Akvaristi - No 4

januar 2014. www.akvaristi.org 1

AKVARISTIBroj 4 Januar 2014.

2 www.akvaristi.org januar 2014.

SadrajUspjesiBiH akvaristi na IAPLC 2013 6

Uradi samADA Maintrainance Stand 8

OpremaGrijai 10

Ukras i lijekHemija iz prirode 12

Intervju Divlji diskusi uspjevaju i u BiH 16

Vodeno biljeStaurogyne repens 24

TetreKolumbijska plavo-crvena tetra 26

Ciklidi Plava akara 28

Username: Biohazard Akvarijum broja67. na IAPLC 2013. listi 30

Park prirodeVodopad Skakavac 32

Fotogalerija 34

Intervju Wild discus success in BiH 36

Ljubitelji akvaristike, pred vama je etvrti broj asopi-sa Akvaristi. Prema statistikim podacima u prote-klih est mjeseci, prethodna tri broja su se prelistava-la od Brazila i Venecuele, preko gotovo cijele Evrope, gdje su se posebno istakli Slovaci, koji su odmah po-slije italaca iz naeg regiona, pa sve do dalekog Taj-landa i Dominikanske Republike. Ove injenice nam daju vjetar u jedra da nastavimo jo jae.

U ovom broju smo izdvojili nekoliko znaajnih uspjeha akvarista iz Bosne i Hercegovine koji su posti-gli izuzetan uspjeh na takmienju u aquascapeing-u, IAPLC 2013. godine, kao i izuzetan uspjeh naeg ko-lege, internacionalnog sudije za ocjenjivanje diskusa, Adisa Ahmetspahia.

Poetnicima smo predstavili ulogu i znaaj grija-a za pravilno funkcionisanje akvarijuma. Za biljne akvariste je predstavljena polica za pribor i hemikalije, koja oslobaa ruke pri ureenju akvarijuma. Opisa-li smo i po jednu vrstu biljaka i riba, kao i nepravedno zapostavljenu vrstu junoamerikog ciklida. Za bolju kondiciju fl ore i faune u naim akvarijumima tu su he-mikalije iz prirode.

Prirodne ljepote nae zemlje su neiscrpna tema, pa je u ovom broju red doao na vodopad Skakavac, koji je peti na listi najvisoijih na Balkanu.

Uz ovaj broj vam poklanjamo i kalendar, kao estit-ku za Novu 2014. godinu, kao i prevod jednog od tek-stova iz asopisa, kako bismo bar dio sadraja priblii-li kolegama koji nas prate irom svijeta.

AzurKuduz

Uvodnik


Park prirode

Skakavac


Trinaesto meunarodno takmie-nje u ureenju akvarijuma je i ove godine odrano u organizaciji ADA (Aqua Design Amano). U odnosu na prologodinje takmienje na ovom se pojavio neto vei broj takmiara (2164) iz 57 zemalja irom svijeta. Zadnji dan petog mjeseca 2013. godine je bio kraj-nji rok za prijavu radova. Iz Bosne i Hercegovine je ove godine poslano sedam radova, za jedan vie nego prole godine. Dugotrajni proces vijeanja i ocjenjivanja je donio izvanredne rezultate za nae ta-kmiare, pa tako ove godine ima-mo i jednog takmiara iz BiH u TOP 100 (Admir Bei 67. mjesto), to je izuzetno vrijedan rezultat, kao i ostali rezultati koji zavrijeu-ju nau panju i podrku. Ovakvi rezultati najbolje predstavljaju akvaristiku u BiH, ali i nau zemlju. Svim takmiarima iz BiH, redakci-ja asopisa Akvaristi estita na postignutim rezultatima i eli da se naredne godine u jo veem broju pojavimo na ovom takmienju, te postignemo i bolje rezultate.

BiH akvaristi na IAPLC 2013

Uspjesi

lanovi naeg foruma na jednom od najprestinijih aquascapetakmienja u svijetu

Rang lista uesnika iz BiH:67. Admir Bei416. Mirza Ahmetbegovi472. enita Kadrovi501. Benjamin erim737. Alem Loli1002. Kemal Alauz1392. Igor Barnjak


Admir Bei (Biohazard)

enita Kadrovi (Djenana)

Kemal Alauz (Moke)

Igor Barnjak (Krokiroki)


Jo jedan ADA DIY uradak iz Mo-ketove radionice je ugledao svjetlo dana. Nakon ADA solar rastera, doao je na red i DIY ADA Maintra-inance Stand, odnosno stalak za alate i medikamente, koji su sa-stavni dio svakog biljnog akvariste koji to hoe da ima onako kako je gospodin Takashi Amano odredio sa svojim standardima. Na alost, za akvaristiko trite u BiH ovo je loe plasiran brand, ali je i preskup za na standard, to ve svi dobro znamo, ali je preskup i za svjetske

ADA Maintrainance Stand

Uradi sam

scapere,... to meni ne pravi pro-blem..:)

Materijal koji sam koristio je aluminijum debljine 2 mm, neto sitnog alata poput pile za metal, brusnih i kamenih borera koje sam nabavio ba za obradu mekanih materijala, koji mi slue za bue-nje i zavrnu obradu, polir maini-ca itd.

Dimenzije su nastale sponta-no od komada koji su ostali od lampi, pa je ispalo da je polica 28x14cm, dok je vertikalni drugi


dio 10x29cm, te sam ova dva di-jela spojio Alu-nitnama. Prije toga sam ispresavijao, ispolirao, izbuio rupe na vrhu za makaze, pince-tu itd. Uglavnom prilagodio sam svojim potrebama. Problem je bio kako to okaiti na zid i privrstiti, a da ne naruim finalni izgled, jer ADA-ine skalamerije su veinom stolne, ili se kae na bone strane akvarijuma. Meni to nije odgova-ralo, pa sam odluio to privrstiti vijkom (arafom) u zid, jer sva ova oprema i hemija je dosta i teka, a vijak sa diblom se dobro pokazao. Masku za vijak je odradio kolega akvarista, Bekir na laser maini. Tako sam sa tom naljepnicom ADA brenda, zatvorio sve u jednu cje-linu. Navest u jo da je ovo jako lijepa i korisna stvar, pogotovo jer mi scaperi volimo svake sekunde neto akati u akvarijumu, pa stoga me ovaj stalak potedio otva-ranja i zatvaranje komode koja je i onako pretrpana kojekakvim stva-rima, co2 boca, filter, krupne stvari itd. Ovo je odlino rjeenje i sve je na dohvat ruke.

By: Moke


Akvarijumski grija je osnovni dio opreme i slue za regulisanje tem-perature vode u akvarijumu. Visni-na temperature vode zavisi od vie faktora kao to su vrste i veliine riba, biljaka i drugih organizama koje ete drati u akvarijumu, pa zbog toga ne bi trebali uzimati bilo kakav grija za svoj akvarijum. Op-timalna temperatura vode za trop-ske akvarijume je od 22 - 30 C

Postoji nekoliko pravila prilikom odabira grijaa. Pravo i najvani-je pravilo glasi da je odnos snage grijaa i koliine vode u akvarijumu u odnosu 1:1. Znai snaga grijaa za akvarijum od 100 litara ne smije biti manja od 100 W, a poeljno je da bude to jai. Kod veih litraa akvarijuma (500 1000 i vie lita-ra) poeljno je imati nekoliko jakih grijaa, na primjer za akvarijum od 900 litara minimalno je imati 3

GrijaiOprema

grijaa po 300W, a nee smetati ni 4x300W, ime produavamo vijek grijaima.

Grijai su obino smjeteni u staklenu epruvetu sa gumenim epom iz kojeg viri potenciometar za podeavanje temperature. Zbog ovog staklenog kuita neophodno je naglasiti da se grija ukljuuje u naponsku mreu (struju, uti-nicu) tek kada je cijela epruveta potopljena u vodu. U protivnom bi moglo doi do pregrijavanja i puca-nja stakla, ali i samog grijaa. Kod ienja akvarijuma, prije nego to grija izvadite, prvo ga iskljuite i pustite da se ohladi u vodi (10-15 minuta).

Na grijau, obino na vrhu nala-zi se regulator kojim se regulie e-ljena temperatura vode. U trenutku kada se na grijau upali lampica znai da on radi. Kada se lampica ugasi to je znak da je voda zagrija-na do odreene vrijednosti.

Druga vrsta grijaa za akvari-jum su kablovi za grijanje koji se postavljaju ispod podloge (na dnu akvarijuma) i potiu rast biljaka, pa su super rjeenje za akvariste koji vole gusto zasaene akvariju-me. Takoer, imaju ugraene ter-mostate.

Na kraju jo jedan praktian savjet. U kutiji sa akvaristikom opremom bi se uvijek trebao nai rezervni grija, koji se moe poslu-iti kao privremeno rjeenje do na-bavke novog grijaa.


Veliki broj akvaristikih akcija ne moemo zamisliti bez podeava-nja parametara vode. esto puta za takve eksperimente izdvaja-mo i znaajnu svotu novca kako bi kupili hemijske preparate koji e obezbijediti idealne uslove za mrijest. Svi smo svjedoci da po pitanju upotrebe gotovih hemij-skih preparata za pripremu vode ima puno pristalica i oponenata, da ima mnogo za i protiv, da to neki ne bi nikada stavili u akva-rijum, a drugi ne mogu zamisliti ivot bez tih preparata. Odluku o ispravnosti upotrebe ovih sredsta-va emo ostaviti vama lino, ali emo u ovom tekstu iznijeti nekoli-ko zanimljivih prijedloga.

U Evropi, a posebno u naoj ze-mlji ima dosta razliitih vrsta bjelo-

Hemija iz prirodeUkras i lijek

gorinog drvea ije lie moemo koristiti za podizanje kvalieta vode, a samim time i poboljati uslove ivota naim ribama i ostalim sta-novnicima akvarijuma. Od osue-nog lista, kojeg je najbolje sakuplja-ti u jesen kada ono dobije smeu boju i daleko od industrijskih zona, je najjednostavnije napraviti aj i ohlaen sipati u akvarijum. Neete pogrijeiti, ako u akvarijum sta-vite i koji list koji ste prokuhali ili bar prelili kljualom vodom, kako bi se lae spustio do dna akvariju-ma. Ipak, treba biti paljiv i koristiti samo provjerene vrste. Jo treba naglasitida se lie skladiti i uva u papirnim ili platnenim prozra-nim vreicama. Nije poeljno u pla-stinim zbog mogunosti stvaranja gljivica i plijesni na liu.

U naoj zemlji ima dosta razliitih vrsta bjelogorinog drvea ije lie moemo koristiti za podizanje kvalieta vode, a samim time i poboljanje uslove ivota stanovnicima akvarijuma.

5 iarki pH 7,8 - 7,3

10 iarki pH 7,3 - 6,9

15 iarki pH 6,9 - 6,6

20 iarki pH 6,6 - 6,4

25 iarki pH 6,4 - 6,2

30 iarki pH 6,2 - 6,0

Hrast (klasini i crveni) Koriste se osueni listovi koji u sebi sadre tanin, a on je sastavni dio voda iz kojih potie veina akvarijumskih riba. Poveanjem kiselosti vode hrastov list Ima antibakterijsko dejstvo i ne dozvoljava razvoj gljivica to je izuzetno vano prilikom inkubacije ikre. Koristi se i kod raspadanja peraja kod riba i razliitih vrsta konih bolesti o kojima smo opirnije pisali u naem prvom broju. Hrastov list se dozira od 8-10 listova na 100 litara vode.

Bukva

Suhi list bukve, kao i lie ostalih stabala ima ulogu podizanja forme akvarijumske flore i faune, ali slui i kao dugotrajni izvor hrane, kako za odrasle jedinke tako i za mlade ribe. Osim toga , lie se koristi kao atraktivno mjesto za skrivanje mladih riba . Ostali aktivni sastojci koji sadre prirodno bukve lie. Njegov aktivni sastojak taninske kiseline ubija bakterije. Bukvin list smanjuje pH. Doziranje 10-12 listova na 100 litara vode.

Orah (list)

Koristi se osueni list oraha kiji se bere zelen i osui se. Koriste se 2-3 lista na 100 litara vode. Utie ph vrijednost vode tj. pojaava kiselost vode, antimikrobno dejstvo to je dobro koristiti prilikom mrijesta riba, za zatitu ikre od plijesni, hrana za kozice, pueve, somie i druge ribe. Ljenjak

Kao i list hrasta i bukve i list ljenjaka sadri tanin koji djeluje na dobru kondiciju riba i kvalitet akvarijumske vode. Vrlo rado ga prihvaraju ribe i ostali stanovnici akvarijuma kao dodatni izvor hrane. List ljenjaka djeluje antibakterijski i koristi se za zatitu sluzkoe kod riba. Dozira se 8-10 listova na svakih 100 litara vode.

Kopriva

List koprive sadri minerale , elemente u tragovima i hranjive tvari , posebno vitamina A i C , eljezo i magnezij . Pored toga koristi se kao prirodno antibakterijko sredstvo. Izuzetno je zahvalna kao dodatak prehrani riba ali i u kozinjacima, kao i hrana za ostale stanovnike akvarijuma. Dozira se po potrebi i u zavisnosti od koliine stanovnika u akvarijumu.

Tretiranje vode sa iarkama Crne johe


JohaNajpopularnije vrste joha, koje

su iz porodice breza, meu akvari-stima je crna joha ( Alnus glutino-sa ) i siva joha ( Alnus Incana ). Od johe se koriste iarke koje sazri-jevaju s poetka jeseni, odnosno kada se iarke otvore i iz zele-ne boje preu u finu smeu boju. Najbolje ih je ubrati prije sezone jesenskih kia, kako bi sauvali to vie supstanci neophodnih u akvaristici. Od mnotva dobrih ele-menata u iarkama johe treba iz-dvojiti postojanje tanina koji djeluje antibakterijski i antifungicidno, po-mae pri razmnoavanju riba, mla-dim ribama slui kao izvor hrane u prvim danima ivota kada im je neophodna infuzorija, vrlo rado je prihvataju kozice kao izvor hrane. Pored toga oslobaajui razliite tvari u akvarijumsku vodu, iarke johe pospjeuju rast biljaka, djelu-jui kao prirodni spremnik prijeko potrebnih elemenata za nesmetan rast akvarijumskog bilja. Veina kolega u Njemakoj ve odavno znaju za blagodati koje nudi joha u svojim iarkama, posebno na sniavanje pH vrijednosti vode, pa su i uradili nekoliko zanimljivih is-

pitivanja. Jedno od njih je pokazalo da kada u 1000 ml (1 litar) desti-lovane vode dodamo etiri osue-ne iarke johe u prvih nekolkiko minuta se ne deava nita, ali za 15-ak minuta voda poinje da dobi-ja zlatno utu boju, a nakon prvog sata vrijednost pH je sa 7, pala na 6,8, da bi u naredna etiri sata pH vrijednost vode iznosila 6,4. Sam ovaj eksperimen nam pokazuje kako joha djeluje na kiselost vode. Na fotografijama moete vidjeti kako broj iarki utie na boju i pH vrijednost vode i u skladu s time dozirati je u vaim akvarijumima, mada se obino koristi 5-10 iarki na 100 litara vode. U vodi moe

iarke crne johe iarke sive johe

List hrasta


ostati dok se ne raspadne jer se na njoj ne stavraju plijesni i nije tetna za ribe i biljke.

Hrast (klasini i crveni)Koriste se osueni listovi koji u

sebi sadre tanin, a on je sastav-ni dio voda iz kojih potie veina akvarijumskih riba. Poveanjem kiselosti vode hrastov list ima anti-bakterijsko dejstvo i ne dozvoljava razvoj gljivica to je izuzetno vano prilikom inkubacije ikre. Koristi se i kod raspadanja peraja kod riba i razliitih vrsta konih bolesti o ko-jima smo opirnije pisali u naem prvom broju. Hrastov list se dozira od 8-10 listova na 100 litara vode.

BukvaSuhi list bukve, kao i lie osta-

lih stabala ima ulogu podizanja for-me akvarijumske flore i faune, ali slui i kao dugotrajni izvor hrane, kako za odrasle jedinke tako i za mlade ribe. Osim toga, lie se ko-risti kao atraktivno mjesto za skri-vanje mladih riba . Ostali aktivni sastojci koji sadre prirodno bukve lie. Njegov aktivni sastojak tanin-ske kiseline ubija bakterije. Bukvin list smanjuje pH. Doziranje 10-12 listova na 100 litara vode.

Orah (list)Koristi se osueni list oraha koji

se bere zelen i osui se. Koriste se

Orah

KoprivaLjenjak

List bukve


Suho lie hrasta se esto koristi u kreiranju amazonskog biotopa

Breza

2-3 lista na 100 litara vode. Utie ph vrijednost vode tj. pojaava ki-selost vode, antimikrobno dejstvo to je dobro koristiti prilikom mrije-sta riba, za zatitu ikre od plijesni, hrana za kozice, pueve, somie i druge ribe.

LjenjakKao i list hrasta i bukve i list

ljenjaka sadri tanin koji djeluje na dobru kondiciju riba i kvalitet akvarijumske vode. Vrlo rado ga prihvaraju ribe i ostali stanovnici akvarijuma kao dodatni izvor hra-ne. List ljenjaka djeluje antibakte-rijski i koristi se za zatitu sluzkoe kod riba. Dozira se 8-10 listova na svakih 100 litara vode.

KoprivaList koprive sadri minerale,

elemente u tragovima i hranji-ve tvari, posebno vitamina A i C, eljezo i magnezij. Pored toga ko-risti se kao prirodno antibakterij-ko sredstvo. Izuzetno je zahvalna kao dodatak prehrani riba ali i u kozinjacima, kao i hrana za osta-le stanovnike akvarijuma. Dozira

se po potrebi i u zavisnosti od koliine stanovnika u akvarijumu.

BrezaList breze je izuzetno cijenjen kod ciklidaa jer ova

vrsta riba esto obolijeva od ireva po tijelu i na glavi, mada ni ostale vrste riba nisu imune na nju, ali list breze svojim supstancama su flavon glikozida, sapo-nina, eterinog ulja, smole, metilsalikilata i tanina dje-luje na smanjenje uzroka nastanka ove bolesti. Osim toga utie i na sprijeavanje tuberkoloznih promjena na ribama. Dozira se 20 listova na 100 litara vode svakih 7 dana.


Izabrani ste i bili ste aktivni uesnik na ovogodinjem Ak-Ter-u. Kako je dolo do sarad-nje da jedan akvarista iz BiH ima tako odgovornu funkciju na najjaem regionalnom dogaa-ju iz oblasti akvaristike i terari-stike?Da, bio sam aktivni uesnik na ovo-godinjem AkTer-u u Zagrebu, ali ne kao izlaga svojih diskusa, ve kao trei lan internacionalnog sasta-va sudija koji su ocjenjivali diskuse koji su se izlagali na I meunarod-nom diskus ampionatu u regionu. Iako sam se u jednom momentu prije poetka AkTer-a pripremao da i sam budem izlaga svojih divljih diskusa, zbog naih birokratskih i mogu slobodno rei ne upuenih slubenika nadlenih organa koji izdaju porebne dokumente za pu-tovanje i prenos akvarijskih ribica preko dravne granice, nisam uspio na vrijeme pribaviti potrebne doku-mente i prijaviti se na takmienje. Odmah poslije, na moje iznenae-nje dobio sam poziv od gospodina Vedrana unia, jednog od orga-

Divlji diskusi uspjevaju i u BiH

Intervju

Razgovor sa Adisom Ahmetspahiem, akvaristom i meunarod-nim sudijom za ocjenjivanje diskusa. Ovaj uspjeni uzgajiva diskusa je prije nekoliko dana uspio uspjeno da izmrijesti divlje diskuse iz rijeke Rio Xingu - prvi put u istoriji bh akvaristike!

izatora ovogodinjem AkTer-a, da budem sudija na I meunarodnom diskus ampionatu u regionu to je za mene bila velika ast. Posebno zadovoljstvo ali i velika odgovornost mi je bila to to sam sudio zajedno sa najveim strunjakom i pozna-vaocem diskusa dananjeg vreme-na g-dinom Heiko Bleherom. Heiko Bleher je ihtiolog, autor mnogih knjiga o podvodnom svijetu, velikog broja publikacija koje objavljuje na tu temu, te ovjek koji tokom cijele godine odlazi u razne dijelove svije-ta, u neistraene rijeke prauma i otkriva nove vrste biljnog i ivotinj-skog svijeta, odrava veliki broj pre-davanja i seminara na teme uzgoja akvarijskih ribica, te svojim prisu-stvom i znanjem uveliava najvee diskus ampionate u svijetu.

Pored gospodina Blehera drugi lan sudake postave je bio moj ve-liki prijatelj gospodin Attila Lukacs iz Maarske, tanije Budimpete. To je ovjek koji je prije dvije godi-ne, pored samo nekoliko diskus uz-gajivaa u svijetu, uspjeno uzgojio divlje diskus Heckele iz rijeke Rio


Sudije I meunarodnog diskus ampionatu u regionu: Adis Ahmetspahi, Heiko Bleher i Attila Lukacs

Attila Lukacs i Adis Ahmetspahi ocjenjuju izloene diskuse


Negro. Heckeli iz tog regiona ive u veoma zahtjevnim vodama Ama-zona, u kojima su ekstremno niski parametri pH i tvrdoe vode. To su diskusi koje je najtee razmnoiti u akvariju i kao to sam rekao po-lo je to za rukom samo nekolicini akvarista.

Prije samog poetka ocjenji-vanja gospodin Bleher, kao pred-sjednik sudija dao je mome kolegi i meni upustva ta treba da bude okvir ocjenjivanja diskusa. Koristim ovu priliku da kaem vaim itao-cima da e u ovoj godini gospodin Bleher odrati nekoliko seminara u Evropi o ocjenjivanju diskusa, gdje e uesnici seminara po zavretku istog dobiti certifikat. Predlaem ljubiteljima diskusa iz nae zemlje koji bi eljeli nekad da ocjenjuju diskuse da pokuaju biti uesnici ovog seminara i na taj nain steknu potrebno znanje kako bi adekvat-no znali ta je to dobar diskus, koje su odlike, zdrave i pravilne forme diskusa.

Pred nama sudijama bio je te-ak i odgovoran zadatak, kako to realnije rangirati izloene primjerke prelijepih diskusa. Ono to je meni kao sudiji stvaralo dodatni pritisak je to to je izlagao svoje diskuse i gospodin Ivica Krajek, na najve-i autoritet sa ovih prostora. Pored Ivicinih diskusa izlagane su i ribe od poznatog njemakog uzgajalita Schtendecker te mnogi drugi, a i uzgajivai i ljubitelji diskusa iz okru-enja. Ovo je za mene bilo veliko iskustvo jer je ovo moja prva izoba diskusa kao jednog od sudija jedi-nog diskus takmienja u regionu.

Ono to vas i vae itatelje po-

sebno zanima je ije su ribe osvo-jile prva tri mjesta. Prvo mjesto je osvojio gospodin Ivica Krejek sa prelijepim diskusom iz neklasifi-kovane kategorije. To je potomak divljeg Heckela iz rijeke Rio Negro i enke Crvenog tirkiza. Drugo mje-sto je osvojio gospodin Bojan Kraj-ek, sin Ivice Krajeka sa takastim diskusom Leopardom. Gospodin Bojan Krajek je ozbiljno krenuo oevim stopama i mislim da e ga naslijediti u pravom smislu te rijei. Tree mjesto je pripalo Gospodinu Goran Kreli iz Pule sa braon ri-bom San Merah.

Bitno je istai da je pored ta-kmienja diskusa bilo i takmie-nje beta, gdje su svoje primjerke izlagali uesnici iz cijelog svijeta, zatim izloen je veliki broj terariju-ma sa raznovrsnim i veoma egzoti-nim ivotinjama. To je bio do sada najposjeeniji AkTer fest sa preko 15000 posjetilaca. Vano je istai da sav novac prikupljen od ulazni-ca i dobrovoljnih priloga je dat kao humanitarna pomo domu za djecu bez roditeljskog staranja. Veoma pohvalno za organizatore i nadam se da e ovako neto slino biti or-ganizovano u budunosti i u naoj zemlji.

Sve u svemu, prelijepo drue-nje, odlina organizacija i veoma gostoljubivi domaini. Sve pohvale organizatorima.

Ljubav prema akvaristici je evi-dentna, od kada je sve poelo i kako?Moje prve ribice su bile ribe ivorot-ke davne 1989-90 godine. Posli-je toga u ratnom periodu 92-93


Sudije i pobjednici (sa desne strane): Attila Lukacs, Bojan Krajek, Ivica Krajek, Heiko Bleher, Adis Ahmetspahi i Gordan Kreli

Prvo mjesto - neklasifikovana kategorija, potomak divljeg Heckela iz rijeke Rio Negro i enke Crvenog tirkiza

Drugo mjesto - takasti diskus Leopard

Tree mjesto - San Merah Na AKTer-u je Heiko Bleher odrao i seminar


sam ponovo imao ivorotke. To je period moga djetinstva. Prvi put se susreem sa uzgojenim diskusima 2003. godine. Te su me ribe na prvi pogled oduevile i odmah sam po-stao vlasnik 9 mladih Blue Dimond diskusa. Diskuse sam imao nekih 9 mjeseci i zbog mog odlaska na ko-lovanje u Gratz, Austria, morao sam prekinuti sa mojim hobijem.

Zatim sam se posvetio kolo-vanju, to mi je oduzimalo dosta vremena. Nakon to sam zavrio fakultet zaposlio se, ponovo se vra-am svojoj ljubavi iz djetinstva, a to je akvaristika. Prvo sam 2010. go-dine imao Malawi ciklide, koje sam kupio od prijatelja, to me je nakon prvog mrijesta jako brzo zadovoljilo i teio sam neemu zahtjevnijem i ozbiljnijem.

Odmah dolazim na ideju da ponovo se okuam sa uzgojem dis-kusa. Nabavljam nekoliko razliitih vrsta diskusa hibrida, ali moram priznati zbog nekoliko poetnikih greaka i neznanja veoma brzo odustajem.

Zatim sam nabavio Tropheuse F1, ciklide iz jezera Tanyganika, tanije Tropheus moori Kasanga Red Reinbow i Tropheus red Lu-nangwa South. Poslije toga nabav-ljam Tropheus black Bulu Point. Sa tim ribama sam doivio vrhu-nac uzgoja, sve to moe doivjeti jedan uzgajiva Tropheusa. Mak-simalna veliina za ribe te vrste, odlina boja, mrijest i odrasta-nje riba u zajednikom akvariju. Mogu slobodno rei da sam imao najbolje primjerke Tropheusa na Balkanu, a posmatraji fotografije i videa koji se mogu nai na inter-

netu i mnogo ire. Nakon toga prelazim na Pte-

rophillym Scalare Rio Negro, a pri-premajui se za nabavku i postav-ljanje morskog akvarija.

Tada sam, tanije u proljee 2011. godine preko naeg zajed-nikog prijatelja Armana Akamo-via, upoznao najveeg uzgajivaa diskusa na prostorima bive Jugo-slavije gospodina Ivicu Krajeka iz Osijeka, Hrvatske. Prije nego to kaem nekoliko reenica o Ivici, ne mogu a da ne spomenem Arma-na, vlasnika najveeg ZOO centra u Sarajevu. On je zasluan to se u naem gradu Sarajevu uvijek mogle vidjeti najegzotiniji kuni ljubim-ci. To je veliki poznavalac kunih ljubimaca a posebno diskusa. Moja prva saznanja o diskusima kao i prve savjete o nainu dranja istih, dobio sam od Armana. Pored toga posebno sam mu zahvalan to me je upoznao s Ivicom za koga su svi koji dre diskuse na nam prosto-rima uli. To je ovjek koji je prvi izmrijestio diskuse na prostorima tadanje Jugoslavije i tada, a i sada iz njegove farme izlaze najbolji primjerci uzgojnih diskusa hibri-da na prostorima Balkana. Ivica je zasluan za veinu moga znanja o uzgoju diskusa. Ono to moram rei jeste da je gospodin Ivica Kraj-ek prije svega dobar ovjek, a tek onda veliki poznavalac diskusa. Kroz zajedniku ljubav postali smo veliki prijatelji i koristim priliku da mu se ovim putem zahvalim za sve ono to sam nauio od njega.

S obzirom da je Ivica pored uz-goja diskusa u tom momentu imao i jedan formiran akvariji sa korali-


Par Heckela Rio Nhamunda


ma i morskim ribama poeo sam se raspitivati o morskoj akvaristici. Na moju sreu desio se trenutak kada sam uz nagovor Ivice odlu-io nabaviti diskuse, tanije divlje vrste diskusa i ponovo se okuati sa kraljevima akvarija ak otii dalje, a to je okuati se sa divljim diskusima. Odluio sam ozbiljnije se posvetiti uvanju i uzgoju div-ljih diskusa. Od tada pa do danas imam nekoliko vrsta divljih disku-sa i njihov se broj stalno poveava. Upravo, prije nekoliko dana sam uspio uspjeno da izmrijestim div-lje diskuse iz rijeke Rio Xingu. Na-dam se da u u skorijoj buduno-sti uspjeno uzgojiti divlje diskuse i iz drugih regiona, te na taj nain omoguiti naim ljubiteljima da na mnogo laki nain dou do div-ljih diskusa, koji se svojom bojom i karakterom manifestuju kako ih

zovu kraljevima akvarija jer on to stvarno jesu.

Vai prijedlozi za poboljanje trenutnog stanja.Smatram da bi ljubitelji akvaristike u naoj zemlji trebali osnivati udru-enja, odravati redovne sastanke na kojima bi davali prijedloge, te ih zajedniki analizirali kako bi unapri-jedili akvaristiku uope. Potrebno je prije svega nastojati da ispred udruenja pokuaju kod nadlenih ministarstava pribaviti odreena sredstva i organizovati odreene izlobe gdje bi direktno animirali posjetioce kao potencijalne akvari-ste. U poetku bi to bilo na manjem nivou, ali kasnije ko zna? Moda i u naoj zemlji u skorije vrijeme bude neto slino AkTer-u. To bi bili moji konkretni prijedlozi.

Par Heckel Rio Negro


Par Heckela Rio Nhamunda

Par Wild blue diskusa Maracana Wild brown

Par diskusa Rio Xingu koji je Adis uspjeno izmrijestio

Muijka diskusa Rio Xingu


Staurogyne repens je biljka koja je specifina po svojim svijetlo-zele-nim listovima (od 3-4cm irine) koji delikatno oblikuju kompaktnu bu-nastu cjelinu unutar akvarijuma. Njeno prirodno stanite su rijene vode June Amazonije. Odgovaraju joj meka i tvrda voda sa tempera-turnim rasponom od 20-28C, a pH od 6-8. Najee se sadi u prvi plan akvarijuma ili kao centralna biljka u srednjem akvarijumskom planu. Spada u red spororastu-ih akvarijumskih biljaka koje su lake za odravanje. Da bi dobila na atraktivnosti dovoljno je da se njena centralna stabljika zasijee kako bi se dobili novi pelceri koji e biljci pomoi da formira bone izdanke.

Staurogyne repensVodeno bilje

Porijeklo: BrazilBrzina rasta: SrednjaVisina: 3,0 cm - 10,0 cmirina: 5,0 cm - 10,0 cmZahtjevnost: Srednje za-htjevna biljka.Svjetlost: Srednje svjetloCO2: 3,0 - 5,0 mg/lMjesto saenja: Prednji-srednji planTemperatura: 20-28 CpH: 6,0-8,0 Tvrdoa vode: 6-15 KH


Hyphessobrycon columbianus - Co-lombian Tetra ili Plavo-crvena Ko-lumbijska Tetra, je slatkovodna riba iz porodice Characina. Kolumbijska Tetra je porijeklom iz Rio Acandi si-stema u Kolumbiji, Juna Amerika. Stanita Kolumbijske Tetre su spori potoci i pritoke.

Raste do oko 6,5 cm ukupne duine. Tijelo je srebrno sive boje sa tirkizno plavim primjesama iji se intenzitet poveava od bone linije na gore i postaje naglaena traka preko prednjeg lenog gre-bena. Peraja su uglavnom crvene boje koja izblijedi kad riba odmara ili spava. Analno peraje je oivieno crnom bojom, a oba lena pera-ja i repno peraje imaju bjeliaste vrhove.

Kolumbijska Tetra je general-

Kolumbijska plavo-crvena tetra

Tetre

no izdrljiva i izuzetno prilagodljiva riba. ivotni vijek joj je od 3 do 5 godina. One jedu svu uobiajenu hranu za akvarijumske ribe, kao to su listii, zamrznutu hranu, suhu hranu i sitnu ivu hranu. Naj-bolje se oseaju u neutralnoj ili bla-go kiseloj vodi na oko 24- 26C.

Iako je poznato da maltretiraju druge ribe, vjerovatnoa da se to deava u velikoj mjeri se gubi ako se dre u grupama od 6 ili vie je-dinki.

Mirnije vrste, kao to su Ana-bantoids ili patuljasti ciklidi mogu biti proganjani od Kolumbijske Tetre, tako da je najbolje drati ih sa aktivnim vrstama u zajednici. Ribe sline veliine, kao to su, Rainbowfish, vee Rasbore i veina Danionins su odlian izbor. Izu-zetno se dobro slau sa mirnijim vrstama ciklida iz June Amerike, iz linog iskustva preporuujem He-ros sp Rotkeil. Stanovnici dna, kao to su Coridorasi, Doradids, male Loricariids i Botiine loaches su ta-koe dobri pratioci.

Razmnoava se slino kao i ostale tetre.

Odlino izgledaju u jako ubilje-nim akvarijumima gdje razvijaju neke zaista intenzivne boje. Tako-e se mogu drati i u Amazonskom biotopu (Low-light, Black water)


Plava Akara (lat. Aequidens pulcher) je odlian izbor za nekoga ko ulazi u svijet ciklida. Ukoliko e-lite pravog, velikog i lijepog ciklida koji e moi skladno ivjeti sa osta-lim ribama i ciklidima, te se neete morati previe brinuti oko stanja vaih biljaka, onda je Plava Akara prava riba za vas.

Iako spadaju u ciklide sred-nje veliine, akvarijum od 120 do 150 litara je dovoljan za jedan par. Standardna duina muijaka je oko 15 cm, enke su neto manje, navodno, u divljini muijaci narasti i do 20 cm! Razlika u polovima je oigledna nakon to ribe narastu oko 7-8 cm, muijak ima picastija i dua lena i repna peraja, a osim toga enke imaju zdepastije tijelo. Ribe su inae svjetlije boje proa-rane tirkiznim takama, dok u vrije-

Plava akaraCiklidi

me parenja boje im postaje inten-zivnija i pojavljuju se tamne pruge po tijelu.

Nastanjuje mirne rijene slivo-ve rijeke Orinoco tj. juna podruja Srednje Amerike i sjeverne dijelove June Amerike. Akvarijum bi trebao biti gusto zasaen sa biljem i sa mnogo zaklona od kamenja i gra-nja jer, bez obzira na veliinu, ovo su srameljive ribe.

Jato malih tetri e smanjiti stres i srameljivost Plavih Akara, dok one nee biti u opasnosti da bi mogle biti pojedene jer ovi ciklidi i nisu neki predatori. Svatojedi su i od hrane prihvataju sve i ivu i suhu hranu.

Razmnoavanje Plavih Alkara je relativno jednostavno. Nakon to mujak i enka oiste mjesto na kojem e se razmnoiti (najee neki ravan kamen), enka poloi 150 200 jaja, koja zatim mu-jak oplodi. Gnijezdo paljivo uvaju oba roditelja, te odvajaju neoplo-ena ili propala jaja. Mlade ribice se izlegu nakon 3-5 dana, te za par dana poinju slobodno plivati. Male ribe ispoetka jedu infusioriu, a poslije par dana i artemiju.

Ove sam ribe posljednji put vi-dio, i uvao, sredinom 90-tih i osta-li su mi najdrai ciklidi ba zbog mogunosti dranja u zajednikom akvarijumu bez obzira na njihovu veliinu i karakter ciklida.


Dimenzije akvarijuma: 100x50x50.Litraa: 250 litara Podloga: JBL Aquabasis, Supermineral, ManadoRasvjeta: MH 150W 8000KFoto period:10 satiFiltracija: kanister filter Tetratec EX700 i kanister filter uradi sam (DIY) 2500L/hCO2 boca 5 kg, 2 mjehurica u sekundi.Hard: obine grane i kamen iz prirodePrihrana: micro macro elementi DIY po EI metodi.Izmejna vode jednom sedmino.Fauna:Hemigrammus rhodostomus, Micro rasbora, Otocinclus, Ancistrus, Red cherry shrimp, Amano shrimpFlora: Staurogyne sp., Echinodorus

Akvarijum broja67. na IAPLC 2013. listi

Username: Biohazard

tenellus, Hydrocotile tripartita, Hydrocotyle verticillata, Microsorum windelov, Bolbitis heudelotii, Fissidens fontanus, Java moss, Riccia fluitans, Eleocharis acicularis, Eleocharis sp. Mini, Bacopa, Cryptocoryne wendtii (Brown)

ta je EI metoda gnojenja:Estimative index (EI)Estimative Index je kreirao Tom Barr kao jednostavnu metodu gnojenja biljnih akvarija bez potrebe za skupim testerima. Osnova Estimative Indexa je doziranje vee koliine gnojiva nego to je to bilju potrebno kroz sedmicu dana, emu slijedi vea izmjena vode kako bi se sprijeilo

Hard 5. dan


eventualno nagomilavanje neiskoritenog gnojiva. Zahvaljujui sedminim izmjenama vode (ak do 50%) lako je odravati odreeni nivo gnojiva u akvarijumu bez upotrebe raznih testera koji mogu bit prilino nepouzdani i skupi. Estimative index je zamiljen tako da bude primjenjiv na najzahtjevnijim, gusto zabiljenim akvarijumima s jakim svjetlom uz dodatak CO2 (high light, high tech), ali lako se moe prilagoditi i manje zahtjevnim akvarijumima smanjivanjem doza ili uestalosti doziranja.

Postupak doziranja je jednostavan:Svaki dan (ili dva-tri puta sedmino za low light akvarije) treba dozirati gnojiva da bi se do kraja

sedmice unijele ciljane vrijednosti u akvarijum.Na kraju te sedmice izvrava se izmjena 50% vode da se rastereti sistem od nepotroenog gnojiva.Nakon toga postupak se ponavlja.EI ciljane vrijednosti:CO2 ; 25-35 ppmNO3 ; 10-30 ppmK+ ; 10-30 ppmPO4 ; 1,0 2,0 ppmFe ; 0,2 0,5 ppm ili viePrimjer EI metode kroz sedmicuPon - doziranje mikroelemenata (0,3ppm Fe)Ut - doziranje makroelemenata (7ppm NO3 , 7ppm K , 0,5ppm PO4)Sri - doziranje mikroelemenata (0,3ppm Fe)et - doziranje makroelemenata (7ppm NO3 , 7ppm K , 0,5ppm PO4)Pet - doziranje mikroelemenata (0,3ppm Fe)Sub - nitaNed - Izmjena 50% vode i doziranje makroelemenata (7ppm NO3 , 7ppm K , 0,5ppm PO4)

20. dan 45. dan


Park prirode

Vodopad SkakavacPeti vodopad na Balkanu

Vodopad Skakavac se nalazi sje-verno od Sarajeva i udaljen je oko 12 km sjeverno od centra grada iznad sela Nahorevo. Sa sjeverne, istone i june strane omeen je viim reljefom koji se uzdie preko 1500 m, Bukovik 1532 m i Ra-ljevo brdo 1492 m na jugoistoku, Vranjske stijene 1401m na istoku, Stojne stijene sa Nebeinom 1410 m na sjeveru, te Uevice na zapa-du. Prostor kojeg ine vrhovi Ozre-na (1453), Crnog vrha (1503), Cre-poljskog (1525) i Bukovika (1532), ine dio kontinentalnih Dinarida, te

ujedno i najvie planinske vrhove idui od Panonije. Vodopad je visok 98 metara i zauzima peto mjesto na listi 6 najviih vodopada na Bal-kanu:

1. Rajsko Praskalo (124.5 m Bugarska)2. Korab (100 130 m Makedonija)3. edca (120 130 m Slovenija)4. Kopren (103 m Srbija)5. Skakavac (98 m Bosna i Hercegovina)6. Veliki slap Plitvice (78 m Hrvatska)

Vodopad nastaje od potoka Skakavac koji izvire ispod vrha Bu-kovik (1532 m), a ulijeva se u Pe-raki potok. Vodopadu Skakavac, pripada 1430,7 ha zatienog po-druja, u kategoriji rezervata priro-de, lokalne vrijednosti, pravno je zatien jo 1954. godine. U toku 2002. godine, na osnovu evaluaci-je prirodnih vrijednosti, proglaen je spomenikom prirode u skladu sa kategorizacijom IUCN-a. U vege-tacijsko- ekolokom pogledu, ovo podruje pripada oblasti sa najvi-im stepenom vegetacijske i eko-loke raznolikosti. Procjenjuje se da na ovom podruja egzistira ve-


liki dio biljnog svijeta Bosne i Her-cegovine. U sastav flore i vegeta-cije ovog prostora konstatovano je oko 1500 vrsta vaskularnih biljaka. Okolno podruje je jedno od najhe-terogenijih na tom prostoru, gdje dominiraju smrevo-jelove ume i bukovo-jelove ume, sa smrom na izraenim nagibima terena. Na plitkim karbonatnim tlima, u nepo-srednoj blizini vodopada, razvijene su termofilne ume i ikare crnog graba i jesenje aike, te crnog graba i crnog jasena. Biljnogeograf-skom analizom utvrten je visok procenat vrsta endeminog karak-tera: dinarskog, balkanskog i jugoi-stonoevropskog rasprostranjenja. Posebno interesantna je vegetacija na stijenama oko vodopada, koja obiluje endeminim i relikatnim vr-stama, kao to su: Edrianthus jugo-slavicus, Crepis dinarica, Dianthus kitaibelli, Iris bosniaca, Sesleria angustifolia, Daphne alpina, Ata-matha cretensis, Moehringia bava-rica, Potentilla persicina i dr. Svijet

gljiva, na ovom podruju je veoma raznovrstan.

U skladu sa prirodnim vrijednostima Skakavac je podijeljen na zone:

Prva zona nukleus zatiene zone predstavlja prostor najviih vrijednosti koje moraju ostati u pot-punosti ouvane.

Druga zona puferska zona (tampon zona) je pro-stor na kome se ostvaruje prvenstveno ouvanje i zatita izvornog stanja.

Trea zona tranzicijska prelazna zona je prostor u kome prevladava odranje izvornog stanja.


Fotogalerija

Foto: alman

Foto: EmirLK


Foto: EmirLK

Foto: EmirLK


You have been selected and you were an active participant in this years AkTer festival in Zagreb (Croatia). How did the collaboration happen, that one of the aquarists BiH has so res-ponsible role in the strongest regional event in the field of aquariums and terrariums?Yes, I was an active participant in this years AkTer festival in Zagreb, but not as a presenter of my discus fish, but as the third member of the international composition of judges who evaluated the discus fish at the 1st International Discus Cham-pionship in the our region.

Although I was preparing for competition with my wild discus fish, the main reason why I did not go to competition in Zagreb were bureaucratic problems and the pro-blems of crossing the state border with my aquarium fish.

Very soon, to my surprise I recei-ved a call from Mr. Vedran uni (member of the organizing team of this years AkTer) to be a judge at

Wild discus success in BiH

Interview

Interview with Adisa Ahmetspahi, aquarists and international judge for the evaluation of discus. This successful discus breeder a few days ago managed to successfully bred wild discus from the Rio Xingu - the first time in the history of BH fish keeping!

the 1st International Discus Cham-pionship. This call was a great honor for me but also a great res-ponsibility for me was that I judged together with Mr. Heiko Bleher the most competent expert of discus fish today.

Mr. Heiko Bleher is an ichthyo-logist, he is an author of many bo-oks about the underwater world, published a large number publica-tions on this subject, and the man who throughout the year goes in various parts of the world, unexplo-red rainforest river and discovers a new species of flora and fauna, maintains a large number of lectu-res and seminars on topics of bree-ding aquarium fish. Mr. Bleher with his presence and knowledge en-hances the greatest discus cham-pionships in the world.

Another member of the judging team, was my great friend Mr. Attila Luckas from Hungary. Two years ago he successfully bred wild dis-cus fish Heckel from the Rio Negro. Reproduction of wild discus fish in


Judges of I International Discus Championship in the region: Adis Ahmetspahic, Heiko Bleher i Attila Lukacs

Attila Lukacs i Adis Ahmetspahic evaluate exposed fishes


the aquarium did a very small num-ber of aquarists worldwide and wild discus fish Heckel are the hardest to breed in aquarium. Discus fish Heckel from the region Rio Negro are living in very demanding waters of the Amazon. The parameters of this river are extremely low pH and very low water hardness.

Before the start of the competi-tion, Mr. Heiko Bleher, as president of the judge team, gave my collea-gue and me instructions on what is the most important on evaluation of discus fish. I would say that this year Mr. Heiko Bleher held several seminars in Europe on the evalua-tion of discus fish, where the par-ticipants of seminars will receive certificates. I suggest fans of dis-cus fish in our country who would like to evaluate discus fish used to try to be participants of the semi-nars and thus gain the necessary knowledge to know adequately what a good discus fish is, what are the qualities of healthy and proper forms of discus fish.

In front of us, the judges, was difficult and responsible task, how to realistically assess exposed discus fish. Additional pressure to me as a judge was that Mr. Ivi-ca Krajek, our greatest authority from this region, exhibited his fish. Besides Ivicas discus fish exposed were the famous German bree-der Schtendecker and many other breeders and lovers of discus fish from our region.

This was a great experience for me because it was my first exhibiti-

on of discus fish as one of the jud-ges of the only discus competition in the Balkan.

You and your readers may be in-terested in the fish which won the first three places. First place was won by Mr. Ivica Krejek with bea-utiful discus fish in the unclassi-fied category. It is a descendant of the wild discus fish Heckel from the Rio Negro and female discus fish Red turquoise. Second pla-ce was won by Mr. Bojan Krajek son of Ivica Krajek with spotted discus fish - Leopard. Mr. Bojan Krajek seriously took his fathers steps and I think he would succeed him in the true sense of the word. Third place went to Mr. Goran Kre-li from Pula with brown discus fish - San Merah .

It is important to emphasize that in addition to discus fish com-petition and there was a competi-tion of betta fish from around the world, exposed was a large number of the terrariums with various and exotic animals. So far, it was the most visited AkTer fest with over 15,000 visitors. It is important to emphasize that all the money from tickets and donations was given as humanitarian aid to the home for children without parental care. It is very commendable from the or-ganizers and I hope something like this will be organized in the future in our country.

All in all a beautiful gathering, an excellent organization and very hospitable people. All praises to the organizers.


Judges and the winners (from the right):Attila Lukacs, Bojan Krajcek, Ivica Krajcek, Heiko Bleher, Adis Ahmetspahic i Gordan Krcelic

First place - unclassified category, a descendant of the wild Heckel from the Rio Negro and Red Turquoise female

Second place - the spotted discus - Leopard

Third place - San Merah At AkTer fest Heiko Bleher held a seminar


Love for the aquarium fish is evident, when did it start and how?My first fish were poeciliidae fish (live-bearing fish) in 1989-90. After that, during the war I had live-bea-ring fish, again. It was a period of my childhood. At 2003 I met the discus fish for the first time. These fish thrilled me immediately and I became the owner of nine young Blue Dimond discus fish. Discus fish have had some nine months and because of leaving to Gratz, Austria I had to take a break with my hobby.

Then, I focused on education, it took me a lot of time.

When I graduated from colle-ge I found some job, and again going back to my childhood love, and thats aquarium fish. At 2010 I had Malawi cichlids, which I bo-ught from a friend, and after first spawning I satisfied and I aspired to something more serious and de-manding.

Immediately coming up with the idea for breeding discus fish. Purchased several different types of discus fish hybrids, but I have to admit after a few common mista-kes and ignorance I quickly gave up.

Then I got Tropheus F1 cichlids from Lake Tanyganika, Tropheus Moori Kasanga Red Reinbow and Tropheus red Lunangwa South. After that I acquired Bleck Trophe-us Bulu Point. With these fish Ive reached the peak of breeding, all you can experience as a breader of Tropheus: the maximum size of

fish of that species, excellent color, spawning and growth of fish in the same tank. I can say that I had the best of Tropheus in the Balkans and much wider.

After that I moved on Pte-rophillym scalar Rio Negro, and in preparation for the purchase and placement of marine aquariums.

Then, in the spring of 2011, through our mutual friend Arman Aksamovic I met the biggest bre-ader of discus fish in the former Yugoslavia, Mr. Ivica Krajceka from Osijek, Croatian. Before I say a few words about Mr. Krajcek, I have to mention Arman, owner of the largest pet shop in Sarajevo. He is meritorious that you can see the most exotic pets in Sarajevo. He is a great connoisseur of pets and especially discus. I received my first knowledge of discus fish from Arman. In addition, I am especi-ally grateful that he introduced me to Ivica.This is the man who first bred the discus fish at the premi-ses of the former Yugoslavia, and still from his farm are coming out the best specimens of discus fish hybrids in the Balkan. Ivica is res-ponsible for most of my knowledge about breeding discus fish. What I have to say is that Mr.Ivica Krajek is primarily a good man, and then a great breeder of discus fish. Thro-ugh a common love we became great friends and I take the oppor-tunity to hereby express my grati-tude for everything that I learned from him.

Considering that Ivica beside breeding discus fish at that mo-


Pair of Heckela Rio Nhamunda


ment had formed aquarium with corals and marine fish I began to make inquiries about the sea aqu-arium. Luckily moment happened when Ivica persuaded me to get discus fish, wild type discus fish, and try again with the kings of the aquarium to go even further. I decided to dedicate seriously kee-ping and breeding wild discus fish. From then till now I had several types of wild discus fish and their number is constantly increasing. Just a few days ago I successfully managed to breed wild discus fish from the Rio Xingu. In the near future I hope to successfully grow wild discus and from other regi-ons, and thus allow our fans to much to get the wild discus fish a lot easier, which, by its color and character manifested, are called

kings of the aquarium because they really are.

Your suggestions for improving the current situation of fis-hkeeping.I believe that aquarium lovers in our country should establish asso-ciations and hold regular meetings at which will give suggestions, and they jointly analyze to enhance the fishkeeping at all. First of all, as an association, it is necessary to try to attempt at relevant ministries to obtain certain funds and organize some exhibitions where will directly animate visitors as potentially aquarists. Initially it would be on a smaller scale, but later on, who knows? Maybe, in recent times, something like AkTer fest might happen.

Pair of Heckel Rio Negro


Pair of Heckela Rio Nhamunda

Pair of Wild blue diskusa Maracana Wild brown

Pair from Rio Xingu which was successfully bred by Adis

Male from Rio Xingu

akvaristi.org

2014.

Documents

Akvaristi - No 4