Tehničke informacije

Alge i gljivicena fasadi

2

3

Sadržaj

1 Što su alge? Što su gljivice?.......................................................2

1.1 Mikroorganizmi 2

1.2 Karakteristike algi 2

1.3 Karakteristike gljivica 32 Uzroci rasta algi i gljivica ...........................................................4

2.1 Općenito 4

2.2 Građevinski utjecaji 5

2.3 Okoliš i klimatski utjecaji 5

2.4 Građevinski kriteriji 7

2.5 Specifi čni utjecaji materijala 73 Koje preventivne mjere upotrijebiti ..........................................8

3.1 Konstruktivno planiranje 8

3.2 Izbor materijala/sistema 8

3.3 Fungicidna/algicidna oprema žbuka i premaza 84 Što učiniti kod okuženih objekata? ..........................................10

4.1 Utvrđivanje stanja i procjena 10

4.2 Tretiranje okuženih površina 105 Sažetak ....................................................................................11

Literatura.............................................................................................11

4

1 Što su alge? Što su gljivice?

1.1 Mikroorganizmi

Alge su- jednako kao i gljivice, bakterije, kvasci, mahovine i lišajevi- biološki mikro-organizmi, koji su naširoko rasprostranjeni u prirodi. Kao prirodni sastavni dio našeg okoliša, mikroorganizmi su također odgov-orni za funkcioniranje ekološke ravnoteže. Oni su i korisni, ali i štetočine u jednakoj mjeri. Korisni jer igraju nezamjenjivu ulogu u razgradnji i preobrazbi organskih supstanci. Kao štetočine se primjerice pokazuju u pol-joprivredi, na području živežnih namirnica ili u životinjskom sektoru. Prema slijedećoj slici 1, mikroorganizmi mogu se podijeliti u različite podgrupe.

1.2 Karakteristike algi

Biološki gledano, kod algi se radi o jedno ili višestaničnim mikroorganizmima koji rastu npr. u obliku niti ili pojedinačnih stanica (npr. kugle).

Za rast im nisu potrebne organske hranjive tvari, već žive autrofno, što znači da same proizvode za svoj rast potrebne organske tvari.

Budući da posjeduju mogućnost fotosinteze mogu iz ugljičnog dioksida iz zraka ili vode dobivati stanični ugljik. Time su «neovisniji» od gljivica.

Alge se razvijaju pri temperaturama od ot-prilike -7ºC do otprilike 70ºC na ekstremnim mjestima. Optimum je ovisan o vrsti. Toleri-raju ovisno o vrsti pH-vrijednosti od ≤ 1 i 11,5. Potrebno im je dovoljno vlage kao i sv-jetla za fotosintezu.

Razlikuju se plava odnosno plavo-zelena alga (Cyanobacteria) i alge s pravom staničnom jezgrom. Posljednje se dijele na daljnje grupe od kojih se na fasadama najčešće pojavljuje grupa zelenih algi (Chlorophyceae).

Na zgradama se alge često mogu prepoznati već golim okom kao obojana područja na površini- ovisno o tipu od zelenkastih do plavkasto crnih. Ponegdje možemo uočiti i crvenkasta obojenja što ukazuje na alge (npr. Trentepohlia). Vrsta okuženosti sigurno se može utvrditi samo u laboratoriju.

5

1.3 Karakteristike gljivica

Gljivice su višestanična živa bića s pravom staničnom jezgrom. Rastu u obliku staničnih niti ili pojedinačnih stanica i razmnožavaju se sporama ili micelama. Kod micele radi se o isprepletenim nitima koje su ponekad ra-spoznatljive golim okom te daju gljivicama često primijećeni oblik svitka vate. Gljivice za svoj razvoj ne trebaju svjetla, jer nema pro-cesa fotosinteze. Pored vlage kao najvažnije pretpostavke za rast, gljivice trebaju i izvore organskog ugljika kao hranidbene tvari koji dobivaju kroz enzimsku razgradnju iz atmos-ferskih taloga na površini ili kroz supstrat koji mogu same proizvesti. Rastu u širokom temperaturnom rasponu od otprilike 0ºC do otprilike 50ºC. Optimum se nalazi kod 20-35 ºC (ovisno o vrsti).

Kao i alge i gljivice možemo golim okom pre-poznati na nekim mjestima fasade. Točnija objašnjenja o okuženosti mogu se dati samo uz pomoć mikroskopskih pretraga u mikrobiološkom laboratoriju. Ispitna cjevčica za indikator klica obuhvaća i prirodno osnov-no opterećenje i stoga je samo uvjetovano relevantna.

Uvjeti na licu mjesta odlučuju o tome koje će se gljivice razviti. Poznato je oko 60.000 vrsta gljivica. Biolozi međutim procjenjuju da stvarna raznolikost vrste još nadmašuje cvatuće biljke (250.000).

Ovisno o uvjetima fasade nastanjuju različite vrste gljivica. Rodovi Alternaria i Cladospo-rium kao i vrste ostalih rodova (npr. Ulocla-dium, Aspergillus itd.) vrlo se često sreću. U pojedinačnim slučajevima i potpuno druge vrste mogu odrediti sliku.

Uvjeti životnog podneblja Alge Gljivice

Temperatura raspon temperatura od -7ºC do 70 ºC, optimum kod 20ºC, različit od vrste do vrste

široki raspon temperatura od 0ºC do 50ºC. Optimum kod 20-35ºC, ovisno o vrsti.

Vlaga/sadržaj vlage supstrata

vodene aktivnosti (aw-vrijednosti) 0,70 do 1,00 djelomično do 0,60

vodene aktivnosti (aw-vrijednosti) 0,70 do 1,00

Optimum kod 0,80 do 0,98, ovisno o vrsti

pH-vrijednost ≤1 do otprilike 11,5;

optimum kod 6-7, ovisno o vrsti

1,5 do 11, ovisno o vrsti

Hranidbene tvari CO2 kao izvor ugljika, soli i elementi u tragovima

organski izvori ugljika, izvori dušika (org. i anorg.), soli i elementi u tra-govima

Svjetlo potrebno za fotosintezu nije potrebno

6

2 Uzroci rasta algi i gljivica

2.1 Općenito

Nije moguće

-postojeće okuženje gljivicama ili algama ili rizik mogućeg okuženja gljivicama i algama

na fasadama objasniti samo jednim jedinim uzrokom.

Sve zgrade odnosno njihove fasade podliježu mnogobrojnim raznovrsnim faktorima utjecaja. Svaki od tih faktora može sam za

sebe ili u kombinaciji s drugim faktorima doći u obzir kao kriterij pojave okuženosti.

Utjecaji na rast algi i gljivica na fasadama opisani su na slici 5.

Na temu «Alge i gljivice na fasadama» post-oje novi rezultati istraživanja, koji počivaju na znanstvenom istraživanju pojedinačnih uzroka. O projektima istraživanja izvještava se u [1]-[8].

građevinsko-tehnički utjecaji utjecaji okoliša

vrsta građevine - arhitektura, oblikovanje - neboder, bungalov - raščlanjena ili kockasta fasada - izbočina

izrada detalja - volumen protoka vode - ispad krova - vodoravni pokrovi - zona prskanja vode - okapnice

površina - vrsta materijala - struktura; detalji

položaj - strana pod utjecajem vremena - zaštićene površine - eksponirana ili u unutrašnjosti dvorišta

održavanje - kratkoročno uklanjanje nedostata- ka, npr. na krovnom žlijebu

lokacija -unutar grada/na selu -industrijsko područje -stambeno naselje -u šumi

prašina/ prljavština -stambeno naselje -prometna ulica -elektrana -dimnjaci

štetne tvari -ispušni plinovi -kvaliteta zraka

klima -temperatura -vlaga zraka -oborine

fl ora -raslinje u blizini -okuženje sporama

klimatski utjecaji specifi čni utjecaji materijala

lokacija - morska klima - planine - vode - bogato oborinama ili suho

vrijeme - suhe godine - vlažne godine - tople godine - hladne godine

vjetar - raspodjela spora

temperatura - prosječna godišnja - temperatura (min./max.)

svjetlo - UV - utjecaji

vrsta površine - žbuka, premaz - metal, staklo, kamen, plastika itd.

kvaliteta materijala - kvaliteta - glatko / strukturirano - bijelo / u boji

temperatura površine - U-vrijednost / debljina izolacije - ton boje - položaj - sjena

vlažnost - apsorpcija / davanje vlage - W - vrijednost, sd-vrijednost - vrsta materijala - položaj - sjena

7

2.2 Građevinski utjecaji

Građevinski kriteriji, tj. planiranje detalja s prikladnim materijalima (vidi odlomak 3.1) u području su odgovornosti projektanta. Jed-nako važno je i održavanje zgrade. Otjecan-je vode po fasadi primjerice kao posljedica krovnih žljebova koji propuštaju mora se uk-loniti kako bi se spriječili prodori vlage.

2.3 Okoliš i klimatski utjecaji

Na ove kriterije ne može utjecati ni projek-tant, niti proizvođač materijala ili stručni obrtnik.

Vlaga

Kao što je već spomenuto, vlaga je odlučujuća pretpostavka za naseljavanje algi i gljivica. Pored visoke vlage zraka-npr. pored riječnih tokova ili područja nakupljanja magle- odlučujuću ulogu imaju apsolutna količina padalina i prije svega čestoća kišnih dana u nizu.

Kada se kiša u eksponiranim područjima zbog vjetra obara udarajući o fasadu, to znatno povećava prodor vlage. U tom smislu važna je i vjetrovitost.

Protekle godine bile su obilježene velikim količinama oborina i čestim kišnim danima. Takvi klimatski uvjeti (npr. vlažno ljeto) imali su za posljedicu porast pojave algi u tom periodu. Godine 2003. količina oborina i broj kišnih dana bio je opet niži nego primjerice 2002. ili prethodnih godina. To je smanjilo okuženje algama i gljivicama na fasadama. Na već okuženim fasadama ustanovljeno je povlačenje raslinja čak do potpunog nestaja-nja. Time se potvrđuje osnovno pravilo: Što je suho, ostaje bez algi i gljivica.

Ako uzmemo u obzir te klimatske kriteri-je, tada područja s natprosječno velikim količinama oborina imaju izuzetno povoljne pretpostavke za rast algi.

n1 Broj dana s oborinama ≥ 1 mm n10 Broj dana s oborinama ≥ 10 mm

rsum Srednja vrijednost mjesečnih oborina (u l/m2) rmax Najveći iznos oborina u 24 sata (u l/m2)

8

Temperatura

Temperatura površine na fasadi ovisi o mnogim uvjetima (vidi sl.5). I kroz temper-aturu se utječe na vlažnost neke fasade. Ovisno o razlici između temperature površine na fasadama i temperature vanjskog zraka, na fasadnim površinama može se skupljati kondenzat vode. To je povezano s tim da se površina fasade noću, slično kao i lim karos-erije automobila, hladi ispod temperature zraka. Ukoliko vrijednosti postanu niže od tzv. «temperature rosišta», vlaga se naku-plja na ohlađenoj površini u obliku vodenog kondenzata. Tako prodrla vlaga vrlo je povo-ljna za rast algi i gljivica.

Što se jače i brže površina hladi, to je duži pe-riod u kojem se stvara kondenzat vode. De-beli slojevi žbuke odlikuju se visokim kapac-itetom pohranjivanja topline i kao posljedica toga ne hlade se tako brzo. S druge strane tijekom dana potrebno im je odgovarajuće duže vrijeme da se ponovno «zagriju» i isuše. Tanki slojevi žbuke znatno se brže hlade, no i puno se brže zagrijavaju. Na toplinsko-izo-lacijskim sistemima je trajanje opterećenja vlagom kao posljedica stvaranja vodenog kondenzata kod debljih slojeva ipak kraća nego kod tankih slojeva.

Vjetar

Vjetar-povezan s povećanom izmjenom zra-ka-potiče sušenje. Ali vjetar može povećati i vlažnost fasade. To je slučaj kada na eks-poniranim područjima kao posljedica vjetra nastaju udari kiše.

Isto tako strujanjem vjetra transportira se i velika količina spora algi i gljivica na fasade. Prije svega u periodu cvjetanja, pelud eks-tremno leti zrakom. Posebno u poljoprivred-nim okolinama tijekom oranja i žetve pojačan je prijenos spora. prijenos spora vrlo je visok i u drugim periodima, primjerice u jesen.

Čistoća zraka

Što je zrak čišći, veća je šansa za rast algi. Time se povećani rast algi posljednjih godina može pripisati sve većem naporu za zaštitom okoliša. Zgrade u seoskim sredinama koje su u području manje naseljenosti pokazuju znatno veće okuženje algama na fasadi, od onih u vrlo prometnim ulicama u nekom ve-likom gradu. To je posljedica toga da je u velikim gradovima mikroklima najčešće suha i toplija nego u seoskim područjima.

Ukupni razvoj dušika (NOx) pokazuje posljed-njih godina tendenciju laganog povlačenja ali ostaje na visokom nivou. Izbacivanje dušikovih oksida (NOx) uglavnom je po-sljedica sve većeg prometa, što vodi do nas-tajanja dušičnih soli, npr. nitrata, koji pred-stavljaju «gnojivo2 za alge. Veliku ulogu ože igrati i eutrofobiranje «pregnojavanje» zraka s dušičnim spojevima.

9

2.4 Građevinski kriteriji

Odgovorno graditi prije svega znači smis-leno povezati mjere štednje energije s eko-nomskim i ekološkim aspektima. Vrlo veliki značaj pri tome ima toplinska izolacija omota zgrade. Austrijskim građevinskim propisima utemeljena su osnovna pravila koja utvrđuju minimalne zahtjeve toplinske zaštite zgrada i koefi cijente prolaza topline (U-vrijednos-ti) kod novogradnje ili renoviranja koje je potrebno postići. Time su defi nirani i zahtjevi toplinske izolacije zgrada. Ako dakle zakonski propisanim smanjenjem U-vrijednosti manje topline kroz zid prodire na van, na raspolag-anju je i manje energije sušenja na vanjskoj strani zgrade. Tako postignuta zaštita okoliša i time i štednja resursa mora se postići s građevinskog stajališta kroz određene izrade detalja na zgradi.

2.5 Specifi čni utjecaji materijala

Na specifi čne utjecaje materijala mogu utjecati proizvođači žbuka i materijali sloje-va. Proizvodi s povoljnom regulacijom vlage i/ili biocidna oprema algama i gljivicama u pravilu ne nude povoljne životne uvjete.

Vodni režim površine isto tako nema zane-marivi utjecaj na rizik okuženja. Što je povo-ljniji odnos između davanja vode (sušenje) i apsorpcije vode (vlaženje) to duže površine ostaju suhe. Sposobnost difuzije premaza i žbuke isto toliko je važna kao i vodoodbo-jnost. te dvije karakteristike moraju biti op-timalno usklađene kako bi površina ostala suha i bez raslinja.

Površine, jednako radi li se o opeci, staklen-im krovovima ili pločama za putove ili pak drvenim gredama koje dugo ostaju vlažne tvore jednu dobru pretpostavku za život.

Bitno je dakle usklađivanje i uzimanje u obzir svih mogućih uzroka. Tako primjer-ice i najbolja žbuka ili premaz mogu biti napadnuti ako su zbog nedostatne izrade detalja (provoda vode) stalno vlažni. Su-protno jedan «jednostavan» proizvod može biti trajno bez algi ako primjerice zbog odgovarajućih krovnih izbočenja ne postoji trajno opterećenje vlagom. Iz ovoga rezulti-raju slijedeće zaduženosti:

Zbog mnogobrojnosti utjecaja, ovisnosti koje se ne mogu predvidjeti za određeno mjesto ili određenu ekspoziciju (strana svijeta, nag-ib itd.) nastajanje raslinja ne može se prog-nosticirati sa sigurnošću. Samo za površine koje su dugotrajno izložene vjetru može se sa sigurnošću utvrditi tendencija okuživanja kroz mikroorganizme. Takvo ustanovljavanje može se prenijeti samo na apsolutno jednake površine i vrijedi i tada samo kod nepromi-jenjenih klimatskih uvjeta.

Budući da iz ekoloških razloga preventivna upotreba biocida samo ograničeno dolazi u obzir, za sprječavanje raslinja u prvom redu treba optimirati građevinsku konstrukciju i izbor materijala. Po mogućnosti primjereno je i redovito čišćenje površine.

Projektant: Projektiranje konstrukcije zgrade s prikladnim materijalom i de- taljima, u skladu s klimatskim, građevinskim i utjecajima okoliša.

Proizvođač Proizvodnja i isporuka materijala,materijala: npr. povećane otpornosti na gljivice i alge

Stručni rad: Savjetovanje kod izbora materijala specifi čnih objektu kao i njihova stručna ugradnja.

10

3 Koje preventivne mjere upotrijebiti

3.1 Konstruktivno planiranje

Naravno da je težnja za novim arhitektons-kim oblicima, novim materijalima, povoljnom gradnjom i štednjom energije jedan uvijek aktualni proces koji bi svi trebali podržati pu-nom snagom. Istovremeno odgovorni mora-ju biti svjesni da takve promjene donose i promjenu određenih navika sa sobom. Kada se gradi ili renovira mora se uzeti u obzir i potrebne preventivne mjere.

Ovdje su zaduženi prvenstveno arhitekti i projektanti. Kod projektiranja trebaju uzeti u obzir

- mjere odvodnje vode

- dovoljna krovna izbočenja

- funkcionalne horizontalne pokrove

- kao i odgovarajuće okapnice.

Glavni razlozi pojave algi i gljivica na fasa-dama su loše izvedeni detalji. I strana svije-ta, odnosno strana zgrade izložena vremenu i zone prskanja vode moraju se izvesti na odgovarajući način. Rast algi pogodovan je i raskošnim zelenilom u blizini kuće, prije sve-ga stvaranjem sjene i raznošenjem spora.

Povrh toga izvedbeni detalji moraju se plani-rati, opisati i izvesti kvalitetno i u skladu sa sistemom.

3.2 Izbor materijala/sistema

Kako bi se smanjio rizik okuženja s obzirom na izbor žbuke i premaza, moraju se ciljano birati materijali i sistemi koji imaju povećanu rezistenciju na alge i gljivice.

Svi materijali uobičajeni na tržištu imaju ograničeno vrijeme zaštite od algi i gljivica. Kod žbuka od umjetne smole, disperzivnih žbuka te žbuka od silikonske smole zaštita se postiže standardnom zaštitom od najčešćih vrsta algi i gljivica, a kod mineralnih žbuka kroz alkalnost vezivnih sredstava (vapno, ce-ment). Daljnje mjere, npr. dodatni premaz ili dodatni premaz s posebnom biocidnom op-remom su moguće. Tamo gdje se zbog oko-linskih uvjeta može računati s povećanom opasnošću od pojave algi i gljivica, treba upotrijebiti sisteme s što većom zaštitom. Važno je naglasiti da specifi čni kriteriji ma-

terijala nisu u mogućnosti sami ponuditi tra-jnu zaštitu od algi i gljivica, već samo u kom-binaciji s odgovarajućim planiranjem izrade detalja (vidi odlomak 3.1).

3.3 Fungicidna/algicidna op-rema žbuka i premaza

Za povećanje zaštite od algi i gljivica fasadne žbuke i premazi mogu se opremiti biocidnim djelatnim tvarima.

Generalno razlikujemo dvije vrste djelatnih tvari Kako bi se izbjegla okuženost algama u upotrebu dolaze algicidne djelatne tvari. Funkciju djelovanja prema algama uzima-ju specijalno algicidno djelotvorni dodaci. Kako bi se dovoljno pokrio potrebni spe-ktar djelovanja prema algama i gljivicama, potrebno je prisustvo supstanci obje grupe djelovanja u jednom premazu. Pritom se upotrebljavaju algicidi i fungicidi protiv algi i gljivica koje se najčešće pojavljuju.

Zahtjevi na formulacije biocida u skladu s vre-menom i orijentirane budućnosti vrlo s visoki i djelomično kontradiktorni. Traži se visoka učinkovitost protiv mikroorganizama, a ist-odobno povoljan ekološki profi l. Tako s jedne strane biocidne djelotvorne tvari moraju os-tati dugo stabilni u žbuci ili premazu, a time i svoju djelotvornost razvijati u što dužem vremenskom periodu, a s druge strane mora postojati biološka razgradivost djelotvornih tvari, ako dospiju u okoliš. U upotrebu dol-aze tvari koji polaze od sigurnosti za čovjeka i okoliš, a opet razvijaju potrebno djelovanje na alge i gljivice.

No, mora se uzeti u obzir, da biocidna op-rema nije beskrajna, već je vremenski ograničena, inače se ne bi mogao ispuniti zahtjev razgradivosti u okolišu. Trajnost ovisi o pojedinim klimatskim uvjetima i o ostalim individualnim fi zikalnim faktorima utjecaja na premaze fasade odnosno sisteme žbuke. Obnavljanje zaštite npr. novim nanosom biocidnog premaza može biti potrebno ovis-no o uvjetima okoliša nakon određenog vre-mena.

11

4 Što učiniti kod okuženih objekata?

4.1 Utvrđivanje stanja i procje-na

Okužene površine treba podvrgnuti siste-matskom utvrđivanju stanja. Ako udio u okuženju gljivicama i algama imaju i građevinski odnosno konstruktivni nedostaci, isti se moraju-koliko je to građevinski uopće moguće-prije početka sanacije površina (tre-tiranja okuženih površina) otkloniti.

4.2 Tretiranje okuženih površina

Kod obrade okuženih površina u svakom slučaju se treba pridržavati napomena proizvođača, jer se potrebne mjere mogu razlikovati. U pravilu se postupa slijedećim redoslijedom.

- čišćenje okuženih površina

- pridržavanje potrebnog vremena sušenja

- tretiranje prikladnim biocidom (npr. Röfi x Sredstvo za uništavanje algi)

- dvoslojni premaz sa biocidno opremljenim sistemom. (Ukoliko se trajno otklone uzroci okuženosti, moguće je izbjeći posebnu bio-cidnu opremu). Npr. Röfi x Silikonska boja za van

Povrh toga vrijedi i pridržavanje aspekata relevantnih za okoliš. To vrijedi prije svega za potrebne mjere zaštite kod prikupljanja i zbrinjavanja vode za čišćenje, jer biocidne tvari ili prljavština koja onečišćuje okoliš ne smiju dospjeti u tlo. Treba se pridržavati važećih regionalnih odredbi. Daljnje na-pomene mogu se pronaći u tehničkom listu Ustanove za ispitivanje materijala i istraživanje (EMPA) Dübendorf [9].

12

5 Sažetak

Alge i gljivice –isto kao i bakterije, kvasci, mahovine i lišajevi- biološki su mikroorganiz-mi koji su naširoko rasprostranjeni u prirodi.

Uzroci rasta algi i gljivica raznoliki su, pri čemu razlikujemo građevinske, klimatske i utjecaje okoliša te specifi čne utjecaje ma-terijala.

Vlaga je odlučujuća pretpostavka za nastan-jivanje algi i gljivica. Što je suho, ostaje i bez algi i gljivica.

Projektant je dogovoran za planiranje detalja u skladu s materijalom te sa usklađenim kli-matskim, građevinskim i utjecajima okoliša. Kod projektiranja važne su mjere odvodnje vode, dovoljne krovne izbočine, funkcionalni horizontalni pokrovi te odgovarajuće okap-nice.

Za povećanje zaštite od okuženja algama i gljivicama fasadne žbuke i premazi mogu se opremiti biocidnim djelotvornim tvarima. No, mora se uzeti u obzir da je spektar djelovan-ja biocidne formulacije ograničen, te da je djelovanje biocidne opreme isto tako vre-menski ograničeno. Biocidna oprema nije nužna u svim slučajevima. Stručni izvođač je odgovoran za savjetovanje specifi čno za ob-jekt kod izbora materijala kao i kod stručne ugradnje istog.

Već okužene površine moraju se prije san-acije podvrgnuti sistematskom utvrđivanju i procjeni. U svakom slučaju potrebno je uk-loniti konstruktivne nedostatke prije početka saniranja površine.

Literatura

[1] Künzel, H.M, M; Sedlbauer, K.: Alge na vanjskim zidovima. Građevinska fi zika kao uzrok? Građevinska fi zika kao rješenje! Prilog kolegiju u Dahlbergu „Mikroorganizmi i san-acija građevina“, Wismar (2001).

[2] Krus, M; Sedlbauer, K.; Lenz, K.: Proračunavanje kondenzacije na vanjskim površinama uzimanjem u obzir mogućnosti pohranjivanja topline vanjske žbuke kao i različitih premaza. prilog 4. kolokviju u Dahl-bergu «Alge na fasadnim materijalima II», Wismar, (2003.9.

[3] Bagda, E (2000): Građevinsko-fi zikal-na promatranja. U Bagda E.; Warscheid, Th.; Wunder, Th.; Schied,G.; Lindner, W.; Brenner, T.; Diehl, K.-H: Biocidi u premazima građevina, Expert Verlag, Renningen (2002.), str. 1-9.

[4]Kießl, K.: Kako IR-djelotvorni premazi utječu na termičko ponašanje vanjskih zido-va? Simpozij građevinske fi zike povodom 60. rođendana prof. Gertisa (1998), Sindelfi n-gen

[5] Gertis, K.: Raste i raste i ... građevinska fi zika 23 (2001), str.193.

[6] Nay, M.; Raschle, P.: Kako se mogu spriječiti alge i gljivice na fasadama? Švicarski seminar statuta 2002. «Istraživanje energije i okoliša u graditeljstvu» ETH Zürich, str. 131-138.

[7] Hofbauer, W.K., Breuer, K, Sedlbauer, K.: Alge, lišajevi, mahovine i paprati na fasada-ma. Građevinska fi zika 25/6 (2003), Ernst & Sohn, Berlin, 383-396.

[8]Büchli, R.; Raschle, P.: Alge i gljivice na fasadama- uzroci i sprječavanje. Stuttgart: Frauenhofer IRB Verlag, 2004.

[9] Tehnički list za postupanje kod sanaci-je fasada od okuženja algama i gljivicama. Izdavač: Ustanova za ispitivanje materijala i istraživanje (EMPA) Dübendorf. Izdanje svibanj 2003.