akvaristika

1

Sadraj: Uvod Openito o akvaristici to je akvarij Vrste akvarija Poloaj akvarija Dijelovi akvarija -Akvarij odravanje akvarija -Filter vrste filtracija (bioloki, mehaniki, kemijski, UV sterilizacija, RO/DI) usporedna tablica kanistarskih filtera odravanje filtera -Grija (odravanje grijaa) -Rasvijeta uvod vrste rasvijete i odravanje usporedna tablica flouroscentnih cijevi -Podloga vrste podloge -Voda kemijske vrijednosti vode tvrdoa (GH, KH), kiselost (pH), ugljini-dioksid CO2, Kisik O2, Klor i Kloramin, Fosfati Duik i duikovi spojevi, BIOLOKO FUNKCIONIRANJE AKVARIJA Sindrom novog akvarija

Mjerenja parametara vode Vanost periodine izmjene vode Ribe -bioloka klasifikacija i taksonomija -izbor i nabava -transport -ishrana Artemia Tubifex Protozoa Grindal crvi Daphnia Ciklopsi Kine gliste Govee, puree srce -bolesti tablica simptoma, uzrocka i lijeenja bolesti lijekovi, UV sterilizator, Sol, Formalin, Antibiotici, Sera i Tetra lijekovi Biljke Razmnoavanje Odabir biljaka i nabava Nutrienti Bioloka dekalcifikacija Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping) Alge vrste algi i nain uklanjanja Ostali slatkovodni organizmi puevi raii Zakljuak test-pitanja za provjeru znanja toni odogovori testa

2AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

free e-bookverzija 1.0 beta pdf godina 2003

autor lic prelom dobri ilustracije karin

to my beautiful "fishes", Ivor and Dina, for peace and understanding while I've been working on this book...

to many friends from aquatica's forum


UvodNedostatak odgovarajue literature na hrvatskom jeziku najvea je prepreka kod akvarista poetnika. Sve do sada objavljene knjige su ili starijeg datuma i zastarjelog koncepta ili loi i nejasni prijevodi knjiga sa engleskog govornog podruja. Ovdje neete nai fotografije prekrasnih ribica i opise stotina vrsta ribica, za to vam preporuam neke od jednostavnih atlasa (npr. Dr. Axelrod's Atlas of freshwater aquarium fishes). Takoer, poetnici e biti moda razoarani kompliciranim inzistiranjem na "nekim dosadnim duikovim spojevima", meutim ako ozbiljno "zagrizu" za akvaristiku ovo e im biti odskona daska da sami istrauju ono to ih zanima uz ovo prvotno poznavanje nekih osnova. Promatrao sam kroz nekoliko godina tisue i tisue pitanja koje akvaristi postavljaju, pa je ovaj tekst nastao na uzastopnom ponavljanju nekih elemenata koje ak i iskusniji akvaristi, ponekad zanemare. Slatkovodna tropska akvaristika je najjednostavnija za poetnike, stoga je ona najvie zastupljena i ovdje opisana.


Openito o akvaristicito je akvarij?Akvarij je zatvoreni komadi prirode, bioloki sustav u kojem se dogaaju procesi bitni za bioloku ravnoteu. Dakle, na cilj je simulacija prirodnih procesa kakvi se dogaaju u okoliu iz kojeg potjeu nai organizmi u akvariju. to vie uspijemo pribliiti akvarijske uvjete onima u prirodi, postajemo bolji akvaristi.

to je akvaristika?Akvaristika trai neprestan ovjekov kontakt sa prirodom i njeno razumijevanje. Intelektualni i duhovni razvoj akvarista proizlazi iz neprestanog otkrivanja i uenja. Sve znanstvene discipline proizlaze iz prirode i njezinih procesa, pa su i osnovna znanja kemije, biologije, fizike i ostalih neophodne za dobro razumijevanje akvaristike. Akvaristika potie iz Japana i Kine u kojima je ovaj hobi visoko u svijesti razvijen jo od 10. stoljea. Znanje prirodnih ciklusa koji predstavljaju prirodna kruenja i njihovu harmoniju (Feng Shui-filozofija ureenja ivotnog prostora u skladu sa prirodom) prenesena su na akvarije koji zapravo i funkcioniraju po ovakvom principu. Voda kao osnova akvarija predstavlja simbol ivota i istoe, unosi svjeinu i odrava optimalnu koliinu negativnih iona koji su neophodni za zdravlje i dobro raspoloenje ovjeka. Poetkom 18. stoljea prvi akvariji se pojavljuju u Engleskoj sa ribama s Dalekog Istoka. Zahvaljujui otpornosti nekih riba i njihovoj ljepoti, kao to su dvodihalice (npr. Macropodus opercularis) koje mogu izdrati duga putovanja sa vrlo malo kisika i veim temperaturnim oscilacijama poinje irenje akvaristike po svim kontinentima, a najvei procvat doivljava s tehnolokim razvojem nakon Drugog svjetskog rata. Danas akvaristika ima sasvim drugu tendenciju razvoja nego je imala u 20.st. gdje se prije svega uz pomo tehnolokog napretka radilo na komercijalizaciji, tako da se uz kvalitetnu opremu i skromno znanje moglo bar neko vrijeme uspjeno drati akvarij sa atraktivnim ribama. Ribe su se u poetku intenzivno donosile iz prirodnog okolia, gdje je pri tome tek malen broj preivljavao zbog neadekvatnog prijevoza, a i pokazalo se da su divlji primjerci puno osjetljiviji. U dananje vrijeme kada je velik broj prirodnog okolia uniten ili se jo vie unitava u ope globalizacijskom pokretu, akvaristika se sve vie trudi koristiti znanje za uzgoj riba i odravanje akvarija, pa tako i ouvanje prirode. Tehnologija nam je samo pribliila prirodu i pokazala njene tajne, a znanje koje smo skupili u tom procesu trebamo zamijeniti pretjeranom upotrebom tehnologije. Svaki akvarist dobro zna to znai poremeen ekoloki sustav i koliko se truda treba uloiti da se vrati u normalu, a i esto sve ode u nepovrat. Pokuajte samo zamisliti to bi znaila aica nafte u akvariju, zbog toga uvajte prirodu, jer o njoj ovisi i va akvarij. Akvariju je potrebna voda, ista voda koju je teko dobiti unato sofisticiranoj tehnologiji. Po kineskoj filozofiji Feng Shui, akvarij u domu donosi sreu i novac, ako je pravilno postavljen...s toga puno sree i novca


Vrste akvarijaAkvarije moemo podijeliti na nekoliko vrsta. Osnovna podjela bila bi po tipu vode: morski, slatkovodni i boati (brakini) akvariji. Temperaturni raspon dijeli akvarije na toplovodne i hladnovodne. Akvariji se takoer dijele po vrsti organizama koje drimo, pa tako susreemo biotopne ili zemljopisne akvarije koji sadre odreene vrste organizama sa jednog biotopnog podruja (npr. akvarij podruja Amazone sadri biljke i ribe amazonskog sliva, a uvjeti su odreeni svojstvima kao i u prirodnom okoliu). A druga su vrsta drutveni ili zajedniki akvariji koji sadravaju organizme bez obzira na njihovo prirodno porijeklo i kojima su potrebni slini uvjeti. Ovi su akvariji najpopularniji i najraireniji meu akvaristima. Uz nabrojene "ukrasne" postoje i specijalizirani akvariji: Karantenski akvarij ima namjenu lijeenja i preventivne karantene kod unosa novih riba u akvarij, a mrijestni i uzgojni akvariji slue za mrijest, razmnoavanje i uzgoj mladih riba.

Poloaj akvarijaPrije nego to nabavite akvarij morate znati gdje ete ga postaviti. Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi kod poloaja su na prvi pogled beznaajni, ali morate znati da akvarij veliine 250L, sa postoljem, potpuno opremljen i napunjen moe teiti i preko 500kg. Dakle, povrina na kojoj e stajati mora biti vrsta, bez vibracija i za vee akvarije je potrebno napraviti statistiki proraun vrstoe poda. Akvarij treba biti na vidljivom mjestu, ali ne smije smetati uobiajenom kretanju po prostoriji. U akvariju izloenom direktnoj sunevoj svjetlosti razvijaju se neeljene alge, stoga bi trebao biti u tamnijem dijelu sobe. Postolje ili ormar se moe kupiti u specijaliziranim prodavaonicama akvarijske opreme. Ako ga izraujete sami vodite rauna o vrstoi materijala. Takoer je vano da se postolje oslanja o pod na to vie dodirnih toaka, kako ne bi opteretili pod samo na manjem dijelu povrine. Podloga na koju lijee dno akvarij treba biti puna cijelom povrinom i amortizirajui tako da upija neravnine i sprjeava savijanje dna akvarija. Najee se koristi stiropor, pluto ili filc od pjenaste gume.


Dijelovi akvarijaAkvarij Konvencionalni akvariji se najee izrauju od stakla, lijepljeni su specijalnim silikonskim kitom i oblika su tako da priblino duina bude duplo vea od irine i visine (npr. 100x50x50). Uz standardne oblike imamo i krune, esterokutne, zaobljenih prednjih stranica, kutne... Staklo bi trebalo biti kvalitetno, a ljepilo silikonsko za akvarije, bez fungicida sa deklariranom "nosivou" Veliina akvarija slijedi pravilo: "to vee, to bolje". U velikom akvariju promjene se dogaaju sporije, tako moete reagirati na mogue probleme, a organizmi ih tada lake podnose. Poetnicima su idealne veliine od 80L do 180L. Sve manje od toga trai vie iskustva, te pravi probleme u odravanju konstantne kvalitete vode. Vei akvariji od 200L postaju skuplji za ureenje. Ukoliko radite sami poklopac sa neonskom rasvjetom za akvarij, a veliina vam nije ogranienje, pokuajte nabaviti akvarij duine 120 cm, to je idealno zbog duine neonskih cijevi, a dui akvariji su estetski dojmiljiviji. U novije vrijeme dolaze i sve kvalitetniji akvariji od akrila, koji su puno laki, prozirniji i vri, te ih je lake savijati, ali su dosta osjetljivi na ogrebotine. Ogrebotine se sa akrila mogu ispolirati puno lake nego na staklu. Akril se preporua za izrazito velike akvarije.

Odravanje staklenog akvarija Akvarij prije upotrebe dezinficirajte npr. Kalij-permanganatom (hipermangan) i dobro operite. Da bi provjerili spojeve i vrstou, napunite ga prije punjenja vodom i ostavite nekoliko dana. Zelene alge koje se nakupljaju na staklo redovno odstranjujte magnetom koji se moe kupiti u specijaliziranim akvaristikim trgovinama ili britvicom (iletom) paljivo da ne izgrebete staklo. Ukoliko je potpuno prazan, akvarij na kojem su se nakupili ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline (solna, octena...). Dobro ga isperite nakon pranja kiselinama. Za ispiranje i pranje ne koristite nikakva sredstva za pranje, ve samo istu vodu.


Filter

Filtere dijelimo po nainu funkcioniranja na mehanike, kemijske i bioloke filtere i po smjetaju na vanjske, unutarnje i podne filtere. Filter ima ulogu odravanja kvalitete vode i njene istoe optimalnom za ivot organizama. Najee se sastoje od odreenog filtrirajueg medija i pumpe koja tjera vodu kroz njega. O njegovoj kvaliteti i efikasnosti ovisi gustoa populacije organizama u akvariju. Kanisterski filter Mehanika filtracija ima zadatak oistiti vodu od sitnog otpada koji proizvode ribe i biljke, te od ostataka hrane. Za mehaniki filter kao medij se najee koriste sintetika spuva i vata. Kemijska filtracija podrazumijeva apsorbiranje odreenih kemijskih spojeva u vodi ili mijenjanje njenih kemijskih svojstava. Kao medij kemijski filteri koriste aktivni ugljen, zeolit, treset. Bioloka filtracija je najbitnija za dobro funkcioniranje akvarija. Da biste razumjeli princip bioloke filtracije proitajte dio o biolokom funkcioniranju akvarija. Kao medij za bioloki aktivan filter koristimo upljikavu poroznu keramiku, sintetiku spuvu, "bio kuglice", porozno kamenje, siporax i slino. Spomenut u jo i intervalne filtere (wet-dry) koji koriste princip isprekidanog prelijevanja vode preko bioloki aktivnog medija. Tim postupkom omoguava se bolje prozraivanje i aeraciju bakterijske kulture, kojoj je potreban kisik koji se topi u vodi kada pulsira preko medija u filteru. Ovakav sistem koriste napredniji visei i kanistarski filteri. Vanjski filteri su u zadnje vrijeme najvie napredovali zbog jednostavnosti upotrebe i kvalitete filtriranja. Radi toga se poetnicima preporua nabavljanje tzv. "kanistarskog" filtera. Prednost ovih filtera je mogunost odabira medija, pa tako i naina filtracije. Jednostavnost odravanja, snaga filtriranja i nezauzimanje prostora u akvariju. esto poetnike od izbora ovog tipa filtera odbije neto vea cijena, ali se kroz neko vrijeme pokae kao vrlo ekonomina i funkcionalna filtracija. Neadekvatan filter u poetku donese puno vie "tete" nego koristi. Poznati proizvoai kanistarskih filtera su Visei filter Eheim (serije classic, eco, professinel, profesionelII), Hagen (Fluval filtri), Sacem (Marathon filtri), Hydor (Prime), Rena (FilStar)8AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Jeftinija varijanta vanjskih filtera su visei ("hang-on", power filters) filteri koji se vjeaju na vanjsku stranicu akvarija. Visei filteri esto su manjih dimenzija i slabijih pumpi, jer koriste prirodan pad vode kao povrat vode iz filtera u akvarij. Ako imate poklopac akvarija izbjegavajte ovakve filtre, jer se teko montiraju zajedno s poklopcem. Poznati proizvoai viseih filtera su Hagen (AquaClear filtar), AquariumSystems (Millennium i Primo filtri), Tetra (TetraTec PowerFilters) Unutarnji filteri su jednostavni i najjeftiniji filteri, pa su dobri jedino za manje akvarije. Unutarnji filter Mane su im da zauzimaju prostor u akvariju i time kvare estetsku sliku akvarija, oteano je s njima ienje i mali je kapacitet spremnika za medij. Kvalitetniji tzv. kutni filteri se zapravo po principu rada ne razlikuju previe od vanjskih kanistarskih filtera. Njihova cijena je manja zbog slabije pumpe i manjeg volumena, pa su tako i manje efikasni od kanistarskih. Unutarnji filteri najee koriste bioloku filtraciju i mogu se sastojati samo od sintetike spuve i vanjske pumpe za zrak. Poznati proizvoai unutarnjih filtera su Hagen (Fluval Plus), Eheim (Internal filters), Rena (Filstar iV), Sera, AquariumSystems (Duetto), Tetra - Podni filter (UGF, under gravel filtar) je ustvari unutarnji filter i sastoji se od vie reetkastih ploa koje se spajaju i povezuju na jednu ili vie cijevi ispod akvarijske podloge. Cijev se spaja na protonu pumpu (powerhead) velike protonosti i snage, budui da je povrina medija, zapravo cijelo dno akvarija. Pumpa tjera vodu isisavajui je ispod podloge tako da voda struji kroz podlogu. Kvalitetne protone pumpe imaju tzv. reverzibilni protok, koji obrnuto cirkulira vodu, tjerajui tok vode ispod podloge prema povrini. Na taj nain obogaujemo podlogu kisikom i pospjeavamo bioloku aktivnost. Podloga postaje bioloki filter i ujedno je obogaujemo tvarima koje kasnije iskoritavaju biljke za hranu. Miljenja o ovakvoj filtraciji su podijeljena, pa dok jedni tvrde da je ovakva filtracija komplicirana i problematina, drugima je ovo idealan oblik filtriranja. Mane su, potreba za podlogom odreene granulacije(3-4mm) i debljine (do 10cm), jer sa sitnim se ljunkom ovakav sistem moe zaepiti, a sa prekrupnim ljunkom gubi mo filtriranja. Istodobno, ovakav filter ne moemo lako oistiti, jer trai "raskopavanje" kompletnog akvarija, pa ukoliko doe do problema (npr. kod zaepljivanja) postaje prava bakterijska bomba. Meutim odlino se pokazuje u akvarijima s gusto zasaenim biljem, gdje se pospjeuje prozraivanje korijenja i neprestano dovoenje "svjeeg" otpada kojeg biljke koriste kao hranu. Kvalitetno postavljena podna filtracija ne mora se godinama istiti.9AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Ovakav tip filtracije preporuam naprednim akvaristima i onima s iskustvom. Mogue je odravati akvarij i bez filtracije, meutim u tom sluaju se moramo drati strogih pravila. Takav sistem koristi biljke kao prirodan sistem bioloke filtracije. Akvariji mora imati odlinu rasvjetu, visoku kvalitetu vode, dodatan izvor ugljinogdioksida (CO2) i manji broj odreenih riba. Ovo je svakako izazov za napredne akvariste.

Odravanje vode Uz svu filtraciju, ma kako ona bila kvalitetna, neophodna je periodina izmjena jednog dijela vode! O ovom najvanijem pravilu opirnije u rubrici voda, bioloko funkcioniranje akvarija.


ProizvoaModel

Veliina akvarija [l] 250 350 600 1000 1500 100 200 300 150 250 350 600 150 250 350 600 350 600 350 600 350 600 350 600 100 200 300 400 100 200 300 100 200 300 500 800 1000 180 300 600

EHEIMclassic 2213 classic 2215 classic 2217 classic 2250 classic 2260 ecco 2231 ecco 2233 ecco 2235 professionel 2222 professionel 2224 professionel 2226 professionel 2228 professionel 2322 professionel 2324 professionel 2326 professionel 2328 professionel 2227 professionel 2229 professionel 2327 professionel 2329 proffesionel II 2026 proffesionel II 2028 proffesionel II 2126 proffesionel II 2128 HAGENFluval MSF 104 Fluval MSF 204 Fluval MSF 304 Fluval MSF 404 Fluval 103 Fluval 203 Fluval 303 SACEMMarathon 100 Marathon 300 Marathon 500 Marathon 1000 Marathon 1500 Marathon 2000 RENAxP1 xP2 xP3

Protok Volu [l/h] men filtera [l] 440 3 620 4 1000 6 1000 12 1900 18 300 1,6 480 2,4 600 3,2 500 2,3 700 3 950 4,9 1050 7,3 500 2,3 700 3 950 4,9 1050 7,3 1050 4,9 1050 7,3 1050 1050 950 1050 950 1050 480 680 1000 1300 390 420 840 350 350 800 1000 1600 1850 750 1050 1350 4,9 7,3 4,9 7,3 4,9 7,3 3,2 4,6 6,6 8,5

Snaga [W] 8 15 20 28 50 5 5 8 8 8 25 25 8 + 150 8 + 150 25 +180 25 + 210 25 25 25 25 25 25

*

termo filter (integrirani grija) termo filter (integrirani grija) termo filter (integrirani grija) termo filter (integrirani grija) intervalni filter (wet/dry) intervalni filter (wet/dry) intervalni filter (wet/dry) + integrirani + 180 grija intervalni filter (wet/dry) + integrirani + 210 grija 25 25 + 180 termo filter (integrirani grija) + 210 termo filter (integrirani grija) 7 MSF (multi stage filter) 7 MSF (multi stage filter) 12 MSF (multi stage filter) 12 MSF (multi stage filter)

1,5 1,8 4,7 5,5 8,5 10 4,4 6,3 9,1

6 6 12 16 23 31 13 16 19

HYDORPrime 10 Prime 10 Prime 10

150 250 400

300 600 900

1,5 3 5

10 22 30


UV sterilizatori Osim klasine filtracije u akvaristici se koristi i UV (UltraVioletna-ultraljubiasta) sterilizacija vode. Ovakav tip filtracije, odnosno sterilizacije (poto UV sterilizatori nisu filteri i trebaju pred-filtraciju) uinkovito unitava bakterije, gljivice, alge i viruse. Rade na principu izlaganja mikroorganizama spektru ultraljubiastog zraenja na valnoj duini od oko 254 nm koji izravno djeluje na DNK strukturu te ih unitava ili sprjeava njihovu daljnju reprodukciju. Energija lampe od 30 mWs/cm2 unitava oko 99% svih uobiajenih vrsta bakterija u vodi. UV lampe se sastoje od kuita u kojem oko lampe prolazi voda u cjevicama od kvarcnog stakla. Radni vijek lampe je oko 8000 h. Velike su prednosti ovakvih sterilizatora i njihova upotreba u akvaristici je u porastu. Mineralni i kemijski sastav vode ostaje nepromijenjen, nemogunost je predoziranja i nikakvih tetnih posljedica nema, jednostavna je upotreba, velik je spektar djelovanja protiv svih vrsta bakterijskih i virusnih bolesti akvarijskih riba i njihovih nametnika, uinkoviti su protiv nekih vrsta algi itd., a to su samo neke prednosti ovakvog tipa proiavanja vode. Za ovakvu sterilizaciju moraju se ispuniti uvjeti da prije dotoka voda mora biti oiena i bistra sa to manje estica, a nakon izlaska je preporuljivo da prolazi kroz bioloki filter koji bi sakupljao uginule mikroorganizme. -UV lampe su zatiene u neprozirnom kuitu, jer trajno oteuju vid i kou, zbog toga itajte pozorno upute proizvoaa! UV sterilizator


Obrnuta Osmoza i Deionizacija RO/DI (Reverse osmoze/Deionization) filteri su najnaprednija u tehnologiji filtracije (hiperfiltracija) vode openito (Iako je ne koristimo za filtraciju akvarija, ve za pripremu vode.) Ovakav sistem filtracije razvijen je za vrijeme hladnog rata i poinje se primjenjivati tek krajem ezdesetih u civilne svrhe, omoguavajui teoretski iz bile koje vrste vode bilo ona morska ili slatkovodna i oneiena, dobivanje pitke i iste vode. Prvi je dio RO, koji moe biti i zaseban, a radi na principu obrnute osmoze . Sistem osmoze koriste biljke gdje vodu crpe kroz polupropusne membrane stabljika do krajnjih dijelova listova. U obrnutoj osmozi koristi se sistem prolaska vode pod pritiskom kroz mikroporozni

medij, odnosno osmoznu membranu koja ima propusnost oko 0,0005 mikrona (najmanji virusi su oko 0,002 mikrona). Sedimentne membrane rade se od celuloznog acetata, poliamida i drugih materijala i imaju odreeni vijek trajanja. Kvaliteta i koliina proiene vode ovisi o kvaliteti i propusnosti membrane. Ovdje dobijamo kao produkt sterilnu vodu oienu od nekih monovalentnih iona (npr. Na+, K+, Cl-, NH3- itd.), vie-valentnih iona (npr. Ca 2+, Mg 2+, Al 3+, SO4 2-) i organskih tvari do 99%. Uz RO sistem koristi se i DI (ionoizmjenjivaki filter) koji slui dekarbonizaciji (deionizaciji) vode. Dekarbonizacija vode je postupak kojim se iz vode uklanja ukupna tvrdoa. Nusprodukt je mala koliina ugljine kiseline. Ovakva filtracija ima svojih mana, cijena i odnos vode koja je ista i ona koja se troi kao tehniki neista voda je u najboljem sluaju 1:3. RO/DI sistemi su ovisno o mogunostima i kapacitetu ipak prilino skupi, pa ih koriste napredniji akvaristi i uzgajivai.


Pojednostavljeni princip rada RO filtracije Odravanje filtera Veina filtera mora raditi cijelo vrijeme, radi toga kod ienja pripremite sve da bi vrijeme obustavljanja rada filtera bilo to krae. Takoer kod prvog putanja biolokog filtera u pogon u novom akvariju, dobro je koristiti "kulturu bakterija" u tekuini za startanje akvarija. Tako e filter prije "sazrijeti" za bioloku filtraciju. Tekuinu moete kupiti u specijaliziranim akvarijskim trgovinama ili koristiti podlogu i filterski medij iz starog "sazrelog" akvarija. Neki mediji za filtere se upotrebljavaju jednokratno (aktivni ugljen, zeolit...), dok veinu obnavljamo ispiranjem u vodi. Aktivni ugljen prije upotrebe kratko isperite u vodi da se isperu sitne estice i krhotine. Ne koristite aktivni ugljen koji se koriste za filtraciju zraka, jer je mikroporozan i nema dobru uinkovitost kao ugljen za vodu. Koristite samo kvalitetan aktivni ugljen, loi su bogati fosfatima i podiu pH vrijednost vode. Vrlo je vano, da medij koji se koristio za bioloku filtraciju paljivo operemo u akvarijskoj vodi, da se kultura bakterija ne bi unitila. Nikako ne ispirite vruom vodom ili dodavanjem sredstava za pranje ili dezinfekciju. Primjer pranja sintetike spuve: U istu, praznu posudu prikladne veliine za pranje spuve ulijte vodu iz akvarija. Izvadite spuvu iz filtera koji mora biti uronjen cijelo vrijeme u vodu. Uronite spuvu i lagano stiite spuvu dok prljavtina ne izae iz rupica. Vratite spuvu u filter i pustite ga to prije u pogon. Nikada pretjerano ne istite spuvu ili druge medije koji slue bakteriolokoj filtraciji, jer su naseljeni neophodnim bakterijama za funkcioniranje filtracije.


Grija

Za toplovodne je akvarije grija neophodan. Najee se koriste potopni grijai u staklenoj epruveti s ugraenim termostatom. Uz grija je obvezan akvarijski termometar pomou kojeg kontroliramo i namjetamo eljenu temperaturu vode. Snaga grijaa uvjetovana je volumenom akvarija i prosjenoj temperaturi okoline. Prejak ili preslab grija u akvariju moe izazvati nagle temperaturne promjene. Za akvarij na sobnoj temperaturi potreban je grija jakosti 10-20%W vie od volumena akvarija u l (npr. za akvarij od 100 l koristimo grija od 120W). Za vee akvarije bolje je koristiti dva grijaa. Za akvarije u kojima je zasaeno puno biljaka koriste se i "grijui kablovi"(heating cables) koji se stavljaju ispod podloge. Na taj nain se izbjegava efekt "hladnog stopala" kod biljaka, kada je korijenje hladnije od vode, to usporava rast biljaka. U nekim su filterima ve ugraeni grijai, tako da nema potrebe za kupovanjem posebnog. Neki od proizvoaa grijaa su Jager, Hagen, Sera, Tetra, Hydor...

Odravanje grijaa Grija nemojte nikad ukljuivati izvan vode i kod izmjene vode u akvariju obvezno ga iskljuite. Redovno provjeravajte temperaturu u akvariju da bi sprijeili velike temperaturne razlike kod eventualnog kvara grijaa. Eventualno ienje je isto kao i kod staklenih akvarija (ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline).Primijetite li napuknue na epruveti ili ''roenje'' unutranjeg djela stakla epruvete zamijenite odmah grija za novi.


Rasvjeta Za poetak, to je svjetlost? Svjetlost je vidljivi dio elektromagnetskog spektra izmeu ultraljubiaste i infracrvene valne duine. Jaina svjetla mjeri se u lumenima (L), a efektivnost rasvjetnog tijela u odnosu na potroak odreujemo jainom dobivene svjetlosti na potroenoj energiji L/W (lumen po watt-u). Temperaturu, odnosno "boju" svjetla mjerimo stupnjevima Kelvina (K). Ovdje dolazi do zbunjujueg psiholokog efekta, jer ljudi misle da "crveno" svjetlo ima veu temperaturu od "plavog". Npr. crvenkasto svjetlo obine arulje ima npr. 3200K dok dnevno sunevo svjetlo ima oko 6000K, a plavkasto svjetlo MH arulje ima oko 10000K.

manja temperatura svjetla

vea temperatura svjetla

Kvalitetu rasvjetnog tijela mjerimo i CRI (color rendering index) indeksom u rasponu od 1 do 100. CRI izraava raspon spektra u svjetlosti. Sunevo svjetlo ima CRI 100, tj. puni raspon svjetlosti.

CRI=20

CRI=60

CRI=100

Rasvjeta u akvariju potrebna je za pravilan rast biljaka, pravilan ritam akvarijskog biotopa i za bolji izgled akvarija. Procesi fotosinteze se takoer ne mogu odvijati bez svjetla. Intenzitet, boja i trajanje sunevog svjetla nisu isti na svim dijelovima zemaljske kugle. U veini prirodnih okolia tropskih riba trajanje dnevnog svjetla je oko 12h, pa bi toliko trebalo biti i trajanje umjetnog osvijetljenja. Duinu trajanja moemo regulirati runo ili vremenskom sklopkom (timer) mehanikom ili elektronskom. Vremenske sklopke su jeftini ureaji koji uvelike olakavaju posao ritmikog paljenja i gaenja, a organizmi u akvariju se lake naue na toan ritam dana i noi. U akvariju koristimo umjetnu rasvjetu i nju biramo prema veliini (dubini) i vrsti akvarija. Dubina i "istoa" akvarijske vode ima presudan utjecaj na koliinu i temperaturu svjetla koje dolazi do dna akvarija. Na 70 centimetara vode ve se gubi otprilike 30-40% svjetlosti, pa ako je ta voda puna neistoe i obojena (ukasta, mutna) gubitak se oituje ve u prvih desetak centimetara stupa vode. Ukoliko sami izraujete rasvjetu i poklopac ostavite si mogunosti i mjesta za dodavanje i oduzimanje rasvjetnih tijela ovisno o potrebi za jainom svjetlosnog intenziteta. U poetku su akvariji esto skromno zasaeni biljkama, pa prejaka svjetlost loe utjee na ponaanje riba koje su esto plaljive u takvom okruenju.16AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Kasnije, kada biljke izrastu i ponu praviti sjenovite dijelove, pojaate svjetlost aktiviranjem lampe. Ovakva regulacija pomae i kod mogueg pojavljivanja algi koje su esto indikator loe rasvjete. Akvarijska rasvjeta je najee najskuplji dio opreme, zato to imaju kratak vijek trajanja tako da esto, ovisno o tipu, moramo kupovati nova rasvjetna tijela. Vrste akvarijske rasvjete U slatkovodnoj tropskoj akvaristici danas se najvie koriste flourescentne cijevi za rasvjetu, pa emo stoga njima najvie i posvetiti panje. Flourescenta rasvjeta radi na principu katode koja je na jednom kraju dugake staklene cijevi ispunjene vakuumom i ivinom parom i anode na drugom kraju cijevi. Elektrina energija ionizira ivinu paru i ona poinje zraiti ultraljubiastim spektrom. Na unutranjim stjenkama staklena cijev obloena je fosforom (fosforni prah) koji potaknut zraenjem emitira vidljiv spektar, tj. svjetlost. Mjeavinom i aditivima u fosforu dobivamo eljeni raspon spektra, CRI. Nakon odreenog vremena rada katoda se "potroi" i proizvodi sve manje korisnog svjetla, pa je cijev potrebno zamijeniti novom. Za rad cijevi potreban je starter i prigunica (balast). Flourescentne cijevi su najea i najpopularnija rasvjeta, prvenstveno zbog male cijene potronje elektrine energije i dobrog intenziteta svjetla u odnosu na snagu. Velik izbor tipova specijalnih akvarijskih flourescentnih cijevi omoguava pravilan odabir ciljanog spektra svjetlosti koje nam je potrebno za akvarij. Kombinacijom odreenih cijevi razliite temperature svjetla dobivamo vei CRI. Vijek trajanja odreuje proizvoa, a kree se oko 2500-10000 radnih sati, svakako bi bilo dobro cijev zamijeniti nakon 6-9 mjeseci budui da ljudsko oko ne moe zamijetiti pad temperature svjetla. Poznati proizvoai flouroscentnih cijevi su Hagen (serija-glo cijevi), Osram (ili Sylvania), Philips... MH lampe, odnosno metal-halidne (jo ih zovu i quartz-halogen ili tungstenhalogen) su skuplji, ali i snaniji izvor svjetlosti. Rade na principu ivne pare, a za korekciju boje dodaju se elementi (jodij, indij, bromin...) koji odreuju spektar (boju) svjetla, pa otuda i naziv HQI lampe (Halide Quartz Jod) Metal halidne HQI (halide-quartz-jod) se koriste u morskoj i slatkovodnoj akvaristici. To je najsnanija vrsta rasvjete gdje prigunica pulsira naponom u lampi veim od 5000V stvarajui jak izvor svjetla slian sunevom. Koriste ih akvarijski entuzijasti u morskim, koraljnim i velikim tropskim akvarijima sa puno biljaka. To je najljepa i suncu najslinija rasvjeta. Odsjaji prelamanja povrine vode reflektiraju se na dno akvarija inei dojmljiv prizor igre svjetla i sjene. Koriste se za akvarije duboke do 70 centimetara, te su zbog velike snage idealni za biljke koje trebaju veliki intenzitet svjetla. Flouroscentne cijevi sa prigunicom17AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Montiraju se najee bez poklopca u specijalne reflektore koji moraju biti odmaknuti najmanje 25cm zbog visoke temperature koju isijavaju. Ukoliko se koriste poklopci sa MH lampama, tada se moraju ugraditi hladila i ventilatori koji izbacuju vrui zrak iz kuita poklopca. Takoer su potrebne prigunice (elektronske ili magnetne)za ovaj izvor svjetlosti. Rok trajanja takvih lampi je od 5000 do 10000 sati. Pod metal halidnu rasvjetu svrstavaju se i HQL (mercury vapor) lampe koje se koriste samo u slatkovodnoj akvaristici i odline su za intenzivan rast biljaka. Jeftinije su od HQI lampi, a sastavni je dio reflektora prigunica. Halogene lampe se ne trebaju mijeati sa MH lampama, jer rade na potpuno drugom principu (halogeni ciklus pomou volframove ice). Isijavaju puno topline i ne koriste se u akvaristici zbog nepovoljnog spektra. Ostali izvori svjetlosti kao to su obine arulje sa volframovom nisu niti pogodni za upotrebu u akvarijima sa biljem.


Model (upotreba) AQUA-GLO (za intenzivnije boje riba i rast biljaka)

Veliin a Diametar Snaga [Cm] * [W] 30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92 T5 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T5 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 8 14 15 20 25 30 40 40 8 14 15 20 25 30 40 40 14 15 20 25 30 40

temperatura [ K] 5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200

Interval izmijene [h] 3000 5000 5000 7500 7500 7500 10000 10000 3000 5000 5000 7500 7500 7500 10000 10000 5000 5000 7500 7500 7500 10000

SUN-GLO (dnevno svijetlo)

30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92

MARINE-GLO (morski akvarij)

38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 121.92

FOLRA-GLO (za intenzivan rast biljaka)

45.72 60.96 91.44 121.92

T8 T8 T8 T8

15 20 30 40

2400 2400 2400 2400

5000 7500 7500 10000

POWER-GLO (za koralje i biljke)

30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92

T5 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8

8 14 15 20 25 30 40 40 14 15 20 25 30 40

5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 4200 4200 4200 4200 4200 4200

3000 7500 7500 9000 9000 9000 20000 20000 7500 9000 9000 9000 9000 20000

LIFE-GLO (dnevno svijetlo)

38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68

121.92

T8

40

4200

20000


Podloga

Podloga u akvariju ima vie funkcija, a one ovise o odabiru akvarijskog biotopa, izboru riba i biljaka. Ribe se osjeaju sigurnije, lake pronalaze hranu i skrovita. Biljke iz podloge crpe hranjive tvari, privruju se korijenjem i pomou nje se razmnoavaju. U podlozi se odvijaju procesi vani za bioloko funkcioniranje akvarija. Ovisno o izboru riba, ureenje podloge mora imati funkciju kemijske stabilnosti, granulacije i oblika podloge. Ribama koje agresivno "kopaju" po dnu poeljan je krupniji ljunak i kamenje, kako ne bi previe mutile vodu. (npr. neki ciklidi). Ribe koje se hrane iz podloge, koji se skrivaju i zakopavaju zahtijevaju sitni ljunak i pijesak (npr. A. Kuhli, G. Petresi). ljunak ne smije biti otrih rubova (mljeveni) ve rijeni, zaobljeni, da se neke ribe ne bi ozlijedile kopajui po njemu u potrazi za hranom. Veina junoamerikih riba voli tamniju podlogu i kraj nje se osjeaju smirenije. U pogledu kemijske stabilnosti, podloga mora biti kemijski stabilna kako ne bi mijenjala karbonatnu vrijednost i kiselost vode. Ribe koje ive u mekim i blago kiselim vodama, ne podnose kamenje vapnenakog podrijetla koje se otapa u vodi podiui joj tvrdou.

Nasuprot njima, ribama kojima pae tvrda voda, ne odgovaraju humus i treset u podlozi, a koji pak sputaju pH vrijednost vode. Oblik podloge, a ujedno i izgled akvarija odreujemo oponaanjem prirodnog okolia riba koje uzgajamo tzv. Aquascaping. Tako da nekim ribama odgovara scenarij stjenovitog dna u kojem nalaze mjesta za skrivanje i svoj zamiljeni teritorij. Sera floradepot Drugim ribama odgovara gusto obraslo dno biljem, sa potopljenim korijenjem. Ovdje je rije i o pitanju dobrog ukusa akvarista, ali se preporua to vie oponaati prirodu, tako da su koljke, koralji i upljikavo kamenje najblae reeno nepotrebni u tropskom slatkovodnom akvariju. Takoer tu spadaju i razne figurice potopljenih brodova, kule od plastike i plastino bilje, koje akvaristi najee ne ele previe komentirati.20AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Ve gotove podloge se prodaju kao obian ljunak odreene boje i granulacije, do specijaliziranih mjeavina pripremljenih kao samostalna podloga (Sera Floradepot, Dupla K, Sachem Flourite...). Podlogu je najbolje oblikovati tako da na prednjem dijelu akvarije bude tanji sloj koji se blago uspinje prema zadnjem dijelu akvarija i njegovim kutovima. Ovakav nain podizanja podloge ima svrhu vizualnog dojma perspektive i dubine akvarija. Takoer na prednjem dijelu sadimo niskorastue biljke koje imaju manje i plie korijenje, dok u pozadini sadimo visokorastue i vee biljke koje imaju jae korijenje. Uzdizanje podloge se moe napraviti i stepenasto (terase). Debljinu sloja podloge odreuje veliina akvarija, a minimum je 4cm na prednjem dijelu stakla. Puno biljaka trai bogatu podlogu, ako su gusto zasaene onda poseemo za sloenijom mjeavinom podloge, odnosno gnojenjem. esto se prodaju razliita gnojiva za akvarijsko bilje, ali veinom su ona tekua i slue za dodavanje hranjivih tvari iskljuivo preko nadzemnih dijelova biljaka. Dakle moramo znati razliku gnojiva koje se dodaje u vodu i ono koje stavljamo u podlogu. Ako elimo akvarij gusto zasaen biljkama tad podloga treba biti deblja i sloenija. U prirodi tropsko vodeno raslinje uspijeva u podlozi bogatoj eljezom. Takva vrsta podloge zove se laterit. To je sitni ljunak slian boksitu (boksit je toksian u akvariju zbog aluminija kojim je bogat), crvene boje i siromaan humusom, a veinom ga nalazimo u tropskim predjelima nataloenog u terasama ili uljebima. Laterit je takoer dostupan kao podloga i prihrana (npr. Duplarit od Duple), mada se kod nas teko moe kupiti. Takoer, nisu svi tipovi laterita pogodni za akvarije. Prednost laterita je to zadrava eljezo koje biljke iskoritavaju u neaerobnim zonama, dakle bez prisustva kisika koji pospjeuje oksidiranje eljeza. Laterit se stavlja duboko na dno sitne podloge i ne koristi se kod podnih filtera (zbog oksidacije). U nedostatku laterita prikladna zamjena je glina. Na dno stavljamo podlogu sitnije granulacije koja slui lakem ukorijenjavanju biljaka. U takav sloj, ako je potrebno, radi gnojenja podloge stavljamo treset (eng. peat). Treset je polistratski fosil, odnosno prethodnik ugljena (kada drvee i ostale biljke trunu i raspadaju se u movarama taloi se kao organski materijal u stajaoj vodi iz kojeg nastaje treset.) Treset takoer blago sputa pH (ini kiselijom) vrijednost vode. U trgovinama se prodaje treset u granulama koji je najbolji za mijeanje u podlozi, jer ne muti vodu. Odlian izbor je ljunak vulkanskog podrijetla, tzv. Lava. Lava je kemijski inertna, a porozna struktura ini je efikasnom u procesu biolokog funkcioniranja. Tamno smea boja lave odgovara veini ukrasnih riba. Osim treseta u podlogu moemo dodati i glinu. Glina sadri malo organskih tvari i humusnih kiselina, a bogata je eljezom i kompaktna. Glina se moe dodati kao oblikovane isuene kuglice koje se u podlozi rastope. Na takvu podlogu stavljamo zavrni sloj ljunka. Ve gotove vrste gnojiva za podlogu koje se mogu pronai u naim trgovinama su Tetra InitialStick, Tetra Crypto... Podloga za akvarije u kojem e biti zasaeno malo biljaka sa dosta krupnih stijena i kamenja veinom je samo od sloja sitnog ljunka. Takvi akvariji oponaaju biotope stjenovitih afrikih jezera. Krupno kamenje i stijene u takvom akvariju moramo21AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

paljivo postaviti da ne bi dolo do pomicanja i uruavanja. Ukoliko elimo postaviti kompliciranije dekore od stijena potrebno je komade uvrstiti (npr. silikonskim kitom), a takoer postavljamo stijene na amortizirajuu podlogu (stiropor) tako da se pritisak rasporedi jednolino na povrinu dna. Primjeri sastava podlogaBiotop Cryptocoryne affinis (Malaysia) C.zewaldiae, Barclaya (Malaysia) C.cordata (Thailand) Barclaya longifolia (Thailand) Cryptocoryne albida (Thailand) kvarcni ljunak, nekoriten pH 5,7 5,8 5,6 4,4 4,9 4,5 P2O3 K2O Mg Fe Mn Cu Zn ppm ppm ppm ppm ppm ppm ppm 3 3 1 2 2 1 4 3 2 2 4 1 8 6 15 3 4 1 1366 814 3,3 4,0

58,4 103,8 1,0 1,5 212 8,0 1,4 2,1

164,5 12,6 0,8 1,1 78,0 10,7 0,5 0,9 0 -


Voda

Akvarijska voda je najvaniji dio akvarija. U njoj ive ribe i biljke koje su se prilagoavale takvom okoliu milijunima godina, i radi toga bilo kakve nagle i velike promjene najee uzrokuju teke posljedice za organizme. Ovdje u objasniti i moda najvaniji dio u funkcioniranju akvarija, a to je kruenje duika. No prije svega trebam objasniti neke pojmove koji su vani za razumijevanje tih procesa... Voda ima osobine koje dijelimo na fizike i kemijske. Fizike osobine su temperatura, miris, boja i prozirnost. Temperatura vode ovisi o vrsti organizama koje drimo i najee se kree u tropskim slatkovodnim akvarijima od 23C do 26 C i u prirodi maksimalna variranja iznose oko 5C. Nie temperature od 18C tropske ribe ne mogu dugo izdrati, budui da su ribe hladnokrvni organizmi. Vea temperaturna variranja negativno utjeu na organizme i oni su podloniji bolestima, a i za razmnoavanje mogu imati loe posljedice. Temperatura takoer utjee i na kemijske osobine vode (koliina kisika, CO2...). Boja i prozirnost su pokazatelji kemijske kvalitete vode. Boja vode moe biti i pokazatelj biolokih procesa u akvariju. Miris vode moe biti indikator kvalitete vode. npr. miris amonijaka (miris na pokvarena jaja) sugerira poveano raspadanje organskih tvari, takav akvarij treba hitno dobro oistiti i vei dio vode promijeniti. Kemijske osobine vode najee odreuju tvrdoa (karbonatna i nekarbonatna), pH (lunatost/kiselost), koliina otopljenih plinova (kisik, ugljendioksid, sumporovodik...). Veina ovih osobina ovisi jedna o drugoj, tako da mijenjanjem koliine jednih, utjeemo na druge. Tvrdoa vode u akvariju utjee na razvoj organizama, jer odraava koliinu soli i minerala koje su neophodne za razvoj, funkcioniranje organizma i razmnoavanje. Osmotska razmjena tekuina svih organizama u vodi ovisna je o tvrdoi. Slatkovodne ribe su se prilagodile maloj tvrdoi vode, s obzirom na morske ribe (more ima veliku vrijednost tvrdoe), a pogotovo neke tropske ribe koje ive u vrlo mekanim i blago kiselim vodama. Razmjena kalcija i magnezija u organizmu riba ima velik znaaj u razvoju riblje mlai, a neke ikre pojedinih vrsta riba se uope ne mogu razviti u neadekvatnoj i tvrdoj vodi. Razlikujemo promjenjivu ili karbonatnu (KH-Carbonate Hardness) tvrdou koja dolazi od hidrogen karbonata kalcija i magnezija). Ukupna tvrdoa (GH-General Hardness) izraava se jedinicom dH (njemaki stupanj, 1 dH = 17.8 ppm CaCO3. to je manja vrijednost ukupne tvrdoe (manja koliina soli) takvu vodu nazivamo mekom, a vea vrijednost je odreuje kao tvrdu vodu. Karbonatna tvrdoa je vana, jer djeluje kao svojevrsni kondenzator promjena pH vrijednosti. Takva osobina se zove puferski kapacitet, koji odraava stabilnost pH vrijednosti na promjene uslijed dodavanja kiselina ili luina.


ppm 0 50 50 - 100 100 - 200 200 300 300 450 450+ Mikrosiemens 37,5 60 75 100 150 375

dH 03 36 6 12 12 18 18 25 25+ Karbonatna tvrdoa 15 ppm 24 ppm 30 ppm 40 ppm 60 ppm 150 ppm vrlo mekana mekana srednje tvrda tvrda vrlo tvrda ekstremno tvrda Ukupna 25 ppm 40 ppm 50 ppm 66 ppm 100 ppm 250 ppm

Kiselost i lunatost se definiraju sa pH (Power of Hydrogen) vrijednou, a mjerimo koliinu vodikovih iona. Poveanje vodikovih iona uzrokuje smanjenje pH vrijednosti odnosno kiseliju vodu. pH se mjeri u skali od 0 do 14. Ovdje napominjemo da se radi o logaritamskoj skali, tako da npr. pad vrijednosti za 1 pH znai 10x kiseliju vodu! Variranje pH vrijednosti u akvariju ima viestruke negativne utjecaje. Ribe koje su naviknute na odreenu pH vrijednost, brzo obolijevaju i ugibaju u razliitoj okolini od one prirodne. Najee nastaju problemi sa lunatim vodama, dok blago kisele vode odgovaraju veini akvarijskih organizama. U lunatim vodama duini spojevi su opasniji, a veina riba je sklonija parazitskim i gljivinim bolestima.). pH izravno ovisi o karbonatnoj tvrdoi i ugljinom-dioksidu (CO2). Podeavanje pH, KH i GH vrijednost vode ovise jedni o drugima. Ukoliko elimo "tvrdu" vodu omekati najlake moemo s ionoizmjenjivakim smolama. Mijeanjem demineralizirane ili destilirane vode vrijednosti 0 DH sa tvrdom, po tablici, moemo takoer smanjiti tvrdou vode. Tablica pokazuje koliko ml vode vrijednosti 0DH trebamo za smanjenje eljene vrijednosti.


ml vode eljena 0DH tvrdoa tvrdoa vode DH 6 7 8 9 10 11 12 3 1000 1333 1666 2000 2333 2666 3000 4 500 750 1000 1250 1500 1750 2000 5 200 400 600 800 1000 1200 1400 6 0 166 333 500 666 833 1000 7 0 0 142 222 429 571 714 8 0 0 0 125 250 375 500

Naravno ovo uvelike ovisi o puferskoj vrijednosti vode, tj. koliini karbonatne tvrdoe KH i odstupanja su normalna. Umjesto destilirane vode moemo koristiti profiltriranu kinicu, a vodu koju omekavamo treba prokuhati. KH smanjujemo dodavanjem CO2 i smanjivanjem pH vrijednosti. Takoer omekavanje vode moe se vriti filtriranjem kroz treset. Smanjivanje pH vrijednosti postie se dodavanjem CO2, komercijalnim sredstvima (pH minus) ili filtracijom kroz treset. Komercijalna sredstva su veinom na bazi fosforne kiseline i podiu koliinu fosfata u vodi koji pogoduju pretjeranom rastu neeljenih algi. Puno lake je podizati tvrdou u vodi, a i u prirodi puno ee nalazimo tvre vode nego meke. KH poveavamo pomou NaHCO3 (soda bikarbona) i aeracijom koja e istisnuti CO2 iz vode, a GH sa kalcij karbonatom CaCO3. Takoer tvrdou moemo poveati filtracijom kroz usitnjene morske koralje i stijene.


Ugljini-dioksid CO2 Zato je potreban CO2 u akvariju? CO2 je neophodan za ivot biljaka, a ima vanu ulogu u procesu kruenja duika i odravanju puferskog kapaciteta vode. Direktno je odgovoran za koliinu karbonatne tvrdoe. Ugljik ima veliki postotak (oko 40%) u materiji koja ini dijelove biljaka. Biljke za ivot trebaju hranu koju crpe najee iz korijena. Za takav nain hranjenja potrebni su kemijski procesi koje pokreu svjetlost za energiju i CO2 i ostali elementi za kemijsku reakciju. Dva vitalna procesa omoguuju ivot biljaka. Fotosinteza i respiracija koju pokree svjetlost. Bez svjetla se fotosinteza ne moe odvijati. Prilikom fotosinteze biljke uzimaju CO2 (koji izdiu ribe), a isputaju O2, odnosno kisik (koji ribe udiu). Prilikom fotosinteze biljke uzimaju najvie hrane i tada se razvijaju. Pojednostavljeni princip procesa fotosinteze:6CO 2 6H 2 O C 6 6H 12 O 6 6O 2

ugljini dioksid + voda svjetlo, klorofil glukoza + kisik Biljke koriste klorofil koji odreeni spektar svjetlosti apsorbiraju kao energiju za proces fotosinteze. Kada nema dovoljno svjetla biljke miruju i dogaa se obrnuti proces fotosinteze, tada biljke "udiu" kisik, a isputaju CO2. Otprilike, jednu petinu asimiliranog ugljinog dioksida biljke vrate u vodu. Postizanje optimalne koliine CO2 u akvariju je vrlo vano, jer prevelika koliina uzrokuje smrt riba i promjenu pH vrijednosti vode. Koncentracija ugljinog dioksida vee od 50mg/L uzrokuje guenje i smrt riba, dok koliina manja od 10mg/L nije dovoljna za razvoj biljaka. Ribe diu pomou krga koje rade na principu razliite koliine plinova u vodi i krvi. U normalnim uvjetima, koliina ugljinog dioksida vea je u krvi koja dolazi u krge, a manja kisika. Kad se povea koliina ugljinog dioksida u vodi iznad one u krvi, tada CO2 ulazi u krvotok i riba ostaje bez kisika. Kratkotrajno udisanje poveane koliine CO2 u vodi izaziva ribama nesvjesticu. Vea prisutnost ugljinog dioksida izaziva i padanje pH vrijednosti vode. Pojednostavljeni princip djelovanja CO2:CO 2 H 2 O H 2 CO 3

ugljini dioksid + voda ugljikovodina kiselina Ipak, sa ugljinim dioksidom ne moemo potpuno regulirati tvrdou vode, jer on djeluje samo na karbonatnu tvrdou vode. Koliinu ugljinog dioksida u vodi moemo izraunati mjerenjem pH i KH (privremena ili karbonatna tvrdoa) vrijednosti vode.


CO2pH KH 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 5,0 6,0 8,0 10 15 20 6,0 6,2 previe 15 9,3 30 18,6 44 28 59 37 73 46 87 56 103 65 118 75 147 93 177 112 240 149 300 186 440 280 590 370 6,4 6,6 optimalno 5,9 3,7 11,8 7,4 17,6 11,1 24 14,8 30 18,5 35 22 41 26 47 30 59 37 71 45 94 59 118 74 176 111 240 148 6,8 2,4 4,7 7,0 9,4 11,8 14 16,4 18,7 23 28 37 47 70 94 7,0 1,5 3,0 4,4 5,9 7,3 8,7 10,3 11,8 14,7 17,7 24 30 44 59 7,2 0,93 1,86 2,8 3,7 4,6 5,6 6,5 7,5 9,3 11,2 14,9 18,6 28 37 7,4 7,6 premalo 0,59 0,37 1,18 0,74 1,76 1,11 2,4 1,48 3,0 1,85 3,5 2,2 4,1 2,6 4,7 3,0 5,9 3,7 7,1 4,5 9,4 5,9 11,8 7,4 17,6 11,1 24 14,8 7,8 0,24 0,47 0,70 0,94 1,18 1,4 1,64 1,87 2,3 2,8 3,7 4,7 7,0 9,4 8,0 0,15 0,30 0,44 0,59 0,73 0,87 1,03 1,18 1,47 1,77 2,3 3,0 4,4 5,9

Mjerenje pH vrijednosti u akvariju bogatim biljkama ima razliite vrijednosti. Ujutro se smanjuje zbog poveane koncentracije ugljinog dioksida i tokom dana se lagano poveava kako biljke asimiliraju CO2. Nekoliko je naina dobivanja CO2 u akvariju. Za koliinu CO2, bez obzira na tehniku dobivanja, ova formula bi trebala biti priblina vrijednost za prosjenu kemijsku kvalitetu vode:

Volumen akvarija (u litrama) x 13 Koliina mjehuria u minuti 100Najjeftiniji nain dobivanje CO2 za manje akvarije je iz procesa vrenja kvasca "uradi sam" sistemom. Ovaj sistem radi na principu mijeanja suhog kvasca kojeg koristimo u domainstvu koji se mijea sa vodom i pri dodatku eera dolazi do vrenja kojem je produkt - CO2. Reaktor je plastina boca od 1,5L. U bocu dodamo 1L mlake vode, 1 punu liicu suhog kvasca ili 1/3 kocke sirovog, 6 lica eera i liice sode bikarbone koja usporava prebrzu reakciju kvasca. Kada se eer otopi smanji se pritisak povrine vode i djelovanjem vrenja nakon 30-60 minuta oslobaa se CO2, koji pomou gumenog crijeva dovodimo do brojaa mjehuria.27AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Vano je da ne pretjeramo u koliini kvasca i eera da reakcija ne bi bila preburna i nekontrolirana. Broja mjehuria je plastina boca od 0.25L i slui istodobno kao broja mjehuria i osiguranje u sluaju nekontrolirane reakcije kvasca iz reaktora. U broja mjehuria dodamo 2 dl vode u kojem je uronjeno dolazno crijevo iz reaktora. Izlazno crijevo mora biti iznad povrine vode i ono vodi do difuzora (rasprivaa) u akvariju. Postoji vie vrsta difuzora, najjednostavniji sistem je sa obinim kamenim rasprivaem zraka kakav se koristi za dovod kisika. Ovdje je prikazan difuzor koji se moe napraviti pomou fine mreice i plastine prozirne cijevi. Umjesto cijevi moe posluiti plastina boca od 0.25l koja je vra, a treba joj odrezati dno. Sa gornje strane cijevi zalijepimo finu mreicu sa to sitnim rupicama ili ensku najlonsku arapu (hulahop). difuzor CO2 se dovodi crijevom i nakuplja na mreici, gdje se polagano topi, pa je tako vea iskoristivost dovedenog CO2. U sluaju nagomilavanja CO2 u difuzoru, viak e izai na dnu cijevi. Na difuzoru moemo probuiti rupu sa strane na odreenoj visini pomou koje moemo regulirati koliinu nakupljenog CO2 u difuzoru. Kada se napuni CO2 do visine rupice, viak e poeti izlaziti. Visokotlanim i niskotlanim sistemima, iz boca punjenim CO2 plinom po tlakom su odlini za vee ili vie akvarija, a osim poetne vee investicije ovo je i najjeftiniji sistem za vee akvarije. CO2 se moe kupiti u malenim jednokratnim bocama (npr. Tetra CO2 Optimat, Depot) koje su pogodne samo za manje akvarije. Visoko tlani sistem sastoji se od boce, regulatora, sigurnosnog ventila i difuzora. Niskotlani sistem je skuplji i rjee se koristi (sputa se pritisak pomou niskotlanih adaptera). Boca koja se koristi mora biti odgovarajua (elina, aluminijska), s odgovarajuom zakonskom potvrdom da je prola atest. Budui da su boce pod tlakom od oko 100bara nepotrebno je objanjavati koliko je vano imati svaki ureaj ispravan i testiran. CO2 komplet Tetra jednokratna CO2 boca


Zbog potencijalne opasnosti mnogi izbjegavaju ovakve tehnike dobivanja CO2, meutim ako se drimo pravila, teko moe doi do problema.itajte upute i upozorenja, CO2 je opasan kod nestrunog rukovanja!

CO2 regulator

Za CO2 nabavite to manju bocu budui da je potronja jako mala s obzirom na kapacitet. Boce se pune u punionicama gdje je takvo punjenje prilino jeftino. Nakon boce regulator tlaka je najvaniji dio ovog sistema i on treba biti izrazito kvalitetan. Problem kod regulatora tlaka je da su najee napravljeni za koritenje nepreciznih regulacija, pa onda takvi nisu pogodni jer ovdje je potrebna precizna regulacija sa laganim isputanjem CO2. Upotrebljavaju se jednostupanjski i dvostupanjski regulatori. Jednostupanjski regulatori nemaju mogunost fine regulacija, pa ga koristimo sa pomonim igliastim ventilom pomou kojega precizno reguliramo pritisak. Dvostupanjski regulatori su precizniji, na jednom dijelu sputamo pritisak iz boce na nekoliko bara, dok drugi stupanj regulacije slui za preciznu regulaciju tako da dobivamo nekoliko mjehuria u minuti. Za dodatnu preciznost i sigurnost moemo nakon dvostupanjskog regulatora spojiti i igliasti ventil. Na ulazni ventil od regulatora potrebno je prikljuiti filter, koji e skupljati mogue neistoe prije ulaska u regulator koje bi ga mogle otetiti. Na izlazni otvor spajamo gumeno crijevo koje dovodi regulirani CO2 do difuzora u akvariju. Na regulatoru su najee ugraeni i manometri koji nam pokazuju pritisak u boci i izlazni pritisak regulatora. Takoer je mogue spajanje magnetskih ventila koji pomou elektronskog pH kontrolera automatski reguliraju dovod CO2 u akvarij.


Eheim CO2 komplet

Elektrolizom dobiveni CO2 je najjednostavniji za koritenje, ne zauzima prostor i mogue ga je vrlo lako regulirati. Radi na principu razdvajanja vode elektrolizom na vodik i kisik koji u spoju sa ugljikovom ploom proizvodi CO2. Budui, je ovaj sistem potpuno elektronski, prilino je jednostavno regulirati, paliti i gasiti ovakve ureaje. Nedostatak je to su jo prilino neraireni meu akvaristima, pa tako i skupi kao i ugljini blokovi za punjenja. Najpoznatiji ureaj je Carbo-plus CO2 System.

Carbo-plus CO2 system


Kisik O2 Svi organizmi u akvariju za ivot trebaju kisik. Veliki potroai kisika su bakterije i mikroorganizmi, zatim ribe i biljke. Veina riba koristi otopljeni kisik u vodi, osim pojedinih vrsta koje uzimaju I atmosferski kisik. Biljke proizvode kisik u procesu fotosinteze, meutim ta koliina je nedostatna, pa kisik moramo dodavati. Kisik se dodaje pomou zranih pumpica, koje pomou gumenog crijeva i rasprskivaa utiskuju atmosferski kisik direktno u vodu. Neki filteri i protone pumpe imaju ugraene mogunosti dodavanja kisika pomou venturijeve cijevi na ispustu filtera. Takoer prilikom mijeanja i razbijanja povrine vode atmosferski kisik se topi u vodi, pa nam kod veine dananjih filtera zrana pumpica nije stalno potrebna. Nedostatak kisika u pravilno postavljenom akvariju je zapravo nemogu, budui da se uvijek uspostavlja ravnotea atmosferskog kisika i onog u vodi, meutim kod poveanog broja riba, raspadanja organskih tvari i neadekvatne rasvjete moe doi do pomanjkanja kisika u vodi. Promatranjem riba moemo ustanoviti smanjenje kisika, tako to plivaju prema povrini i gutaju "zrak" sa povrine (pomanjkanje kisika ne mora biti jedini uzrok ovakvom ponaanju!). esto pomanjkanje kisika se dogaa kod prvih dana rada akvarija, kada dolazi do poveanja koliine amonijaka koji na sebe vee kisik u procesu razgradnje. Takoer se u prvim danim naglo razvijaju bakterije koje su veliki potroai kisika. U ljetnim mjesecima kada voda i zrak postanu topliji kisik bre hlapi, pa upravo tada najee dodajemo kisik. Koliina rastopljenog kisika do zasienja ovisi o temperaturi, pritisku i koncentraciji nekih rastopljenih soli. Tablica preporuene koliine kisika:C 4 6 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 O2 mg/l 13 12 12 11 11 10 10 10 9,8 9,6 9,4 9,2 9 8,8 8,7 8,5 8,4 8,3 8,1 8 7,9 7,8 7,6 7,5 7,4 7,3

U dodavanju kisika ne treba pretjeravati, jer prevelika koliina kisika i aeracije vode uzrokuje poveano hlapljenje ugljinog-dioksida to ne odgovara biljkama i mijenja pH vrijednost vode. Akvarijske zrane pumpice su prilino jeftin dio akvarija, poznatiji proizvoai su Hagen, Tetra, Sera...


Klor i Kloramin Klor se nalazi u vodovodnoj vodi, te slui za dezinfekciju vode. Opasan je za ribe, jer uzrokuje nagrizanje i nadraaje sluznica krga, oiju i koe, sreom brzo hlapi iz vode, pa obino akvaristi prije dodavanja u akvarij vodu stave da "odstoji" obino 24h da bi klor ishlapio. Takoer postoje pripravci koji uklanjaju klor iz vode (Tetra AquaSafe, Sera Chlorvec...). Naalost klor koji se lagano uklanja vie se ne koristi u vodovodu ve ga je zamijenio kloramin. Kloramin je puno tetniji i tee ga je odstraniti iz vode. Kloramin dolazi kao spoj amonijaka i klora (NH2Cl), uzrokuje poremeaje u krvotoku riba slino kao nitrit (methemoglobinemia). Kloramin se smanjuje filtracijom vode aktivnim ugljenom i pripravcima za pripremu vode (Tetra AquaSafe). Problem kod uklanjanja kloramina je to pripravci za uklanjanje razgrauju kloramin na klor i amonijak, klor brzo ispari, ali ostaje amonijak. Fosfati Fosfati se ubrajaju u vane elementa u ishrani biljaka, meutim najee ih imamo previe. Fosfati nastaju naalost prije nego to dou u na akvarij, u vodi koja je sve zagaenija. Raspadnuto bilje i alge u odumiranju, mineralizacijom poveavaju koliinu fosfata. Previe fosfata uzrokuje razvoj neeljenih algi koje uzimaju hranu za biljke. Fosfati se najee unose loom kvalitetom vode i prekomjernim hranjenjem riba industrijskom hranom. Suha vakumirana hrana loije kvalitete je bogata fosfatima. Prilikom ienja akvarija ne smiju se koristiti nikakva sredstva za pranje u domainstvu, jer veina ih takoer sadre fosfate.


Duik i duikovi spojevi Bioloko funkcioniranje akvarija

Duikovi spojevi su iznimno bitni za bioloko funkcioniranje akvarija i njegovu bioloku filtraciju. U duinom kruenju uz pomo mikroorganizama i bakterija otpad i otrovne tvari sastavljene od duikovih spojeva prelaze u fazama iz nepoeljnih i toksinih do iskoristivih i manje toksinih spojeva. Kruenje duika u prirodi predstavlja prirodnu filtraciju i obuhvaa zrak, vodu i tlo. U akvariju pokuavamo uspostaviti bioloku filtraciju i zbog toga su vei akvariji pogodniji, jer bilo kakve promjene u tom sustavu kruenja imaju manje negativne uinke i sustav je stabilniji to je biomasa bakterija vea. Duik je zastupljen u zraku oko 70%, a u otpadnim produktima i vie od 60%. Unoenjem organizama u akvariju zapoinje kruenje duika. Prvi nusprodukt ribljeg izmeta, nepojedene hrane, odumrlog bilja kojeg rastvaraju mineralizacijom heterotrophic bakterije je amonijak. Amonijak NH3 Amonijak se u vodi nalazi u dva stanja kao NH3 i konano kao NH4+ (ionizirani NH3). Pojednostavljeni princip: NH 3 H 2 O NH 4 OH Ovaj odnos NH3 i NH4 ovisi o vrijednosti pH i temperaturi vode. to je voda kiselija i hladnija NH3 lake prelazi u NH4 i obrnuto ako je alkalna. Zbog toga je vea opasnost od amonijaka u alkalnim i tvrdim vodama. Testovima se mjere ukupne vrijednosti amonijaka, NH3 i NH4. NH3 je izrazito opasan u akvariju i vrijednosti ve od 0.1 ppm u kratkom trajanju ostavljaju posljedice na ribe, a vrijednost vea od te je smrtonosna! Uklanjanje amonijaka iz vode mogue je biolokom filtracijom ili33AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

sredstvima za uklanjanje amonijaka (npr. zeolit). Slijedei korak ine bakterije porodice nitrosomonas, koje oksidacijom amonijak pretvaraju u nitrit. Nitrosomonas bakterije su aerobne, odnosno za razvoj im je potreban kisik. Pojednostavljeni princip: NH 4 2H 2 O NO 2 8H Nitrit NO2 Nitrit je manje toksian od amonijaka, ali uzrokuje poremeaje u metabolizmu i krvotoku riba unitavajui hemoglobin u krvi. Koliine vee od 0.5 ppm na due vrijeme uzrokuju trajne posljedice, a trovanje ima simptome sline nedostatku kisika. Nitrit uklanjamo biolokom filtracijom i periodinom izmjenom jednog dijela vode. Slijedei korak ine bakterije porodice Nitrobacter koje oksidiraju Nitrit u Nitrat. Nitrobacter bakterije su takoer aerobne. Pojednostavljeni princip: NO 2 H 2 O NO 3 2H Nitrat NO3 Nitrat je tek u velikim koliinama toksian za ribe, pa ga je poeljno imati u manjim koliinama, jer slui kao hrana biljkama. Doputena koliina Nitrata ovisi o koliini i vrsti biljaka, rasvjeti i CO2. Velika koliina Nitrata u uvjetima slabe rasvjete i malog broja biljaka uzrokuje razvoj nepoeljnih algi koje unitavaju biljke i nepovoljno djeluju na cjelokupan sistem. Nitrat uklanjamo periodikom izmjenom jednog dijela vode. Nitrati se djelomino razgrauju u ne aerobnim dijelovima, najee podloge, dakle pomou bakterija koje se razmnoavaju i hrane bez prisustva kisika. Meutim u ovakvim anaerobnim zonama dolazi do neeljenih produkata u obliku plinova (duik, hidrogen-sulfid). esti problem u prvim danima funkcioniranja akvarija je tzv. Sindrom novog akvarija (new tank syndrome) Za ovaj poznati termin je direktno odgovoran duik i njegovi spojevi. esto se deava akvaristima poetnicima i nestrpljivima koji bi htjeli za kratko vrijeme osposobiti akvarij. Radi se o pogreci, kada se novi akvarij napuni vodom i u njega odmah stave ribe, te tada poinje kruenje duika koje uzrokuju poveanje koliine duikovih spojeva, bakterija i pomanjkanje koliine kisika. Nakon sedam dana poinjemo unositi postepeno otpornije vrste riba, dok osjetljive vrste unosimo kada je proces potpuno zavren. Taj period traje prosjeno 30 dana, ovisno o temperaturi, pa u hladnovodnim akvarijima moe potrajati i due. Kruenje duika je zavreno kada amonijak i nitriti padnu na dozvoljenu vrijednost u akvariju. esto u prvih nekoliko dana akvarij dobije mutnu, zamagljenu i mlijeno-bijelu boju vode, to je pokazatelj poetka razvoja bakterija i mikroorganizama. Nakon nekog vremena voda se potpuno razbistri.


Mjerenja parametara vode Mjerenja parametara vode kao to su tvrdoa, koliina nitrata i slino, vrlo su vani za dobivanje prave "slike stanja" u akvariju. Jednostavne testove u obliku trakica, listia ili tekuine moete nabaviti u svakoj akvaristikoj trgovini, zasebno ili u kitovima. Testovi se sastoje od indikatora u obliku papirnatih listia (lakmus papir) ili pak malih boica sa tekuinom koju mijeamo s akvarijskom vodom. Upotreba indikatora je vrlo jednostavna. U posudicu izvadimo uzorak akvarijske vode u koju potom uronimo listi eljenog indikatora. Zatim ga izvadimo i prema nastaloj boji oitamo koliinu u mjerenom uzorku prema priloenoj skali ili ako se radi o tekuini postupak je isti osim to umjesto papiria ukapamo nekoliko kapi odreene tekuine. Najei testovi koje sadri kompleti su est testova kojima jednostavno kontroliramo: tvrdou vode (GH) karbonatnu tvrdou vode (KH) kiselost vode (pH) koliinu nitrata (NO3) koliinu amonijaka (NH3) koliinu nitrita (NO2)

Sofisticiraniji i precizniji ureaji kao to su digitalni pH mjerai, konduktometri i slino, su bolji izbor, ali i skuplji. Osnovni testovi koje bi svaki akvarij trebao imati su: GH, KH, pH i NO3. Ostali testovi su potrebni i poeljni u sluaju "problema" tj. veih poremeaju u akvariju (povean broj nepoeljnih algi, slab rast biljaka, itd.) ili poetka i ambicioznijeg odravanja akvarija. Tablica dozvoljenih vrijednosti akvarijske vode:6-16dH

GH

3-10dH

KH

6,5-8,5

pH

0mg/l

NH4

Documents

akvaristika