Aleksandar Veliki

Embed Size (px)

Citation preview

Aleksandar Veliki(356-323. pre n.e.)

Ja (Aleksandar) gospodarim celim svetom; o, Zevse, ti moe da zadri Olimp

PROLOG Makedonija je u 4. veku pre nove ere bila planinski region u udaljenoj oblasti Grke, koji je u kulturnom pogledu zaostajao za drugim teritorijama. Grka je u gradovima-dravama Atini i Tebi podizala civilizaciju uenih ljudi i bila je nadaleko poznata kao najnaprednija oblast u zapadnom svetu. Makedonci su teili grkoj kulturi i zapravo su se smatrali delom Grke. Grki gradovi su sa nipodatavanjem gledali na zemlju sa kojom su se graniilina severu i smatrali su je potpuno divljom i necivilizovanom. Razlog za to je bila razlika izmeu makedonkog i grkog stila ivota. Makedonci su nosily odeu napravljenu od ovije koe a njihov ivot je bio upuen na panjake. Ni njihov politiki sistem nije bio demokratski u onoj meri u kojoj je bio u Atini, budui das u ovom zemljom upravljali kralj i aristokratija. Zato su se grci gnuali zamisli da svoju kulturu dele sa Makedoncima. Jedan veoma ambiciozan kralj (Filip II) je uz pomo svoje dobro obuene i ugledne vojske osvojio mnoge grke gradove, ali su odmah nakon njegovog ubistva na ovoj osvojenoj teritoriji zavladali nemiri.

Mapa Kraljevine Makedonije u nakon smrti Filipa II 336. p.n.e._____________________________________________________

KO JE BIO ALEKSANDAR? Sin Filipa II Makedonskog, grkog vladara . Predvodio je jednu od najbrih i najdramatinijih vojnih ekspanzija u istoriji Pored toga to je kao osvaja stvorio carstvo koje se protezalo na tri kontinenta, zaetnik je helenistike culture iz koje e se roditi posebna umetnost. U osvajanjima stigao je ak do Indije, zasnivajui gradove i vazalne drave irom zapadne Azije. Ovaj ovek je imao najsnaniji revolucionarni duh u istoriji kulture, a ak se i kao dete nadmetao sa mitskim junacima. Po pogubljenju ubice persijskog cara Darija III, proglaen je za kralja svih kraljeva.

SLAVNI LINI UITELJ

Aleksandar je stekao najbolje spartansko obrazovanje. Njegov otac Filip je bio strano surov i kau da je jednom prilikom bacio Aleksandra u opor lavova. On je izvravao svoje vojnie dunosti zajedno sa sinovima ostalih plemia. Obuavan je da komanduje vojnicima i da ih predvodi. Njegov uitelj je bio Aristotel (384-322.pre n.e.). On je bio bogato nagraen da buduem kralju prui svestrano obrazovanje od filozofije do politike, preko biologije do astronomije. to se nauke tie, Aleksandar je voleo astronomiju i kau da mu je najdrai epski lik bio Ahilej, junak Homerove Ilijade. Svog uitelja smatrao je filozofom koji je napravljen od dobrog materijala. Postao je kraljev zastupnik 340. godine, kada mu je bilo tek esnaest godina.

Princ Aleksandar sa Aristotelom, svojim linim uiteljem. Princa su posebno zanimale prirodne nauke.___________

STUPANJE NA PRESTO

Povod za Filipovo ubistvo nije jasan, ali postoji teorija po kojoj je Aleksandrova majka Olimpija umeana, pa ak i sam Aleksandar. Naime, Filip je u to vreme imao drugu enu sa kojom je, kao svojom zakonitom enom, nameravao da podeli presto i protera Olimpiju. Kau da je Olimpija preuzela inicijativu i naruila Filipovo ubistvo. Po jednoj drugoj teoriji spominje se uee persijskog cara. Posle iznenadne smrti ovog monog oveka koji je osvojio celu Grku, zemlja je ostala u haosu. Pohod na Malu Aziju koji je planirao Filip koji je predstavljao poetak Osvetnikog rata (u Maloj Aziji je ivelo dosta uvaenih Grka koji su iveli pod prisilnom vladavinom Persije), je odloen. Dok je Grka tonula u haos, izbila je pobuna u Trakiji, u severnom delu Makedonije. Makedonski dvor je pourio i sazvao sastanak kako bi se proglasio naslednik prestola. Dvadesetogodinji Aleksandar je tada proglaen za kralja.

Filip II Makedonski (382.- 336. p.n.e.)

GUENJE POBUNE Nakon oeve smrti, Aleksandar je bio nestrpljiv da pokae da poseduje potrebne sposobnosti i da zasluuje krunu koju je nasledio. Bilo je onih koji su podravali drugog princa i urotili se protiv Aleksandra. Uz pomo plemia koji su mu bili najblii i vojske, Aleksandar je, jednog po jednog, eliminisao pripadnike opozicije. Posle priblino tri meseca uspeo je da ugui pobunu u Makedoniji a potom se usmerio ka Trakiji. Trakija je bila najsevernija regija u Makedoniji. Nakon to se Aleksandar uputio ka njoj, pobuna se proirila na jug i izbila u najznaajnijim gardovima, ukljuujui i Atinu i Tebu, i ubrzo zahvatila celu Grku. Meutim, Aleksandar je brzo uguio pobunu u Trakiji a zatim preao na Tebu i primorao ovaj grad na brzu predaju. Njegova kazna je bila surova, grad je uniten u potpunosti, a preiveli su prodati kao roblje. Uvidevi ovakvo stanje stvari, gradovi su, poev od Atine, odmah prekinuli pobune, uz jasno izvinjenje i preklinjanje za milost. Tako je Makedonija povratila status vodee sile u Grkoj.

ALEKSANDROVA OSVAJANJA Aleksandar je imao mnogo zarobljenika posle pobune grkih gradova. Regrutovao ih je u makedonsku vojsku i tako ojaao. Sledio je obustavljeni pohod na Malu Azijiu i borba protiv veitog neprijatelja, Persije. 334. p.n.e. Aleksandar je napokon krenuo u pohod na Persiju. Upravu Makedonije poverio je jednon od njegovih odanih generala Antipateru. Antipater je, da odri mir u Grkoj, raspolagao vojskom od 13000 ljudi. Jaina vojske pod Aleksandrom je bila oko 30000 peaka i 5000 konjanika. To je ukljuivalo oko 15000 Makedonaca, 7000 vojnika iz grkih gradova, a ostalo su bili plaenici.

Drugi po rangu u Makedonskoj vojsci bio je iskusni vojskovoa Parmenion (400. p.n.e. 330. p.n.e.). Sluio je Filipa i nakon njega Aleksandra. Vodio je levo krilo tokom najveih bitki, kod Isa, Gaugamele i Granika. Bio je sin plemia. U Aleksandrovoj vojsci bio je glavni posle Aleksandra i esto se sa njim nije slagao u strategiji. Bio je jedan od nekoliko generala koji su zakljuivali mir sa Atinom 346. p.n.e. Posle osvajanja predela dananjeg Avganistana, Parmenionov sin je bio ukljuen u zaveru protiv Aleksandra i Aleksandar ga ubija. Iako sam nije bio ukljuen u zaveru, Aleksandar nareuje da ubiju Parmeniona jer ga je smatrao opasnou. Prvi sudar sa persijskom vojskom bila je bitka kod Granika 334. p.n.e. Makedonska falanga pokazala se superiornom nad Persijancima i Aleksandar je ostvario potpunu pobedu. Zarobljenici su poslati u Grku svezani u lancima. Mnogi gradovi u Maloj Aziji otvorili su Aleksandru vrata i doekali ga kao spasitelja. Oni koji su pruali otpor bili su zauzeti silom i surovo kanjeni. U osvojenim gradovima Aleksandar je izbacivao tirane i uspostavljao demokratska ureenja.

Bitka kod Granika, delo arla le Bruna (1665.god.)_________________________________________________

Aleksandar je odbijao pomorsku bitku sa Persijancima, ve je iao na osvajanje pomorskih gradova. Time je suzio prostor persijskoj floti. Prilikom ulaska u grad Gordion Aleksandar je presekao veni Gordijev vor. Prema legendi, onaj ko odmrsi ovaj zamreni vor vladae Azijom. Presecanjem vora Aleksandar je tako ispunio proroanstvo. Darije III, persijski car, poraen je i u drugoj bici kod Isa 333. p.n.e. Bitka kod Isa bila je odluna Aleksandrova pobeda i oznaava poetak kraja Persije. Po prvi put su Persijanci izgubili a da je Darije vodio bitku. Posle bitke, Darije bei do Eufrata a Aleksandar zarobljava skoro celu njegovu porodicu. U ovoj bici Aleksandar je imao 30.000 vojnika a Darije 100.000 vojnika. Pobedom u bici protiv daleko brojnijeg neprijatelja Aleksandar se dokazao kao vojni genije.

Mozaik koji predstavlja bitku kod Isa. To je najpoznatiji prikaz Aleksandra Velikog. Raen je u palati Fauna, u Pompejima. Navodno je mozaik precrtan od slike starogrkog slikara Apela._________________________________

Odbivi sve Darijeve ponude za pregovore, vojni pohod se nastavio. Tako je 332. p.n.e. Aleksandar bez otpora uao u Egipat gde su ga slavili kao oslobodioca dok su mu egipatski svetenici ukazali boanske poasti. U Egiptu je osnovao grad Aleksandriju 331. p.n.e. Aleksandar je osnovao nekoliko desetina gradova, veinomiz vojnih razloga. Mnogi od njih su se zvali Aleksandrija.

Teko pristupaan i okruen morem grad Tir odbijao je da se preda. Opsada Tira predstavljala je opsadu stratekog i vanoga grada na obali Fenikije od novembra 333. p.n.e. do avgusta 332. p.n.e. Aleksandar je morao da zauzme Tir da bi mogao da krene u invaziju na Egipat. Bio je ljut zbog izgubljenoga vremena, sredstava i ljudi tokom desetomesene opsade, pa je nakon zauzimanja grada 30.000 stanovnika Tira pobio ili prodao u roblje.

Aleksandar je porazio daleko brojniju vojsku u bici kod Gaugamele i zauzeo Persepolis 331. p.n.e. koji je spalio kao osvetu za nekadanje persijske palee u Grkoj. Procenjuje se da je Darijeva vojska brojala oko 150 000 vojnika. Imali su i slonove dovedene iz Indije i trebalo je da pregaze liniju napada neprijatelja. Osim toga, tokovi koija su im bili opremljeni seivima koja je trebalo da iskasape neprijateljske snage. U to vreme su koije imale dva toka i vukli su ih konji, tako da su na ravnom terenu predstavljale ozbiljnu prepreku. Povrh svega, imali su i skitsku konjicu.

BITKA KOD GAUGAMELE

Poetna formacija Darijeve i Aleksandrove vojske___________________

Aleksandrov odluujui pokret i konaan napad_________________

Kada je Darije hteo da se preda, ubio ga je njegov sluga Bes i proglasio se njegovim naslednikom kao Artaksers IV. Besa su 329. p.n.e. uhvatili Makedonci i ubili ga. Time je Persija bila osvojena. Aleksandar se proglasio naslednikom Persijskog carstva i Vavilon proglasio glavnim gradom svoje Imperije. 327. p.n.e. Aleksandar je krenuo na novi vojni pohod, dalje na istok. Premda je ukupan broj ljudi iznosio vie od 100.000, to je ukljuivalo i ene, decu, zabavljae i dr., vojna sila je bila oko 40.000 vojnika. Istone delove Persije osvojio je bez veeg otpora. Indijski vladar Por doekao ga je kod reke Hidasp sa velikom vojskom koja je ukljuivala i 200 ratnih slonova. Bitka na reci Hidsap 326. p.n.e. bila je krvava. Slonovi su nabijali Makedonce kljovama dok su oni terali slonove bakljama. U pometnji koja je nastala slonovi su gazili i jedni druge. Aleksandar je ipak pobedio i zarobio Pora kojeg je zatim oslobodio i prepustio mu civilnu upravu zemlje.

Bitka na reci Hidsap______________________________________________________

Koliko daleko je Aleksandar na istok dospeo, nije poznato. Kada je nameravao da krene dalje na istok do kraja sveta, vojska je poela da pokazuje znake mogue pobune. Surova klima i tropske kie smanjile su vojni moral. Aleksandar je pristao na povratak u Vavilon. Prema legendi, kada su vojnici odbili da ga slede i odbacili oruje, Aleksandar se zatvorio u svoj ator i poeo da plae. 323. p.n.e. Aleksandar je planirao vojni pohod na sever Afrike. Vojska je ve bila spremna, ali je Aleksandar iznenada umro.

ALEKSANDROVA SMRT Aleksandrov san o jedinstvu svih naroda se nije ostvario jer je izneada umro u Vavilonu 323. p.n.e. Razlozi njegove smrti su nejasni i najee se navodi da je umro od zapadnonilske groznice, a ne moe se iskljuiti ni tifus ili malarija od koje je bolovao u svojoj mladosti. Nije iskljueno ni da je bio otrovan. Svakako posle svog povratka se odao preteranom piu, to je sve skupa sa ranama i povredama koje je zadobio u borbi, oslabilo njegov organizam. Razboleo se i posle nekoliko dana (navodi se 12 dana bolovanja) 10. juna je umro u svojoj 33. godini ivota. Na samrtnoj postelji su se oko njega okupili njegovi generali u elji da saznaju kome e ostaviti svoju imperiju i on je navodno izjavio: Najjaem od vas, a takoe je predvideo i lou budunost za svoju imperiju, to se i obistinilo, jer je dolo do ratova meu njegovim naslednicima. Jedini njegov legitimni naslednik rodio se nekoliko meseci posle njegove smrti Aleksandar IV, koji je ubrzo jo kao dete ubijen.

Slika s poetka 20.veka koja pokazuje velikog kralja na samrtnoj postelji. Neposredno pre smrti sanjao je o novom pohodu.__

Aleksandar je imao omiljenog konja koji se zvao Bukefal. Prvi put ga je video kada je bio dete. Jedan trgovac je kralju pokazivao crno punokrvno grko drebe. Filip je pokuao da se popne na konja, ali konj je bio toliko divalj da nije uspeo da se odri u sedlu. Zatim je Aleksandar pokuao, povukao je konju uzde i okrenuo ga ka suncu. Konj se iznenadio i nije mogao da vidi vie svoju senku, pa je Aleksandar uspeo da ga ukroti. Ovaj mladi pastuv je postao Aleksandrov konj. Za Bukefala govore da je bio roen iste godine kada i njegov gospodar. Aleksandar je toliko voleo ovog konja da ga je ukrasio zlatnim rogom kako bi liio na jednoroga. Konj je stradao podlegavi povredama koje su mu nanete u bici protiv Pora. Aleksandaj je jednom gradu koji je izgradio na severu Indije nadenuo njegovo ime.

Dijadosi (naslednici) su bili generali Aleksandra Makedonkog koji su, nakon njegove smrti, meusobnim ratovima podelili carstvo. Ti meusobni ratovi su poetak helenistikog perioda kada su mnogi narodi prihvatili grku civilizaciju. Posle 40 godina ratova dijadosa formiraju se tri dinastije: Seleukidi u Persiji, Vaviloniji i Maloj Aziji, Ptolomejidi ili Lagidi u Egiptu, Antigonidi u Grkoj i Makedoniji.

Kraljevstva Antigona, Ptolomeja, Seleuka, Lizimaha i Kasandra oko 305. p.n.e.________________

LEGENDARNI JUNAK Nakon Aleksandrove smrti, ljudi su ga se i dalje seali. Folklor o njemu uglavnom sadri preuveliavanja i fantastine, neverovatne prie, ali je u davnim vremenima veina ljudi bila sujeverna i verovala ak i u najneverovatnije stvari, tako da su ove legende dugo opstale. Aleksandar je bio uzor kasnijim osvajaima. Voa Rimskog carstva Julije Cezar je itao prie o njemu i kau da je u suzama pao na pod kada je proitao scenu u kojoj se opisuje smrt njegovog uitelja. Hanibal, general iz Kartagine, je prouavao njegove bitke, a strategije koje je primenjivao se i danas smatraju veoma znaajnim. Napoleon je dekorisao privatne odaje Aleksandrovim portretom, pa je ak i Hitler u svojim govorima pominjao Aleksandrovo irenje na istok, poredei Persijsko carstvo sa Rusijom, a Nemaku sa Makedonijom.

Kao to je Aleksandar udeo za tim da nadmai Ahileja, i drugi su goreli od elje da nadmae njega. Heroja raa heroj, pa iz toga sledi da je predak svih heroja Aleksandar Veliki.

Freska iz 10. veka na kojoj je Aleksandar prikazan kako leti sa dva orla__________________________________

Nebo ne moe imati dva sunca niti zemlja dva gospodara. Aleksandar Veliki