovali članovi Crvenog križa su neosporne i bitan je njihov veliki doprinos upravo i u tim aktivnostima. Zbog toga predlažem da raspravite ovo Izvješće i da ga danas usvojite. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Sa nama je i gospođa Milena Plivelić Grgić, ukoliko bude trebalo, pa ako hoćete gospođo Milena kratko se obratiti ili imate potrebu.

Otvaram raspravu po klubovima.

Ivan Sudić (Klub vijećnika HSS-a): Ovo Izvješće sam stvarno proučio. Mogu ga i pohvaliti, jer što se tiče Izvješća odlično je, ali s druge strane nisam baš zadovoljan sa odazivom za dobrovoljno darivanje krvi. Tu bi se trebalo još poraditi, jer sam jedan od dragovoljnih darivatelja i zagovaram to da bi stvarno trebalo poraditi na tome, jer gledajući jučer smo imali na željeznici kod nas akciju, gdje se 96 odazvalo na akciju, a 64 ih je dalo krv. Gledajući po drugim organizacijama, gdje se malo darivatelja pojavilo, zbog toga što nije dobro organizirano i ja bih zamolio sa ove govornice i kao dragovoljni darivatelj, da se posvetimo više i da privučemo mlade, jer mi stariji više ne možemo davati toliko krvi koliko vi mladi. Jučer slušajući mlade, kaže: „ja ne znam, ja ne mogu dati krv“. Ja ga pitam, dali si kao koji puta? On meni odgovori: „pa nisam“. Probaj dati, pa ćeš vidjeti. Tako sam i ja krenuo sa jednim davanjem, pa dosegao sada 38 davanja. Prema tome, ja bih zamolio, jer ovdje imamo dva velika koridora, željeznički i cestovni, a dešavaju nam se nesreće. Krv nam je potrebna i apeliram na dragovoljne darivatelje krvi da se uključe, jer vidimo da nemamo dovoljan broj darivatelja krvi na 100 stanovnika, a Crvenom križu bi se zahvalio na organizacijama i na radu, jer oni stvarno daju truda, pogotovo u mojoj općini Garčin, gdje je Crveni križ proveo pomoć kod starijih osoba i to funkcionira i treba dalje nastaviti da se što više se zaposli nezaposlenih. Hvala!

Vladimir Zuzija, ing. (Klub vijećnika SDP-a): Ja bih nastavio kao gospodin Sudić hvalospjevima i bio sam sa gospođom iz Crvenog križa. O Crvenom križu mislim da je dovoljno reći u jednoj riječi, da promiče načelo pokreta i humanitarnih vrijednosti na temelju ljudske solidarnosti i humanosti u znak, pretežno uz mali broj profesionalaca sa velikim brojem volontera. Kada znamo koliko ti ljudi volonteri koji rade na tim poslovima, na tim aktivnostima odvajaju od svog slobodnog vremena da bi pomogli nezbrinutima, starijima i stradalima u elementarnim nepogodama, onda zbilja trebamo se diviti tim ljudima i njihovom entuzijazmu na radu i trudu koji ulažu. Pored toga vidimo u Izvješću da rade u prilično neadekvatnim uvjetima što je činjenica znam i u Novoj Gradiški, a i Brodu, da rade u vlažnim prostorijama, da rade u neprikladnim uvjetima. Mislim da bi se trebalo na neki način više posvetiti pažnje tim ljudima i njihovim uvjetima rada, da im poboljšamo i olakšamo taj rad, ako znamo da stvarno rade na humanitarnim stvarima i pomažu svi onima koje sam naveo. Mislim da nema potrebe više da oko toga pričam. Podržavamo ovo izvješće kao takvo. Vidim da su radili pozitivno, da uredno posluju, da su dobili neka sredstva koja trebaju dati na zbrinjavanje starijih osoba, da su 12 profesionalki organizirali za pomoć starijim osobama, što je isto za svaku pohvalu. Prema tome, evo da ne duljim duže već smo umorni. Ja se još jednom zahvaljujem svim djelatnicima koji rade u Crvenom križu. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Otvaram pojedinačnu raspravu.

73

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Nema prijavljenih za pojedinačnu raspravu. Zaključujem istu i dajem na glasovanje Izvješće o radu i financijskom poslovanju Hrvatskog Crvenog križa, Društvo Crvenog križa Brodsko-posavske županije za 2010. godinu.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o radu i financijskom Hrvatskog crvenog križa Društva crveni križ Brodsko-posavske županije

Usvaja se Izvješće o radu i financijskom poslovanju Hrvatskog crvenog križa Društva crveni križ Brodsko-posavske županije u 2010.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/80Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 10. Izvješće o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod za 2010. godinu

Klara Šćuka, prof. pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb (izvjestiteljica): UO za zdravstvo i socijalnu skrb razmotrio je Izvješće o radu i financijskom poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod, iz čega je vidljivo da Dom za starije i nemoćne osobe djeluje na dvije lokacije. Na lokaciju Kraljice Jelene, ovdje u Slavonskom Brodu i na lokaciji u Novoj Kapeli, gdje se nalazi Podružnica Sv. Vinko. Inače, Dom radi kroz šest organizacijskih cjelina, tako da daje punu pomoć i potporu svojim štićenicima, kojih u Domu ima 238. Kada govorimo o tih 238 štićenika, onda odmah možemo govoriti o financijskom stanju ustanove, odnosno Izvješću, jer 158 korisnika sami plaćaju troškove smještaja, 49 djelomično, a 31 štićenik je u Domu na teret Državnog proračuna. Inače, Dom za starije i nemoćne osobe je neprofitna organizacija, tako da možemo reći da je poslovao pozitivno i ostvario je višak prihoda u odnosu na rashode, što nažalost mora bit vraćeno u Državni proračun, a što se tiče samih događanja na kapitalnim ulaganjima i investicijama u Domu za starije i nemoćne osobe, onda možemo reći i vidjeti da je rađen spojni most na lokaciji Kraljice Jelene, da je investirano u dnevni boravak, zatim saniranje kupaonica, proveden je HASAP u kuhinji Doma za starije i nemoćne osobe, ali isto tako ono što je x puta postavljeno ovdje pitanje na ovoj Skupštini Podružnica Sv. Vinko je dobila pitku vodu. Znači, riješeno je pitanje vodoopskrbe u Podružnici Sv. Vinko. Za sada ne bih više, tu je ravnatelj, pa ukoliko treba može nam se obratiti. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Otvaram raspravu po klubovima.

74

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (Klub vijećnika SDP-a): Pred nama je Izvješće o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe. Klub SDP-a će ga jednoglasno prihvatiti i budući da znam malo i način rada Doma za starije i nemoćne osobe mislim da nema nikakvih primjedbi, osim imam jedno pitanje za ravnatelja, a to je dislocirana jedinica Doma Sv. Vinko Nova Kapela. Budući da ovdje piše da radi bez dozvole već cirka 20-tak godina, a hvala Bogu znam kada je taj Dom i počeo raditi, jer smo ga Čupić i ja prije 25 godina počeli, dok smo radili u Kapeli. Postavljam pitanje. Kada će bit uporabna dozvola za Dom za starije i nemoćne osobe? Budući da imaju sada i pitku vodu i sve ostalo, evo ja bih molio ravnatelja da ubrza kako bi se i taj segment zadovoljio. Ne daj Bože da se nekom nešto dogodi, svi ćemo mi doći tamo. Jednoglasno je prihvaćeno. Hvala!

Miroslav Čupić, dipl.ing. (Klub vijećnika HDZ-a): Cijeneći i poštujući vrijeme, Klub HDZ-a će prihvatiti Izvješće o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod i pohvaljujemo ravnatelja iz razloga što je prihvatio ulogu djelomično hospicija, u nedostatku hospicija u cijeloj Hrvatskoj, što je jako veliki problem na razini RH, a isto tako mi je drago da se konačno netko uhvatio u koštac sa problemima ishođenja uporabne dozvole, što je stvarno veliki problem, a nije to samo ovaj dio pitke vode ima tu još dosta problema, ali sredstva smo osigurali u Proračunu za ovu godinu i ja vjerujem da će to bit riješeno. Hvala!

Vinko Kuzmić (Klub vijećnika HSLS-a i HSU-a): Klub vijećnika HSLS-a i HSU-a prihvaća ovo Izvješće, a zaista pohvala ravnatelju Doma za starije i nemoćne osobe, kao i Vijeću Doma. Dakle, u zadnje dvije godine stvarno je uloženo dosta u Dom, poboljšane su kvalitete usluga i življenja. Dakle, sve pohvale. Jedino što nas zabrinjava, a to je 305 zahtjeva je ponovno napravljeno za smještaj, prema tome ravnatelj će vjerujem, pa i Skupština u budućnosti razmišljati. Vjerujem da tamo nema više mjesta se gdje i proširiti, a možda negdje druga lokacija, da se iznađe, jer puno ima u redu koji čekaju. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Otvaram pojedinačnu raspravu.Nema prijavljenih za pojedinačnu raspravu. Zaključujem istu i dajem na glasovanje

Izvješće o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod za 2010.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod

Usvaja se Izvješće o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod u 2010., te ocjenjuje da razina kvalitete rada i pozitivno financijsko poslovanje Doma zaslužuje pohvalu osnivača.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/81Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

75

TOČKA 11. Izvješće o održavanju i građenju županijskih i lokalnih cesta na području Brodsko-posavske županije u 2010. godini

Antun Dukić, dipl.ing., ravnatelj Županijske uprave za ceste (izvjestitelj): Mi smo vam dostavili ovo Izvješće iz kojeg je vidljivo da su planirani prihodi i ostvareni. Ostao nam je višak prihoda, zbog poznatih razloga oko javnog nadmetanja, gdje je i ova Skuptšina pomogla, da barem dodatak ugovoru sastavimo. Inače mi smo prikazali baš sve radove. Redovitog održavanja, građenja, koje imate u tablicama. Ako je potrebno ja ću pojasniti. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Otvaram raspravu po klubovima.

Krunoslav Hoffer, ing.arh. (Klub vijećnika SDP-a): Klub vijećnika SDP-a će prihvatiti Izvješće o održavanju i građenju županijskih i lokalnih cesta, uz jednu samo napomenu, odnosno pitanje ravnatelju gosp. Dukiću. Kružni tok Svačićeva i Benkovićeva u Novoj Gradiški, da li je potpisan ugovor o projektiranju ili ne? Samo ga to pitam, a Klub vijećnika SDP-a će prihvatiti Izvješće. Hvala!

Katica Mišković, dipl.ing. (Klub vijećnika HDZ-a): Onaj tko se bavi ovom problematikom, znači održavanja i građenja županijskih i lokalnih cesta zna da se tu problemi i potrebe jako velike. Problemi i potrebe su veliki, a sredstva su ograničena i teško je sve zadovoljiti da svi budu zadovoljni. Mi to koji se ovom problematikom bavimo na nivou države jako dobro znamo. Svatko ima svoje prioritete i svakoga bole najviše njegovi problemi. Znači, ono što je kod njega. Mi smo malo izanalilzirali jučer na Odboru ovu problematiku i vidjeli smo da je dobrim djelom ravnomjerno raspoređeno cijelo područje županije i da je ono malo sredstava koliko ima za sanaciju i adaptaciju cesta, raspoređeno onako kako treba. Bilo bi dobro da je više sredstava, ali tako je kako je. Ja jedino mogu pohvaliti ravnatelja. Izvješće je stvarno napravljeno temeljito i mislim da se iz njega može iščitati sve što nas zanima. Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Otvaram pojedinačnu raspravu.

Ivan Sudić (HSS): Ja neću dugo. Ovo Izvješće sigurno prihvaćamo i Izvješće je dobro napravljeno. Jedino imam jedno pitanje za ravnatelja, a to je cesta Bukovlje-Vrpolje, tamo na dijelu Vranovaca, Trnjana, Selne i Garčina, gdje je presvlačen asfalt, a nikako nisu ona ugibališta autobusna asfaltirana i ne znam da li je to u planu, da li je to u nadležnosti županijske ceste i još jedno pitanje. Svi znamo da u Selni ima autobusno stajalište, gdje je zacijeljeno, ali se zamuljilo i tu dolazi kada su velike kiše do poplave. Ne znam čije je to da očisti? Hvala!

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Nema više prijava za pojedinačnu raspravu. Zaključujem istu i dajem riječ gosp. Dukiću da odgovori na postavljena pitanja.

Antun Dukić, dipl.ing., ravnatelj Županijske uprave za ceste (odgovori): Što se tiče ugovora za kružni tok, to nefinancira samo ŽUC, nego i Hrvatske ceste. Kako mi nismo imali to u planu, to ćemo na Upravno vijeće dati prijedlog da se ide u javno nadmetanje za izbor onog koji će to radit.

Što se tiče odgovora gospodinu Sudiću. Ugibališta po novom Zakonu su naša obveza. Znači, ubuduće gdje god se bude presvlačilo, a nažalost da. Inače su bila u nadležnosti općina. Ovi propusti, odnosno cjevasti koji su uz našu cestu nisu naša obveza, nego jedinica lokalne samouprave. Hvala!

76

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje Izvješće o održavanju i građenju županijskih i lokalnih cesta na području Brodsko-posavske županije u 2010.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o održavanju i građenju županijskih i lokalnih cesta na području Brodsko-posavske županije u 2010. godini

Usvaja se Izvješće o održavanju i građenju županijskih i lokalnih cesta na području Brodsko-posavske županije u 2010. godini.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/68Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 12. Izvješće o utvrđenim štetama od elementarnih nepogoda na području Brodsko-posavske županije u 2010.

Željko Burazović, dipl.ing., pročelnik UO za poljoprivredu (izvjestitelj): Samo vrlo, vrlo kratko slovo ovog Izvješća kojeg je sačinilo Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta. U najkraćem, to je jedna kronologija svih onih negativnih zbivanja koja su se na području naše županije događala od 1. lipnja do 6. kolovoza, a čiji je negativan efekt Županijsko stručno povjerenstvo procijenilo kao štete od 129.000.000,00 kuna. Hvala svima onima koji su sudjelovali u tom da te štete ne budu veće. Posebno hvala Hrvatskoj Vladi, koja je svojom Odlukom od 9. prosinca odlučila, izdvojila 330.000.000,00 kuna za sanaciju ovih šteta i iz toga je kolača je naša županija dobila 29.000.000,00 kuna. Ja molim da nakon rasprave ovo Izvješće prihvatimo. Hvala!

Nives Romanjek, prof., predsjedateljica: Otvaram raspravu po klubovima.

Vladimir Zuzija, ing. (Klub vijećnika SDP-a): Kratko ću, jer smo već pri kraju. Vidimo da su štete od elementarnih nepogoda prilično velike bile u prošloj godini 122.000.000,00 kuna, pa vjerujem uz ovu krizu i recesiju pogodila je pojedine ljude, pretežno poljoprivrednike, a vidimo da je namirena samo sa 25%. Kažem, samo 25%, a kada gledamo u prethodni period to je jako puno, jer smo prije štete obično namirivali samo sa 5%. Ovdje je 25%, ako uzmemo u obzir i ovo oslobađanje od plaćanja zakupnine državnog zemljišta, to kada pribrojimo to je 25%. Međutim,ostaje još 91.000.000,00 kuna za isplatu, što može stvarati velike probleme onima koji

77

su oštećeni, ali potom-potom u toj smo situaciji, ne možemo iz te kože koliko ima, toliko smo dobili. Međutim, malo bi se samo kratko osvrnuo na ovu tabelu ukupnih šteta koje su razvrstane po općinama i gradovima. Tabela na stranici 3. je lijepo sročena po abecedi, složena tako da nam bude pregledna i vidimo kolike su ukupne štete po pojedinim općinama i grad Brod i Gradiška. E sada, imamo na 7. stranici štete isplaćene. Što bi trebalo biti koliko ja znam, ako je 25%. Nemam pojma na koji su način te procjenjivane štete, jer vidimo ovdje, probao sam sebi računati i što nije složeno po redu, pa i abecedi, pa se malo teže, ne znam zašto nije i to složeno. Vidim da je Grivičić potpisan, pa zato njega gledam. Trebao je složiti da nam je lakše uspoređivati. Vidim da je ovdje, neke sam pogledao. Brodski Stupnik od 1.983.000,00 ima isplaćeno samo 209.900,00 kuna, jel to možda greška. Isplaćeno je samo sa 11%. Zatim, još manja isplata je općini Rešetari sa 9,5%. Vidim još neke da sada ne nabrajam. Bukovlje 16%, onda Donji Andrijevci 23%, Brod i Gradiška sa 24%. Zanima me, koji su bili kriteriji kod isplate šteta? Napravljeno je u redu, ali mi je bitno na koji se način se vršila isplata? U principu ovo prihvaćamo.

Stjepan Samardžija (Klub vijećnika HDZ-a): Klub vijećnika HDZ-a će podržati ovo Izvješće o utvrđenim štetama od elementarnih nepogoda. Ovako kako je pisano, novci su raspodijeljeni po općinama. Onako kako je u Slavonskom Brodu pisano, a znamo tko je sve što prijavljivao. E, sada koliko su novaca dobili od toga, to je zna. Vjerojatno ona Povjerenstva koja su to radila oni to jako dobro znaju. Neponovilo se više ono što se desilo prošle godine u našoj županiji, pa da ne moramo raspravljati ni o tim temama što se tiče raspodjele tog novca. Hvala!

Darko Grivičić (Klub vijećnika HSS-a): Doista ne znam što je sa Rešetarima, mislim da se tu radi o građevinskim štetama, jer štete na poljoprivredi su 71.000.000,00 kuna, a na građevinskim objektima su 48.000.000,00, sve ukupno je 122.000.000,00 kuna. Problem je doista samo u općini Stupnik i to smo upozorili i mislim da će to biti ispravljeno. Došlo je do greški u izračunu, odnosno u procjenama Komisije u Saboru, odnosno statistika je vodila krivo i općina Stupnik je doista oštećena i tamo su ljudi na području Stupnik dobili 11%. Imamo obećanje i ministra poljoprivrede i ljudi iz Vlade da će to bit ispravljeno. Što se tiče samog izvješća u biti se nema puno toga. Prošla godina je bila kritična. Izašao sam za govornicu samo da se zahvalim Županu i vama vijećnicima što se donijeli odluku, isto tako i svim načelnicima da se poljoprivrednici oslobode plaćanja zakupa za ovu godinu. To doista svima puno znači. Hvala!

Nives Romanjek, prof., predsjedateljica: Otvaram pojedinačnu raspravu.Nema prijavljenih za pojedinačnu raspravu. Zaključujem istu i dajem riječ gospodinu

Burazoviću.

Željko Burazović, dipl.ing., pročelnik UO za poljoprivredu (odgovor): Bez obzira na velikih gotovo 30.000.000,00 kuna u prosjeku 23% ja kažem nikada se više neponovilo. Bolje je sredstva koja imamo u Županijskom proračunu i ona u državnom iskoristiti za kvalitetnu preventivu koja podrazumijeva prije svega dočekati spremno novu sezonu obrane od tuče. Bolje ta sredstva prenamijeniti u čišćenje kanonske mreže i I. i II. reda, a onda jednostavno puno se puta pokazalo da je upravo kvalitetna preventiva uvijek daleko, daleko bolje rješenje od izdvajanja sredstva za sanaciju nastalih šteta. Ove se godine dogodilo da je pri izračunu ovih šteta korištena jedinstvena metodologija koja je uvažavala 3 kriterija. Prosječni, trogodišnji prosjek prinosa u županiji, prosječnu cijenu i onaj treći,a to je stupanj oštećenja gdje struka, dakle koja je ipak struka i treba ju uvažiti. Jednom rekla da je šteta 25%, a drugi puta 40%. To je upravo razlog zbog čega je to obeštećenje u općini Bukovlje 11,5% , a u nekoj drugoj općini 23%. Dakle, to je isključivi kriteriji, nikakva druga, a pogotovo političke naravi. Dakle, općina Bukovlje ili neka druga da je dobila manje zato što to nije općina iz recimo, konkretno HDZ-a. Ono što je možda najbitnije naglasiti evo prošla je u potpunosti isplata tih novaca, gotovo

78

30.000.000,00 kuna bez jedne jedine primjedbe. Dakle, svaka sredstva su došla na račune oštećenika. Jedino se dogodio previd u općini Brodsko Stupnik, jednostavno gdje je taj jedini propust i za koga je na temelju županovog dopisa, koji je uslijedio i očekuje se dodatna sredstva otprilike 1.000.000,00 kuna za općinu Brodsko Stupnik. Hvala!

Nives Romanjek, prof., predsjedateljica: Hvala. Dajem na glasovanje Izvješće o utvrđenim štetama od elementarnih nepogoda na području Brodsko-posavske županije u 2010.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Izvješća o utvrđenim štetama od elementarnih nepogodana području Brodsko-posavske županije

u 2010. godini

Usvaja se Izvješće o utvrđenim štetama od elementarnih nepogoda na području Brodsko-posavske županije u 2010. godini.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/70Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 13. Davanje suglasnosti na Statut Zavoda za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije

Klara Šćuka, prof., pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb (izvjestiteljica): Upravno vijeće Zavoda za hitnu medicinu BPŽ na svojoj 1. sjednici donijelo je Statut ustanove. U UO za zdravstvo i socijalnu skrb razmotrili smo taj Statut i zaključili kako Statut uvažava sve zakonske odredbe, a to su Zakon o ustanovama, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, a sukladan je i odluci o osnivanju Zavoda, kojeg je donijela ova Županijska skupština. Ja vas molim da raspravite ovaj Statut i da ga usvojite. Hvala!

Nives Romanjek, prof., predsjedateljica: Otvaram raspravu po klubovima.

Davorin Slišurić, dipl.iur. (Klub vijećnika HDZ-a i u ime Odbora za Statut, Poslovnik i propise): Ja bih u ime Odbora za Statut, Poslovnik i propise samo dao zaključak. Odbor za Statut, Poslovnik i propise razmotrio je i utvrdio da je Statut Zavoda za hitnu medicinu BPŽ u skladu s Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o ustanovama, te se predlaže Županijskoj skupštini da se da suglasnost na isti.

79

Klub vijećnika HDZ-a će glasovati za usvajanje, odnosno davanje suglasnosti na Statut Zavoda za hitnu medicinu. Hvala!

Ostali klubovi s mjesta prihvaćaju.

Nives Romanjek, prof., predsjedateljica: Otvaram pojedinačnu raspravu. Nema prijavljenih za pojedinačnu raspravu. Zaključujem istu i predlažem Županijskoj

skupštini da da suglasnost na Statut Zavoda za hitnu medicinu BPŽ.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

Zaključak

o davanju suglasnosti na Statut Zavoda za hitnu medicinuBrodsko-posavske županije

I.

Županijska skupština daje suglasnost na Statut Zavoda za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije.

II.

Ovaj zaključak objavit će se u «Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije».

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

Klasa: 021-01/11-01/69Urbroj: 2178/1-01-11-1

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

TOČKA 14. Davanje prethodne suglasnosti na odluke o izmjenama i dopunama statuta osnovnih škola kojima je osnivač Brodsko-posavska županija

Ružica Vidaković, oec., zamjenica župana (izvjestiteljica): Pred nama je paket izmjene statuta osnovnih škola kojima je osnivač BPŽ, koje predstavljaju usklađivanje s odredbama zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju, osnovnoj i srednjoj školi i Zakona o ustanovama. Usklađivanje se odnosi na prava i obveze ravnatelja i to sklapanje ugovora o radu ravnatelja za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, razrješenja ravnatelja, posebna pomoć djeci koja ne znaju hrvatski jezik i izricanje pedagoških mjera. Rok u kojem statuti moraju biti usklađeni je 90 dana od stupanja na snagu zakona. Predlažemo da se prethodna suglasnost prihvati na izmjene i dopune statuta osnovnih škola. Hvala!

Nives Romanjek, prof., predsjedateljica: Otvaram raspravu po klubovima.

80

Davorin Slišurić, dipl.iur. (Klub vijećnika HDZ-a i u ime Odbora za Statut, Poslovnik i propise): S obzirom da smo i u ovim statutima, kao i statutima srednjih škola uočili nepravilnosti na Odboru, pa ću morati malo elaborirati, ali nadam se da ću bit kraći od dr. Bitunjca. Odbor za Statut, Poslovnik i propise razmotrio je i podržao sve prijedloge odluka o izmjenama sve prijedloge odluka o izmjenama i dopunama osnovnih škola kojima je osnivač Brodsko-posavska županije, kojima se provodi usklađivanje osnovnih škola sa Zakonom o izmjenama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s tim što se naglašava da u odgovarajućoj odredbi odluka o izmjenama i dopunama statuta osnovnih škola mora postupiti sukladno članku 127. spomenutog Zakona o odgoju i obrazovanju kao i članku 44. Zakona o ustanovama. Naime, ove zakonske odredbe treba citirati u tekstu kakav je objavljen, a ne u slobodnoj interpretaciji, što je primijećeno u svim statutima.

Odbor predlaže Županijskoj skupštini da da prethodnu suglasnost, te da zaduži ravnatelje i školske odbore na postupanje kako je navedeno u stavku 1. ovog Zaključka i u ime Kluba vijećnika HDZ-a mi podržavamo ovakav Zaključak, odnosno davanje suglasnosti na statute osnovnih škola s ovim dopunama koje je dao Odbor za svojoj sjednici. Hvala!

Ostali klubovi prihvaćaju s mjesta.

Nives Romanjek, prof., predsjedateljica: Otvaram pojedinačnu raspravu.Nema prijavljenih za pojedinačnu raspravu. Zaključujem istu i predlažem Županijskoj

skupštini da da prethodnu suglasnost na odluke o izmjenama i dopunama statuta osnovnih škola kojima je osnivač BPŽ.

Tko je za? Jednoglasno. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko.

Utvrđujem da je Županijska skupština jednoglasno donijela

Zaključak

Daje se prethodna suglasnost na odluke o izmjenama i dopunama statuta osnovnih škola kojima je osnivač BPŽ:

1. OŠ „Antun Matija Reljković“ Bebrina2. OŠ Markovac, Vrbova3. OŠ Ante Starčević, Rešetari4. OŠ Ivana Gorana Kovačića, Staro Petrovo Selo5. OŠ Okučani6. OŠ „Matija Antun Relković“ Davor7. OŠ Dragalić8. OŠ „Matija Gubec“ Cernik9. OŠ „Antun Mihanović“ Nova Kapela, Batrina10. OŠ „Vladimir Nazor“ Adžamovci11. OŠ „Mato Lovrak“ Nova Gradiška12. OŠ Ljudevit Gaj, Nova Gradiška13. OŠ „Ivan Meštrović“ Vrpolje14. OŠ Ivan Filipović, Velika Kopanica15. OŠ „Josip Kozarac“ Slavonski Šamac16. OŠ Sikirevci17. OŠ „Ivan Mažuranić“ Sibinj18. OŠ „Dr. Stjepan Ilijašević“ Oriovac

81

19. OŠ „Stjepan Radić“ Oprisavci20. OŠ „Ljudevit Gaj“ Lužani21. OŠ August Šenoa, Gundinci22. OŠ „Vjekoslav Klaić“ Garčin23. OŠ „Viktor Car Emin“ Donji Andrijevci

Akt se u propisanoj formi prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio.

Zdravko Sočković, predsjedatelj: Poštovani vijećnici i vijećnice, htio bih samo reći i podsjetiti Vas da ćemo 15. travnja imati Dan županije kako smo i donijeli Odluku na ovoj Skupštini, dakle da će u 8,30 bit polaganje vijenaca, u 9,00 misa u Maloj crkvi i u 10,00 Svečana sjednica u dvorani I. B. Mažuranić. Molim Vas sve da dođete kao vijećnici i da dođemo sa svojim prijateljima, da napunimo dvoranu, da to bude ipak jedan svečani čin za našu županiju. Hvala!

Sjednica je završila u 17,00 sati

PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Zdravko Sočković

82