1

Lipanj/Juni 2010. Godina 1. broj 9Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

Misija Alerta je informiranje o zaštiti okoliša, očuvanju prirodne i kulturne

baštine kao društvenom i političkom pokretu.

GDJE SMO SOTPADOM UHRVATSKOJ ?

DESET DRŽAVA USVIJETU: VODNONAJRIZIČNIJAPODRUČJATURIZAM ILI MUČENJEŽIVOTINJA ?

2

Dana 15.srpnja 2010.g. u ranimjutarnji satima završila je troipol­godišnja bitka između ekoloških i zel­enih aktivista Zelene akcije i Prava nagrad i korporacije HOTO. Ratovalo seoko Varšavske ulice u Zagrebu,očuvanja identiteta zagrebačkog centra,primjene zakonskih propisa i poštivanjavolje građana. Zeleni su braniliVaršavsku ulicu od građevinskog poduz­etnika Horvatinčića, kojeg je do zadnjegtrenutka podržavalo gradsko poglav­arstvo garad Zagreba na čelu sa gradon­ačelnikom Bandićem. Iako je očito dasu srušene stare zgrade koje su dijelomvlasništvo pravoslavne crkve u Zagrebu,dijelom dio povijesne priče, nitko nijevjerovao da će projekt rušenja i kopanjaVaršavske ulice za gradnju ulaza upodzemne garaže, završiti pobjedommafijaša, korupcije, političke i na krajugrozne policijske sile.Mnogo bezrazložno uhapšenihprosvjednika, stanara i stanarki, novin­ara i novinarki, te poznatih osoba kultur­nog i javnog života Zagreba, ogromnitroškovi izlaska interventne policije, ko­ju svi mi plaćamo, te sramota za jedangrad kao što je Zagreb, i to u jeku tur­ističke sezone, ostavit će loše sjećanje uglavama građana i građanki koji su sekao turisti zatekli u Zagrebu.

Koliko košta jedan sat radainterventnog odredapolicije?Nakon što je „policija istreniralastrogoću“ i to u službi trenutne i jed­nokratne politike, i to u vrijeme OPĆEŠTEDNJE, kuknjave i recesije, ostaje dase saniraju rane. Izgubljeno je ionakoveć poljuljano povjerenje u policiju, jerhapsi nenaoružane i mirne civileumjesto razbojnika. Izgubljeno je povjer­

enje u funkcioniranje zakona i pravde,jer se na „funkcioniranju pravne države“javno zahvalio hohštapler i negativacgrađevinski poduzetnik Horvatinčić.Izgubljeno je povjerenje u Zagreb, jer senije uspio izboriti da svoje kriminalcepotrpa u zatvore, nego ihdrži kao vođe gradskevlasti. Kako li će onda pro­voditi zakone na područjucijele Hrvatske kojom sevlada iz Zagreba?Ovo bi mogao biti ikraj „zelenih“ kao pokretau Hrvatskoj, jer, ovako ihporaziti na vlastitomterenu zaista je niskipolitički udarac. No, akose uzme u obzir da gotovoniti jedna masovna kam­panja iz bilo kojeg pod­ručja zaštite okoliša dosada u Hrvatskoj nije don­ijela rezultate u koristokoliša i prirode(DružbaAdria, zakon ogolfu, zakon o GMO, ener­getska strategija, HE Do­bra i druge) može serazmišljati da je ignoriran­je, protivljenje i „bacanjena koljena“ zelenih boracai borkinja u Hrvatskojustvari dobro osmišljenja,koordinirana i plaćenapolitička akcija vlasti bilo

kojeg opredjeljenja, desnog ili lijevog.Da je drugačije, ne bi policijsko­političke snage bile tako angažirane ipredane poslu hapšenja civila,prolaznika i prolaznica u Varšavskojulici u Zagrebu.

KRAJ JEDNE RUŽNE PRIČENapisala : Ljiljanka Mitoš Svoboda

Glavna urednica:Grafički urednik:Izdavač:MB:OIB:ŽR:Kontakt:

Ljiljanka Mitoš SvobodaDavid KarakašPress centar za okoliš Hrvatske0188505761613498234PBZ 2340009­1110335583info@alertonline.org

H R V A T S K A

3

Vlasta Toth, supredsjednica Za­lene liste u Hrvatskoj, stranke u statusupromatrača pri Europskoj zelenojstranci i Josip Kregar, potpredsjednikGradske skupštine Zagreba, uhapšenisu i zadržani u pritvoru u četvrtak, 15.srpnja, zbog sudjelovanja u mirnomprosvjedu protiv vrlo kontroverznoggrađevinskog projekta u povijesnomsredištu Zagreba.Uhićeni su i ostali aktivisti,uključujući Tomislava Tomaševića, lid­era Zelene Akcije (Friends of the EarthInternational) i Vedrana Horvata,direktora zagrebačkog ureda HeinrichBoell fondacije.Uhićenja su izvršena po nalogugradonačelnika Zagreba MlanaBandića (nedavno isključenog iz So­cijaldemokratske stranke) i ministra un­utrašnjih poslova, TomislavaKaramarka (člana vladajuće nacion­alno­konzervativne stranke – HDZ)Nakon izlaska iz pritvora, učetvrtak navečer, Vlasta Toth jeizrazila ogorčenje što joj je uskraćenopravo slobodnog izražavanja prosvjeda.

"Mi prosvjedujemo protiv neleg­alnog početka gradnje u našem lije­pom gradu. Uskraćivanje tih pravadoživljujem kao vraćanje 20 godina uprošlost. Građani Zagreba su ogorčenijer sve upućuje da zagrebačke vlastipod upravom gradonačelnika MilanaBandića imaju odobrenje za neza­konito provođenje administrativnihpostupaka. Cijela afera zahtijevatemeljitu i nezavisnu istragu kako bi sevidjelo tko je za što odgovoran, a po­tom sudionike moguće prijevare izvelopred sud".

Vedran Horvat, direktor zgre­bačkog ureda Heinrich Boell fondacijerekao je:"Dio je mojeg posla promatratinajznačajnije dogođaje u Hrvatskoj.Zaista je neobično provesti određenovrijeme u pritvoru, bez ikakvog stvar­nog objašnjenja ili razumljivograzloga. Takav razvoj dogođaja za­htijeva hitnu pozornost hrvatskih ieuropskih institucija."Josip Kregar, potpredsjednikGradske skupštine Zagreba izjavio je:"Ta je intervencija policijski puč protivdemokracije!""Zadržati u pritvoru stopedesetmirnih prosvjednika i sudionika mir­nog prosvjeda zaista je neprimjerenoza zemlju u procesu pridruživanjaEuropskoj Uniji", kaže Philippe Lam­berts, supredsjednik Europske zelenestranke (EGP). "Prosvjednici supušteni na slobodu uvjetovanu za­branom kretanja u području građevin­skih radova tijekom osam dana. Tonije dobar način postupanja premamirnim prosvjednicima i daleko je is­pod standarda kakvi se očekuju oddržave koja želi članstvo u EU."Europska zelena strankanaglašava potrebu za temeljitom is­tragom. Philippe Lamberts zaključuje:"Kao Europski zeleni uvjereni smo daHrvatska mora postati članicomEuropske Unije. Zbog toga je i unašem interesu poštivanje građanskihprava, kako bi se moglo govoriti odobrom upravljanju u kojemu sepoštivanju pravne procedure pristupa snajvećom ozbiljnošću."

Bruxelles, 16. srpnja 2010.http://europeangreens.eu/

EUROPSKI ZELENI OSUĐUJU HAPŠENJEVIŠE OD 150 ZELENIH AKTIVISTA,POLITIČARA I GRAĐANA U ZAGREBU

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

4

U povijesti lovišta Belje , koje jese navodi u literaturi kao jedno odnajstarijih i najnaprednijih lovišta nesamo u Hrvatskoj nego i u Europi,datira iz Austro­ Ugarske , zabilježenisu i promotori nebuloznih ideja koji susnagom moći i vlasti pokušali te idejenametnuti i ostvariti . Prisjećamo se in­trodukcije pravih američkih divljih pur­ana, pa onda unošenje u vodeKopačkoga rita uzgojenih ribnjačarskihšarana, amura spominju se još i drugeživotinje od dabrova pa do muflona ijelena lopatara , taksodija itd. Hvalabogu priroda još ima moći da se opretim ludim idejama i njihovim promotor­ima , pa su tako purane polovile lisice idomaći ljudi, a šarana po svemu sudećiovi naši divlji somovi, kormorani ištuke. Ništa bolje nisu prošli ni druge in­troducirane vrste životinja , od umjetnihdobanovačkih /talijanskih / divljih pa­taka pa do austrijskih divljih svinja iliumjetno uzgajanih divljih gusaka. U tojnovoj Hrvatskoj očekivalo se da će bitiviše razuma po pitanjima zaštite prirodei uzgoja divljači nadasve u zaštitilovišta, a posebno ovakvih kakovo je«Beljsko».No izgleda da neumjerenostzajedno sa sumnjivim radnjama kojemirišu na «štelu» od koje će imati kor­isti oni gore sve do nekih odjela uEuropskoj uniji, nije zaobišla ni Baranjuni ovo glasovito Lovište.Netko se dosjetio (tko?) da supovršine današnjega Lovišta Tikveš udavnoj prošlosti, valjda u srednjemvijeku , u X.­ tom ili XIII.­tom stoljećumožda nešto i kasnije bile pašnjaci i daje na njima blagovala rogata stoka ,baš takovoga genotima kao ova sadauvezena iz Holandije (dali baš ????izHolandije). Smislili projekt, zavirili upredpristupne europske fondove, skom­pali se sa Ministarstvom i evo ih samudrim projektom u Lovištu Tikveša.Dakako da se tim «pametnim» projek­tima koje promoviraju «eksperti» zaBaranju i lovište nije mogla suprot­staviti ni Javna ustanova Parka prirodeni Hrvatske šume, konačno iza svegastoji moćna državna politika i vladajućastranka ,pa se osim polutihih prigovoramoglo osjetiti opće neodobravanjelovnih stručnjaka i šumara . Dakakonitko od njih ne želi se frontalno sukob­iti sa promotorima takvoga i takovih pro­jekata, jer bi lako mogao postati»zviždać» i ostati bez posla .U jednom napisu časopisa Hrvat­ske šume oglasio se inženjer šumarstva i

voditelj lovstva pri Hrvatskim šumamau Podružnici «Osijek» Zlatan Mi­haljević:« Danas smo svjedoci prave pop­lave raznovrsnih programa i projekata,koji se financiraju iz isto takoraznoraznih fondova. U te problem­atične umotvorine koji ne donose ništadobroga uvrstio bih projekt podnazivom „ Restauracija staništa i razvojturizma u Kopačkom ritu“.Projekt podspomenutim imenom uz financijskupodršku Ministarstva poljoprivredeNizozemske , prijavili su Javna ustan­ova Park prirode Kopački rit i nizozem­ska nevladina organizacija ARK Nature.Ili jednostavnije, projekt ima za ciljuvođenje goveda i konja u Park prirodegdje se inače zadržava divljač. I ništane bi bilo sporno da se predložena loka­cija ne nalazi u elitnom djelu Parka pri­rode (neposredna blizina dvorca) i udjelu lovišta Podunavlje –Podravlje ko­je je oduvijek bilo zimsko stanište«beljskoga «jelena , simbola baranjskihlovišta.Za uzgoj spomenute stokeodređen je šumski odjel 50., gos­podarske jedinice „Dvorac­Siget“,površine 49,07 ha. Da stvar bude jošžalosnija, Ministarstvo kulture­Upravaza zaštitu prirode , 25.veljače 2008.god­ine donosi Rješenjekojim se dopuštaJavnoj ustanovi Parkprirode «Kopačkirit“ postavljanjeelektričnog «pastira»( zapravo strujnogakabela pod na­ponom) uz sjeverni iistočni rub odjela 50.spomenute gos­podarske jedinice upredjelu zvanomGabrijela.»U daljnjemtekstu nalazimo daza postavljanjeelektrične ogradenisu službenoprikupljeni relev­antni dokumenti. Za­obiđeni su Zakon ozaštiti prirode, Zakono lovu kao i Zakon ošumama ne zaboravl­jajući spomenuti os­nove gospodarenjagospodarskom

jedinicom u koju su ugrađeni posebniuvjeti zaštite prirode .Tako je čl. 37.Zakona o šumama propisana gradnja ušumi i na šumskom zemljištu. Kakopostavljanje ograde ne predviđa spo­menuti zakon , Javna ustanova bi iz­vođenjem radova prema izdanomRješenju počinila prekršaj propisan ikažnjiv člankom 79. st. 1. toč. 7. istogZakona.Zatim dalje, člankom 114. i 115.Zakona o zaštiti prirode postoji obavezaprovesti izvlaštenje i ograničenje vlas­ničkog prava. Navedena površina osimšto je obuhvaćena osnovom gospodar­enja gospodarskom jedinicom, sastavnije dio lovišta Podunavlje­Podravlje zakoje Hrvatske šume d.o.o. Zagrebplaćaju naknadu Ministarstvu regional­nog razvoja, šumarstva i vodnoga gos­podarstva. Cijena je izražena po hektarulovne površine. Ograđivanjem šumskogodjela smanjuje se površina lovišta za49,07 ha, a samim tim otežava se gos­podarenje lovištem. Upravo na ovompodručju je zimsko stanište jelena ukojem se uglavnom zadržavaju košute uvrijeme telenja. Postavljanjem ograde isličnim aktivnostima ugrozilo bi se pri­rodno stanište i poremetio prirodniciklus spomenute divljači.Prilikom donošenja Rješenje

H R V A T S K A

TROJANSKI KONJ U LOVIŠTU TIKVEŠAutor: Darko Getz

5

zanemarene su i odredbe članka 36. Za­kona o zaštiti prirode koji propisuje dase za planirani zahvat u prirodi koji nijeobuhvaćen procjenom utjecaja na okolišmora ocijeniti njegova prihvatljivost zaprirodu. Ograđivanje površine od 49,07ha unutar Parka prirode koji je ujedno iprirodno stanište autohtone divljači sig­urno nesumnjivo narušava ekološkufunkciju i estetiku prostora.Iako se iz spornog Rješenja nevidi svrha ograđivanja prostora, isto seodnosi na ograđivanje prostora u kojemse planira slobodno pašarenje (koje jezabranjeno Zakonom o šumama čl. 32.st.1. toč.4.). Ukoliko se planira ispašastoke, potrebno je prethodno ishoditisuglasnost Trgovačkog društva Hrvatskešume d.o.o. Zagreb za ispašu sukladnočlanku 33. Zakona o šumama i toisključivo uz obvezno čuvanje stoke isamo na površinama degradiranih šumai šikara, što ovdje nije slučaj.Prema osnovi gospodarenja pašar­enje nije dozvoljeno, izuzev na površin­ama odjela i odsjeka i smjerovimaprogona stoke, koje na prijedlog Šu­marije određuje voditelj Podružnice.Kako se navedeni odjel nalazi u lovištu,a po pravilima struke uzgoja divljačiuzgoj stoke u lovištu loše se odražavana uzgoj divljači. Stoga ako bi Javna us­tanova pristupila uzgoju stoke bezizmjene osnove gospodarenja i suglas­nosti počinila bi prekršaj kažnjiv počlanku 85. Zakona o šumama.

Električna ograda ili ubojitahvataljka za divljač

Koliko smo mogli saznati taograda pod sumnjivim električnim na­ponom, zove se još i električni pastirnapravljena je na neprimjeren način ,stupovi umjesto od drveta ili nekog prik­ladnog materijala napravljeni odželjezničkih šina ubetoniranih upoširoke temelje. Ograda, osim štoodbija goveda izgleda da uspješno ubijajelensku divljač. Tako je prije par dananađen na ogradi smotan u žice ogradei mrtav jelen u bastu procijenjen per­spektivno zlatnim odličjem. Po lovnomcjeniku do punoga sazrijevanja vrijed­nost bi mu mogla doseći oko 20.000eura. No preranim uginućemizgubljena je korisna linijanasljeđivanja pa je gubitak znatno veći.Lovci bi rekli neprocjenjiv. Da li će ovaograda ubuduće biti odbojnik divljačiili ubojita hvataljka pokazati ćevrijeme.Što se iza svega toga krije?

Kada malo bolje razmislimo i

udubimo se u smisao događanja u i okoLovišta «Tikveš» , o ogradi i introduk­ciji goveda , mogle bi se naslutiti dvijenamjere koje moguće jedna sa drugomnemaju nikakve veze. Prva koja senameće , da netko želi pošto poto otjer­ati šumare iz ovoga Lovišta i fizički gadokinuti kao takvog. Sjetimo se samopodvale sa Nacionalnim parkom, zatimDvorac Tikveš sa ostalim objektima nijedat na upravljanje Hrvatskim šumamašto bi bilo logično nego netom osnovan­oj Javnoj ustanovi Parka prirode.Umjesto da se dovede u funkciju još idanas stoji neiskorišten i čeka nekapametnija vremena. Druga mogućnost utoj igri protiv Lovišta ;­ reklo bi se dase netko uklopio u liniju «štele»kolanja eura od tamo gore u Europskojuniji preko Ministarstava pa naniže.Danas su to goveda, u budućnosti će senetko sjetiti prahistorijskih medvjeda,nosoroga, leoparda, prastaroga konjaEquus cabalus fosilissa i njegovihdanašnjih sljednika , koji su po nekimpaleontološkim nalazima živjeli i uovom kraju. U opciji su vjerujemo i ide­je o naseljavanju orla kostoberine isuroga, dabra da ne govorimo očapljama govedaricama izKorođvarskoga rita koje su tu živjelepočetkom 18.­tog stoljeća. Postoji iideja o upuštanju nabujaloga Dunava uKopački rit koji bi u silini prodorapreko Kopačkoga rita formirao novebare i jezera, osvježio prostor novimrasporedom vegetacije i životinjskimvrstama. Vjerojatno ta ideja uključuje iuklanjanje postojećih nasipa? Uz sve tostalno se postavlja pitanje «0» stanjaKopačkoga rita. Koje je to stanje , onoiz ranoga diluvijuma, ili ono iz sred­njega vijeka , možda dolaska Rimljana upodunavski limes? U svakom slučajusve to može poslužiti za neki novi jošnebulozniji projekt.Dio toga Trojanskoga konja ne­sumnjivo je i Turistička agencija d.d.o.u vlasništvu nevladine udruge «ZeleniOsijek»» koja nesumnjivo uspješnoposluje /tri stalno zaposlena radnika/ sadonacijom od 110 tisuća eura godišnje ivelikom podrškom lokalne politike, zapretpostaviti je i nekih inozemnih institu­cija u domeni «zelenih». Bavi se prior­itetno razvojem turizma , razvojembratstva i jedinstva ( biciklistička stazaHrvatska – Srbija) tu su još Dani ZlatneGrede reminiscencija na ono vrijemeJuge kada je Zlatna Greda ugošćavalanašeg nezaboravnoga vođu Jožu Broza ibila primjer kako mala pustara možebiti uzor ostalima u Baranji i drugim kor­isnim inicijativama. Da sad ne ulazimou povijest i pozadinu toga prioriteta uvrijeme LŠG «Jelen». Međutim, ono štosmeta i zabrinjava da djelatnici te agen­cije nimalo ne respektiraju lovne akt­ivnosti i poslove lovnog gospodarstva

Hrvatskih šuma, pa se događa da uvrijeme lovnih aktivnosti /škartiranje/dovode turiste, voze se čamcima polovištu ili slobodno pješače oko mjestagdje revirnici ostavljaju hranu divljači,drugim riječima narušavaju mir ulovištu, plaše divljač uz sve tougrožavaju i sami sebe i turiste kojevode. Uzastopne opomene revirnikanimalo ne zarezuju, pa bi neki promat­rač sa strane mogao pomisliti da su onigazde , a lovni gospodarstvenici njihovaispomoć.Buduću da aktivnost ove Agen­cije, na sadašnjem prostoru, nije u sug­lasju sa lovnim gospodarenjem, da juometa ,predlažemo da se ista teritori­jalno premjesti na područje Sakadašakoje i tako turistički obilježeno i imamnoge prednosti u odnosu na prostorKormanja, Kazuka, Zlatne Grede. U op­ciji je i Regionalni park Mura – Drava –Dunav (Rezervat biosfere) koji premaodredbama Natura – 2000 ima svaobilježja turističkoga razvoja , gdje binpr. ova Agencija , sa iskustvom u tur­izmu mogla znatno pomoći razvoju tur­izma u Županiji Osječko ­ BaranjskojU toj politički kaotičnoj situacijiu kojoj se našao ovaj dio Baranje i prit­iscima onih iz Zagreba (Ministarstvokulture i drugi) i ovih iz lokalneprovenijencije , najteže je voditeljimafirmi koje smo spomenuli. NesumnjivoNE ODLUČNI da nešto energično pres­jeku /»perom»/, pa makar time ugrozilisvoje mandate , vrte se u krug, u svakojnovo nastaloj neprilici koja izluđujelovne stručnjake pokušavaju naći nekakompromisna rješenja koja ničemu nevode nego još više kompliciraju stanjestvari .Nesumnjivo da bi svemu tometrebalo stati na kraj. U zaštitu Lovišta«Belje» trebao bi se uključiti Lovačkisavez Hrvatske, Savez lovaca županije,zapravo svi lovci koji poznaju ovoLovište, ne isključujući brojne stranelovce i državnike, zauzeti za njegovudaljnju opstojnost i prosperitet izapriječiti nebulozne ideje i sličnesmicalice nalik na Trojanskog konjakojima se ono dovodi u pitanje.Dakako i Hrvatske šume trebale bi sepostaviti energičnije, da ne ispada da injima nije stalo do budućnosti ovogalovišta.Ulaskom Hrvatske u Europskuuniju možda će se neke stvari postavitina svoja mjesta. Osim toga tko zna,kako smo skloni rasprodavati ob­iteljsko naslijeđe možda se u bu­dućnosti pojavi neki Habsburg, Horten,bogati potomak Karađorđevića koji ćekupiti Lovište zajedno sa Parkom pri­rode i sve dovesti u neki red?

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

6

Na polju u blizini Županjeodržana je manifestacija Žetva i vršidbau prošlosti, no samo za goste iprodavače hrane i suvenira bili supostavljeni šatori, a životinje, prekrasnilipicanci, ostale su na ekstremnimtemperaturama. Iako vlasnici tvrde dasu o konjima brinuli na primjeren način,protiv njih su podnesene prijave. KobilaKarla Blumenšajna, člana konjogojske

udruge Stari graničar iz Županje,uginula je istog dana na putu kući. Tridana kasnije, nakon bezuspješnogliječenja lijekovima, izdahnula je ivranica Krabbe Vinka Filipovića,predsjednika te udruge. Smrt dvijukobila lipicanske pasmine veterinari suveć pripisali sunčanici i velikomnaporu, ali obdukcija će pokazati detaljeDok Filipović tvrdi da su okonjima brinuli na primjeren način i daje smrt nastupila neočekivano, protivvlasnika je podnesena prijavaMinistarstvu poljoprivrede i Hrvatskomcentru za konjogojstvo. 'U jednomtrenutku zaprege s konjima su poslaganena otvorenom polju i izravnom suncu,bez hlada, na +39°C. Tek nakon dužegvremena, oko pola sata, netko je izvoćnjaka, gdje su bili postavljeni šatoriza goste i prodavače hrane i suvenira,

viknuo da utjeraju konje u šljivik', pričaLjiljanka Mitoš­Svoboda, novinarka,ekološka aktivistica i članica Presscentra za okoliš koja je podnijelaprijavu. S konja je, kaže, curio znoj ipjena iz usta, a to se vidi i nafotografijama. Na fotografijama se vidida ni hlad nije bio osobito blagotvoranza nesretne životinje budući da su voćkebile mlade i ne osobito razgranate.

Suprotno tome, Filipovićporučuje da su konji doista bili na poljupola sata po najvećoj žegi, ali odmahzatim potjerani u hlad i napojeni.'Izvezli smo ih na polje da prevezusnoplje za vršilice i da počne priredba, anakon toga vratili u hlad. Kobile imajupo 16 i 12 godina, pa je to možda biorazlog uginuća. Možda su neotpornijena vrućinu, međutim točan uzrok znatćemo nakon nalaza Veterinarskoginstituta u Vinkovcima koji očekujemo',rekao nam je Filipović.

TURIZAM ILI MUČENJE ŽIVOTINJA?Dvije kobile uginule nakon poziranja turistima na +39Autor: Kruno Kartus/Tportal

H R V A T S K A

7

„Razlika između nas i zemaljatrećeg svijeta, je da oni svoj otpad neskrivaju – rekla je jedna od sudionica uraspravi tijekom okruglom stola. No,Jakuševačka brda, od kojih je jedno uprocesu zazelenjevanja, dio su vizurazegrebačkih vidikovaca, a divljihodlagališta u prirodi po cijeloj Hrvat­skoj je još uvijek puno. No, to je samovrh – sante leda ili brda otpada u Hr­vatskoj, te bi ovakva zbivanja trebalačešće biti i vijesti, zašto ne ­ central­nog Dnevnika.Upravo je o tome biloriječi na okruglom stolu podnazivom Gospodarenje otpadomu RH u svjetlu pridruživanjaEU, odžanog 1.srpnja u ovegodine u prostorijama udrugeZelene akcije čime jenastavljen projekt podnazivom "Što članstvo u EUznači za hrvatski okoliš?" kojifinancira Europska unija krozprogram IPA INFO 2008.Kako je navedeno upozivu, smatra se kako nemajasnih informacija o procesupribližavanja EU­a u područjuokoliša, te nema ni opće javne raspraveo tome kako će približavanje EU don­ijeti nove prilike i izazove koje će utjec­ati na druge sektore. Pritom, kao velikiproblem, navodi se i praćenje svih novihokolišnih politika, zakona i propisa jerse vrlo često i brzo mijenjaju.Što je važno znati , Hrvatska se2005. godine kroz Strategiju gospodar­enja otpadom, a kasnije i kroz Plan gos­podarenja otpadom RH 2007 – 2015opredijelila za koncept županijskihcentara za gospodarenje otpadom za dos­tizanje ciljeva postavljenih od straneEuropske direktive o odlagalištima ot­pada. Međutim, nakon što je Hrvatskausvojila te dokumente, EU donosi jedanod ključnih dokumenata koji će odreditibudućnost gospodarenja otpadom, a toje nova Okvirna direktiva o otpadu.Kako je navedeno u najavi cilj okruglogstola bio je doprinos donošenju zajednič­kih rješenja u ispunjavanju zahtjeva tihdviju, iznimno bitnih europskihdirektiva. Premda je prema broju prisut­nih bilo vidljivo da interes za teme ot­pada u Hrvatskoj postoji , ova usitinuesecijalno i egzistencijalno važna temamožda zaslužuje kasniji, popodnevni ter­min, koji bi omogućio još većem brojuljudi, osobito onih ograničenih dnevnim

radnim vremenom, prisustvovati.Zahvaljujući odazivu gostiju izgotovo svih relevantnih sektora za pit­anja gospodarenja otpadom: DavorinaPercana iz Delegacije EU u RH, ŽeljkaStoića iz MZOPUG­a koji se ponudio

zamijeniti i predstavnike Fonda za ener­getsku učinkovitost i okoliša koji senisu odazvali na poziv,te Saše Avirovićaiz ČAKOM­a, i Marijana Galovića izZA, moglo se saznati iz različitih as­pekata trenutno stanje rješavanja pitanjaotpada, uz dobre primjere, tkđ. i gorućeprobleme na tom području, probleme„na terenu“ u provođenju dosadpostavljenih ciljeva, zakona i direktiva,kao i žarišta problema otpada.Premda od pomisli na ove zadnjezaboli glava, prisjećajući se kako sam za­jedno s grupom prijatelja/ica prije dese­tak godina u turističkom austrijskomselu morala razvrstavati friško popun­jenu vrećicu cjelodnevno prikupljenogotpada s grimasom „fuj“ na licu, i sveposložiti u natkriveni objekt uz kuću sfascinantnih 5 kontejnera među kojimasu, osim onih za papir i plastiku bili ioni za opuške i zasebno higijenski ot­pad, zanimalo me kuda smo u Hrvatskoju tom pogledu,u ovih deset godinadospjeli i koliko smo poradili navlastitoj higijeni, te može li se proći smanje glavobolje kroz procesepromjene vezane uz gospodarenje otpa­dom.Kako je okrugli stol pokazao,

scena iz sela pod austrijskim Alpama zaHrvatsku se još uvijek čini SF, no netreba se obeshrabriti, osobito ako se umjerama napretka gospodarenja otpa­dom, iznesenim u uvodnim izlaganjimakriju i mjere štednje proračuna, štednjeprostora koji su trenutno okupiraniodlagalištima, obnovljivi izvori ener­gije, te čišći okoliš za generacije kojedolaze, kao i mogućnost za otvaranjeodrživih i opravdanih novih radnihmjesta, te rješenje pitanja nezaposlen­osti.Kako je rekao Davor Percaniz Delegacije EU u RH, najoptim­ističnije želje su do 2020. postići50% otpada reciklirano udomaćinstvima. Pravila za svezemlje EU je odgovornost zarješavanje onečišćenja.Pritom je jedno od važnijihpitanja za Hrvatsku preuzi­manje odgovornosti, tedonošenje rješenja za opasni,radioaktivni otpad, jer koris­timo dio kapaciteta NE Krškos kojom bi u pogledu rješenjatrebali ostvariti suradnju. Kako jeovaj problem prepoznat kao prioritet ,okosnica je programa predloženih zakorištenje EU fondova (IPA).

Od predstavnika MZOPUG­a,načelnika Sektora za otpad, ŽeljkaStošića, moglo se čuti kako imamo sveviše otpada, a nemamo kuda s njim.Također, moglo se saznati o kategori­jama otpada za koje je nadležna država,odnosno ministarstvo, a to je opasni ot­pad (infektivni, elektronski otpad: tele­vizori, kompjuteri, vozila) , tespaljivanje, dok su lokalne zajedniceodgovorne za zbrinjavanje komunalnogotpada.Također se moglo saznati kakoHrvatska odlaže 90 % otpada naodlagalište, čemu je slična, primjericeRumunjskoj i drugim tzv. tranzitnimčlanicama. Zemlje poput Austrije iŠvedske su daleko ispred, te dio otpadaspaljuju, dio koriste za dobivanje ener­gije, a tek mali postotak odlazi naodlagalište.RH je u pregovorima s EU,poglavlje 27. Pritom okvirna direktivajoš nije prenesena jer je za pristupzbrinjavanja otpada svatko imao svojuviziju, što je bilo – uglavnom ­ naodlagalište. Prema riječima načel­nika, najviše ima zelenog, šum­

GDJE SMO S OTPADOM U HRVATSKOJ ?Autorica: Marina Butorac

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

8

skog otpada koji bi mogli postati gorivo.Pritom se javlja problematika CO2, tetrgovanja istim. Nove direktive pred­stavljaju smjernice prema kojima bi tre­bali ići, te nisu obvezujuće poputuredbi.Važna je i definicija kada neštozaista postaje otpad, a to je kada nemamogućnosti iz toga izvući ekonomskukorist, odnosno kada se može iskoristitiponovno kao sirovina, onda nije otpad.Pitanja odlagališta, za čije je rješavanjeRH tražila prelazno razdoblje pokrivenasu smjernicama direktive o odlagališ­tima. Plan je gradnja centara. Danasnema niti jedne spalionice, kao niodlagališta za opasan otpad, već ga iz­vozimo na spaljivanje što je ujedno,kako je u izlaganju rečeno i najskuplje.Pritom je predstavljeno kao isplativospalionica i mehaničko­biološka obrada.Na temu dokumenata o zbrinjavanju ot­pada doneseno je 18 pravilnika, 2uredbe, te se može reći kako smo u teor­etskom pogledu u potpunosti usklađenis EU, osim dvije nove okvirne direktive.Nove direktive također obuhvaćajurješavanje ulja, opasni otpad, recikliran­je, gospodaranje otpadom.Od važne statistike, treba znatikako je 80 % biootpada koji se smatraenergentom. 25% je građevinskog ot­pada, te je u tijeku implementacija smjer­nica o tome, pri čemu se nailazi naproblematiku provedbe. Kod nas jegrađevinski otpad uopće još ne reciklira,dok u Nizozemskoj čak 90%, što jeizneseno kao dobar primjer. Tu je jošpitanje rješavanja ambalaže, ambal­ažnog otpada, guma.Specifičan problem je i već spo­menuti infektivni otpad koji trenutno iz­vozimo na spaljivanje, ujedno inajskuplje rješenje. Trenutno imamo299 odlagališta za koje pregovaramo sEU. Za okvirnu direktivu koja još nijeprenesena se trebaju obaviti konzulta­cije, kako je zaključno rečeno u drugomizlaganju.Kako doneseni zakoni, uredbe izakoni o otpadu funkcioniraju na terenumoglo se čuti od predstavnika „Čakom­a“, gradskog komunalnog poduzeća ko­je je ujedno stiglo daleko s provedbomnovijih pristupa gospodarenja otpadom,te se smatra u tome vrlo uspješnim.Jedan od osnovnih problema je uraskoraku Zakona i situacije u praksi,koji se uz vremensko ograničenje kaojoš jedan od otežavajućih faktora, dono­se bez prilagodbe ili usklađenosti s lokal­nom problemima. Manjak ljudi koji sebave provedbom je slijedeći problem,točnije 1 komunalni redar s vrlo malimovlastima, na 10 000 ljudi, te 1 inspekt­or zaštite okoliša na 60 000 ljudi i tvrtki.

U „Čakom­u“ su postavili svekao u EU, prema zakonima, ali u praksisu djelovali i samoinicijativno, premastrateškom planu. Pritom su napustiliobračun otpada po m2, već su uveliobračun za komunalni otpad prema volu­menu posude. Sektor politike je na nji­hov prijedlog odgovorio kako trebajuljudima dati izbor, te da trebaju smislitijoš jednu alternativu. Tako je nastaoobračun po članu domaćinstva, te sudanas oba prijedloga prihvaćena i pro­vode se praktično. Izlagač SašaAvirović, također kao slijedeći problems „terena“ navodi kako su lokalne sam­ouprave preuzele preveliki broj ovlasti uodnosu na broj zaposlenih i trenutne ka­pacitete. Preveliki broj općina od kojihsu neke premale za presložene procesegospodarenja otpadom, te imaju premalibroj kućanstava za obradu otpada.Njegovo je mišljenje kako je dovoljnosamo županije zadužiti za bavljenje otpa­dom. Trenutno, koncesionarske tvrtkečesto ne poštuju propisana pravila.Dolazi do disbalansa socijalne politike iovlasti. Komunalna poduzeća imaju po­teškoća s ispunjavanjem uvjeta za štedn­jom i ne podizanjem cijena na kojeimaju utjecaj (ukoliko se provede sman­jenje komunalnog doprinosa, komun­alna naknada – to znači: nema košnje,rasvjete, itd.) Izlagač se i kritički os­vrnuo na trenutno zbrinjavanje elektron­ičkog otpada od koncesionara, što seopravdalo otvaranjem novih radnihmjesta. Smatra kako za to već postojidovoljno kapaciteta i infrastrukture ukomunalnim poduzećima. Sličan prob­lem je i sa opasnim otpadom (motornimuljem, pesticidima itd.) koji nisu unadleštvu ovih poduzeća, te ih ljudi jošuvijek često sami bacaju u okoliš neznajući kako bi ih zbrinuli (ili zbog kom­formizma).

S „terena“ također stižu kritikeza od Fonda za energetsku učinkovitostdonešen Pravilnik o ambalaži, pri čemuje dio ambalaže obuhvaćen, a dio ne.Tako se postavilo pitanje zbog čega sebocu vina može reciklirati uz povratnunaknadu, dok boca krastavaca ne.Iznesene nelogičnosti, koje ćeprimijetiti svjesan potrošač su i na­knada za povratnu bocu mlijeka od 1.75L, pri čemu se dobije naknada jednakokao i za bocu od litru mlijeka. Pritomispada isplativije uzeti dvije bocemlijeka od 1 L, pri čemu ćemo višeuštedjeti kupnjom i reciklažom. Uraspravi je dobiven odgovor pred­stavnika MZOPUG da pri ovom prob­lemu nedostatak instrumenta kontorlemarže postavljene od trgovaca,Ministarstvo ju ne može kontrolirati.Spomenuti su i mnogi koji danaspreživljavaju upravo skupljanjem ovihambalaža, kao da je upravo to socijalnapolitika na koju se najviše oslanja.Pritom, specifičan problem Međimurjapredstavljaju trenutni učestali slučajeviponajviše pojedinaca/ki Romske popu­lacije u kojima prikupljanje ambalažese pretvorilo u prevrtanje cijelih konte­jnera što ostavlja za sobom nered, te jesmanjilo broj zelenih otoka u ovoj re­giji. Zasad se nije iznašlo još rješenjeovog problema jer na prijavu krađe„smeća“ čak niti policija ne reagira.Dobro gospodarenje otpadom sepokazuje kroz postojeće rezultate zbrin­javanja“Čakom­a“, pri čemu je diovraćen u materijalnu uporabu i energet­sku uporabu (suradnja s cementarom).Pritom se spaljivanje otpada vrši kaotrenutno jedan od načina očuvanjaokoliša od zaposjedanja otpadom.

H R V A T S K A

9

Tu je još mehaničko­biološkaobrada, sortiranje, zbog čega je smet­lište danas puno manje.Pokrenuli su također prikupljanjegrađevinskog otpada, te je prikupljeno6000 tona građevinskog ot­pada.„Čakom“ je također već 2004.pokrenuo administrativni proces kojiprethodi uređenju lokacije za obradu ot­pada. Pritom su,kako je rečeno,otežavajući faktor bile i česte promjenezakona.

Društveni angažman kroz ra­dionice u školama, suradnje s udrugamatakođer doprinose sveukupnomnapretku u gospodarenju otpadom ovogkomunalnog poduzeća.Jedna od gošći u publici bila je isuradnica pri projektu biopročišćavanjaotpadnih voda na Jadranu iz „Hrvatskihvoda“ što se pokazalo kao sretnaokolnost jer se moglo saznati ponešto io pitanju otpadnih voda. U RH se danas45 % otpadnih voda odvodnjava, a tekmali postotak se pročišćava. Cilj je,kako se moglo saznati – 75%pročišćavanja otpadnih voda.Pritom je važno rješavanje prob­lema zbrinjavanja krutog otpadanakon pročišćavanja. U vodo­pravnim dozvolama se otpadnimulj spominje kao dio koji se trebazbrinuti na komunalni deponij, akoji se pretvara u daljnji problem:tone otpada iz biopročistača. Manjiprojekt koji se bavi tom temom je iStudija o zbrinjavanju otpada –mulja pod MZOPUG.Direktive o vodama tkđ.donose preporuke rješavanja problemamulja iz biopročistača. Složenost prob­lema je u tome što, ukoliko uređajobuhvati i ruralni i industrijski otpadtada nije pogodan za reciklažu kroz pol­joprivredu zbog kemikalija i teškihmetala koji u njemu ostaju. Slijedećiproblem vezan uz biopročistače su za­starjele studije okoliša, koje su rađeneza projekte biopročistača, a koji su teknakon 15 godina sada u realizaciji. Onepredviđaju odlaganje mulja naodlagalište, na koje danas, primjerice toviše nije moguće.Jedno od rješenja je obrada ot­pada, no tu postoji, akko je rečeno prob­lem biološko­kemijske prirode, što gane čini u potpunosti dobrim. Voditeljprograma otpada Zelene akcije MarijanGalović iznio je svježi primjerrješavanja mulja za grad Bruxelles, te jedao preporuke da se prouči – rješavanjemulja korištenjem za građevinski mater­ijal.I kod otpadnih voda se javioproblem manjka inspektora, te ne­

dostatka suradnje inspekcijske službe sazaštitom prirode, premda je predstavnikDelegacije EU ustvrdio da koordiniranevodne inspekcije postoje, inspekcije za­štite prirode i zaštite na radu, no ipaknisu sveobuhvatne. Također, austrijskavlada s RH ima koordinaciju inspekcije.Poboljšanje zbrinjavanja otpadase vidi u okrupnjavanju poduzeća uveće centre.Posljednji izlagač, ujedno i vod­itelj programa otpada u Zelenoj akcijiMarijan Galović iznio je dobar primjerjoš jednog grada koji je intenzivnokrenuo u reciklažu, grada Labina. Izn­ijeti problemi pak, su sanacijaodlagališta. Još podataka iz statistike ootpadu su kako 70% otpada u RH činigrađevinski otpad. Članice EU po pitan­ju otpada moraju napraviti plan preven­cije, te na tu temu nema konkretnihobaveza.Pre­

vencija je, kako se moglo saznati tren­utno u RH na visokoj razini. Moglo sesaznati kako bi EU već 2012. godine tre­bala stabilizirati svoje količine otpadašto bi se moglo konkretnim mjeramapoput zabrane besplatnih reklamnih ma­terijala Zakonom o otpadu. Zelena ak­cija je, kako je rečeno, već dvaputupozoravala Sabor da prenaglo ulazi uZakon o otpadu, jer će se mijenjati narazini EU. U novom Zakonu također sunapravljene promjene, no nije sve un­ešeno. Zanimljivi su i podaci kako Aus­trija, Belgija, Nizozemska preko 60%svojeg otpada već recikliraju. Za EU jetrenutno upravo ta brojka procijenjenakao realan cilj do 2020. godine. Hrvat­ska po pitanju reciklaže ovdje prednjačipred zemljama koje već jesu u EU, poptBugarske i Rumunjske čija je statistika0% reciklaže.Voditelj programa otpada ZAnije bio pretjerano optimističan po pitan­ju edukacije, koju ZA provodi, osobitomladih, i to u Zagrebu, jer svoje znanjenemaju gdje praktično provoditi. Ključrješenja se tijekom rasprave pronašao u

eduakciji onih koji provode odluke,up­ravljačkih struktura, te koji omogućujusustav u kojemu je edukacija učinkovitapraktično. Ipak, zaključno se edukacijaispostavilo jako važnom,čak i ako se jošne može sve naučeno prakticirati, zbogsveopćeg podizanja svijesti, ali i učenjaodraslih od njihove djece koja čestolakše prihvaćaju i razumiju nova zn­anja.I opet se grad Zagreb pokazaokao jedan od zaostalijih gradova po pit­anju ekologije, u planu gospodarenja ot­padom, jer umjesto plana selektiranjaotpada i reciklaže kao glavno rješenjeotpada se ispostavljala spalionica, tespaljivanje, za koju je čak napravljena islikovnica, a koja bi trebalo biti samodio rješenja.

Udruga „Sunce“ iznijela je iprobleme grada Splita, s jednim posto­jećim reciklažnim dvorištem, koji supraćenjem provedbe plana gospodar­enja otpada zamijetili kako se doneseniplan ne provodi, pa čak i bojkotira.Koristan savjet svima koji će naići naovakav problem stigao s okruglog stolaje kako, ukoliko se ne zna točno odgo­vornost onog za problem ne pro­vođenja plana za otpad, upit se šalje naMinistarstvo uprave koje će ispitatiodgovornost. Županijski plangospodarenja otpadom, morabiti usklađen s programom RH.Prijedlog udruge „Sunce“ je dase manje općine udruže i donesuzajednički plan gospodarenja ot­padom. Problemi iz svakod­nevice splitskih domaćinstavasu i poskupljenje vode, nakonšto su usmjereni na štednjuvode, uz obrazloženje uređenja sustavaza otpadne vode.Kako se planovi gospodarenjaotpadom lokalnih samouprava provodese može vidjeti na web­u Agencije zazaštitu okoliša, na kojem su za vrijemeokruglog stola, a dan poslije istekaroka, kako je rečeno u raspravi, bila ob­javljena tek dva izvješća.Premda vrlo ozbiljan problemotpada, ne pretjerano bajna situacija naterenu i ogroman posao po pitanjuprovedbe i izrade planova gospodarenjaotpadom je pred nama, ako se tom zad­atku prilazi uz dozu zabave ili ga seučini zabavnim tada će on biti lakši,prenio nam je zaključno savjet posljed­nji izlagač Marijan Galović. Da je to iviše nego istina pokazuju i nedavne re­vije recikliranog dizajna u Hrvatskoj, tejedno od najfascinantijih odlagalištaurbanog i industrijskog otpada iz 1950­ih u obliku danas jednog od najpos­jećenijih parkova Indije u gradu Chand­igaru­tzv.“Vrt stijenja“ („Rock garden“,a:Nek Chand).

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

1 0

Unatoč smanjenju poljoprivredneproizvodnje u Hrvatskoj zadnja dva de­setljeća biomasa i dalje predstavlja ener­getski potencijal koji nedovoljnoiskorištavamo. Sredinom 60­ih godinabiomasom se zadovoljavala četvrtina en­ergetskih potreba Hrvatske, a danas jetaj postotak pao na svega 4,3 posto, po­daci su koje godinama ističe Hrvatskošumarsko društvo.Pored poznatije šumske, pol­joprivredna biomasa još je zanemaren­ija. Na hrvatskim poljima i farmamagodišnje se proizvede preko 1,6milijuna tona biomase prikladne za pro­izvodnju biogoriva.Profesorica Agronomskog fakul­teta u Zagrebu Tajana Krička na sjedniciVladinog Savjeta za održivi razvoj i za­štitu okoliša (SORZO), održanoj 1. i 2.srpnja u Osijeku, istakla je da od tekoličine Hrvatska godišnje može dobitigotovo milijun tona biogoriva. Najznača­jnije izvore biomase predstavljajuvodeće ratarske kulture poput pšenice,kukuruza i ječma te voćarstvo kojegodišnje proizvedu 1,2 milijuna tona, au stočarstvu ponajprije uzgoj goveda isvinja s gotovo 400 tisuća tona biomase.Krička ističe da tehnologija proiz­vodnje biogoriva neprestano napreduje ­u Europi su razvijeni postupci i opremaza biogoriva druge generacije, asadašnja istraživanja omogućit će grad­nju biorafinerija velikih kapa­citeta.'Nažalost, po tom pitanjuHrvatska je na razini Europe 90­ih god­

ina',naglasila je.Sjed­niciSORZOprisustvovao je i os­ječko­baranjskižupanVladi­mir Šišlja­gić rekavšida županijatraži kon­ačan odgov­or Vlade obudućnostiprojektaViše­namjenskoghidrotehničkog sustava Drava (VHS),odnosno vodne stepenice. Šišljagić tvrdida će uvrštavanje područja rijeke Draveu Nacionalnu ekološku mrežu i budućiRegionalni park Mura­Dravaonemogućiti gradnju vodne stepenicekod Valpova, što županijski čelnici smat­raju infrastrukturnim prioritetom.'Uizradu dokumentacije do sada jeutrošeno oko pet milijuna kuna, patražimo od Vlade odgovor da li da daljeulažemo u taj projekt ili ne', rekao jeŠišljagić.

Time se nastavlja javno prepu­cavanje s Upravom za zaštitu prirodeMinistarstva kulture iz koja je već neko­liko puta putem medija i službeno por­učeno da dokumentacija vodne

stepenice mora proći proceduruprocjene utjecaja na prirodu.Sporni pro­jekt VHS predviđa gradnju hidrocent­rale i akumulacije za navodnjavanjenizvodno od Valpova kojima bi se po­topili brojni meandri Drave te oko 3,5tisuće hektara poljoprivrednih površinai šuma, a gradnja bi državu stajala 2,6milijardi kuna.U predavanju o prirodnimvrijednostima županije stručna vod­iteljica županijske Javne ustanove zaupravljanje zaštićenim prirodnimvrijednostima Ivana Buzuk rekla je daće nakon proglašenja Regionalnogparka Mura­Drava, koje se očekujepočetkom slijedeće godine, biti po­trebno osigurati sredstva za zapošl­javanje dva nadzornika, povećaneterenske troškove i vozila, izraduobavijesnih tabli, brošura, monitoringbiološke raznolikosti i edukacijajavnosti, što će ukupno iznositi oko 800tisuća kuna godišnje.Predsjednica SORZO NatalijaKoprivanac istakla je da je ovo prvasjednica izvan Zagreba, ali da će sličnisastanci održati i u drugim gradovima.Kao Vladino savjetodavno tijeloSORZO je član Europske mreže savjetaza održivi razvoj i zaštitu okoliša kojaje lani održala godišnju konferenciju uDubrovniku s temom održive europskeinfrastrukture. Predstavnici SORZO,najavila je Koprivanac, sudjelovat će ina ovogodišnjoj europskoj konferencijiposvećenoj održivom korištenju tla.

MOŽEMO PROIZVESTI MILIJUN TONABIOGORIVA GODIŠNJE

Autor: Kruno Kartus /izv.obj. Tportal

H R V A T S K A

1 1

Predstavnici Hrvatskih voda početkom srpnja bili su uKninu, te zajedno s potencijalnim ponuditeljima obišli loka­cije vezane uz radove dogradnje i rekonstrukcije vo­doopskrbne i kanalizacijske mreže grada Knina. Ovi radovisastavni su dio projekta ''Unaprjeđenje vodoopskrbnog i kanal­izacijskog sustava sa uređajem za pročišćavanje otpadnihvoda za grad Knin''. Navedenim projektom predviđena je san­acija cjelokupne vodovodne mreže na području grada, rekon­strukcija većeg dijela kanalizacijskog sustava (manji diopredviđen je za sanaciju) te izgradnja uređaja za pročišćavan­je otpadnih voda kapaciteta 20 tisuća stanovnika. Ukupnavrijednost projekta iznosi 15,67 milijuna eura, od čega se krozIPA fond financira 8,78 milijuna eura, dok ostatak pokrivaju

nacionalna sredstva. Po obilasku lokacija sudionike je primilai gradonačelnica Knina, Josipa Rimac koja je istaknula:«Kanalizacijska i vodovodna mreža na području grada Kninau ovom su trenutku jedan od najvećih problema za grad jer suzbog starosti i dotrajalosti u vrlo lošem stanju. Vjerujem kakoće realizacija cjelokupnog projekta znatno poboljšati kval­itetu života svih stanovnika grada, te će pozitivno utjecati narazvoj gospodarstva i turizma s obzirom da ćemo kroz ovoulaganje očuvati i okoliš, pogotovo rijeku Krku.» Zainteresir­ani izvođači radova svoje ponude mogu poslati do sredinerujna a početak radova predviđa se za početak sljedeće god­ine. Očekivano trajanje radova na dogradnji i rekonstrukcijivodoopskrbne i kanalizacijske mreže je 17 mjeseci.

Talijanska znanstvenica PaolaBattilani s Poljoprivrednog instituta u Pi­acenzi diplomirala je 1983. na tematiciuzgoja luka, ali sada je posebno zanimautjecaj klimatskih promjena na pol­joprivredne usjeve. Zabrinutost u Italiji,kaže, naglo je porasla nakon sušne2003. koju su obilježili tjedni bez kiše iekstremni toplotni udari. Osim što je tokatastrofalno ljeto u južnoj i zapadnojEuropi odnijelo preko 20 tisuća životastarijih ljudi i manje otpornih na ek­stremne temperature, vidljivije supostale i posljedice stresa kod biljaka.Battilani naglašava da će uodnosu klimatskih promjena osobitodoći do izražaja četiri problema –promjene na europskoj biogeografskojkarti uzgoja usjeva, promjene u prost­ornom širenju gljivičnih vrsta, povećan­je stresa kod biljaka i gljivica i porastzagađenja usjeva prije žetve.'Već znamoda toplotni ekstremi imaju izravanutjecaj na povećano izlučivanje miko­toksina, koji su jedan od najvažnijihproblema sigurnosti hrane, jer sejavljaju i u najraširenijim kulturamapoput kukuruza, pšenice i riže', upo­zorava Battilani.Europska komisija prije trigodine već je znanstvenom studi­jom dokazala da će klimatskepromjene na poljoprivredu djelovatina dva glavna načina. Smanjenjegodišnjih i sezonskih količinapadalina, i drugo, sve češće pojaveiznenadnih toplotnih valova, suša,oluja i poplava.

U studiji koju je izradio Po­litehnički fakultet u Madridu piše da ćenajviše takvih negativnih pojava nas­tupiti na području južne i jugoistočneEurope, po čemu su Hrvatska i Italija uistom pojasu. EU je zato poljoprivred­nicima dala četiri glavne smjernice zaprilagodbu – promjene u vremenu sjetveusjeva radi učinkovitijeg iskorištavanjavode, odabirati usjeve u skladu s novimkoličinama padalina, odabirati usjevebolje prilagođene primjerice većimvrućinama i suši, i sadnja vegetacijskihbarijera za smanjenje gubitka vode iutjecaja vjetra, poput zelenih pojasevauz polja.U regiji Emilia­Romagna, gdjeBattilani živi, ovakve teme su broj jedanmeđu poljoprivrednicima, gos­podarstvenicima, političarima, umedijima, a to nije ni čudno, jer je tosjeverno područje u svijetu slavno potradicionalnoj prehrambenoj industrijiod čijeg prihoda živi većina stanovn­

ištva. Međutim, klimatske promjenemogle bi unijeti promjene u proizvodnjinadaleko poznatog sira iz Parme,parmezana i parmske šunke. 'Moratćemo pronaći zamjenske kulture za oneusjeve koji postaju preskupi ili nepo­voljni za uzgoj zbog promjena klime',tumači Battilani.U Slavoniji nezamislivo navod­njavanje kukuruza u Italiji je godinamauobičajeno, ali zbog smanjenja padalinapostat će prošlost.'Proizvodnju kukur­uza za stočnu hranu najvjerojatnijećemo zamijeniti drugim kulturama jed­nake hranjive vrijednosti, ali manjih za­htjeva za vodu. U igri su grahorice kaosoja i grašak.'Međutim, proizvođači parmez­ana i parmske šunke moraju slijeditipravila cehovskih konzorcija, kojiuvjetuju stroga pravila pa bi promjenaprehrane stoke mogla izravno utjecatina kvalitetu i proizvodnju tih najvažn­ijih lokalnih proizvoda u regijiParme.

Tijekom sudjelovanja nakonferenciji o analizi rizika hraneHrvatske agencija za hranu ne­davno održanoj u Osijeku Battilanise prilično začudila nad podatkomda Hrvatska navodnjava niti jedanposto poljoprivrednih površina.'Navodnjavanje je presudno za pri­lagodbu klimatskim promjenama',rekla je gledajući kako je visokaDrava zbog rekordno visokogDunava poplavila lijevu obalu svedo nasipa.

ZBOG SUŠA OSTAJEMO BEZ PARMEZANA?Autor: Kruno Kartus/izv.obj. Tportal

IPA PROJEKT U KNINU VRIJEDAN15,67 MILIJUNA EURAPripremila : Lj.M.S.

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

1 2

SABORSKI ODBOR ZA ZAŠTITU OKOLIŠA RH I SAVJETZA ODRŽIVI RAZVOJ ZAJEDNIČKI O BIOMASI I BIOPLINUPripremila: Marijana Petir

Početkom lipnja 2010. godine,povodon Dana zaštite okoliša, održanaje zajednička sjednica Odbora za zaštituokoliša Hrvatskoga sabora i Savjeta zaodrživi razvoj i zaštitu okoliša RH natemu Potencijali biomase i bioplina zaproizvodnju energije u RH a povodomDana zaštite okoliša koji je obilježen 5.lipnja.Nakon rasprave usvojeni susljedeći zaključci:1.U ostvarivanju što većegiskorištavanja potencijala biomase ibioplina u proizvodnji energije u skladusa Strategijom energetskog razvitka RHOdbor za zaštitu okoliša Hrvatskogasabora predlaže Vladi RH donošenje

odgovarajućih mjera, te izmjenaregulative s ciljem smanjenja broja ipojednostavljivanja procedura ishođenjadozvola potrebnih za izgradnju, puštanjeu rad energetskih objekata na biomasu ibioplin te stavljanje na tržišteproizvedene energije iz tih postrojenja.2.Odbor podržava svaki oblikpoticanja i uvođenja financijskihpotpora investicijama baziranim nadomaćoj komponenti za gradnjuenergana na biomasu i bioplin teproizvodnju energije iz tih postrojenja.3.Odbor predlaže osmišljavanje iuspostavu modela poticanja udruživanjapoljoprivrednih i šumarskih proizvođačas ciljem prikupljanja i iskorištavanja

ukupnih potencijala biomase i bioplinakoji nastaju njihovom osnovnomdjelatnošću na lokalnoj razini s ciljemiskorištavanja toga potencijala uproizvodnji toplinske i električneenergije gradnjom malih tipskihelektrana na biomasu i bioplin teodgovarajućih lokalnih toplinskihmreža.4.Odbor za zaštitu okolišaHrvatskoga sabora i Savjet za održivirazvoj i zaštitu okoliša države smatrajukorisnim razmjenu međusobnihmišljenja, iskustava i usuglašavanjastavova te su suglasni da se, ovisno opotrebi povremeno organizirajuzajedničke sjednice o temama važnimza promicanje zaštite okoliša u RH.

Ministarstvo prostornoguređenja ministrice Marine Matulović­Dropulić dalo je zeleno svjetlo 80milijuna eura vrijednom projektugolemog golf igrališta s luksuznim vil­ama i hotelom na lokaciji Baštijunskibrig kraj Biograda na Moru, čiji je in­vestitor tvrtka Golf centar Biogradpoduzetnika Antuna Mikeca, inače vlas­nika poznate zagrebačke građevinsketvrtke VMD Promet.U Rješenju, koje potpisujedržavni tajnik za okoliš Nikola Ružin­ski, navodi se da je Ministarstvo odbiloprimjedbe javnosti koje su se odnosilena orinofaunu, onečišćenje podzemnihvoda i Vranskog jezera te potencijalnogsmanjena dotoka vode u Vranskojezero.Od ukupno čak 140 hektara ili1,4 milijuna četvornih metara površinezahvata, 90 posto predviđeno je zauređenje golf terena, dok će se na 10posto ili 140.000 četvornih metarasmjestiti 700 kreveta u hotelu s četirizvjezdice, vilama kategorije petzvjezdica i apartmanima minimalne kat­egorije tri zvjezdice. Kako je vidljivo izpriložene studije utjecaja na okoliš,Mikecov projekt predviđa dvokatnihotel s potkrovljem površine 5.000 čet­

vornih metara, sa 175 kreveta, 114 vilas ukupno 420 kreveta i deset apartmans­kih zgrada s ukupno 105 kreveta. Golftereni gradili bi se u dvije faze, od čegau prvoj dva terena s po devet rupa i golfvježbalište, a u drugoj još jedan teren sdevet rupa. Uz igralište će bitismještena klupska kuća, servisnezgrade i drugi prateći sadržaji, dok ćepejzažno zelenilo zauzimati 6,9 hektara.Na području projekta trenutačno senalazi odlagalište otpada Baštijunskibrig koje bi se saniralo paralelno s grad­njom igrališta te više zaštićenih arhe­oloških lokaliteta oko kojih bi seoblikovao arheološki park.Osim ekološ­kih udruga i Parka prirode Vranskojezero, primjedbe na pro­jekt Ministarstvu je up­utilo i Hrvatsko društvoza zaštitu ptica i prirode,između ostalog navodećida prilikom izradestudije utjecaja naokoliš, iako je riječ omeđunarodno važnompodručju za ptice, nijebio angažiran ­ ni jedanornitolog. NoMinistarstvo je potomangažiralo ornitologakoji je utvrdio da štetnogutjecaja na ptice nema i

odobrilo projekt. Prema ranijem pisan­ju Slobodne Dalmacije, Antun Mikec usvojem vlasništvu ima oko 25 hektaraplanirane površine, za 80 hektara čekaizvlaštenje Hrvatskih šuma, a na još 15državnih hektara plaćat će koncesiju.Mikecov projekt privukao jepažnju javnosti kada je 2008. godineustanovljeno da tvrtku koja ga trebarealizirati vodi njegov sin NevenMikec, tadašnji tajnik kabineta ministravanjskih poslova GordanaJandrokovića, a sadašnji zamjenik šefahrvatske misije pri UN­u. MlađegMikeca u međuvremenu je na čelutvrtke zamijenio otac.

ODOBREN GOLF KOJI UNIŠTAVA VRANSKO JEZERO!Autor: Nikola Bajto /izv.obj. Tporta

H R V A T S K A

1 3

Trećina prekršajnih postupakaprotiv prekršitelja zakona iz područjaokoliša lani je završila obustavom pos­tupka. Inspekcija zaštite okoliša prošleje godine prekršajnim sudovima pod­nijela 419 optužnih prijedloga, koji surezultirali sa 412 sudskih rješenja. Među­tim, više od trećine, njih 160, bile suobustave postupka, najvećim dijelomzbog zastareSudovi su zagađivačima koji suprekršili zakon 2009. godine izrekli 225novčanih kazni u iznosu od 8,7 milijunakuna. Izvještaj inspekcije zaštite okolišaMinistarstva zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva objavljen prošlitjedan pokazuje da su inspektori lanidonijeli ukupno preko dvije tisućerješenja. Najviše je bilo kršenja Zakonao otpadu, na što se odnosi preko 70posto svih rješenja. Nadalje, kršili su sezakoni o zaštiti okoliša i zaštiti zraka.

Kaznena prijava protivCemexa čeka dvije godine

Od velikih industrijskih za­gađivača za nadzor lani je odabrano 25pogona, što je za desetak više negoprethodne godine. Radi se o pogonimaiz područja energetike, prerade metala,prehrambene industrije, gospodarenja ot­padom i prerade minerala.Kršenje zakona utvrđeno je kodsvih osim u tvrtki Vetropack straža izHuma na Sutli. Državno odvjetništvojoš se uvijek nije očitovalo o kaznenojprijavi rudarske inspekcije Državnog in­

spektorata iz 2008. godine protiv CE­MEX Dalmacijacementa, kao ni nazahtjev za pokretanje postupka radi na­knade štete državi. Inspekcija je lanipodnijela kaznenu prijavu i protiv tvrtkeLipik Glas d.o.o. radi pokretanja postup­ka naknade štete državi.Inspekcija je radila i u Sisku. Pod­nesene su prijave protiv tvrtke Ina RNSisak i odgovorne osobe zbog ispuštanjaprekomjernih količina otpadnih plinova,ugljičnog monoksida iz procesne peći.Prekršajni sud proglasio ih je krivima iizrekao novčane kazne od 150 tisućakuna za tvrtku i 20 tisuća za odgovornuosobu. U Ini RN Sisak lani seprerađivala nafta s prosječnim sadrža­jem sumpora od 0,85 posto. Tijekomgodine prerađeno je 1,7 milijuna tonasirove nafte, od čega 59,33 postouvozne i 40,67 posto domaće nafte.U Rockwoolu su izdana dvarješenja. U rujnu je zabranjeno korišten­je austrijskog kamena kao sirovine zbogstvaranja prekomjernih količina sumpor­nog dioksida na ispustu iz kupolne peći.U listopadu je naređeno osigurati mehan­izaciju za potrebe unutarnjeg transportaotpadne kamene vune opremljene takoda spriječi rasipanje otpada po tlu iraznošenje otpadne vune i prašine uzrak. Osim toga, izdana je i zabrana sk­ladištenja granulirane otpadne vune i ot­pada iz vrećastog filtera na otvorenomprostoru. Rockwool je to ispoštovao, alinije nabavio propisni utovarivač i zatoje određena kazna od 30 tisuća kuna.

Pokušao uvesti otpadniPETŠto se tiče prekograničnog pro­meta otpadom, Hrvatska je najčešćezemlja provoza otpada s Balkana uEuropsku uniju. Otpad se najčešće pre­vozi iz Makedonije i Srbije u Njemačkui Austriju. Najviše uvoza, izvoza i pro­voza događa se na graničnim prijelazi­ma Bregana, Macelj, prema Sloveniji, iBajakovo, prema Srbiji. Na graničnomprijelazu u Klanjcu u Zagorju lani jeuhvaćen i švercer koji je pokušao u Hr­vatsku ilegalno uvesti ambalažni PETotpad.

Neodgovorni trgovciautomobilima

Svojeglavi su i uvoznici vozila.S njima država muku muči oko dostavepodataka i neplaćanja naknade za gos­podarenje otpadnim vozilima Fondu zazaštitu okoliša i energetskuučinkovitost. Osim toga, automobilskiuvoznici ne vode pravilan očevidnik ot­pada, ne izrađuju plan gospodarenja ot­padom i ne skladište ga propisno.U Hrvatskoj je evidentirano 345tvrtki uvoznika vozila, a aktivno ih je140. Inspekcija je utvrdila da ove tvrtkene mjere emisije onečišćujućih tvari uzrak, ne vode dokumentaciju o potrošnjihlapivih organskih spojeva i ne dostavl­jaju podatke o potrošnji i emisijamaHOS­a ministarstvu i Agenciji za za­štitu okoliša. Ne dostavljaju ni doku­

INA I CEMEX NA UDARU INSPEKCIJEAutor: Kruno Kartus/Tportal

iinnffoo@@aalleerrttoonnlliinnee..oorrgg

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

1 4

Europa je poduzela prve korakeu pokušaju da zaustavi ilegalnu trgovinudrvetom i drvnim prerađevinama,uglavnom neobrađenom drvnomgrađom vrijednom otprilike milijardufunta godišnje. Preko zastupnika u parla­mentu traži uvođenje novih propisa, kojiće se primjenjivati prema vlasnicimašuma i tvrtkama koje uvoze drvo, ali nei na ostatak lanca ilegalne trgovine. Tajdio prepušten je na sankcioniranje po­jedinim zemljama.Iako EU protiv ilegalne sječešuma, kao glavnog pokretača iuzročnika deforestacije u svijetu, ipak jeto do sada ostalo jedino netaknuto na­jveće ilegalno tržište. Europa trenutačnotroši oko 12 % svjetske količine ileg­alno posječenog drveta, a Velika Britan­ija od toga drveta potroši u vrijednostiod 700 milijuna funti godišnje, kakoprocjenjuje WWF.Prema novim propisimadogovorenim od strane europskih zas­

tupnika, tvrtke koje uvoze drvo, drvnugrađu i drvne prerađevine u EU, moratiće dokumetacijom dokazivati porijeklodrveta i njegovu legalnu sječu na pozn­atoj lokaciji. U protivnom, bit će im za­branjena trgovina, uz primjerenesankcije.Krčenje šuma

Nevladine udruge, poput Green­peace, koji su kampanju protiv ilegalnesječe drveta vode već za više od jednog

desetljeća uvjerene su da će ovi novipropisi znatno utjecati na smanjenjedeforestacije. Međutim, EnvironmentalInvestigation Agency (EIA­ Okolišnaistraživačka agencija) upozorila je dauspjeh novih propisa bi ovisi odjelovanju pojedinih država članica,koji će u konačnici biti odgovorni zakažnjavanje onih koji krše pravila. Zaprimjer navodi Italiju, čiji proizvodnjanamještaja uvelike počiva na ilegalnouvozenom tropskom drvetu.„Ono što nam je potrebno jeusredotočiti se na pitanja kao što sukazne, koje su u nadležnosti državačlanica. Napokon imamo nešto štomožemo koristiti kad doznamo da jedošlo do nezakonitih radnji,“ rekao jeFaith Doherty, službenik EIA. Ali, tapravila, koja vjerojatno neće stupiti nasnagu do 2012, primjenjivati će se natrgovce europskom tržištu. Ostaje brigakako ilegalnu sječu rješavati globalno­na cijelom planetu. drvo.

EU ZABRANJUJE ILEGALNU TRGOVINU DRVOMNapisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda

Milijuni tona nafte koje istječu izoštećene naftne platforme kojom je up­ravljao koncern BP su tek kapljica umoru zagađivanja okoliša i sustavne i be­skrupulozne eksploatacije prirodnihdobara koju provode najveći svjetskikoncerni. U najnovijoj studiji uredaUjedinjenih naroda za okoliš UNEPmora se konstatirati kako se prirodnikapital još uvijek "uništava u velikomstilu" i kako nema baš nikakvepromjene u poslovnoj politici svjetskihkoncerna.Achim Steiner, predsjednik uredaSvjetske organizacije za okoliš, ukazuje

kako tek svaki četvrti od 1100 managerakoji upravljaju svjetskim koncernima,uopće razmišlja o tome kako bi izumir­anje neke životne vrste ili nestanak nekeekološke cjeline, moglo utjecati naposlovanje tvrtke za koju radi. Samodva od 100 najvećih koncerna je u svojprogram uvrstilo i skrb za okoliš iodržavanje ekoloških sustava. "U mno­gim koncernima još uvijek vrijedimišljenje kako su prirodna bogatstva be­skonačna! Pri tome svi mi moramo nažalost utvrditi kako to nipošto nijetočno", ukazuje Steiner.Život izumire 100 puta bržeod "normalnog"

"Stanje je loše ­ i sve gore!"Za­gađivanje zemlje, vode i zraka je samojedan od čitavog niza problema. Već imonokulturne nasade takozvanih "koris­nih" biljaka čine nesagledivu štetu zaokoliš, a tu još dolaze i grube interven­cije u prirodu. Još uvijek se svake god­ine krče šume koje bi po površini mogleprekriti čitavu Hrvatsku, svugdje nestajumočvare, a rijeke se guraju u betonskakorita. U potrazi za blagom pod zem­

ljinom površinom se mijenjaju čitavikrajobrazi i pretvara ih se u beživotnupustinju. Tek rijetko lokalni zakoni silekoncerne da barem donekle sanirajuono što su uništili. Jer šteta koju takočine bi se mogla procijeniti na bilijun i700 milijardi eura svake godine ­ štoodgovara otprilike BDP­u jedne Rusije,a u najgorem slučaju za spas okoliša neplaćaju koncerni, nego porezne platiše.U zraku, na kopnu i podmorem: koncerni seponašaju kao da sutranikada neće doći.

Za mnoge životinjske vrste višene pomaže niti nikakav novac: svakogdana izumire i do 130 biljnih i život­injskih vrsta, što je stotinu puta brže ne­go što bi se to dogodilo prirodnimputem evolucije. 2002. su se okupilipredstavnici 192 država na summitu uJohanesburgu gdje su se dogovorili daće "globalno, regionalno i nacionalno"usporiti proces odumiranja biološkihvrsta. Osam godina kasnije UNEP morakonstatirati: postalo je samo još gore.

KONCERNE I DALJE NIJE BRIGA ZA PRIRODUAutor: A. Šubić/DW

E U R O P A I S V I J E T

1 5

Državni predstavnici pet zemaljaDinarskog luka, lokalne vlasti, upravi­telji zaštićenih zona, stručnjaci zaočuvanje okoliša, nevladine organiza­cije i predstavnici brojnih međunarod­nih organizacija okupili su se zadnjihdana lipnja u Čapljini na Međunarodnojkonferenciji o prekograničnoj suradnji uDinarskom luku. Prvi je to put da se sus­retne tako velika grupa stručnjaka idonosioca odluka iz regije s ciljem da sepotakne jačanje suradnje zemalja kojegraniče zbog trajne dobrobiti kako zalokalne zajednice tako i za prirodu."Vjerujemo da je ovo samo prvikorak u procesu koji će istaknuti vrijed­nost prirodnih ljepota i osigurati napre­dak zajednicama koje se nalaze u čestoudaljenim i manje razvijenim pod­ručjima", istaknuo je Deni Porej, direkt­or Programa za zaštitu za WWFMediteran. Pieter de Baan, regionalnidirektor SNV­a za Balkan dodaje:“Stvaranje prekogranične dinamike u in­teresu je naroda s obje strane granice ištiti njihove zajedničke ciljeve;1+1=3!.”Vlade zemalja jugoistočneEurope su se 2008. god. udružile i pot­pisale zajedničku izjavu „Big Win” , ob­vezujući se na daljnji razvoj mrežezaštićenih područja kroz prekograničnusuradnju. Na osnovu ove izjave i u sk­ladu s Inicijativom za Dinarski luk,IUCN, WWF i SNV su razvile projekt„Životna sredina za stanovništvoDinarskog luka“ koji danas u Čapljiniokuplja stručna lica koja se bave proble­mima čovjekove okoline i donosioce od­luka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske,Srbije, Crne Gore i Albanije. Ovajdogađaj se održava uz svesrdnu podrškuFederalnog Ministarstva životne sredinei turizma BIH i NVO “Lijepa naša”.

Dinarski luk je ob­last na jugoistoku Europekoja obuhvaća veliki dio za­padnog Balkana između Jad­ranskog mora i dolineDunava. Pokriva površinuod oko 100 000 km2 kopn­enog dijela i više od 6000km obale. Dinarski luk pred­stavlja središnji dio regije,bogat prirodnim i kulturnimnasljeđem gotovo bezpremca u Europi. Dinarskiluk obuhvaća značajneslatkovodne ekosisteme,uključujući podzemnerijeke i jezera, velike i gotovo netaknutešume s mnogo endemskih biljnih vrsta,jedinstvena staništa krša i pećina,močvare, obalna i marinska staništa.Dom je populacijama krupnihmesoždera kao što su ris, medvjed i vuk,za koje predstavlja koridor između Alpai planina jugoistočne Europe. Radi se oregiji s dugom poviješću prožimanjaljudskih naselja i prirodnih uvjeta.Inicijativa za Dinarski luk ješirok okvir za suradnju koji su postavileWWF, UNESCO­BRESCE, IUCN, UN­DP, UNEP, FAO, Euronatur, SNV, RECi ECNC. Ove organizacije provode raz­ličite inicijative i projekte u Dinarskomluku, s ciljem da očuvaju bogatstvo icjelovitost regije uspostavljanjem mrežezaštićenih područja i kulturnih razno­likosti, kroz osnaživanje lokalnih zajed­nica u naporu k održivom razvoju, ikroz uključivanje standarda zaštite život­ne sredine u ostale sektorske politike iprakse. Ova inicijativa služi kao okvirsuradnje među sektorima, u kojima suprirodna i kulturna dobra usklađena sopćim teritorijalnim razvojem.Projekt„Životna sredina zastanovništvoDinarskog luka“obuhvaća šest pod­ručja u pet zemalja ­NP Plitvička jezera­NP Una, NP Durmit­or­NP Sutjeska, NPTara­Drina, deltaNeretve, planinaDinara, i NP Prok­letije / Bjeshkët eNamuna. U okvirudosadašnje realiza­cije projektaizvršene su procijene

prirodnih i kulturnih vrijednosti ovihpodručja. Ovi dokumenti osnova suprijedloga razvoja regionalne suradnje inačina za jačanje upravljanja životnomsredinom. Neki od zaključaka procjenasu da postoji veliki potencijal i brojnemogućnosti za održivo upravljanjeprekograničnim zaštićenim područjimau Dinarskom luku, u kome suradnja većpostoji ali nedostaju zajedničke akt­ivnosti i planiranje. Da volja za suradn­jom postoji najbolje dokazuju dvaSporazuma o suradnji koja su potpisaliprekogranični partneri dokazujući svojupodršku i postojanje zajedničkih in­teresa predstavnika lokalnih zajednica.“Sada kada Dinarski luk postajeprimjer za prekograničnu suradnju u re­giji, od velikog je značaja da se usug­lase zajednički koraci koji će osiguratidugoročno očuvanje njegovih prirodnihresursa”, ističe Boris Erg, direktorIUCN­a za jugoistočnu Europu.“Podrška lokalnom ekonomskomrazvoju uz očuvanje postojeće biološkeraznolikosti predstavlja izazov ali i ve­liku mogućnost za cijelu regiju”.“Tijekom Međunarodne godinebiološke raznolikosti Finska ističe da jeneophodno učiniti više za očuvanje ipromociju održivog korištenja biološkeraznolikosti”, navodi Dr. Matti Num­melin, viši savjetnik za pitanja životnesredine pri Ministarstvu vanjskihposlova Finske. ”Prekogranična surad­nja na očuvanju prirode dobar jeprimjer za promoviranje ciljeva Kon­vencije o biološkoj raznolikosti UN­a.Finska ima vrlo dugu tradiciju u surad­nji sa svojim susjedima i drago nam ješto možemo pružiti podršku ovakvimaktivnostima i u Dinarskom luku.”

BUDUĆNOST DINARSKOG LUKA LEŽI U NJEGOVOMPRIRODNOM BOGATSTVU

Napisala: Petra Boić Petrač, WWF Mediterranean Programme

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

1 6

U postupku odlučivanja u Svjet­skoj zdravstvenoj organizaciji nedostaja­lo je transparentnosti, što je dovelo dostraha u vezi moguće upletenosti farma­ceutske industrije u cijeli slučaj – kažese u dokumentu Vijeća Europe.VijećeEurope kritiziralo je Svjetskuzdravstvenu organizaciju zbog toga štoje – kako se navodi – preuveličala opas­nost od svinjske gripe, odnosno virusaH1N1, što je dovelo do velikog a bespo­trebnog javnog troška.U izvješću Vijeća Europe navodida je jedna od posljedica bila i – kako sepokazalo – uvelike bezrazložna panika umnogim zemljama. U postupku od­lučivanja u Svjetskoj zdravstvenoj or­ganizaciji nedostajalo jetransparentnosti, što je dovelo do strahau vezi moguće upletenosti farmaceutskeindustrije u cijeli slučaj – kaže se u dok­umentu Vijeća Europe.Ovo europskotijelo založilo se za više otvorenostikada je u pitanju rad Svjetskezdravstvene organizacije te uvođenjesustava kojim bi se izbjeglo da 'ona dje­luje u korist vlastitih, a ne javnih in­teresa'. U dokumentu Vijeća Europeupozorava se i na opasnost odmedijskog senzacionalizma i nepotreb­nog širenja panike.Posljednje izvješće

Svjetske zdravstvene or­ganizacije navodi da jeod svinjske gripe u 214zemalja svijeta umrloviše od 18 tisuća ljudi.Stanje globalne pan­demije, WHO je progla­sio prije godinu dana.U postupku od­lučivanja u Svjetskojzdravstvenoj organizacijinedostajalo je transpar­entnosti, što je dovelo dostraha u vezi moguće up­letenosti farmaceutske industrije u cijelislučaj – kaže se u dokumentu VijećaEurope.Vijeće Europe kritiziralo jeSvjetsku zdravstvenu organizaciju zbogtoga što je – kako se navodi –preuveličala opasnost od svinjske gripe,odnosno virusa H1N1, što je dovelo dovelikog a bespotrebnog javnog troška.U izvješću Vijeća Europe navodida je jedna od posljedica bila i – kako sepokazalo – uvelike bezrazložna panika umnogim zemljama. U postupku od­lučivanja u Svjetskoj zdravstvenoj or­ganizaciji nedostajalo jetransparentnosti, što je dovelo do strahau vezi moguće upletenosti farmaceutske

industrije u cijeli slučaj – kaže se u dok­umentu Vijeća Europe.Ovo europskotijelo založilo se za više otvorenostikada je u pitanju rad Svjetskezdravstvene organizacije te uvođenjesustava kojim bi se izbjeglo da 'ona dje­luje u korist vlastitih, a ne javnih in­teresa'. U dokumentu Vijeća Europeupozorava se i na opasnost odmedijskog senzacionalizma i nepotreb­nog širenja panike.Posljednje izvješćeSvjetske zdravstvene organizacijenavodi da je od svinjske gripe u 214zemalja svijeta umrlo više od 18 tisućaljudi. Stanje globalne pandemije, WHOje proglasio prije godinu dana.

VIJEĆE EUROPE KRITIZIRA SVJETSKU ZDRAVSTVENUORGANIZACIJU ZBOG 'PREUVELIČAVANJA OPASNOSTI

OD SVINJSKE GRIPE'Izvor: VOA

TKO SMO?mladi iskusni zaljubljenici u prirodu i avanturuŠTO RADIMO?veslamo u rafting čamcimaodlično smo osposobljeni, obrazovani i licencirani vodiči i skiperiposjedujemo sve potrebne dozvole za rafting turizam Murom iDravom do ušča u Dunavpromoviramo rijeke Dravu iMuruŠTO NUDIMO?­programe izleta zapustolove­program izleta za obitelji sdjecom­ vožnju u profesionalnimGUMAR rafting čamcimakapaciteta do 10 osoba kojisu opremljeni s prslucima,

bačvama za fotoaparate, mobitle,kamere, dokumente i sličnoKADA ORGANIZIRAMORAFTING?­od 01. travnja do 01. listopada­za ljubitelje ekstremnihavantura tijekom cijele godine

POSEBNAPONUDA:­ jedanaest (11) dana kanuinga po Dravi odHE Donja DubravadoAljmaša (ušća Drave u Dunav)CIJENE I DODATNE INFORMACIJE :Denis Cizar, licencirani rafting skiperE­mail: dcizar@gmail.com ,Skype: dcizarGSM:+385 (0)98 463 346 (CRO)+386 (0)51 457 800 (SLO)

TEAM RAFTING DRAVA ­ MURAOGLAS

E U R O P A I S V I J E T

1 7

Države subsaharske afrike su navrhu liste onih s najosjetljivijimzalihima vode , upozorilo je izvješćeanalitičara iz Maplecroft, agencije zaistraživanje i analize globalnih rizika izEngleske. Izvješta upozorava da suAzija i Afrika najugroženije odzagađenja i najosiromašeniji prirodnimvodnim resursima.Kratkotrajnost zaliha vodepovećava rizik od unutarnjeg iprekograničnog sukoba kao ikonkurenciju između industrije,poljoprivrede i potrošača. Izvještajanalitičara Maplecroft kaže da su državes najvećim rizikom Somalija (1),Mauritanija (2), Sudan (3), Niger (4),Irak (5), Uzbekistan (6), Pakistan (7 ),Egipat (8), Turkmenistan (9) i Sirije(10).Rangiranje se temelji na procjenipristupu vodi, potrebama za vodom ioslanjanju na vanjske isporukezemljama kao što su Mauritanija iNiger, koji se više od 90% oslanjaju nauvoz vode.Egipat, osmi na listi u izvješću,ovisi o vodi iz Plavog Nila, te je u sporus Etiopijom oko izgradnje brane GibeIII u Etiopiji, za koju tvrdi da će sedodatno oštetiti vodni resursi. Projektizgradnje brane, koja bi bila najveća uAfrici, na meti je napada nevladinihudruga koji tvrde da će opustošitiribarstvo u susjednoj Keniji.

U izvješću je istaknutopogoršanja problema nestašice vode uHimalayanskoj sub­regiji u Indiji,Bangladešu, Kini i Nepalu. Iako nijednaod tih zemalja nije na Maplecroft­ovompopisu deset najrizičnijih zemalja,indijski Strategic Foresight Group(SFG) kažu da će stanovništvo moratiživjeti sa 275 milijardi kubičnih metaramanje vode u slijedećig 20 godina, a toje više od ukupne količine vodetrenutno dostupne samo u Nepalu.

Stručnjaci SFG tvrde da, iakoglobalno zagrijavanje može trajati i dvastoljeća, već sad su ozbiljno oštećeniHimalajski ledenjaci, a Žuta rijeka uKini i Ganges (sa pritokama) u Indijimogle bi postati sezonske rijeke već udrugoj polovici ovog stoljeća.Velike zahtjeve i potrebe imapoljoprivreda u Indiji ( 90% od ukupnepotrošnje vode) i u Kini (65 % vode).Manjak vode dovesti će do pada prinosapšenice i riže između 30­50 % do2050.godine, pa će obje zemlje bitiprisiljene uvoziti 200­300 milijuna tonažitarica. Godišnje.Osim prirodnih načinaosiromašanje, izvješće ističe povećanjenestašice vodnih resursa zbogzagađenja. Žuta rijeka je u 34%neprikladna za piće, akvakulturu ipoljodjelstvo. Oko 30% pritoka rijekeYangtze su iznimno onečišćeni, a uIndiji je teško zagađeno 50% rijekeYamuna, glavne pritoke Gangesa.Podaci za rijeke u Bangladešu nisudostupne, no nedavno istraživanjeobjavljeno u medicinskom časopisuLancet, podastire podatke da je do 77milijuna ljudi u Bangladešu izloženotoksičnim razinama arsena koji dolazeiz podzemnih voda. A stručnjaci SFG­ekažu da je više od 30% od glavnihhimalajskih rijeka biološki mrtva.

DESET DRŽAVA U SVIJETU – VODNO NAJRIZIČNIJAPODRUČJA

Izvor: The Ecologist

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

1 8

Umrlo je 16 osoba, 31.000 i danasboluje. Uzrok je odlaganje otpadašvicarskog naftnog koncerna Trafigura uObali Bjelokosti. Proces protiv naftnog kon­cerna još traje, no žrtve nemaju punoizgleda da dobiju odštetu.Trafigura je treći svjetski privatninaftni koncern. Trenutno je na sudu u Ams­terdamu zbog zagađenja okoliša. U kolo­vozu 2006. Trafigura je u Obali Bjelokostiodložila 500 tona vrlo otrovnog naftnog ot­pada nakon što je amsterdamska lučka up­rava odbila prihvatiti otpad s teretnog broda„Probo Koala“. U Abidjanu je od toga um­rlo najmanje 16 osoba, oko 100.000 je tre­balo liječničku pomoć, tisuće su ostalikronični bolesnici. Do danas je 31.000žrtava dobila simboličnu odštetu. S većomodštetom ne mogu računati čak ni akonaftni koncern Trafigura bude proglašenkrivim na suđenju u Amsterdamu. Jer, kon­cern je s vladom Obale Bjelokosti sklopioizvansudsku nagodbu bez priznavanjakrivice.

Odlagalište smećaokružuje grad

Akuedo – siromašni dio gradaAbid­jana. Neki Akuedo zovu jednostavno –odlagalištem smeća. Tamo naime završavaotpad iz glavnog grada Obale Bjelokosti.Oko tog ogromnog, otvorenog odlagalištusmeća živi više od pola milijuna ljudi.

Odlagalište je takoveliko da već ok­ružuje naselje. Ljudisu se naviknuli naživot s tuđimasmećem. InnocentKassi, stanovniknaselja, kaže da jenoć 18. kolovoza2006. sve prom­ijenila. Te je noćistigao otrovni otpadiz Europe. „Bilo jestrašno. Odjednom jezrak mirisaoslatkasto, a ubrzo na­kon toga nismo višemogli doći do zraka.U kući je bilo gotovonemoguće disati.Onda smo izašli na ulicu, ali tamo je bilojoš gore, pa smo opet ušli u kuću i disalikroz platnene maramice. To je trajalo cijelunoć. Bili smo prestravljeni. Bilo je strašno!Svi smo strašno patili.“Teretni brod „Probo Koala“, kojegje 2006. unajmio treći svjetski privatninaftni koncern Trafigura, u ObaliBjelokosti je iskrcao vrlo otrovan naftni ta­log. Prvotno je otpad trebao iskrcati uAms­terdamu. No kada je lučka uprava nakonispitivanja utvrdila da je otpad puno otrovn­iji nego što stoji u papirima zahtijevala jeviše novca za uklanjanje otpada. Nakontoga je već istovareni otpad ponovno ukr­can na brod i otpremljen u Akuedo gdje suga izbacili na otvoreno odlagalište smeće.

Nakon 4 godine otrovni otpad je još uvijektamo. Za vrijeme kiša sa zagađenimpodzemnim vodama izađe na površinu.Smrad je nepodnošljiv, većina ljudi ovdjepati od kroničnih glavobolja. InnocentKassi kaže da je Akuedo otrovna tvornicakemikalija bez ograde, ali nema novca danekud preseli. „Kod mnogih suzdravstveni problemi počeli već te noći –mučnina, povraćanje, proljev, migrena, kr­varenje iz nosa. Kod nekih migrene i tajgripozni osjećaj nisu prošli do danas.Nečeg takvog prije ovdje nije bilo!“

Simbolična odštetanedovoljna za lijekove

Postotak kroničnih oboljenja dišnihputeva, kožnih oboljenja i poteškoća s vi­dom porastao je dramatično kao i postotakspontanih pobačaja i oboljenja od raka. UNpretpostavlja da je zbog otrovnog otpadaviše od 100.000 oboljelih te da je najmanje15 ljudi umrlo pod sumnjivim okolnos­tima. No do danas se ni jedan liječnik nijeusudio potvrditi povezanost ovih činjenica.Christine Melai misli, da se liječnici bojeda ih koncern Trafigura ne tuži. Ta tridese­togodišnjakinja od 2006. pati od teškogkožnog osipa i sav svoj novac troši nalijekove. Zbog bolova je morala ostavitiposao prodavačice tekstila. Ona je jedna odoko 30.000 bolesnika, koji su prošle god­ine dobili otprilike 1.000 eura odštete odkoncerna Trafigura. Novac je već odavnopotrošen na skupe tretmane u bolnici. „Taodšteta je samo loš vic. Ne može se samotako jednokratnom isplatom riješiti ljudi,koji su otrovani. Žene koje su imale iznen­adne spontane pobačaje, koje surodile hendikepiranu djecu… Kako

OTROVALI LJUDE I 'NISU KRIVI'Autor: Alexander Goebel / Ana Kontrec/DW

E U R O P A I S V I J E T

1 9

se njih može obeštetiti? Ne postojitaj novac. Ja u posljednje četirigodine nisam bila zdrava ni jedanjedini dan!“

Vlada se nagodila nepitajući otrovane

Ljuta je i Rachel Gogouaiz Saveza žrtava Akueda. Kaže daje Trafigura zatajila opasnost ot­pada i krivotvorila dokumentekako bi zbrinula otpad punojeftinije nego u Amsterdamu. Istomišljenje zastupa i optužba, koja uaktualnom procesu želi dokazatida otrovni trag vodi sve do vrhakoncerna Trafigura. Rachel Gog­oua ne očekuje puno od suđenja:nekim djelatnicima Trafigure iukrajinskom kapetanu teretnogbroda prijete novčane kazne ikazne zatvora, no oboljeli u Ak­uedu neće zbog toga ozdraviti – ipogotovo neće dobiti više novca.„Trafigura je potplatila mnogoljudi da drže jezik za zubima. Poz­icija vodstva koncerna je vrlo do­bra, jer su već isplatili 150milijuna eura Obali Bjelokosti zaposlove čišćenja. Pritom je punoljudi napunilo džepove, daljnjihzahtjeva nema. To je kriminal!Trafigura je kriminalna tvrtka!Cijeli postupak je kriminalan.Naravno da sam razočarana svo­jom korumpiranom vladom.Tvrtka poput Trafigure, koja dajemilostinju žrtvama, koja nepriznaje krivicu, koja čak pok­ušava spriječiti objavljivanjedogađaja u tisku, sramota je zacijeli svijet. Sramota za svijet i zaEuropu. Afrika nije odlagalištesmeća za bogati Zapad. Europljanibi konačno morali napraviti reda,pa da se njihovi poduzetnicipočnu ponašati kao moralna bića.“Trafigura je treći poveličini privatni naftni koncern nasvijetu sa sjedištem u Švicarskoj.Godišnji promet mu je oko 50milijarda dolara, a 2008. godinezaradio 440 milijuna dolara.Trafigura se za negativne napisenije pobrinula samo u ObaliBjelokosti: spomenuti koncern bioje umiješan i u skandal s ilegal­nom prodajom iračke nafte.Također je odgovoran za zagađen­je okoliša 2007. u Norveškoj kadaje eksplodirala cisterna s otrovnimotpadom. Još nije odlučeno, hoćeli i direktor Trafigure, ClaudeDauphin morati odgovarati predsudom u Amsterdamu. Odluka otome bit će donesena ovoga ljeta.

Europski povjerenik za energiju Gunther Oettinger signalizirao je da bi zemlje EU­a tre­bale obustaviti izdavanje novih dozvola za eksploataciju nafte na velikim dubinama nakon eko­loške katastrofe koju je uzrokovala eksplozija na BP­evoj platformi u Meksičkom zaljevu, pišu učetvrtak europski mediji.

„Planiram o tome porazgovarati sa zemljama članicama kako bi prilikom izdavanjanovih dozvola, posebno u ekstremnim slučajevima, razmislile o mogućnosti odgode, izjavio jeOettinger u Europskom parlamentu. Zapravo u ovome trenutku razmišljam o predlaganjumoratorija. Mislim da trenutno doista nema opravdanja za izdavanje dozvola za nastavak eks­ploatacije“, dodao je.Naglasio je da su odluke o izdavanju dozvola za eksploataciju nafte i sigurnosni propisiisključiva nadležnost vlada članica, istaknuvši ipak kako bi mogle razmisliti o tome da dio tihovlasti prepuste Bruxellesu. „Europska unija, posebno njezini sektori zračnog prijevoza i cest­ovnog transporta, još će desetljećima ovisiti o nafti, unatoč planovima koji bi trebali preusmjeritinaglasak na obnovljive izvore energije radi poboljšane energetske učinkovitosti“, upozorio je.Norveška, jedan od vodećih svjetskih proizvođača, u lipnju je najavila uvođenje privre­mene zabrane novih operacija eksploatacija nafte i plina na velikoj dubini.Europski povjerenik za energiju Gunther Oettinger signalizirao je da bi zemlje EU­a tre­bale obustaviti izdavanje novih dozvola za eksploataciju nafte na velikim dubinama nakon eko­loške katastrofe koju je uzrokovala eksplozija na BP­evoj platformi u Meksičkom zaljevu, pišu učetvrtak europski mediji.„Planiram o tome porazgovarati sa zemljama članicama kako bi prilikom izdavanjanovih dozvola, posebno u ekstremnim slučajevima, razmislile o mogućnosti odgode, izjavio jeOettinger u Europskom parlamentu. Zapravo u ovome trenutku razmišljam o predlaganjumoratorija. Mislim da trenutno doista nema opravdanja za izdavanje dozvola za nastavak eks­ploatacije“, dodao je.Naglasio je da su odluke o izdavanju dozvola za eksploataciju nafte i sigurnosni propisiisključiva nadležnost vlada članica, istaknuvši ipak kako bi mogle razmisliti o tome da dio tihovlasti prepuste Bruxellesu. „Europska unija, posebno njezini sektori zračnog prijevoza i cest­ovnog transporta, još će desetljećima ovisiti o nafti, unatoč planovima koji bi trebali preusmjeritinaglasak na obnovljive izvore energije radi poboljšane energetske učinkovitosti“, upozorio je.Norveška, jedan od vodećih svjetskih proizvođača, u lipnju je najavila uvođenje privre­mene zabrane novih operacija eksploatacija nafte i plina na velikoj dubini.

ZABRANA EKSPLOATACIJE NAFTE UDUBOKOM MORU?

Izvor: ZamirZine

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11

20

UDRUGA KNEJA IMANOVU PUBLIKACIJU

Iz Knejine kreativne radionice izašla je novabrošura! Kako bi predstavili i zainteresirali vas zapermakulturu i permakulturna rješenja za koja, mipermakulturisti vjerujemo da mogu biti jezgro bitnepromjene i da mogu doprinjeti stvaranju boljeg suživotana Zemlji, donosimo vam tekst u kojem su prikazanipraktični odgovori na najveći izazov današnjice ­ kakopreživjeti nadolazeće doba. Dali smo si truda kako bipreveli sažetak permakulturnih principa i koncepataobjavljenih u knjizi Davida Holmgrena "PermaculturePrinciples & Pathways Beyond sustainability".Uz to, u brošuri čitajte Priču o Kneji i Indijanskuporuku svijetu. Preuzmite brošuricu JEZGRA ­(perma)kultura promjene na web stranici Pika i prijatelji,

http://www.pikaiprijatelji.com/site/

RONIOCI ČISTILI KORITODUNAVA U VUKOVARUPrvog vikenda u srpnju Klub podvodnih aktivnosti„Vukovar“ bio je organizator ekološke akcije čišćenjakorita rijeke Dunav, uz šetnicu od Ekonomske škole dokupališta ispred hotela „Dunav“ u Vukovaru.Organizirana je i pokazna vježba kojom su prikazali kakofunkcionira sustav zaštite i spašavanja u slučaju da

tijekom plovidbe Dunavom s broda u rijeku padne nekjiteret.„Cilj akcije je zaštita okoliša i održavanje čistoćerijeke kao i poticanje i jačanje svijesti javnosti, te nazaštitu raznih biljnih i životinjskih vrsta koji u rijeciobitavaju. Naravno, samom akcijom želimo promoviratipodvodne aktivnosti na našem području“ – naglasio jepredsjednik Kluba podvodnih aktivnosti „Vukovar“Mario Kamenjaš.U akciji je sudjelovalo pedesetak ronilaca izSplita, Zagreba, Slavonskog Broda, Osijeka, Orašja iLjubuškog, a potporu ovoj akciji dao je Hrvatskironilački savez , Ronilački savez Hrvatske zajedniceHerceg Bosne, ŠRU „Dunav“ i Državna uprava zazaštitu i spašavanje, te član Savjeta za održivi razvoj izaštitu okoliša RH, inače ronilački instruktor, KamiloČuljak. Prije početka akcije ronioci su položili vijenac naKriž svim žrtvama za slobodnu Hrvatsku na ušću Vuke uDunav.

BATERIJE STARE UŠKOVACE PRAVE

Udruga “Sunce” ove je godine, od veljače do krajasvibnja, organizirala u školama natjecanje u prikupljanjuotpadnih baterija kako bi se ova vrsta opasnog otpadaizdvajala iz komunalnog, a sve to u povodu obilježavanjadanašnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša.U natjecanju jesudjelovalo 26 osnovnih i srednjih škola koje imajuodgovarajuće spremnike, te je prikupljeno 450 kilogramauglavnom malih baterija, a pune spremnike u školamapraznila je splitska tvrtka CIAN.Važno je napomenuti da je to više od 70 postokoličine koju je u spomenutom vremenu prikupioCIAN.Najaktivniji su bili učenici OŠ “Sućidar”, i to Klubmladih matematičara na čelu s profesorom DavoromBelajićem.Drugoplasirana škola je OŠ “Jesenice” (DugiRat), a aktivne su još bile i OŠ “Marjan”, OŠ “Skalice”,OŠ “Knez Mislav” iz Kaštel Sućurca, te OŠ “PetarPerica” iz Makarske.­ Ovom su akcijom djeca pokazala kako brinu osvom okolišu kad to već ne mogu i odrasli. Naime, iakoje krajem prosinca 2006. godine Ministarstvo zaštiteokoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Pravilnikom ogospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorimareguliralo cijeli sustav prikupljanja i recikliranja ove vrsteotpada, građani još nemaju mogućnost da u svimprodavaonicama i kioscima, prema odredbama togaPravilnika, vrate istrošene baterije – kazala nam je PaulaPodrug iz udruge “Sunce”.

Građani pet splitskih gradskih kotareva (Varoš,Spinut, Bol, Mertojak i Ravne njive) i Mjesnog odboraKamen, kojima je Udruga “Sunce” također darovalaspremnik, imaju priliku ponašati se odgovorno spramokoliša i ove vrste otpada.Ove godine “Čistoća” u svomprivremenom reciklažnom dvorištu ne prikuplja opasniotpad, ističe Podrug, iako je inspekcija MZOPUG­aprošle godine dala uputu za prikupljanje sukladnoodredbama Zakona o otpadu.

I Z S V I J E T A U D R U G A

21

OBJAVLJENI NATJEČAJIFONDA ZA FINANCIRANJEPROJEKATA ZAŠTITEOKOLIŠA I ENERGETSKEUČINKOVITOSTI TE ZAPROJEKTE NEVLADINIHUDRUGAFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovit raspisao je

natječaje za korištenje sredstava Fonda, za programe i projektezaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivihizvora energije te za programe i projekte koje provode nevladineudruge. Natječaji su objavljeni u Narodnim novinama, dnevnimlistovima i web stranici Fonda.

Na natječaj zaštite okoliša mogu se kandidirati projektikoji imaju za cilj očuvanje i poboljšanje kakvoće zraka, tla, vodai mora te ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu ozonskogomotača, oporabu otpada i iskorištavanje njegovih vrijednihsvojstava, poticanje čistije proizvodnje, smanjenje emisija štetnihplinova u okoliš, poticanje održivog razvoja ruralnog prostora,zaštitu i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te poticanjeobrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija i programa, teprojekti koji imaju za cilj provedbu nacionalnih energetskihprograma u javnom i gospodarskom sektoru, provedbuenergetskih pregleda u sektoru industrije i uslužnom sektoru,korištenje obnovljivih izvora energije, održivu gradnja, čistijitransport, izradu obrazovnih, istraživačkih i razvojnih energetskihstudija mogu biti predmet natječaja u području energetskeučinkovitosti.

Po prvi put ove godine Fond je raspisao i natječaj radifinanciranja projekata organizacija civilnog društva u područjuzaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivihizvora energije. Prednost u odobravanju financijskih sredstavaimat će projekti udruga hrvatskih branitelja, udruga koje kaokorisnike imaju djecu i mlade, one koje sufinanciraju tijeladržavne uprave, lokalne i/ili područne (regionalne) samoupraveili u kojima sudjeluje više udruga od kojih jedna mora biti nositeljprojekta. Ponude se dostavljaju u roku od 60 dana od danaobjave natječaja u „Narodnim novinama“ na adresu: Fond zazaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ksaver 208, 10000Zagreb, a upute i obrasci za prijavu projekt mogu se pronaći naweb stranici Fonda:

www. fzoeu.hr

NATJEČAJ ZA GODIŠNJU NAGRADUThomson Reuters Foundation, IUCN (InternationalUnion for Conservation of Nature) i COMplus Alliance ofCommunicators for Sustainable Development otvorili su natječajza godišnju novinarsku nagradu za okolišno novinarstvo. Rok zadostavu tekstova je 31. srpnja 2010.g. Šest odabranih, odnosnopobjednika/ca bit će nagrađeni sa 500 US dolara a glavnipobjednik/ca dobit će 5000 US dolara i putne troškove za

sudjelovanje na ceremoniji dodjele nagrada, u Nagoyi, u Japanu,u listopadu ove godine. Nagrada će se dodijeliti u tijeku 10.konferencije stranaka konvencije o biološkoj raznolikosti.Detaljne informacije, obrasce i upute za pisanje pričaobjavljene su na web stranici:

http://www.iucn.org/media/media_awards/enter

NATJEČAJ ZA ODRŽIVU GRADNJUTreći međunarodni natječaj HolcimAwards za projekte ivizije održive gradnje otvoren je 1. srpnja 2010. i trajat će sve do23. ožujka 2011. godine. Ukupni nagradni fond iznosi 2 milijunaameričkih dolara.Međunarodni natječaj Holcim Awards otvorenje za projekte održive gradnje koji su primjenjivi odmah, ali i zavizionarske koncepte usmjerene prema budućnosti. Natječajprepoznaje svaki doprinos održivoj gradnji – bez obzira nanjegovu dimenziju – u arhitekturi, krajobraznom i urbanističkomdizajnu, građevinarstvu, materijalima, proizvodima, tehnologijigradnje te ostalim srodnim disciplinama.Prijave se primaju u dvije kategorije. Glavna kategorijaotvorena je autorima svih dobnih skupina za projekte koji su unaprednoj razvojnoj fazi i imaju visoku vjerojatnost realizacije, aprijaviti se mogu arhitekti, planeri, inženjeri i vlasnici projekata.Natječaj Holcim Awards odvija se kroz 5 regionalnihnatječaja tijekom ove i iduće godine, dok će njegova globalnafaza uslijediti 2012. godine. Ukupni nagradni fond iznosi 2milijuna američkih dolara, a prijave traju do 23. ožujka 2011.Detaljnije informacije o natječaju, ali i upute za prijavumožete pronaći na službenoj web stranici natječaja:

www.holcimawards.org

OTVOREN 2. POZIV NAPODNOŠENJE PROJEKTNIH

PRIJEDLOGA U OKVIRU IPAMAĐARSKA­HRVATSKA 2007.­2013.Mađarska Nacionalna razvojna agencija i Ministarstvoregionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstvaRepublike Hrvatske otvorili su 2. poziv na podnošenje projektnihprijedloga u okviru IPA Prekograničnog programa Mađarska­Hrvatska 2007.­2013.Projektni prijedlozi trebaju biti dostavljeni Zajedničkomtehničkom tajništvu u Budimpešti. Krajni rok za dostavuprojektnih prijedloga je 15. rujna 2010. u 17.00 sati.Dokumentacija Drugog poziva na podnošenje projektnihprijedloga, procedura dostave projektnih prijedloga, kao i drugeobavijesti vezane uz Poziv mogu se preuzeti na stranicama IPAprekograničnog programa Mađarska–Hrvatska 2007.­2013.,

http://www.hu­hr­ipa.com/hr/otvoreni­pozivi­na­podnoenje­projektnih­prijedloga

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11O B J A V E

22

BIO EKONOMIJAZnanje za bio­ekonomiju prema 2020.­ naziv jekonferencije koja će se održati u Bruxellesu 14. rujna2010. Konferenciju organizira flamanski Odjel zaekonomiju, znanosti i inovacije u bliskoj suradnji sEuropskom komisijom. Konferencija Znanje za bio­ekonomiju trebadati prijedlogeza biološkarješenja i koristiza sve , a bit ćeto i mjesto zasve dionikeunutar bio­poljaekonomije uEuropi.Registrirati se iuplatitikotizaciju možese do 08.rujna.Sve informacijeobjavljene su na:

http://www.kbbe2010.be/en/kbbe2010/home

XIII RUŽIČKINI DANI,VUKOVAR,16.­17. RUJAN 2010.Međunarodniznanstveno­stručni skupXIII. Ružičkini daniodržava se pod sloganom"Danas znanost ­ Sutraindustrija" 16. i 17. rujna2010. godine u Vukovaru.Organizatori su Hrvatskodruštvo kemijskihinženjera i tehnologa(HDKI) i Prehrambeno­tehnološkog fakultetaOsijek, a suorganizator Skupa je i Europsko udruženje zaznanost o hrani i prehrambenu tehnologiju (EFFoST). Sveinformacije o Skupu možete naći na web stranicamaSkupa:

www.ptfos.hr/ruzicka

"POWER OF MICROBES"

Centralni europski simpozij o industrijskojmikrobiologiji i mikrobima u okolišu pod nazivom"Power of microbes in industry and environment 2010"održat ce se u Malinskoj na otoku Krku od 22. do 25.rujna 2010.Više o ovom simpoziju pogledajte naslužbenim web stranicama simpozija:www.hmd­cms.hr/power2010

EKOBIS­MEĐUNARODNIEKOLOŠKI SAJAM

Osmimeđunarodniekološkisajam«EKOBIS2010» održatće se od 02­05.09.2010.g. u Bihaću,Bosna iHercegovina.U okviru pratećih sadržaja sajma i ove godineorganiziraju se edukacijski programi, okrugli stolovi,stručni skupovi, prezentacije i promocije firmi, proizvodai projekata, poslovni susreti privrednika, ekološke akcije,dječje ekološke radionice, gastro­festival, kulturno­umjetnički, sportsko­rekreativni sadržaji i slično. Višeinformacija na:http://www.pkusk.com/index.php?option=com_content&task=view&id=33&Itemid=38

P O Z I V N I C E

23

NAKON 19 GODINAKATASTROFE­KATASTROFARadio Slobodna Europa, 8. svibnja, 2008.

Prije devetnaest godina iz tankera Exxon Valdez uzobale Aljaske iscurilo je 11 miliona galona sirove nafte,odnosno skoro 42 miliona litara. To je bila i ostaje najvećaekološka katastrofa. Ekolozi tvrde da područje kojezahvatila sirova nafta nikada neće biti kao što je bilo,unatoč tome što iz kompanije Exxon Mobil tvrde da suuspjeli pokupiti svu izlivenu naftu. Priroda i stanovnicipodručja Prince William Suond­a, kako se zove užilokalitet na kojem je iz nasukanog tankera iscurila sirovanafta, još uvijek su daleko od opravka.Desilo se to u ponoć, 24. marta 1989. godine.Tanker Exxon Valdez udario je u podvodni greben inasukao se i tako je počela je najveća američka i svjetskaekološka noćna mora. Riblji fond, priobalni biljni iživotnjski svijet je prosto nestao. Ribarenje, ono od čegasu živjeli stanovnici tog područja, je u poptunosti stalo.Kompanija Exxon potrošila je skoro 2 milijarde dolara načišćenje nafte, isplatila je milionske odštete, sudovi i daljenalažu isplatu odšteta….Myka Bybee, predstavnik ekološke organizacijeSierra Club, kaže da tamošnji život još uvijek nijenormaliziran:"Nakon dvadeset godina lokalno ribarstvo se nijeopravilo, ribari se nisu vratili. Prema podacima američkeNacionalne uprave za okeane i atmosferu 2007. godineblizu 100 hiljada litara nafte je još uvijek ispod morkepovršine, uz obale okruga Prince William Sound."

ZELENI NE DAJU ŽUTVjesnik, 26.07.2001.

"Mobitel u rukama, Žut na mukama"! Stopuništavanju prirode, To smo mi ­ Zeleni, Kopajte NOS, ane KORNATE!!! Joj, da vas vidi Janica!(Tele)komunikacije zbližavaju ljude... silujući okoliš!!!Telekom – go home!" To su neki od transparenata koje sumladi članovi Zelenog pokreta Hrvatske iz Splita, Zadra iŠibenika istaknuli u četvrtak na murterskoj rivi, odakle sunamjeravali krenuti na otok Žut, kako bi prosvjedovaliprotiv bespravne izgradnje Cronetova antenskog stupa natom otoku u kornatskom arhipelagu. Zbog juga koji je učetvrtak na mahove bio olujne jakosti, Zeleni su odustaliod odlaska na Žut.Prije okupljanja tridesetak Zelenih, među kojima jebio i Julio Žuvela iz Splita, inače član Greenpeacea, nakonferenciji za novinare Ivan Jokić iz Zadra i VeljkoMartinović iz Splita govorili su o ciljevima oveprosvjedne akcije na koju u Murteru, zapravo, nitko nijeni "trznuo"."Želimo pokazati da ćemo reagirati na svakuekološku uzbunu i da ćemo uvijek biti uz prirodu. Akonetko danas dira u Žut, sutra ga sigurno nitko nećespriječiti da kopa po Nacionalnom parku", rekao jeMartinović, ističući kako nitko nema pravo uništavatiokoliš. "Ako se radovi na Žutu nastave, mi ćemo ponovodoći i dići 'frku'", dodao je on. Ivan Jokić, inačepredsjednik zadarskih Zelenih, smatra da je gradnja naŽutu "nastavak bezobzirne balkanske prakse pojedinacakoji misle da mogu vladati općim dobrom". Rekao je kakone žele sprečavati napredak, ali da se treba boriti za red, aprotiv bezakonja.

Srpanj/Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11V J E S T I I Z P O V I J E S T I

24