34
Univerzitet u Novom Sadu Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“ Zrenjanin SEMINARSKI RAD Pouzdanost mašina Tema: Pouzdanost mašina rotornih bagera Mentor: Student: Aleksandra Grujić Ljiljana Radovanović Br. Indeksa: 12/10M-25 Smer: Inženjerski menadžment

Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

Univerzitet u Novom SaduTehnički fakultet „Mihajlo Pupin“

Zrenjanin

SEMINARSKI RAD

Pouzdanost mašina

Tema: Pouzdanost mašina rotornih bagera

Mentor: Student: Aleksandra GrujićLjiljana Radovanović Br. Indeksa: 12/10M-25 Smer: Inženjerski menadžment

Zrenjanin, 2012.

Page 2: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

SADRŽAJ:

1. RADNI PROCES

2. KONSTRUKTTVNA REŠENJA ELEMENATA RADNOG UREĐAJA I MEHANIZAMA ZA POZICIONIRANJE I OSLANJANJE

3. IZBORI PRORAČUN OSNOVNIH KONSTRUKTIVNIH PARAMETARA RADNOG UREĐAJA I PARAMETARA REŽIMA RADA

4. PRORAČUN SNAGE POGONA ROTORA

5. MEHANIZAM ZA KRETANJE ZAKLJUČAK

6. ANALIZA OTKAZA PODSISTEMA ZA KOPANJE ROTORNIH BAGERA

7. ANALIZA UZROKA I NAČINA OTKAZA PODSISTEMA ZA KOPANJE BAGERA METODOM STABLA OTKAZA (FTA – FAULT TREE ANALYSIS)

8. LITERATURA

Page 3: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

1.1 Radni procesRadni proces rotornih rovokopača odvija se u četiri faze:• kopanje materijala tla,* transportovanje zahvacenog materijala tla ka zoni praznjenja,• pražnjenje kofica, odnosno istresanje materijala tla na odlagač i* odiaganje iskopanog materijala tla.Proces kopanja ostvaruje se složenim kretanjem reznih elemenata,slika 1.5. Pri tome pravoiinijska translacija vučne mašine brzinom vvm predstavljaprenosno, a ohrtanje rotora oko sopstvene ose ugaonom brzinom a)nrelativno kretanje. Kretanje rotora, dakle, pripada klasi ravnog kretanja, pa se,prema tome, može opisivati u biio kojoj ravni upravnoj na osu obrtanja rotora.

Slika 1.5 - Radni proces rotornih rovokopača

1 - kofica u zoni kopanja; 2 - kofica u zoni transportovanja zahvacenog materijala; 3 - kofica u zonipraznjenja; 4 - zatvarač (sektor zatvaranja); 5 - trakasti transporter (odlagač); 6 - vučna mašina:x, y - ose nepokretnog sistema referenciie; vvm - brzina vučne mašine; a>r - ugaona brzina rotora;Py - trenutni pol brzina rotora: r6 - rastojanje trenutnog pola brzina od ose obrtanja rotora;p - geometrijsko mesto trenutnih poiova brzina; RF - poluprečnik rotora; <p - ugao obrtanja rotora;№ - ugao kopanja (ugao zahvata rotora sa tiom); y/z - ugao koji odreduie poiožaj zatvarača (sektorazatvaranja)Ukoliko su u odredenom režimu rada intenziteti brzine vučne mašine iugaone brzine rotora konstantni, onda je i rastojanje trenutnog pola brzina

Page 4: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

rotora od ose njegovog obrtanja,konsianino. Tada kretanje rotora rnože da se predstavi kotrljanjem bez klizanja kružnice poluprečnika r0 po pravoj p, koja predstavija geometrijsko mesto trenutnihpoiova brzina rotora.Apsolutne kordinate referentne tačke kofice, tačka M, slika 1.5, u odnosuna nepokretni koordinatni sistem Oxy,x = r0(pJrRr sin Ф ,y = -Rr cos Ф ,postaju parametarske jednačine apsolutne trajektorije posmatrane tačke kada seugao cp izrazi kao funkcija vremena,x = r0mri-rRr sin CDJ ,y = -Rr coso)ri.Na osnovu strukture jednacina (1.2), zakijucuje se da apsolutna trajektorijauočene tačke kofice pripada klasi cikioida. slika 1.6.

Slika 1.6 - Apsolutna trajektorija referentne tačke koficeAnaliza otpora koji se javljaju tokom kopanja I proračun snage neophodneza izvodenje ove faze radnog procesa, detaljno su izloženi n pogiaviju 6.Nakon iziaska iz zahvata sa tlom, slika 1.5, kofica transportuie zahvaćenimaterijal tla ka zoni praznjenja. Da bi se sprečiio nekontrolisano pražnjenje koficatokom transportovanja zahvacenog materijala tla ka zoni praznjenja, postavijase odgovaraiući zatvarač (sektor zatvaranja;.Proces praznjenja kofica odvija se pod deistvom težine materijala tla(gravitaciono pražnjenje). Tokom praznjenja kofice, materijal tla pada na trakastitransporter (odlagač) koji ga odiaže n transportno sredstvo ili na deponiju.Postupak proračuna snage neophodne za transportovanje materijala. tieod trenutka odvajanja od masiva do trenutka napuštanja kofice, dat je u poglaviju6. Detaljna analiza procesa praznjenja kofica izložena je u poglaviju 5, apostupak određivanja osnovnih parametara i snage odlagača u poglaviju 7.Osnove guseničnih mehanizama za kretanje, sa odgovarajućim proračunomsnage, izlozne su u poglaviju 8.1.2 Ka.pa.cite!Kapacitet (učinak) predstavija osnovni tehničko-eksploatacioni pokazateljrovokopača. Izražava se zapreminom i l l masom materijala tla koji mašinaiskopa u jedinici vremena (čas, smena, dan, mesec III godina).Kapacitet rovokopača zavisi od stainih I promenijivih (siučajnih) faktora.Stalni faktori koji utiču na kapacitet su konstruktivno-eksploatacioniparametri rovokopača i to:

Page 5: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

• broj kofica i njihove dimenzije, odnosno zapremina,• brzina vučne (osnovne) mašine,• učestanost obrtanja rotora,• stepen automatizacije upravljanja i• ergonomske karakteristike.Promenijivi, odnosno, slučajni faktori koji utiču na kapacitet rovokopačaodnose se na uslove eksploatacije i održavanja. To su, pre svega:• tehnologija i organizacija zemljanih radova,• tehnologija i organizacija održavanja,• pouzdanost,« umesnost, odnosno, kvalifikovanost osoblja koje opslužuje rnašinuii toku rada,• fizičko-mehaničke karakteristike i stanje tla koje se kopa i• meteorološki usiovi eksploatacije.Na osnovu podataka o kapacitetu, može da se izvrši:• izbor vrste, tipa i broja rovokopača neophodnih za obavljanje projektovanog obirna zemljanih radova,«: upoređivanje različitih konstruktivnih izvođenja rovokopača,odnosno., definisanje parametara neopodnih za procenu nivoatehmčkog rešenja i efektivnosti rada rovokopača (indeks installsane snage, indeks mase, indeks cene, indeks utroska energije,indeks proizvodnje po jednom izvršiocu angažovanom narukovanje i opsluživanje mašine tokom. njenog efektivnog rada]• procena nivoa tehničkog stanja rovokopača,• procena nivoa održavanja rovokopača,• procena nivoa organizacije zemljanih radova i• definisanje normative rada mašine u zadatim uslovima.Osim navedenog, važno je naglasiti da podatak o zahtevanom kapacitetupredstavija jedan od osnovnih poiaznih podataka za projektovanje rovokopača

1.2.1. Teorijski kapacitetTeorijski kapacitet definiše se zapreminom materijala tla u rastresenomstanju, koju rovokopae iskopa u jedinici wemena, pri neprekidnom radu(bez zastoja) sa projektovanim (nominainim) parametrima režima rada, uz100% punjenje zahvatnih elemenata - kofica. On, dakle, predstavija maksima-Ini kapacitet koji rovokopae može da ostvari, s obzirom na svoje konstruktivnekarakteristike. Zato se često naziva i konstruktivnim kapacitetom. Odreduje seračunskim putem, verifikuje tokom ispitivanja mašine i unosi u njenu pratećudokumentaciju. Na osnovu podataka o teorijskom kapacitetu vrši se upoređivanjenivoa konstruktivnih rešenja rovokopača istog tipa.Teorijski kapacitet rovokopača odreduje se kao proizvod broja praznjenja(np) i zapremine kofice (q),Qo = **РЧ-Teorijski kapacitet predstavija osnovu za odredivanje tehničkog iekspioatacionog kapaciteta.1.2.2 Tehnički kapacitetTehnički kapacitet rovokopača definiše se zapreminom materijala tla uprirodnom (raslom, čvrstom) stanju, koju rovokopač iskopa u jedinici vremena,pri neprekidnom radu (bez zastoja), u uslovima koje odreduje realno stanje tla.Dmgim rečima, on predstavija maksimaini kapacitet koji rovokopae određenih

Page 6: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

konstruktivno-tehničkih karakteristika može da ostvari pri datim uslovima tla,Osnovni pokazatelji karakteristika i stanja tla, koji utiču na kapacitetrovokopaca, su:• koeficijent punjenja (kp) zahvatnih elemenata - kofica,• koeficijent privremene rastresenosti tla (kj i« koeficijent usiova kopanja (kk).Koeficijent punjenja zahvatnih elemenata zavisi od. karakteristika tla,dublne rezanja, geometrije ceia rova 1 kvaiiteta praznjenja zahvatnih elemenata. Tehnički kapacitet rotomog rovokopača zavisi, pored ostalog, i od geemetrijske konfiguracije rotora, slika 1.6.

Slika 1.6 [17] - Geometrijski parametri rotora i rova

Er - dubina rova; BF - širina rova; Dr - prečnik rotora meren po reznim ivicama zuba; - prečnii:rotora meren po prednjim (reznim) ivicama kofica; bk - imutrašnja širina kofice; <% - debliinačeonog zida kofice; So - debliina lima zatvarača; Do - unutrašnji prečnik rotora (prečnik kotrljajnestaze točkova za osianjanje i vodenje rotora); 6^ - ugaoni korak kofica; y/k - ugao kopanja (ugaozahvata rotora i tia); (pVp - ugao koji definiše položaj vezača prstenova rotorabk[m]- unutrašnja sirina kofice,кт - koeficijent iskorišćenja koraka kofica,k0 - koeficijent oblika kofice,kp - koeficijent punjenja kofice ikr - koeficijent privremene rastresenosti tia.Koeficijent iskorišćenja koraka kofica k№: predstavija odnos ugia mVpkoji definiše položai vezača prstenova rotora i ugaonog koraka kofica 6kObiikovanje kofice sagiasno zahtevima funkcija koje ona mora da ispuni(rezanje tla, prijem, transport i pražnjenje odrezanog materijala tla) dovodido smanjenja njene zapremine, što se uzima u obzir koeficijentom oblika koficeko. Njegove brojne vrednosti kreću se u granicama k№ = 0,65 ... 0,7, ukoliko seveličina ugia koji zadnji zid kofice gradi sa apsolutnom trajektorijom referentnetačke kofice naiazi u dijapazonu 4°... Manje vrednosti koeficijenta oblikakofica usvajaju se za kofice lučnog profiia, a veće za kofice П profila [17].Formulom (1.3) proverava se valjanost izbora konstruktivno-eksploatacionihparametara rotora, sa aspekta ostvarivanja zahtevanog tehničkog kapaciteta

1.2.3 Eksploatacioni kapacitetKada ses osim karakteristika i stanja tia, uzmu u obzir i svi vremenskigubici izazvani neizbežnim prekidima i zastojima u radu mašine, dolazi se do

Page 7: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

pojma eksploatacionog kapaciteta - časovnog, smenskog, mesečnog i godišnjeg.Eksploatacioni kapacitet se izračunava na osnovu izrazaQe=Qt*vu kome je Qt tehnički kapacitet rovokopaca, a kv koeficijent vremenskog iskorišćenjarovokopača u posmatranom periodu vremena.Koeficijentom vremenskog iskorišćenja rovokopača u toku jednog časa,obuhvata se uticaj sistema upravljanja mašinom, njeno stanje, umešnost rukovaocai vremena trajanja neproizvodnih operacija (promene položaja - premeštanjemašine).Uticaj sistema upravljanja mašinom, njenog stanja i umešnosti rukovaocaizrazava se koeficijentom kUf čije se brojne vrednosti kreću u granicama0,88 ... 0,95. One su utoliko veće ukoliko upravljački sistem rovokopača sadržiservo-mehanizme i mašinom rukuje visokokvalifikovan i umešan rukovalac,odnosno, ukoiiko je viši nivo automatizacije mašine.Vremenski gubici izazvani promenom položaja rovokopača obuhvatajuse koeficijentom premeštanja А/ - 0,98.Brojne vrednosti koeficijenta vremenskog iskorišćenja rovokopača utoku jednog časa izračunavaiu se na osnovu izrazakvh = kukfi, sagiasno izloženom, kreću se u granicama 0,86 ... 0,93.Prilikom odredivanja brojnih vrednosti koeficijenata vremenske iskorišćenostirovokopača u toku jedne smene, odnosno dana, meseca i godine,uzimaju se u obzir vremena trajanja neproizvodnih operacija (tehničko opsiuživanje,odnosno, podmazivanje i napajanje gorivom, smenski pregled i primopredaja,dijagnostika i remont), zastoji i prelddi u radu, odnosno smanjenje vremenskogfonda neradnim i prazničnim danima.2.0 KONSTRUKTTVNA REŠENJA ELEMENATA RAĐNOGUREĐAJA I MEHANIZAMA ZA POZICIONIRANJE IOSLANJANJE2.1 Konstruktiviia rešenja rotoraRotor, slika 2.1, cine dva paraieino postavijena, medusobno krutopovezana prstena (1), za koja su po obimu pričvršćene kofice (2). Osianjanje ivodenje rotora ostvaruje se točkovima (3) i (4). Ovakva koncepcija konstruktivnogresenja rotora diktirana je načinom praznjenja kofica (gravitaciono) iuslovima smeštaja trakastog odlagača.

Page 8: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

Slika 2.1 [17] –Rotor

2 - prsten rotora; 2 - kofica; 3 - osioni točkovi; 4 - usmeravajućitočkovi: 5 - prednii (rezni) deo kofice; 6 - zub; 7 - bočna stranakofice; S - dno i zadnja strana koficeKofica se sastoji od prednjeg (reznog) dela (5), na. kome su smeštenizubi (6), bočnih strana (7) I dna i zadnje strane (8). Dakle, kofica je otvorena saprednje i unutrašnje strane. Da bi se sprečilo nekontroiisa.no pražnjenje tokomkretanja kofice ka zoni praznjenja, za ram rotora se kruto vezuje zatvarač, sliice1.5. Dno, odnosno, zadnja strana kofice mogu da budu izradeni od ianacaprepletenih u dva pravca, slika 2.1, lima, ili u vidu rešetke, slika 2.2,Obiik 1 konstruktivna resenja dna i zadnje strane kofice značajno utičuna proces njenog praznjenja. Kada. je dno kofice Izvedeno od Ianaca, umanjujese efekat lepljenja materijala tla i istovremeno ostvaruje praznjenje kofice nesame pod dejstvom sopstvene težine zahvacenog materijala tla, veći i poddejstvom težine Ianaca. Naime, u zoni praznjenja kofica lanci se pod dejstvomsopstvene težine pomeraju ka osi obrtanja rotora, potiskujući pri tometla iz kofice. Umanjenje efekta lepljenja materijala tla karakteristicno je i zakofice čija je zadnja strana izvedena u obliku rešetke. Najnepovoljniji uslovipraznjenja ostvaruju se kod kofica čije je dno, odnosno zadnja strana, izvedenood lima. Sa druge strane, kod kofica sa lancima, odnosno resetkom, javlja senegativan efekat propadanja izvesnog dela zahvacenog materijala tla kroz dno Izadnju stranu. On biva zahvaćen nailazećim koficama i ponovo se podiže.Dakle, propadanje dela zahvacenog materijala tla kroz dno i zadnju stranukofice dovodi do gubitka dela energije koja se ulaze za njegovo podizanje. Ukonačnom bilansu, gubici izazvani ovom pojavom su niži od gubitakaizazvanih smanjenjem kapaciteta zbog nepotpunog praznjenja usled lepljenjamaterijala tla na dno i zadnju stranu izrađenu od lima.Da bi se poboljšali uslovi praznjenja, odnosno obezbedilo potpunopraznjenje, u izvesnim siucajevima, izraduju se kofice sa tzv. "padajućimdnom". Ono se prilikom ulaska kofice u zonu praznjenja obrce oko odgovarajućihiežišta I, pomerajući se ka osi obrtanja rotora, potiskuje materijal tlakroz prednji deo kofice.Veza prstenova rotora (3), slika 2.2, ostvarena je vezačima (2) kutijastogpoprecnog preseka. Kofice (1), koje su odgovarajucim vijcima vezane zaprstenove rotora (3), doprinose povećanju krutosti konstrukcije rotora.Na spoljasnjoj strani prstenova rotora (3) postavijen je segmentnizupčasti venae (4) sa unutrašnjim ozubljenjem, kojim se dovodi snaga rotoru.Zadnja strana (5) kofice izradena je od lima. Ukoliko je tlo koje se kopalepljivo, onda se ona skida, tako da se dobija zadnja strana rešetkastog tipa.Šipke (6) koje formiraju rešetku postavljaju se u odgovarajuće otvore na vezačuprstenova rotora (2), a za dno kofice vezuju se zavarivanjem.Na prednjoj (reznoj) ivicl kofice nalaze se odgovarajuća ležišta (7) ukoja se smeštaju zubi (8).Konstruktivno rešenje kofice čije je dno izradeno od Ianaca prikazanje na slid 2.3. Ugradnja zuba - proširivača (6) omogućava kopanje rova većeširine istom koficom.Prilikom projektovanja kofica, posebna pažnja mora da se posvetiobiikovanju prednjeg dela I zuba. Rezna Ivica je obično lučnog profiia, slika

Page 9: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

2.3(b), što doprinosi poboljšanju usiova punjenja i praznjenja kofice, uz istovremenopostizanje veće stabilnosti rotora u zahvatu sa tlom. Oblik i dimenzijezuba, slika 2.4, moraju da budu odabrani tako da se:« obezbede uslovi neophodnl za korektno odvijanje procesarezanja tia,• zadovoije kriterijuml čvrstoće i krutosti i• omogući iaka montaža i demontaza.Jedna od osnovnih karakteristika radnog procesa ove klase mašina jestevrio mala dubina rezanja, što je sa energetskog stanovišta nepovoljno, posebnokada se uzme u obzir negativan uticaj pohabanosti ill zatupljenosti zuba. Da bise obezbedila veča dubina rezanja I time smanjiia specifična energija rezanja,zubi na jednoj kofici postavljaju se na mestima koja odgovaraju meduzubijima

prethodne kofice. Postupak odredivanja položaja zuba sprovodi se tako što se,najpre, kofice svrstaju u dve (najčešćej ill tri jednakobrojne grupe koje će imatiisti raspored zuba, a potom se za gnipu kofica odredi raspored zuba, saglasnoprethodno izrečenom stavu. Na slici 2.5 je prikazan raspored zuba na rotoru sa14 kofica. Kac što se uočava, kofice su svrstane u dve, sa gledišta rasporedazuba, jednake grupe - po 7 kofica u svakoj. Ako bi se, usiovno, zubi jedne grupe kofica postavili na reznu ivicu jedne kofice, onda bi se videlo da on! pokrivajucelu širimi rova.Izloženi postupak odredivanja poiožaja zuba omogućava:* da se zubima svake kofice ostvaruje dubina rezanja kojoj odgovara

Page 10: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

najmanja specinčna energija rezanja u datim uslovima,• ravnomerno razrivanje tla po ceioj širini rova,• kopanje tla viših kategoriia, odnosno zamrznutog tla, pri čemuse izbegava pojava brazdi i* dobro punjenje kofica pri kopanju tia niže kategorije.Da bi se povećala širina rova, na kofice se, u izvesnim slučajevima,postavljaju odgovarajući proširivači sa zubima.S obzirom na činjenicu da su zubi i prednji deo kofice izioženiintenzivnom abrazivnom dejstvu materijala tla, pomenuti element! se izrađujuod specijalnih čelika sa povećanim sadržajem mangana, hroma i nikia.Rotor se osianja na dva para oslonih, i dva para usmeravajucihtočkova, po kojima se kotrlja unutrašnja cilindrična po\TŠinazupčastog venca. Osloni točkovi se izvode sa jednim obodom, a usmeravajućisa jednim ill dva oboda.

Slika 2.6 [21] - Kofica sa proširivačima1 - proširivač; 2 - zub proširivača; 3 - prednja (rezna) ivica kofice; 4 - zadnja strana koficeSkiop oslonih točkova, slika 2.7, postavlja se na gornji podužni nosačrama rotora. Točkovi (5) se naiaze na obrtnoj osovini (4). Relativno kretanjetočkova (5) u odnosu na osovinu (4) sprečavaju vijci (6). Ovakvo rešenje vezetočkova (5) i osovine (6) omogućava promenu međusobnog rastojanja točkova,odnosno ugradnju rotora različitih širina na isti ram, Uležištenje osovine (4)ostvareno je buričastim dvoredim iežajima (1) smeštenim u kućišta (2), koja suvijcima vezana za gornjl podužni nosač rama rotora. Manžetni zaptivač (3)sprečava prodor vode i stranih čestica u kućište ležaja (2).

Slika 2.7 [21] - Skiop oslonih točkova

Page 11: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

1 - buričasti dvoredi iežaj; 2 - kućište iežaja; 3 - manžetni zaptivač; 4 - osovina; 5 - osioni točak:6 – viiak

Sklop usmeravajućih točkova, slika 2.8, postavlja se na donji podužninosač rama rotora. Osovina (5) je nepokretna i za podužni nosač rama rotoravezana je uzengijama (6) i piočom (3). Uiežištenje usmeravajućih točkova (1)пишгш rovoKopaci 191080

Siika 2.8 [21] - Sklop usmeravajućih točkova

1 - usmeravajući točak; 2 - koničm iežaj: 3 - ploča; 4 - nosač; 5 - osovina; 6 - uzengija; 7 - navojnovreieno; 8, 9 - navrtka; 10 - donji podužni nosač rarna rotoraostvareno je parom koničnih ležaja (2). Podešavanje radijalnog zazora izmeđuusmeravajućih točkova i kotrijajne staze rotora (unutrašnja cilindrična površinazupčastog venca) ostvaruje se navojnim vretenom (7) kojim se pozicioniranosač (4). Zahtevani poiožaj skiopa usmeravajućih točkova osigurava se navrtkama(8) i (9). Konstruktivno rešenje sklopa usmeravajućih točkova, očigiedno,ne dozvoljava podešavanje medusobnog rastojanja točkova. Zato seprilikom ugradnje rotora različitih širina istovremeno ugraauju i odgovarajućiskiopovi usmeravajućih točkova.Osioni i usmeravajući točkovi primaju opterećenje rotora i prenose gana ram. Opterećenje u ravni obrtanja rotora, izazvano otporom kopanja,primaju prvenstveno prednji točkovi. Tokom kopanja najmanje je opterećenzadnji par usmeravajućih točkova, zbog čega se kod manjih jedinica onizbacuje, odnosno osianjanje i vodenje rotora se ostvaruje sa dva para gornjih ijednim parom donjih točkova. Opterećenja koja deluju upra\mo na ravanobrtanja rotora primaju obodi točkova.

Page 12: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

Kod širokih rotora kofice se postavljaju u dva reda, siika 2.8, zbog čegase ugraduje i tree! - centralni prsten rotora (8). Zupčasti venci (5) postavljeni suna spoijašnjim prstenovima rotora (6). Da bi se smanjila neravnomernost opterećenjarotora izazvanog otporom kopanja tla, redovi kofica su medusobnopomereni za poiovinu rastojanja dveju susednih kofica istog reda (korakakofica). Raspored zuba na koficama prikazan je na slici 2.10

Slika 2.9 [21] - Rotor sa dva reda kofica (dvoredi rotor)1 - zub; 2 - zadnja strana kofice; 3 - kofica; 4 - šipka; 5 - zupčasu venae; 6 - spoljašnji prsten rotora;7 - vezač prstenova rotora; 8 - centraini prsten rotora

2.2 Koiistraktivna resenja rama radnog uređajaRam radnog uredaja nosi: rotor, trakasti odlagač, prenosne mehanizmepogona rotora i odlagača (i odgovarajuce motore kod višemotornih mašina),čistač rova i, u izvesnim slučajevima, točak za osianjanje. Na njegovom prednjem

Page 13: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

delu nalazi se zatvarač koji sprecava nekontrolisano praznjenje kofica prinjihovom kretanju ka zoni praznjenja.Ram radnog uređaja izvodi se kao prostorna zavarena konstrukcija.Mora da bude oblikovan i dimenzionisan take da se omoguči ugradnja svihelemenata koje nosi i ostvare krutost i čvrstoća koje obezbeđuju funkcionalnosti pouzdanost mašine. Profilisanje rova vrši se aktivnim ill pasivnim uredajem,što zavisi od karakteristika tla koje se kopa. Ram prikazan na slici 2.13snabdeven je pasivnim. uredajem za profilisanje izvedenim u obliku noža (4),koji je nosačima (1) i (3) vezan za osnovnu podstrukturu (2).

Bez obzira na raznolikost konstruktivnih rešenja, uočavaju se dveosnovne koncepcije rama radnog uređaja. One se razlikuju po načinu oslanjanjanjegovog zadnjeg dela. Naime, zadnji deo rama radnog uredaja može dase osianja na odgovarajući mehanizam sa točkovima (poiuprikolični radniuređaj), slika 2.14, ill da bude ovešen o vučni element mehanizma za dizanierotora (ovešeni radni uredaj], slika 2.15. Prednost resenja oslanjanja ramaradnog uredaja na mehanizam sa tockovima ogieda se u smanjenju opterećenjazadnjeg dela vučne rnasine, odnosno smanjenju pritiska gusenica na tlo.Nedostaci pomemitog resenja su: smanjena manevarska sposobnost mašine i uizvesnim slucajevima nemogućnost ulaska i izlaska rotora iz zahvata sa tiom umestu - pri nepokretnoj vučnoj masini.Prednji deo rama radnog uredaja zglobno se vezuje za vučnu mašinu illklizače mehanizma za dizanje koji se kreću u vodicama postavljenim na ramvučne masine.Slika 2.15 [19] - Ovešeni radni uredaj2.3 Кош1г11кМтоЕ resenja mehanizama za dizanje i osianjanje rama radnoguredajaPozicioniranje rotora (postavijanje na odredenu dubinu prilikom kopanjai postavijanje v. transportni položaj) ostvaruje se mehanizmima za dizanje Iosianjanje rama radnog uredaja, Oni se u većini siučajeva izvode sahidrostatickim pogonom.Pozicioniranje rotora poiuprikoiicnog radnog uredaja vrši se mehanizmimaprikazanim na slici 2.16. Mehanizam za podizanje prednjeg dela ramaradnog uredaja cine: hidrocilindar dvostranog dejstva (5), obujmica (3), zglobnovezana za njegovu klipnjaču, pokretni lancanik (2), lančanici (6) i (11),uiežišteni na vratilu (12) tako da oko njega mogu slobodno da se obrću, cev (7),kruto vezana za lančamke (6) i (11), zupčanik ustavijaca (8) koji je kruto vezanza cev (7), skakavica (14) i ianci (16) I (17). Pomeranje klipnjače hidrocilindra

Page 14: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

Slika 3.27 [19] - Shema hidrostatičkog sistema prenosa snage rotornog rovokopaea3TP-1341 - rezervoar; 2 - pumpa (promenliivog protoka) pogona kretanja; 3 - pumpa pogona ventilatora;4 - filter; 5 - kaiorifer; 6 - razvodnik; 7 - blok-ventil; 8 - hidrocilindri za pozicioniranje radnoguredaja; 9 - hidromotor pogona kretanja; 10 - hidromotori pogona ventilatora; It - hidromotorpogona rotora; 22 - razvodnik; 13 - ventii; 14 - napojna" pumpa pogona rotora; 15 - filter;16 - nepovratni ventii; 17 - pumpa pogona rotora

3.0 IZBORI PRORAČUN OSNOVNIH KONSTRUKTIVNIHPARAMETARA RADNOG UREĐAJA I PARAMETARAREŽIMA RADAOsnovni podaci od kojih se polazi pri projektovanju rovokopača su:* » zahtevani kapacitet,* karakteristike tla i• oblik i dimenzije rova.Na osnovu njih se, u prvom približenju, odreduju vrednosti svihrelevantnih konstruktivnih i radnih parametara, koji se koriste prilikomusvajanja pojedinih komponenti i prethodnih proračuna podsistemarovokopača. Orijentacione brojne vrednosti osnovnih parametara radnoguredaja odreduju se na osnovu preporuka ili empirijskih formula dobijenihstatističkom obradom odgovarajućih veličina kod izvedenih mašina iste klase.Nakon usvajanja pogonskog agregata, komponenti sistema prenosasnage, geometrije radnog uredaja i noseće konstrukcije, završnim proračunomse odreduju konačne vrednosti konstruktivnih i radnih parametara mašme.Time se dokazuje da projektovana i konstruisana mašina ispunjavaeksploatacione zahteve definisane projektnim zadatkom. Osim toga, zavrsnimproracunom se verifikuju svi mehanizmi i noseća konstrukcija mašine,odnosno dokazuje njen vek i pouzdanost.

Page 15: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

3.1 Prečnik rotoraPrecnik rotora, meren po reznim ivicama zuba, slika 4.1, izracunava sena osnovu najveće zahtevane dubine rova (ETjmax ),DT =(l975..Jf85)Hr>max [18], iliDr= (1,74...1,81) Hrfmax [171U izvesnim siučajevima, odnos Dr/H т može da varira u granicama1,53... 1,94, pri čemu se manje vrednosti usvajaju kod mašina namenjenih za

Slika 4.1 - Shema za odredivanje osnovnih dimenzija rotora i koficaDr - prečnik rotora meren po reznim ivicama zuba; - prečnik rotora meren po prednjim ivicamakofica; Кг>тах - najveća dubina rova; tk - iučni korak kofica; % - ugaoni korak kofica; y/k - ugaokopanja; h-K - visina kofice: /j, - dužina kofice; lz - dužina zuba; aQ - ugao koji grudna površina zubagradi sa tangentom kružnice prečnika Dr; D0 - unutrašnji prečnik rotora (prečnik kotrijajne stazetočkova za osianjanje i vodjenje rotora)Prečnici rotora mereni po režućim ivicama zuba i prednjim ivicamakofica, slika 4.1, povezani su relacijomDr - Dk +2!zsma0 ,u kpjoj je L dužina zuba (15d...200mm}, a a0 ugao koji grudna površina zubagradi sa tangentom kružnice prečnika Dr (a0 &45°) .Unutrašnji prečnik rotora D0, slika 4.1, odreduje se iz usiova smeštajatrakastog transportera - odlagača. Kod izvedenih rovokopača odnos D0 / Br nalazise u granicama Q,65...Qf75.

3.2 Učestanost obrtanja rotoraUčestanost obrtanja rotora mora da bude usvojena tako da se ostvari:« gravitaciono praznienje kofica,• pad komada materijala tla koji napušta koficu na trakastiodlagač i

Page 16: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

• potpuno praznienje kofica tokom prolaska kroz zonu praznjenja.Slika 4.2 - Proracunski. model za odredivanje kritične ugaone brzine rotoraar - normaino ubrzanje; g - gravitaciono ubrzanje; m - masa komada; Rr - poluprečnik rotora merenpo reznim ivicama zuba: air - ugaona brzina rotora; G - težina komada; Fc - centrifugaina siiaUočimo komad materijala tla u kofici koja se nalazi u zoni praznjenja,u poiožaju prikazanom na slici 4.2. Uslov gravitacionog praznjenja kofice glasiodnosno,Fc <G,mP^coi <mg .

4.0. PRORAČUN SNAGE POGONA ROTORASnagom koja se dovede rotoru saviaduju se:• otpori kopanja,* otpori koji se javljaju pri ubrzavanju odrezanog materijala tianakon njegovog ulaska u koficu,• otpori podizanja materijala tla zahvacenog koficama,«• otpori trenja zahvacenog materijala o zatvarač i* otpori koji se javljaju u ureaaju za osianjanje i vodenje rotora.6.1 Snaga kopanjaNa svaku koficu u zahvatu sa tiom deluje otpor kopanja koji se u ovomslučaju razlažena tangentnu i normalnu komponentu, slika 6.1. Tangentnakomponenta deluje po pravcu tangente, a normaina komponenta po. pravcunormale trajektorije rezanja u posmatranoj tački. Tangentna "komponenta uvekdeluje u smeru supromom od smera brzine rezanja. Normaina komponentamože da bude usmerena ka osi obrtanja rotora, što je najčešći slučaj, ili od nje.Smer normalne komponente zavisi, pre svega, od karakteristika tla, konstrukcijei stepena pohabanosti reznih ivica i parametara režima rada.Prema Dombrovskom, intenzitet tangentne komponente otpor a kopanjakoji deluje na koficu čiji je položaj određen ugiom (p}, odreduje se naosnovu izrazaRti = k,S;Br , (6.1)u kome je k} specifični otpor kopanja, tabeia 6.1, S; dubina rezanja, a Brširina rova. Ukoliko je dubina rezanja mania od 2,4 cm, onda se vrši korekcijavrednosti specincnog otpora kopanja prema izrazu[A7k) - / ; ? + J — , (6.2)V SISnaga ubrzavanja zahvaćenog materijala tiaNakon odvajanja od masiva, materijal tla ulazi u koficu i gotovotreimtno dostiže odgovarajuću brzinu. Snaga koja se pri tome angažuje - tvz.snaga ubrzavanja zahvaćenog materijala tla - može da se odredl polazeći odraziike kinetičkih energija uočenog komada na kraiu i na početkn periodaubrzavania. U trenutku odvajanja od masiva komad miruje, pa je, prema tome,njegova kinetička energiia na početku perioda ubrzavanja jednaka null. Zato jepromena kinetičke energije uočenog komada u periodu ubrzavanja, odnosnorad koji je potrebno uiožiti da bi se ona ostvariia, jednaka njegovoj kinetičkojenergiji na kraiu posmatranog perioda, Konačno, da bi se odrediia snaga

Page 17: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

potrebna za ubrzavanje komada nakon odvajanja od masiva, neophodno jeznati vreme za koje se obavi posmatrani proces. Ovako formuiisan problemodređivanja snage je praktično nerešiv. Naime, nije moguće apriomo odreditimasu komada, njegov položaj, koji. n stvari, odreduje njegovu brzinu, nitivreme trajanja procesa njegovog ubrzavanja. Zato se postavljeni problem, satačnošću dovoijnom za inženjerske proračune, rešava tako što se:• umesto mase pojedinačnog komada posmatra masa materijalatla koji se iskopa u jedinici vremena,• uvodi pretpostavka da je položaj središta masa materijala tlaisti u svim koficama i, pri tome, nepromenljiv u odnosu na osuobrtanja rotora i• usvaja da je apsolutna brzina središta masa zahvaćenog materijalajednaka njegovoj relativnoj brzinLMasa materijala tia koji se iskopa u jedinici vremena iz rova ciji jepoprečni presek Ar = BrHr, pri kretanju osnovne mašine konstantnom brzinomvvm, odreduje se na osnovu izrazam' = pzArvvm = pzBrHrvvm.Sa dovoijnom tačnošću može da se usvoji da je udaljenost središtamasa zahvaćenog materijala tia od ose obrtanja rotoraD + DRc - r - - = const., (6.11)pri čemu je Dr precnik rotora meren po reznim ivicama zuba, a D0, unutrasnjiprečnik rotora, slika 4.1.Reiativna brzina sredista masa materijala tla zahvaćenog koficomodreduje se na osnovu obrascaRotorni rovokovQCi 131Konačno, deo snage koji se angažuje tokom perioda ubrzavanja zahvaćenogmaterijala tla definisan je relacijomPuz - j u i ' v ^ =tpzBrHrvvm(Dr +D0)2w2r =tpzQt(Dr +D0)2w2r.Kod bagera sa gravitacionim pražnjenjem kofica, snaga koja jeneophodna da bi se ostvarilo ubrzavanje materijala tla nakon odvajanja odmasiva, je relativno mala u odnosu na snagu kopanja.Snaga dizanja zahvaćenog materijala tlaRelativno kretanje rotora (obrtanje oko sopstvene ose) dovodi dopriraštaja potencijalne (položajne) energije materijala zahvaćenog koficama.Uočimo koficu čiji je položaj odreden uglom <РГ, slika 6.6. Ako se zanemari

Page 18: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

Slika 6.6 - Shema za izračunavanje snage dizanja zahvaćenog materijala tie

Hr - dubina rova; Hrj - dubina bočnih proširenja; Hj - visina sloia obrušenog materijala tla;H'd - visina dizanja zahvaćenog materijala tia u zoni kopanja; H'^ - visina dizanja zahvaćenogmaterijala tla u zoni transportovanja; Hj - ukupna visina dizanja zahvaćenog materijala tla;Br - širina rova; Brj - širina rova na nivou oslanjanja vučne mašine; / - когак uzastopnihtrajektorija rezanja; Rr - poiuprecnik rotora; Rc - rastojanje težišta zahvaćenog materijala tia od oseobrtanja rotora; mr - ugaona brzina rotora; - poiožajni ugao kofice; y/^ - ugao kopanja; y/z - ugaozatvarača; G0 - težina materijala tla koji kofica odreže u zoni kopanja

MEHANIZAM ZA KRETANJERovokopači pripadaju klasi mašina-kopača kod kojih se radni procesostvaruje u toku kretanja same mašine. To znači da mehanizam za kretanjemora da bude projektovan i konstruisan tako da omogući savladivanje ne samootpora kretanja, vec I otpora koji se javljaju u toku kopanja tla. Posledicanavedene činjenice jeste relativne visoko učešće mase 1 snage mehanizma zakretanje u ukupnoj masi i snazi mašine.U najvećem broju siučajeva, rovokopači se izvode kao samohodnemašine, čime se obezbeđuje njihova potpuna autonomnost.Kod rovokopaca namenjenih za rad u urbanim sredinama, odnosno,kada se zahteva da rovokopae reiativno često i brzo menja iokaciju u toku rada,kao kretači se koriste točkovi sa pneumaticima. U svim ostalim siucajevimakoriste se gusenični mehanizmi za kretanje.Rovokopae! predvideni za rad na tiu viših kategorija, odnosno,zamrznutom tiu, snabdeveni su vucnim vitiima. Tada su kod maiih jedinica,čija sopstvena težina nije dovoljna za ostvarivanje potrebne sile prianjanja,kretači slobodni. Time se pojednostavljuje kinematička shema mašine.Potrebna vučna sila ostvaruje se vučnim. vitlom. Kod većih jedinica, pomenuta

Page 19: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

vitia se koriste samo u siucajevima kada guseničnim kretačima ne maze da seostvari potrebna vuena siia.S obzirom na uslove u kojima se odvija radni proces, kod rovokopacase najčešće koriste mehanizmi za kretanje sa guseničnim kretačima. Njihoveprednosti, u odnosu na mehanizme za kretanje kod kojih su kretači točkovi sapneumaticima, su:* dobro prianjanje i moguenost ostvarivanja reiativno velikihvucnih siia,* reiativno nizak pritisai; na tlo, što omogučava kietanje mašinepo tiu slabe nosivosti,• veća stabilnost, zbog niskog položaja težišta ceiokupne mašine,* mogucnost saviadivanja velikih uspona,• sposobnost kretanja po nepripremljenoj podiozi, odnosno, reiativnolako savladivanje prepreka na terenu i• dobre manevarske osobine.

Mehanizam za kretanjeNedostaci guseničnih kretaca su:* relativno velika masa i sioženost konstrukcije,* relativno brzo habanje zbog slabe zaštićenosti ili potpunenezaštićenosti delova kretaca od abrazivnog dejstva stranihčestica,* niži koeficijent korisnog dejstva,* male transportne brzine i* neopnodnost korišćenja specijainih voziia za transportovanjena veće udaljenosti.

U izvesnim slučajevima, gusenični kretač ne sadrži ram, već se njegovielementi vezuju neposredno za osnovni ram mašine.Prema odnosu koraka osionih točkova (lot) i dužine čiankaguseničnog lanca (lč ) gusenični kretači se deie na:• kretače sa maiim brojem oslonih točkova, slika 8.2(a), kodkojih je — > 2 i* kretače sa velikim brojem oslonih točkova, slika 8.2(b), kodkojih je Џ- < 2.Kod guseničnih kretaca sa maiim brojem oslonih točkova, običnovećeg prečnika, raspodela pritiska gusenice na tio je izrazito neravnomerna,slika 8.2(a). Kretači sa malim brojem oslonih točkova koriste se kod mašinakopačakoje su namenjene za rad na čvrstom tlu, ill meksem tiu u čijojstrukturi je prisutan relativno veliki broj čvrstih komada.Rotorni rovokopači 179(a) (b)

Page 20: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

Siika 8.2 [14] - Dijagrami raspodele pritiska gusenice na tio (p) kod kretacasa maiim (a) i velikim brojem oslonih točkova (b)Kod guseničnih kretaca sa velikim brojem oslonih točkova manjegprečnika, raspodela pritiska gusenice na tlo je približno ravnomerna, slika8.2(b). Ovi kretaci se koriste kod mašina namenjenih za rad na tlu relativnoslabe nosivosti.Prednosti kretaca sa malim brojem oslonih točkova su manjaosetijivost na prisustvo sitnih stranih čestica (tucanik, pesak) i lakše saviadivanjepojedinačnih prepreka, slika 8.3.

(a) (b)Slika 8.3 [7] - Savlađivanje pojedinačne ргергеке guseničnim kretačem samalim (a) i velikim brojem oslonih točkova (b)Da bi se poboljšale manevarske sposobnosti kretaca sa velikim brojemoslonih točkova relativno malog precnika, ose obrtanja pogonske i usmeravajućezvezde smeštaju se iznad osa obrtanja oslonih točkova, slika 8.4.

Siika 8.4 [7] - Gusenični kretač sa podignutim osama obrtanja pogonske izatezne zvezdeBolje priiagodavanje profilu podloge i ravnomernija raspodela pritiskagusenice na tlo postiže se grupisanjem dva ili tri oslona točka manjeg prečnikau koiica sa balansirom zglobno oslonjenim na ram kretaca, slika 8.5. Isti efekti

Slika 8.5 [14] - Kretanje gusenice po neravnom terenu; a - kretač sa balansirom;b - kretac bez balansira1- koiica; 2 - balansir

Page 21: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

6.0. ANALIZA OTKAZA PODSISTEMA ZA KOPANJE ROTORNIH BAGERAPodsistem za kopanje sa prijemnom katarkom, odnosno prijemnim tračnim transporterom, čini objedinjenu tehničko – tehnološku cjelinu gdje podsistem za kopanje ostvaruje aktivnosti kopanja i utovara otkopne mase, a tračni transporter vrši transport do predajnog mjesta na bageru. Podsistem za kopanje je lociran na prijemnoj katarci. Na početku konstrukcije katarke je uležišten radni točak. Radni točak bagera se sastoji od potpuno zavarenog kućišta sa vođičnom i istovarnom skliznicom i od devet izmjenljivih vedrica sa noževima i zubima. Radni točak kao organ kopanja je izložen velikim naprezanjima koja se prenose na pogon. Elektromotor posredstvom reduktora pokreće vratilo radnog točka, koje je čvrsto, tetivnim klinovima sa čeone strane vezano za reduktor. Pogonsko vratilo reduktora je izrađeno šuplje, tako da se reduktor navuče na vratilo rotora i zahvaljujući čvrstom spoju vrši prenos obrtnog momenta. Postolje za elektromotor, spojnicu i kočnicu je zavrtnjima vezano za kućište reduktora a na kraju je elastičnom vezom (oprugama) oslonjeno na noseću konstrukciju katarke. U reduktor je, na drugom poprečnom vratilu , ugrađena lamelasta proklizavajuća spojnica koja sprečava preopterećenje pogona. Osim pogonskog motora predviđen je i drugi motor male snage kao pomoćni, kojim se pokreće radni točak u slučajevima zamjene vedrica ili aktivnosti održavanja na ovom sklopu. Ovaj pogon je isključen za vrijeme rada glavnog, pogonskog motora. Proces kopanja se ostvaruje obrtanjem radnog točka i lučnim okretanjem čitave donje konstrukcije sa katarkom. Obrtno kretanje radnog točka ostvaruje elektromotor preko reduktora. Reduktor obrtni moment predaje vratilu radnog točka, a ovaj konstrukciji radnog točka, odnosno vedricama i zubima. Analiza pouzdanosti podsistema za kopanje BTO sistema se može sprovesti u teoriji pouzdanosti primjenom neke od mnogobrojnih metoda. U radu se koriste dvije metode, Analiza stabla otkaza (FTA) i EFTS metoda alokacije pouzdanosti.

U tabeli 2. se daje minutno, odnosno procentualno učešće mašinskih otkaza na sklopovima podsistema za kopanje I i II BTO sistema u uslovima eksplatacije površinskog kopa Gračanica za vremenski period posmatranja od 2006. do 2009. godine. Tabela je sastavljena na osnovu baze podataka o radu i otkazu sistema u ovim periodima, koja je napravljena na osnovu evidencije dispečerske službe o radu i zastoju sistema. Na osnovu podataka iz tabele 2 izvršena je ABC (Pareto) analiza (slika 1.), koja slikovito pokazuje prosječni procentualni udio otkaza u ukupnim zastojima kao i njihov međusobni odnos za otkaze osnovnih sklopova podsistema za kopanje sa prijemnom katarkom.

Page 22: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

Slika 1. ABC analiza strukture prosječnih mašinskih otkaza osnovnih sklopova podsistema za.kopanje sa prijemnom katarkom rotoranog bagera na Gračanici: A – vedrice, B – radni.točak, C – vijenac radnog točka, D – reduktor, E – rep reduktora, F – traka , G – sistem za podmazivanje, H – ostalo

7.0. ANALIZA UZROKA I NAČINA OTKAZA PODSISTEMA ZA KOPANJE BAGERA METODOM STABLA OTKAZA (FTA – FAULT TREE ANALYSIS)Analiza stabla otkaza je jedna od osnovnih metoda analize sigurnosti sistema. Nasuprot metodi FMEA, kod koje sepolazi od vrste otkaza u ravni konstrukcionih dijelova, kod stabla otkaza se najprije razmatra mogući otkaz sistema, a ovaj otkaz sistema sintetizuje otkaze iz donjih ravni sistema. Dok FMEA posjeduje induktivni postupak (bottom up metoda), dotle je kod stabla otkaza deduktivni postupak (top – down metod). Ako se pri realizaciji konačnog cilja, formiranje stabla otkaza podsistema za kopanje rotornog bagera, usvoji aproksimacija, da ne postoji međusobna veza između otkaza podsistema za kopanje i ostalih otkaza, onda se detaljna analiza tih potencijalnih otkaza i analiza svih načina otkaza njihovih elemenata ne mora sprovesti. Iz ovih razloga je formirano nezavisno podstablo za ''Otkaz podsistema za kopanje'' rotornog bagera kao što je to na slici 2. prikazano. Podstablo otkaza predstavlja, prema metodologiji analize stabla otkaza, neželjeni događaj, odnosno znači da se zadatak kopanja bagerom jalovinske mase uopšte ne vrši, ili se vrši van granica dozvoljenog odstupanja od funkcije cilja. Pouzdanost podsistema za kopanje predstavlja njegovu sposobnost da očuva raspoložive karakteristike u odnosu na proces kopanja i njegovu stabilnost, vršeći zadatu funkciju kriterijuma u dozvoljenim granicama odstupanja i za projektovane radne uslove i uslove okruženja.

Page 23: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

ZAKLJUČAKOdržavanje proizvodnih sistema u zadatim granicama radne sposobnosti i sa potrebnim nivoom pouzdanosti i efektivnosti podrazumjeva da se pojave stanja u otkazu moraju minimizirati ili potpuno eliminisati. Da bi se došlo do opštih kvantitativnih pokazatelja pouzdanosti, sprovedena su istraživanja i prikupljeni statistički podaci za dva bagera tipa Er – 1250. Svi elementi sistema nisu istog uticaja na pouzdanost sistema, odnosno mali broj mašinskih cjelina ima veliki uticaj na pouzdanost čitavog sistema. Da bi se obezbjedio zahtjevani nivo pouzdanosti, odnosno maksimalna iskorišćenost resursa rada elemenata, potrebno je pratiti promjene elemenata i celina koje su se pokazale najmanje pouzdanim.

Page 24: Aleksandra Grujic Pouzdanost Masina

LITERATURA

[1] D. Ljamić, Pouzdanost reduktora na mašinama kontinualnih sistema površinskih kopova uglja, Doktorska disertacija, Mašinski fakultet, Priština, 1997. [2] D. Milošević, N. Grujić, Analiza pouzdanosti odlagača BTO linije, XXIII Jugoslovenski majski skup "Održavanje tehničkih sistema", Kragujevac, 1998. [3] S. Jovičić, Osnovi pouzdanosti mašinskih konstrukcija, Naučna knjiga, Beograd, 1990. [4] G. Ivanović, D. Stanivuković, Pouzdanost tehničkih sistema, Zbirka rešenih zadataka, Mašinski fakultet, Beograd, 1987. [5] D. Milčić, Pouzdanost mašinskih sistema, Mašinski fakultet, Niš, 2005