Gimnazija fra Grge Martia Mostarkolska 2012./2013. Godina
Maturalni rad iz zemljopisaALPE, TURISTIKO ODREDITE EUROPE
Mentor: Uenik:Ivica Ragu, prof. Mia Gagro, IV.2
Mostar, svibanj, 2013.
28
SADRAJ
1. Uvod
................................................................................................................................
22. Openito o Alpama
........................................................................................................
32.1. Alpske cjeline
...............................................................................................................
42.1.1. Klima
...............................................................................................................
42.1.2. Povijest i stanovnitvo
....................................................................................
52.1.3. Gospodarstvo
..................................................................................................
52.2. Nastanak Alpi
...............................................................................................................
63. Alpske drave
....................................................................................................................
73.1. vicarska
......................................................................................................................
73.2. Austrija
.........................................................................................................................
83.3. Francuska
.....................................................................................................................
93.4. Italija
..........................................................................................................................
103.5. Njemaka
...................................................................................................................
123.6. Slovenija
.....................................................................................................................
144. Znaaj Alpi
......................................................................................................................
154.1. Alpski turistiki region
...............................................................................................
154.2. Drutveni znaaj i uticaj turizma
...............................................................................
164.3. Ekonomski znaaj i uloga turizma
.............................................................................
175. Turizam u Alpima
...........................................................................................................
195.1. Najpoznatije europske destinacije alpskog turizma
................................................... 196. Zakljuak
.........................................................................................................................
247. Popis slika i tabela
...........................................................................................................
25Literatura
.........................................................................................................................
26
1. UVOD
2. OPENITO O ALPAMA
Alpe, najvei planinski masiv u Europi, koji razdvaja Sredozemlje
od sredinjih dijelova kontinenta; prua se u velikom luku od
Ligurskoga mora na zapadu do Dunava kraj Bea na istoku; dug oko
1200 km, irok oko 150-250 km, obuhvaa povrinu od oko 220.000 km2.
Na alpskom podruju ivi otprilike 13 milijuna ljudi iz osam alpskih
drava: Francuska, Monako, Italija, vicarska, Njemaka, Lihtentajn,
Austrija i Slovenija. Dijele se na Zapadne Alpe i Istone Alpe, a od
sjevera prema jugu na Sjeverne vapnenake, Sredinje kristaline i
June vapnenake Alpe. Komplicirana graa i struktura rezultat je
tektonskih pokreta; dananji oblik dobile su za vrijeme posljednje
glacijacije. Najvii vrhovi Mont Blanc (4.810 m) i MonteRosa (4.638
m) na zapadu, Piz Bernina (4049 m) i Ortler (3899 m) na istoku.
Alpe su najvanija i najvea razvodnica u Europi; rijeke teku u
Sredozemno, Sjeverno, Crno i Jadransko more; glavna su porjeja
Rajne, Rhne, Poa i Dunava. Velika jezera: enevsko, Thunsko, Zriko,
Bodensko, Lago Maggiore, Lago di Lugano, Lago di Como i Lago di
Garda. Biljni pokrov ine ume i alpske rudine. Razvijeno stoarstvo i
umarstvo, a u dolinama ratarstvo i vinogradarstvo; rudarstvo
(eljezna ruda i sol) u Istonim Alpama; mineralni i termalni izvori.
Zbog razmjerno niskih prijevoja i dobrih prometnica (ceste i
eljeznice) Alpe su najprohodnije gorje (najdulji tunel Simplon 19,8
km). Jedna od najrazvijenijih turistikih regija na svijetu (ljetni
odmori, skijaka rekreacija i natjecanja, alpinizam).Zapadne Alpe
imaju vie transverzalnih dolina, a istone imaju vie
longitudinalnih. Za dananji izgled Alpi vana je i glacijalna
erozija u pleistocenu kada su se formirale velike glacijalne
doline, cirkovi, jezera, morenski nanosi... I danas je u Alpama
najvanija glacijalna erozija. U Aplama ima preko 250 veih ledenjaka
(gleera). Najvei je u Bernskim Alpama-Aletsch Gletscher dug, 23,6
km. Ledenjaci su veoma vaan izvor vode.
2.1. ALPSKE CJELINE
Francusko-talijanske Alpe imaju nesimetrian reljef. Pruaju se na
jugozapadu, od Padske do Rhnske nizine. Kompaktne su, visoke i bez
veih dolina. U Italiji su doline kratke i strme. Ima mnogo
prijevoja. Klima je svjea i vlana, a vaan je i mediteranski
utjecaj. Ovo je najvlaniji dio Alpa padaline donose zapadni
vjetrovi. Razvijeno je stoarstvo (ljeti) i mali kuanski obrt
(zimi).Talijansko-vicarske Alpe su sloenije po reljefu i geolokom
sastavu. Ima dosta poprenih dolina koje su dubokourezane Rhna,
Reuss, Rajna, Aare Dio rijeka tee na jug i ulijeva se u rijeku Po.
Vani prijelazi su: St.Bernard, Simplon i St.Gotthard. Sjeverna
strana je vlanija (snjene padaline), a juna je ogoljenija (kine
padaline uzrokuju bujice i erozije). Mediteranski utjecaj prodire
duboko na sjever.Istone Alpe pripadaju Italiji, Njemakoj, Sloveniji
i Austriji. Dio Alpa ak prelazi u zapadnu Maarsku i eku.
Najsjevernije od ovih Alpa su Bavarske i Salzburke Alpe, a
najjunije Julijske Alpe, Dolomiti i Karavanke. Dominiraju dolomiti
i vapnenci. Prevladavaju longitudinalne doline (istok-zapad).
Znaajni prijevoji su Brenner i Semmering.Slika 1. Prikaz Alpa
Izvor:
2.1.1. KLIMAKlima je sloena i mijenja se s visinom. Alpe su pod
utjecajem raznih zranih masa. Klima je planinska. To je E klima, a
u niim predjelima C klima. Znaajan je vjetar fen (snjegoderac koji
pue od sjevera prema jugu i uzrokuje topljenje snijega). Prisutne
su termike inverzije npr. u Celovakoj kotlini na 440 m nadmorske
visine prosjena sijeanjska temperatura je 7C,a na 1.103 m nadmorske
visine srednja sijeanjska temperatura iznosi 1,8C.Zbog velikih
koliina padalina odnosno bogatstva vode, Alpe su izvor velikih
rijeka Rajna, Rhna, brojni pritoci rijeke Po, zatim Drava, Mura,
Inn itd. Vode su jedini energetski izvor u ovom prostoru. U Alpama
postoji niz jezera Bodensko jezero, Lago di Como, Lago di Garda,
Lago Maggiore, Neidersko, enevsko, Neuchtel, i mnogi
drugi.Vegetacija u Alpama se dijeli na tri kata. To su: mijeana uma
nastale su prirodnim putem, crnogorina uma subalpske ume crni bor,
ari, smreka, jela alpski travnjaci, panjaci, livade (pastoralna
ekonomija).Najvii dijelovi su ogoljeli kamenjar prekriven snijegom
i ledom. umski je prostor devastiran, posebno na jugu u Italiji
bujice, erozija. Tlo u Alpama uglavnom je produkt denudacije i
erozije vapnenaca i dolomita. Najplodnije tlo je uz rijene doline
koje su dijelom nastale akumulacijom.
2.1.2. Povijest i stanovnitvoStanovnitva Alpa nejednolikog je
porijekla jer su Aple granini prostor izmeu razliitih narodnosnih
skupina Germana, Slavena, Romana i drugih. Ovaj su prostor najprije
naseljavali Kelti, zatim Liguri i Helveani u zapadnim Alpama,
Retijci u sjevernoistonim. Njih su romanizirali Rimljani. Za seobe
naroda doseljavali su se Germani i Slaveni. Germanska plemena
Langobardi i Burgundinci su se romanizirali. U sredini su ostali
Retoroma ni kao zasebna grupacija. Slaveni su potisnuti na istok.
Najdublje su se u Alpe uvukli Slovenci. Danas u alpskom prostoru
dominiraju Germani-vicarci i Austrijanci, Romani-Talijani i
Francuzi te Retoromani i Slovenci. Sve do sredine 19. stoljea u
ovom je prostoru vladao tradicionalni ivot, zatvorenost i slaba
ukljuenost u ostatak svijeta.2.1.3. GospodarstvoAlpe su se poele
rano prometno iskoritavati od strane Rimljana. Izgradnja prometnica
imala je veoma veliku ulogu u povezivanju stanovnitva.Demografska
ekspanzija u 15. i 16. stoljeu utjee na ratarsko iskoritavanje,
stoarstvo, a poinje i znaajna emigracija u svijet. U 17. i 18.
stoljeu u predalpskom prostoru se javljaju manufakture, a od 19.
stoljea Alpe se poinju otvarati, grade se ceste i eljeznice. Prva
eljeznica izgraena je 1874. (Lyon-Torino).Poseban utjecaj na
gospodarstvo ima turizam. To je najprije bio stacioniran ljeilini
turizam. Meutim, izmeu dva svjetska rata razvija se i zimski
turizam, a kasnije i pokretni turizam, sportski i planinarski
turizam.Od gospodarskih izvora vani su: promet, turizam - danas
najvaniji gospodarski izvor, vodni izvori (hidroenergija) -
iskoritavanje je rano poelo, stoarstvo (panjaci) - ovo je prostor
tradicionalne stoarske ekonomije, ume, postoji neto malo sumpora, i
u Austriji boksita, specifina poljoprivredna i preraivaka
industrija.Alpski se prostor zbog svog poloaja rano ukljuio u
suvremeni industrijski razvoj razvijene su elektronska, prometna,
kemijska i farmaceutska industrija. 2.2. NASTANAK ALPASredinji
planinski niz izgrauju stare kristalinske stijene, a sjeverni i
juni lanci iz mezozojskih su karbonatnih stijena (vapnenci i
dolomiti), koje su izdignute tzv. alpskim nabiranjem (alpskom
orogenezom). Danani oblik Alpe su dobile pleistocenskom
glacijacijom, a snjena granica je na visini 2700 - 2800 m. Alpe se
ubrajaju u najvie prouavane planinske lance u svijetu. Istraivanja
u Alpama u 18. i 19. stoljeu znatno su pridonjela razvoju prvih
teorija i spoznaja o postanku planina i raznovrsnim obiljejima
procesa boranja i rasjedanja.Alpe su naborane vrste planina.
Nastale su, kao i mnoge druge planine, pri sudaranju (kolidiranju)
tektonskih ploa.Intenzivnom tektonikom dolazi do meusobne kolizije,
tj. sueljavanja kontinentalnih ploa i stvaranja sutur zone sa jakim
metamorfizmom i magmatskom aktivnou. Smatra se da je izmeu dvije
kontinentalne ploe, prije sueljavanja, morao biti oceanski prostor
koji je subdukovan ispod jedne od kontinentalnih ploa. Sueljavanjem
i kolizijom poveava se debljina kontinentalne kore uz vrlo sloenu
tektoniku i intenzivnog magmatizma kada se stvaraju ogromni
planinski vjenci. Tako su nastali Himalaji, Alpi, Apalake planine,
Ural itd.Viestupanjski geoloki proces nastanka Alpi zapoeo je prije
otprilike 135 milijuna godina na prekretnici vremena Jura i
nastanku vremena krede i zavrila je svoj postupak nastajanja prije
otprilike 30 do 35 milijuna godina u tertijaru.Za krajobraz
preoblikovanje za vrijeme ledenog doba u zadnjih dva milijuna
godina takoer je bilo od velike vanosti. Alpe su bile prekrivene sa
gotovo zatvorenim ledenim pokrivaem, dok je snjena granica u Alpama
u usporedbi na danas bila 1.400 metara nia.Kraj ledenih doba
karakterie poveanje temperature i povlaenje gleera i ledenog
pokrivaa. Uz ta dva procesa takoer dolazi do podizanja nivoa mora i
nastajanja ostrva i zaliva. Danas se uzima da se zavretak
posljednjeg ledenog doba odigrao otprilike 10.000 prije nove ere.
Tada se led povukao u svoje sadanje granice i formirali su se
klimatsko-vegetacijski pojasevi kakve danas poznajemo. Glavninu
posla na danas prepoznatljivom alpskom reljefu na kraju su zavrile
prije svih voda i led sa podrivanjem i erozijama tla. Nakon
pleistocena nastupio je holocen u kojem i danas ivimo.
3. ALPSKE DRAVE
3.1. vicarskavicarska je alpska zemlja i kontinentalna drava u
centralnoj Europi, povrine 41.285 km2, sa vrlo razvijenom
ekonomijom, a posebno bankarstvom. Granii se sa Njemakom,
Francuskom, Italijom, Austrijom i Lihtentajnom. vicarska je savezna
republika, i ima dugu i snanu tradiciju politike i vojne
neutralnosti.Confoederatio Helvetica je slubeno ime drave na
latinskom jeziku i koristi se za imenovanje zemlje. vicarska je
savezna parlamentarna republika koju ine 26 kantona. Glavni grad
vicarske, ali ne najvei, je Bern (126.000 stanovnika).Najvei grad u
vicarskoj je Zurich sa 280.000 stanovnika, dok su drugi vaniji
gradovi Genf (193.000), Basel (172.000), Lausanne (130.000),
Winterthur (104.000). Vaniji gradovi sa manje od 100 tisua
stanovnika su Luzern (78.000), St.Gallen (74.000), Lugano (56.000),
Biel (52.000) itd. Prema podacima iz 2012 godine, vicarska ima
8.014.000 stanovnika, od ega 23,0% ine stranci. Slubeni jezici
vicarske su njemaki (63,7%), koji se govori u sjevernoj, istonoj i
srednoj vicarskoj (Deutschschweiz), francuski (20,4%) u zapadnoj
vicarskoj (Romandie), italijanski(6,5%) na jugu zemlje (Tessin)i
retroromanski (0,5%). Oko 38,8% vicaraca su rimokatolici, a 30,9%
su protestanti, dok 4,5% stanovnitva pripada islamskoj
vjeroispovijesti, 2,4% pripadaju drugim kranskim zajednicama, a
0,3% su jevreji.[footnoteRef:1] [1: www.de.wikipedia.org]
vicarska se sastoji od tri geografska razliita djela: Jure na
sjeverozapadu, vicarske visoravni u srednjem dijelu i Alpa na jugu
i jugoistoku. Oko 10% dravnog teritorija zaprema vapnenaka Jura
(prosjena visina 700 - 800 m) s krkim formama reljefa, 30% vicarska
visoravan (500-1000 m), graena od pjeenjaka i konglomerata koje
pokrivaju glacijalni nanosi, a 60% Alpe. Dolinom Rhone,
Gotthardskim masivom i dolinom Rajne odvojene su Bernske i Glarnske
Alpe na sjeveru od Peninskih ili Valikih (najvii vrh u vicarskoj
Dufour, 4633 m), Lepontskih i Retijskih na jugu. Na Peninskim i
Bernskim Alpama, nalazi se najvee alpsko podruje ledenjaka
(Altschgletscher).Klimatske razlike uvjetovane su reljefom. Na
vicarskoj visoravni klima je uglavnom topla. Klima junih alpskih
dolina pribliuju se sredozemnoj. Vii dijelovi vicarske imaju
izrazito planinsku klimu. Najveu godinju veliinu oborina imaju
rubni dijelovi Alpa. Unutranji planinski dijelovi sa zatvorenim
dolinama znatno su sui. Na sjevernoj strani Alpa i na vicarskoj
visoravni karakteristian je suh i topao vjetar fen, koji uzrokuje
nagle promjene temperature. Izuzetno blaga klima jest na obalama
jezera.vicarska je razvijena industrijska i poljoprivredna zemlja.
Najvie ljudi je zaposleno u uslunim djelatnostima te u
poljoprivredi. Razvijena je industrija elika, metala, aluminija,
mainska, preciznih instrumenata, elektrotehnika, kemijska,
farmaceutska, tekstilna, koe, prehrambena, keramika, betonskog
materijala... Zemljite nije naroito pogodno za razvitak
poljoprivreda mada ostaje vaan faktor u vicarskoj. Razvijeno je
stoarstvo, a naroito se uzgajaju mlijene krave. Takoer je razvijen
zimski turizam.3.2. Austrija
Republika Austrija (njem.Republik sterreich) je drava u
centralnoj Europi, povrine 83.878.99 km2. Granii sa Njemakom i ekom
na sjeveru, Slovakom i Maarskom na istoku, Slovenijom i Italijom na
jugu, vicarskom i Lihtentajnom na zapadu i nema izlaz na more.
Glavni grad je Be (njem.Wien). Po politikom ureenju Austrija je
parlamentarna demokratija. Sastoji se od devet saveznih drava;
Gradie (Burgenland), Koruka (Krnten), Donja Austrija
(Nieder-sterreich), Gornja Austrija (Obersterreich), Salzburg,
tajerska (Steiermark), Tirol, Vorarlberg i Be. Jedna je od dvije
europske drave koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je
vicarska). Austrija je lanica Europske unije od 1995.
godine.Austrijski zapad i jug lee na Alpima. Zbog tih planinskih
podruja, Austrija je poznato turistiko odredite za zimske sportove.
Najvii vrh je Grosglokner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze
(3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom breuljkasti i ravni.
Najvea rijeka je Dunav. Klima je umjerena, sa hladnim zimama i
svjeim ljetima. U zapadnom i sredinjem dijelu prevladava snjena
klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne
temperature su do 200 C. U dolinama su este magle i temperaturne
inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna
klima.Slubeni jezik Austrije je njemaki jezik. Vie od tri etvrtine
Austrijanaca su katolici, dok u ostale vane vjerske ine islam i
protestantizam.Prema podacima iz prvog kvartala 2013. godine,
Austrija ima 8.488.511 stanovnika. Najvei gradovi su: Be
(1.740.000), Graz (265.000), Linz (192.000), Salzburg (149.000),
Innsbruck (122.000) stanovnika.[footnoteRef:2] [2:
www.de.wikipedia.com]
3.3. FrancuskaFrancuska Republika (fra.Rpublique Franaise) je
drava u zapadnoj Europi, povrine 668.763 km2, s nekoliko
prekomorskih teritorija i ostrva. Kontinentalna Francuska granii s
Belgijom, Luksemburgom, Njemakom, vicarskom, Italijom, Monakom,
Andorom i panjolskom.Francuska je jedna od zemalja osnivaa Europske
Unije, i njenim teritorijem najvea lanica. Takoer je zemlja osniva
Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih lanica Vijea sigurnosti,
pored toga je i lanica grupa G8 i G-20, NATO-a, OECD-a,
Frankofonije i niza drugih meunarodnih organizacija.Ustavom je
definisana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna
drava. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i
najprepoznatljivijih drava svijeta, a s 82 miliona turista godinje
i najposjeenija.Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na
sjeveru i zapadu, gdje Francusku oplakuje Sjeverno more i Atlantski
ocean, do gorskih lanaca na jugu (Pirineji) i jugoistoku (Alpe).
Najvii vrh je Mont Blanc (4810 m) na Alpama, ujedno i najvii vrh
Europe.Izmeu tih ekstrema nalaze se gorja Massif Central i planine
Vosges, kao i iroka porijeja Loire, Rone, Garonne i Seine.Vei i
vaniji gradovi su: Paris-glavni grad (2.234.000), Marseille
(850.000), Lyon (480.000), Toulouse (440.000), Nizza (340.000),
Nantes (282.000), Strasbourg (272.000), Montpellier (255.000),
Bordeaux (237.000), Lille (227.000) i drugi.[footnoteRef:3] [3:
www.]
Francusko gospodarstvo se sastoji od razvijenog privatnog
poduzetnitva i znatnog ali opadajueg dravnog vlasnitva. Velike
povrine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i
subvencije uinile su Francusku vodeom poljoprivrednom silom Zapadne
Europe. Prema podacima iz 2012. godine, Francuska ima oko
65.350.000 stanovnika, od toga tri etvrtine ive u gradovima. Velika
veina stanovnika su Francuzi. Domorodake manjine su Flamanci na
krajnjem sjeveru, Bretonci u Bretanji, Baskijci na jugozapadu,
Katalonci na istonim Pirenejima, Elzaani u Elzasu i Korzikanci na
Korzici.Slubeni jezik je francuski, ali postoji vie lokalnih
jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korziki, flamanski,
njemaki (elzaki), oksitanski. Glavna vjera u Francuskoj je
katolianstvo. Vie od 80% stanovnika se izjanjava kao katolici, oko
9% stanovnitva Francuske prakticira islam, protestanti ine 2%
stanovnitva, dok Jevreji ine 1% stanovnitva.3.4. ItalijaRepublika
Italija (ital.Repubblica Italiana) je drava na jugu Evrope s
povrinom od 301.338 km2. Italija obuhvata Apeninsko poluostrvo i
tri velika ostrva na Sredozemnom moru: Siciliju, Sardiniju i Elbu.
Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na Alpima, gdje se granii sa
Francuskom, vicarskom, Austrijom i Slovenijom. Nezavisne drave San
Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorije Italije. Od 1946.
Italija je republika. Klima Italije je raznolika. U niem primorskom
pojasu Apeninskog poluotoka vlada prava sredozemna, u Padskoj
niziji i viim regionima Apenina umjereno-kontinentalna, a na Alpama
otra planinska klima.Turizam je ve nekoliko decenija najbre rastua
gospodarska djelatnost u Italiji, i jedan od najstabilnijih sektora
nacionalne ekonomije. Sa preko 43.000.000 stranih turista, koliko
je godinje posjeti, Italija je peta najposjeenija zemlja na
svijetu. Prihod od turizma se procjenjuje na 42.700.000.000 dolara,
to je stavlja na etvrto mjesto u grupi zemalja sa najveom zaradom u
turizmu.Najvei dio Italije ini Apeninski poluotok, najvei poluotok
u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka - Sicilijom i
Sardinijom - stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na
sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na
jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.Apenini su gorski lanac
koji se protee du itavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s
planinskim lancem Alpa, koji polukruno zatvara Italiju na sjeveru.
Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke Po i njezinih
pritoka, koji se sputaju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale vane
rijeke su Tiber, Adige i Arno.Najvii vrh je Mont Blanc (Monte
Bianco), koji ima 4.810 m, a vii su vrhovi jo i Monte Rosa (4.637
m) i Monte Cervino (4.476 m - njem.: Matterhorn). Italija ima tri
slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja, najvei aktivni u Europi
Etna (3.550 m) na Siciliji i Stromboli (924 m) na oblinjem
istoimenom otoiu.Italija ima raznovrsno industrijalizirano
gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika
otprilike ista kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistika
ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje
prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug.
Prema popisu stanovnitva iz 2012., Italija ima oko 60.627.000
stanovnika. Od popisanih stanovnika 46% je na Sjeveru, 19% u
Centru, a 35% na Jugu i na otocima. Najvaniji gradovi u su: Rim,
glavni grad (2.780.000), Milan (1.350.000), Napoli (957.000),
Torino (900.000 ), Bolonja (383.000), Bari (320.000), Venecija
(271.000), Rimini (143.000).Italija je jezino i vjerski uglavnom
homogena, ali je kulturno, gospodarski i politiki vrlo raznolika.
Peta je u Europi po gustoi stanovnitva (201 stanovnika km2). Iako
je glavna vjera katolianstvo (85%), postoje stare protestantske i
idovske zajednice, kao i sve vea useljenika zajednica
muslimana.3.5. NjemakaSavezna Republika Njemaka (njem.
Bundesrepublik Deutschland) je drava u srednjoj Europi. Na sjeveru
granii sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom
i ekom, na jugu s Austrijom i vicarskom, a na zapadu s Francuskom,
Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.Njemaka je demokratska
parlamentarna savezna drava, koja se sastoji od 13 saveznih drava
(njem. Bundeslnder) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad
je Berlin i u njemu su smjeteni parlament (Bundestag) i vlada
(Regierung). Njemaka je jedna od najrazvijenijih drava svijeta i
jedna od osnivakih lanica Europske Unije. lanica je i Ujedinjenih
naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Najvea je europska zemlja po broju
stanovnika te ima najsnanije europsko gospodarstvo.Sredinji poloaj
Njemake u Europi prometno je vrlo vaan, jer se preko nje spajaju
istok i zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemaka u
europskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svome sjeveru Njemaka
izlazi na dva mora, Sjeverno i Baltiko more, koja su spojena
umjetno prokopanim Kielskim kanalom. Sjeverno more vrlo je prometno
pa se Hamburg razvio u jednu od najznaajnijih svjetskih luka. ila
kucavica njemakog gospodarstva jest rijeka Rajna koja povezuje
razliite gospodarski razvijene europske regije, od Alpa do
Sjevernog mora, a povezuje vicarsku, Njemaku, Francusku i
Nizozemsku. Reljefno je Njemaka vrlo raznolika, a istie se pet
osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i predalpski prostor, Schwarzwald,
Njemako sredogorje, Juno njemako pobre i Sjeverna njemaka
nizina.Junije od Dunava nalazi se predalpski prostor, koji je u
doba pleistocenskih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, to
su se sputali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjaka
jezera. Predalpski se prostor postupno izdie prema jugu, gdje se
nalaze Bavarske Alpe. Bavarske Alpe dio su najveeg europskog
planinskog lanca nastalog u doba alpske orogeneze u tercijaru. Zbog
relativno mlaeg nastanka, Bavarske Alpe siromane su rudnim
bogatstvima, ali jaanjem turistikih kretanja ovaj se dio Njemake
zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijakog i
planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jae
razvija. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca
putuju u inozemstvo.Planinski sustav Schwarzwald nalazi se na
jugozapadu Njemake. Planina je nastala za vrijeme hercinske
orogeneze pa je bogata rudama. Visine najviih vrhova ne prelaze
1500 m. Juno njemako pobre ukljuuje relativno niske gorske nizove
paleozojskog postanka, koji se pruaju oko jugozapada prema
sjeveroistoku kao npr. vapske Alpe ili Franake Alpe. U dolinama
rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane.Njemako sredogorje
nalazi se u sreditu Njemake. Nastalo je u vrijeme hercinske
orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno
niski i prekriveni umama, a geoloki stare stijene bogate su rudama.
Na temelju tih rudnih bogatstava u 19. stoljeu zapoela je prva
njemaka industrijska revolucija.Sjeverna njemaka nizina najvea je
reljefna cjelina Njemake. Prostire se od Njemakog sredogorja na
jugu do obala Sjevernog i Baltikog mora na sjeveru. Nizina je
nastala u doba pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov
nekoliko puta povlaio prema sjeveru (interglacijali) i ponovno je
prekrivao (glacijali). Rijeke koje se ovdije uljevaju u more tvore
iroka rijena ua, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr.
Hamburg (Laba) i Bremen (Weser), koji su duboko uvueni u kopno.U
Njemakoj prevladava umjereno topla vlana klima, a na Alpama i
planinska klima. Cijeli je prostor pod snanim utjecajem Atlanskog
oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlaan zrak tijekom
cijele godine. U istonim dijelovina Njemake izraenija je
kontinentalnost pa je esta nestabilna vremenska situacija pod
utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zranih masa. Prosjena
godinja temperatura iznosi oko 8C. Pod utjecajem oceanskog zraka
zime su blae, nego to bi se oekivalo po geografskim irinama, a
ljeta ipak svjeija.U Njemakoj ivi oko 82 milijuna stanovnika
(2012.). Nijemci ine najvei broj 91,16% (75 148 846), oko 7
milijuna je stranih dravljana, a najvea skupina su Turci 2,4% dok
ostali zajedno ine 6,1% stanovnitva. Uglavnom su to Talijani, Srbi,
Grci, Poljaci, Hrvati, Rusi i Bonjaci.Najrairenija religija u
Njemakoj je kranstvo. Protestanti, odnosno evangelika crkva, ine
31% populacije. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje. Katolici ine
takoer 33% populacije, a smjeteni su na jugu i zapadu zemlje.
Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici. Preostalih
10% stanovnitva ini oko 4% muslimana, oko 1,5% pripada pravoslavnim
zajednicama, milijun lanova zajednica s posebnim statusom, 150 000
idova, 150 000 budista i 100 000 hinduista, i ostalih.
3.6. SlovenijaRepublika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom
i sredozemna i panonska drava na jugu Srednje Europe (20.273 km2),
koja na zapadu granii s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na
sjeveroistoku s Maarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na
jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Slovenija je lanica
Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza
NATO.Slovenija se nalazi u Srednjoj Europi na dodiru Alpa,
Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Klimu ini mjeavina
alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom
dijelu drave prevladavaju Alpe s najviim vrhom Triglavom (2864 m).
U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni
svijet skriva najvelianstvenije podzemne galerije u Europi, a to su
Postojnska jama i kocjanske jame koje su isklesale podzemne vode.
Vie od polovine povrine pokrivaju ume - 1.163.812 ha. U Sloveniji
je zakonom zatieno priblino 8% ozemlja. Najvee podruje zauzima
Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geoloka prolost,
razliitosti u reljefu (od morske povrine do 2864 m nadmorske
visine) te injenica, da se Slovenija rasprostire na etiri
biogeografska podruja, omoguili su bogatstvo biljnih i ivotinjskih
vrsta. Prema podacima iz 2012. godine, Slovenija je ima 2.057.660
stanovnika. Etniki sastav je sljedei: Slovenci 83.1%, Srbi 2%,
Hrvati 1.8%, Bonjaci 1.1% i drugi.Slovenija ima visoko razvijeno
gospodarstvo te je procjena BDP-a per capita za 2008. godinu
28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Cipra, meu novim
lanicama EU te iznosi 93% prosjeka EU. Slovensko je gospodarsko
vrlo razvijeno, najbolje meu tranzicijskim dravama, sa starom
rudarskom, industrijskom i obrtnikom tradicijom. Poljoprivreda je
od manjeg znaaja, a obraeno je samo 12 % povrine. U turizmu su
znaajna primorska ljetovalita (Piran, Portoro, Izola, Koper,
Ankaran, Debeli rti), skijaka sredita (Maribor, Kranjska gora,
Vogel, Kanin, Rogla) i toplice (Radenci, Moravske Toplice, Terme
ate, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, marjeke
Toplice).Najvaniji gradovi u Sloveniji su: Ljubljana, glavni grad
(278.000), Maribor (117.000), Kranj (54.000), Koper (52.000), Celje
(49.000), Novo Mesto (41.000), Nova Gorica (36.000), Velenje
(34.000), Ptuj (24.000), Murska Sobota (21.000).
4. ZNAAJ ALPA
4.1. Alpski turistiki region
Razvoj turizma u Alpima prouzrokovao je pravu ljudsku plimu koja
je zamjenila dotadanje odsustvo ljudi u zimskim mjesecima. Iako se
veliki dio obima prometa u Alpima ostvaruje u ljetnjim mjesecima
zbog velikog broja izletnika i tranzitnih turista sa malom duinom
boravka, ekonomski efekti turizma u zimskim mjesecima su vei zbog
veeg broja inozemnih turista, dueg boravka ali i zbog sezone cijene
su vee u odnosu na ljetnji period. U ljetnjim mjesecima u
italijanskom dijelu Alpa turistika potronja gostiju u hotelu je
samo 45 eura po danu, dok u zimskim mjesecima iznosi 120 eura po
danu.[footnoteRef:4] [4: www.epp.eurostat.cec.eu.int]
Planinski centri u Alpima se sve vie razvijaju u velike i bogate
turistike destinacije koje nudi svoje kapacitete i programe 365
dana u godini, a cilj je da mogu da ponude turistike proizvode
briljivo odabranim segmentima turistike tranje. Ovaj razvojni trend
inicira potranja koja utie na razvoj odgovarajue ponude. Udio
odmora koji sadri sportsko-rekreativne aktivnosti sve je vei.
Istraivanja pokazuju da je trend provoenja odmora u planinskim
centrima u porastu i iznosi neto vie od 40%. Isti trend vai i za
provoenje zimskog odmora. Istraivanja pokazuju da je uee ovih
odmora u nekim dravama dostiglo 30 procenata svih odmora (npr.
Njemaka, Nizozemska).Svi vaniji trendovi u planinskim centrima Alpa
usmjereni su ka ponudi kompleksnih odmora, to ukljuuje prirodna
bogatstva prostora u kojem se turisti nalaze i atraktivnosti koje
su produkt inovativnosti menadmenta.Aktivnosti koje se u centrima
mogu odravati i tokom godine: planinarenje i alpinizam i druge
aktivnosti u prirodi, aktivnosti u zatvorenim sportskim objektima,
poslovni i kongresni programi.Meu aktivnostima koje se mogu
razvijati u zimskom periodu glavna je aktivan odmor na snijegu:
alpsko skijanje u svim oblicima (skijanje, snowboard, turno
skijanje i ostalo), klasino skijanje (tranje na skijama), druge
aktivnosti (sankanje, klizanje i sl.), sportske aktivnosti u
zatvorenim sportskim objektima.Bitna postaje i ponuda u predsezoni
(po uzoru na ljetnji turizam) sa ukljuenjem velikog broja priredbi
koncerata, velikih takmienja, masovne priredbe, naravno, u okviru
imida koji kraj eli da stvori).U okviru ljetnje sezone u planinskim
centrima, glavni proizvod su ljetnje aktivnosti u prirodnom
okruenju, od kojih navodimo: organizirane etnje, planinski
alpinizam, planinarenje i alpinizam. Meu ostalim aktivnostima, koje
su turistima atraktivnije u ljetnjoj sezoni su aktivnosti na vodi,
na otvorenim povrinama i u zatvorenim sportskim objektima.Sve do
1960. godine turizam na Alpima bio je organiziran u okviru nekoliko
uih podruja koja su bila prometno pristupana. Razvoj alpskog
turizma bio je intenzivan sve do druge polovine osamdesetih godina
20. stoljea od kada je poela stagnacija ali i blagi pad turistikog
prometa u ovoj planinskoj makro regiji to je posljedica njene
degradacije, ali i jaanja konkurencije na tritu. U cilju zatite i
daljeg razvoja ove regije Njemaka, vicarska, Francuska, Austrija i
Italija su krenule u dogovore kako multilateralne tako i
bilateralne.Alpe je u 2009. godini posjetilo oko 60 milijuna
turista koji su ostvarili 370 milijuna noenja. Prihodi od turizma
na godinjem nivou u Alpima ine oko 25% ukupnih godinjih prihoda od
turizma u svijetu. Ukupna dodatna vrijednost ostvarena od
posjetilaca u komercijalnom smjetaju u Alpskom regionu je oko 24
milijarde eura godinje. Razvoj turizma je zaustavio migraciju
alpskog stanovnitva u urbana podruja, doprinjeo je poveanju
zapoljavanja u uslunom sektoru uz konstantnom smanjenju u
primarnom. Turizam sve vie predstavlja okosnicu privrednog razvoja
Alpa dok tradicionalne djelatnosti gube na znaaju. U prilogu tome
je procjena strunjaka da turistiko rekreativna vrijednost planina
je deset puta vea od vrijednosti umskog drveta koje se koristi za
preradu.[footnoteRef:5] [5: www.epp.eurostatic.cec.eu.int]
Integracija alpskog makroturistikog regiona je dobila na znaaju
onog trenutka kada su vicarski, njemaki, francuski i austrijski
ekonomisti shvatili, da dalji nekontrolisani razvoj prijeti
potpunom zasienju alpskog turistikog prostora. Zbog toga su se te
zemlje zajedno sa Italijom krenule u multilateralne, ali i
bilateralne dogovore na nivou drava u cilju zatite i daljeg razvoja
tog prostora. Posebna panja je usmjerena na ouvanje ivotne sredine
koja ini osnov daljeg turistikog razvoja.
4.2. Drutveni znaaj i uticaj turizmaOsnovni motivi turistikih
putovanja u okviru rekreacije vezani su i za elju da se upozna
kulturno i povijesno naslijee odreenih zemalja i regiona. Isto
tako, oni su vezani za razne vrste obrazovnih potreba, upoznavanje
navika, obiaja i uslova ivota stanovnitva drugih zemalja i krajeva,
upoznavanje sa tehnikim dostignuima itd. znai, u osnovi se radi o
motivima koji turizmu daju peat drutvenog i politikog fenomena.Kada
je rije o drutvenom znaaju turizma, imaju se u vidu razni uticaji
koje turizam vri u ovoj sferi. A to su: kulturni obrazovni,
zdravstveni, bolje razumijevanje meu ljudima iz razliitih zemalja
itd.to se tie znaaja turizma za kulturu, treba istai da se veliki
broj turista ukljuuje u turistika putovanja motivisan eljom da
upozna povijesno i kulturno naslijee drugih zemalja i krajeva, kao
i dostignua iz raznih oblasti umjetnosti u tim zemljama. Zbog toga
veliki broj turista i posjeuje muzeje, istorijske spomenike,
umjetnike galerije, umjetnike festivale i slino. Time se stvaraju
uslovi za bolje razumijevanje meu ljudima iz razliitih zemalja, sa
razliitim kulturama i povijesnim naslijeem.4.3. Ekonomski znaaj i
uloga turizmaU osnovi ekonomskog znaaja turizma nalazi se potronja
turista u mjestima koja posjeuju. Novac koji su turisti zaradili u
mjestima svog stalnog boravka troi se u turistikim mjestima. Kao
rezultat ove njihove potronje, nastaju odreeni ekonomski efekti na
privredu, kako zemlje i podruja iz kojeg turisti dolaze, tako i
onih zemalja i mjesta koja turisti posjeuju.Moemo konstatovati da
turistika potronja vri direktne i indirektne efekte na privredu. Od
direktnih uticaja koje turizam vri na privredu, najvaniji su:
uticaj na drutveni proizvod i nacionalni dohodak, uticaj na razvoj
privrednih djelatnosti koje sainjavaju turistiku privredu, uticaj
na platni bilans zemlje, uticaj na zaposlenost stanovnitva i nivo
ivotnog standarda, uticaj na investicionu aktivnost i strukturu
investicija, uticaj na bri razvoj nedovoljno razvijenih zemalja i
podruja.Pored direktnog, posebnu panju zasluuje i indirektan uticaj
turizma na privredu. Naime, turistika potronja koja se neposredno
realizuje u djelatnostima turistike privrede ima reperkusije na
manje-vie sve privredne i neprivredne djelatnosti.
Sa stanovita razvoja turizma, potrebno je teiti osiguravanju
kvalitetne turistike usluge u cjelini, jer to osigurava i optimalno
zadovoljenje potreba domaih i stranih turista, s jedne strane, kao
i ostvarenje povoljnih ekonomskih rezultata poslovanja uesnika u
zadovoljenju turistikih potreba, s druge strane.Turizam je
djelatnost koja zasigurno utie na uveavanje mase proizvedenih roba
i usluga koje stvaraju u odreenoj zemlji u odreenom vremenskom
periodu. Poveanje potronje domaih turista doprinosi poveanju
dohotka turistike destinacije ako se ona posmatra kao turistiko
mjesto ili regija za razliku od drave kao cjeline dok se potronja
stranih turista u receptivnoj zemlji kao poveanje ukupnog dohotka.
Turizam direktno utie na drutveni proizvod i nacionalni dohodak
jedne zemlje po osnovu prelivanja dohotka iz drugih zemalja.Kao
radno intenzivna djelatnost, turizam kreira irok spektar
kvalitetnih poslova. Razvoj turizma u odreenom podruju prua znaajnu
mogunost za direktno zapoljavanje u djelatnostima turistike
privrede, ali i u onim koje su u turizmu ukljuene na indirektan
nain. Poveanje turistikog prometa i potronje turista utie na
poveanje zaposlenih radnika u privrednim i neprivrednim
djelatnostima koje direktno i indirektno uestvuju u podmirenju
potreba-turista.Turizam omoguava zapoljavanje ljudi raznih nivoa
strunosti: ukljuivanje onih koji u procesu proizvodnje neposredno
pruaju uslugu (konobari, sobarice i sl.), koji rade u raznim
tehniko-tehnolokim procesima (kuhari i sl.), kao i onih kreativnih
kadrova koji formiraju moderne turistike proizvode i bave se
razvojnom politikom (visokostruno obrazovani kadrovi). Potrebno je
naglasiti da sezonski karakter u turistikom poslovanju raa potrebu
zapoljavanja i dodatnih (tzv. sezonskih) kadrova koji se
zapoljavaju samo u periodu sezone, s ciljem da se bez zastoja i
shodno poveanom obimu tranje u sezoni plasiraju proizvodi i usluge
stranim i domaim turistima.Rezultati analiza ukazuju da strani
turisti najvie troe na smjetaj (42%), kupovinu (23%), hranu (22%),
prevoz (9%) i ostalo-muzeji, izleti, rentacar (4%).Pored toga to
utie na razvoj privrednih i neprivrednih djelatnosti, turizam utie
i na investicionu djelatnost i strukture investicionih ulaganja.
Investiciona ulaganja u izgradnju putne mree i ugostiteljskih
kapaciteta su znaajna za razvoj graevinarstva, industrije i uope za
razvoj gospodarstva u cjelini, odnosno ostvaruje indirektni uticaj
na razvoj ovih gospodarskih djelatnosti. Ovi indirektni efekti
turizma ogledaju se kroz investiciona ulaganja sredstava u
izgradnju novih ali i modernizaciju i dogradnju ve postojeih
ugostiteljskih objekata, prometnica, opreme i sl.
5. TURIZAM U ALPAMAPlanine su danas, nakon obala i otoka,
najvanija turistika destinacija. Planine iz mnogo razloga privlae
turiste: klima i isti zrak, ljepota krajobraza, lokalna tradicija,
jednostavan nain ivota te mogunosti bavljenja sportovima koji
zahtijevaju strme padine i mnogo snijega. Planinski je turizam
fenomen kojeg karakterizira velika raznolikost aktivnosti koje esto
ovise o sezoni ili trendovima. Mnogostruke koristi koje planinski
turizam donosi lokalnim zajednicama koje ive u planinama, moraju
biti izbalansirane s obzirom na ekoloke, kulturne i ekonomske
utjecaje koje generiraju. Turizam je esto vrlo nejednako razvijen u
planinskim podrujima. ak i u Alpama koje su jedan od svjetskih
centara turizma i ostvaruju prihod od 7-11 % godinjeg prihoda od
svjetskog turizma, 40% zajednica ne razvija nikakav turizam, a samo
10% ima razvijenu specijaliziranu turistiku infrastrukturu.
5.1. Najpoznatije alpske destinacije planinskog turizmaGlavna
skijalita su locirana veinom u razliitim europskim dravama: Andora,
Austrija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, eka Republika, Francuska,
Njemaka, Island, Italija, Norveka, Poljska, Srbija, vedska,
Slovenija, panija, vicarska.Meutim u ovom radu fokusirat emo se
iskljuivo na neke od najatraktivnijih ski destinacija alpskih drava
gdje emo navesti karakteristike europskih alpskih drava koje ih ine
najuspjenijim i najpoznatijim planinskim turistikim destinacijama u
svijetu. Iako su njihova planinska podruja prepoznatljiva kao
skijake destinacije, neke od njih vei promet ostvaruju u ljetnoj
sezoni zbog velike raznolikosti kvalitetnih zabavnih, sportskih i
kulturnih sadraja i aktivnosti. Skijake su staze ponegdje samo
jedan manji dio cjelokupne turistike ponude.vicarska se smatra
najekskluzivnijom i najskupljom zemljom za skijanje. Prema
karakteristikama vrlo je slina austrijskim i talijanskim planinskim
odreditima. Poznata je po smjetaju, suvremeno opremljenim
skijalitima, gastro punktovima, wellness sadrajima i vrhunskoj
usluzi. St. Moritz najstarija je zimska destinacija u svijetu (od
1864.) i jedna od najpoznatijih i najatraktivnijih. Zermatt je
kozmopolitsko selo okrueno s devet najviih europskih planina.
Znaajna je karakteristika Zermatta to je u cijelosti pjeaka zona,
nedostupna automobilima.
Saas-Fee[footnoteRef:6] [6: www.saas-fee.ch]
Ovaj biser Alpa bi trebao trebao biti na vrhu liste svih
poetnika i snowboardera. Gleer Tu je garancija da e snijega biti
tijekom cijele godine. Okruen nekim od najviih vrhova u predivnim
vicarskim Alpama ini Saas Fee top destinacijom za sve zaljubljenike
u zimske sportove i predivne pejzae.Mjesto je ureeno u klasinom
vicarskom, alpskom stilu. Sve graevine moraju zadovoljavati visoke
standarde tradicionalne arhitekture, to mjesto ini zaista
originalnim. vicarci Saas Fee nazivaju Pearl of the Alps(Biser
Alpa). Saas Fee, ima ukupno oko 1600 stanovnika, lan je udruenja
vicarskih turistikih odredita u kojima je zabranjen promet vozilima
na unutarnje sagorevanje (GAST). Rezultat toga je ist zrak,
smanjena buka i zaista nesvakidanja okolina, zainjena prekrasnim
pejzaem. Saas Fee ukupno ima 100 km staza, dok okolna mjesta nude
jo oko 45 km staza. Prema specifikacijama, postoji 25 km plavih
staza, 50 km crvenih staza i 25 km crnih staza, dok je najdua staza
duga ak 9 kmi vodi od gleera pa sve do mjesta. Vjetaki snijeg nije
presudan na skijalitu ovakvog tipa te je njime pokriveno svega 8 km
nie smjetenih staza.Rije je o skijalitu koje sigurno nije meu
najveima, no nudi zaista mnogo, ponajvie vicarsku perfekciju, te
rijetko viene prirodne ljepote.
Zermatt[footnoteRef:7] [7: www.zermatt.ch]
Skriveni raj duboko u srcu vicarskih Alpa. Ovo je jedno od
najpoznatijih svjetskih skijalita, uglavnom zahvaljujui Matterhorn
gleeru. Ovo je ljetnje skijalite koje je smjeteno na izuzetno
visokoj nadmorskoj visini, a podaci o visinama na koje se penju
iare govore same za sebe: 3.103 Rothorn paradise, 3.405 Stockhorn,
3.480 Plateau Rosa, te lift koji vozi na ak 3.899 m/nv na samom
Matterhorn glacier paradisu. Ovo je ujedno i ljetnji skijaki centar
gdje se stie s tri gondole, od kojih se posljednja penje do Klein
Matterhorna i najvia je gondola u Europi.Zermatt je optina u
regionu Visp u njemakom govornom dijelu kantona Valais u vicarskoj.
On je jedan od najpoznatijih vicarskih, alpskih odmaralita, nalazi
u blizini granice sa Italijom. Zermatt je okruen sa ak 38 vrhova
viih od 4.000 metara, te je idealno ishodite za brojne alpinistike
ekspedicije i planinare koji ovdje mogu uivati u netaknutoj
prirodi. Stalno stanovnitvo ovog sela ljetovalita je oko 5.800
ljudi, broj ukupnog stanovnitva fluktuira u zavisnosti od broja
turista. Promet je zabranjen, tako to se koristi elektrini pogon.
Sve smjetajne jedinice, bilo da je rije o apartmanima ili hotelima,
izuzetno su kvalitetne bez obzira na kategorizaciju, a s tim u
skladu su i cijene.Ukupan broj kilometara kojima se moe skijati
ljeti je 20 km, dok je zimi ovo skijalite spojeno sa talijanskom
Cerviniom te se broj penje na velikih 313 km. Za snijeg se ovdje ne
treba bojati, samo skijalite je na izuzetno visokoj nadmorskoj
visini. Ovo je ujedno i ljetnji skijaki centar gdje se stie s tri
gondole, od kojih se posljednja penje do Klein Matterhorna i najvia
je gondola u Europi. Ljeti je ovo carstvo snijega i leda, te su
uvjeti za skijanje ponekad pravi zimski. Nerijetko usred kolovoza
padne svije snijeg, a temperature se spuste i do -10 stupnjeva, pa
dolaskom na gleer zapravo imate utisak kao da skijate usred zimskih
mjeseci. Razlog je to i brojnih skijakih reprezentacija koje ovdje
imaju svoje ljetnje baze. Ovo je jedno od rijetkih europskih mjesta
u kojima legalno moete skijati helikopterom. Nakon skijanja i
silaska u samo mjesto zabava definitivno ne prestaje, jer Zermatt
obiluje restoranima, pubovima, disco klubovima, te posebno
prodavaonicama i suvenirnicamaSt.Moritz[footnoteRef:8] [8:
www.stmoritz.ch]
St. Moritz je malo mjesto koje se smjestilo neposredno uz
vicarsku granicu s Italijom. Jo davne 1864. godine, u ovom mjestu
rodila se ideja o zimskom turizmu, te se St.Moritz s pravom moe
nazvati kolijevkom skijakog turizma kakvog poznajemo danas.Osim po
luksuznim hotelima, poznat je i po brojnim i raznovrsnim zimskim
sportovima, poput pola i kriketa na ledu, carlinga, boba i mnogim
drugima, no i kao prvo alpsko mjesto s golf igralitem. Ovo je
takoer i prvo mjesto koje je odluilo patentirati i zatititi svoje
ime i logo!St. Moritz je zapravo sredite regije Engadin. Regija kao
takva, sastoji se od nekoliko skijalita, te obuhvata vie od 99 km
skijakih staza, tri vrha via od 3.000 m, 56 gondola i ostalih iara,
s najduom nonom stazom u vicarskoj te najviim vrhom u ovom dijelu
Alpa na kojeg stie gondola (Corvatsch 3.303 m). Furtschellas,
Corvatsch, Corviglia, Marguns i Diavolleza su odvojena
skijalita.Najvee od svih skijalita u Engadin regiji je Corviglia,
smjetena neposredno iznad samog St. Moritza. Posjeduje oko 80-ak km
staza, vrlo moderan sistem iara koji ukljuuje dvije stajae gondole,
jednu sjedeu, dva voza... Skoro 90% svih sjedeih gondola su sa 4
ili vie mjesta, te su natkrivenog tipa, a neke od njih imaju
automatsko podizanje i sputanje zatitne pregrade.Staze su izvrsno
povezane, a uglavnom su crvenog karaktera, uz poneku crnu ili
plavu. Ipak ovaj podatak nebi trebao zavarati turiste, jer ipak je
ovo mjesto gdje su se vozila ve etiri Svjetska skijaka prvenstva te
i Svjetski kup, pa su i crveno deklarirane staze
"tamnocrvene".Glavne turistike destinacije planinskog turizma u
Austriji nazale se u dolinama rijeka na nadmorskim visinama od 800
do 1000 m. U smjetajnoj ponudi prevladavaju hoteli s wellness
sadrajima i obiteljski pansioni. Omjer prometa je 50%:50%. U
zimskoj sezoni vrlo su razvijeni apres-ski programi dok se tijekom
ljetne sezone nude turistiko planinarenje, golf, wellness,
biciklistike staze, jahanje i seoski
turizam.Kitzbhel[footnoteRef:9] [9: www.kitzbuehel.com]
Iza sjajne reputacije i snanog marketinga krije se sredite koje
moe ponuditi jako puno i skijaima, ali i etaima. Kitzbhel sigurno
predstavlja jedno od odredita za koja su mnogi uli. Skijalite se
protee na desetak vrhova i iznad nekoliko naselja, od kojih su neka
zaista poprilino velika (poput Jochberga ili Kirchberga), a tu su
jo i manja naselja: Aurach i Aschau. Prema slubenim brourama
skijalite raspolae sa 168 km staza, koje se proteu na rasponu
nadmorskih visina od 800 do cca 2000 m, uglavnom crvenih i plavih,
uz 23 km tekih crnih staza.Donji dijelovi skijalita prolaze kroz
umovite dijelove, gornji su dijelovi skijalita ogoljeli sa mnogim
dobrim mjestima za slobodno skijanje. Staze su uglavnom dovoljno
iroke, no ne i gleerski iroke, a na dijelu iznad Pass Thurna (vrh
Resterhhe) su neto ire, zahvaljujui injenici da je taj dio
skijalita poprilino ogoljen.to se tie ostalih van
skijako-turistikih aktivnosti, teko e vam u ovoj regiji biti
dosadno. Sam Kitzbhel je prelijep grad sa starim jezgrom i
tradicijom i na prvi bi se pogled reklo, vrlo imunog stanovnitva i
klijentele. No, uprkos takvom utisku svi graani su ljubazni i
strpljivi, ne ustruavaju se priati svoj vrlo dobar engleski i sve
odrauju sa smjekom.Lech i Zrs[footnoteRef:10] [10:
www.lech-zuers.cat]
Skijalita Lech i Zrs spadaju u regiju Ski Arlberg i obuhvaena su
zajednikom ski kartom. Zrs je udaljen oko 15-ak kilometara od St.
Antona, na visini od 1716 m, dok je Lech udaljen 5 kilometara od
Zrsa, a lei na visini od 1450 m. Skijalita se prostir u na visini
od 1450 m do 2800 m. Skijalite Zrs podijeljeno je na dva vrha,
Trittkopf (2423 mnv) i Muggengrat (2450 mnv). Ovdje prevladavaju
crvene staze u 90% sluajeva, dosta kratke i previe ispresijecane
putevima tako da se dojam kratkoe jo vie izraava. iare su etvero i
esterosjedi novijeg datuma sa kupolom i dvije velike gondole.
Mjesto je malo i jako mirno. Prevladavaju apartmanske kue.Lech je u
zadnje vrijeme preuzeo titulu "elitnog" skijalita od St. Antona.
Skijalite se nalazi na planinama iznad Lecha do visine od 2412 m.
Staze su veinom plave, duge i nimalo zahtjevne tako da je skijalite
posebno pogodno za poetnike i za porodice s malom djecom. Takoer
ima puno pjeakih staza to je pogodno za starije osobe. iare su kao
i u Zrsu u velikoj veini etvero i esterosjedenice novijeg datuma.
Mjesto je takoer maleno kao Zrs, moda malo vee, ali je osjeaj ipak
elitniji. Hoteli su vei i skuplji, a i vozni park gostiju je
bogatiji. Lech i Zrs su dva ekskluzivna i jako lijepa sela koja
pripadaju regiji Ski Arlberg. Lech je vee i moemo ga nazvati
glavnim dok je Zrs definisano kao manje selo.Veina francuskih
skijalita nalazi se u Savojskim Alpama na visinama od oko 1800 m.
Veina smjetajnih kapaciteta su apartmani. Omjer prometa je 60% u
zimskoj i 40% u ljetnoj sezoni. Alpsko skijanje je glavna zimska
aktivnost dok su planinarenje i pjeaenje u prirodi glavne
aktivnosti u ljetnoj sezoni.Val Thorens-Trois
Valleess[footnoteRef:11] [11: www.valthorens.com]
Raj u Alpima, najprestinije francusko skijalite, najvii skijaki
centar u Europi, dio najveeg skijakog kompleksa na svijetu.Skijaki
centar Val Thorens najvie je naselje u najveem ski kompleksu na
svijetu Trois Vallees (Tri doline) koji ima preko 600 km ureenih
skijakih staza, od kojih je 37 crnih, 115 crvenih, 120 plavih i 56
zelenih, povezanih s oko 200 ski liftova, koji se proteu od 1.300
do 3.250 mnv i povezuju ukupno 25 planinskih vrhova, zajedno sa 6
gleera preko 3000 mnv, na koje svakoga sata prevezu oko 300.000
skijaa. Tri doline sainjavaju 8 naselja koja su vrlo dobro povezana
pogotovo sa skijama. "Prvi" je Courchevel koji se sastoji od 4
razdvojena naselja i to na 1.300, 1.550, 1.650 i 1.850 mnv. Mjesto
je idealna mjeavina starog stila gradnje, pomjeanog sa
ekstravagantnim hotelima, apartmanima, restoranima te svime ostalim
to ini resort takvog renomea. Isto tako prepuno je mas-turistikim
apartmanskim zgradama kojih ne fali niti u jednom naselju u Tri
doline.Skijalite ima 102 skijake staze u duini od 150 km, koje su
povezane sa 65 skiliftova. Courchevel je sagraen 1946. g. i vai za
jedan od najstarijih skijakih centara na tome podruju. Najvii vrh
iznad Courchevela je Aiguille du Fruit (3.050 m), dok je najvii
skijaki vrh Saulire (2.738 m) i iz njega se moe sputati u dolinu
prema Courchevelu ili na drugu stranu u Meribel.Meribel je naselje
na 1.750 m i lei u samom srcu Tri doline. Poznat je, takoer, po
velikom prometu skijaa koji prelaze iz doline u dolinu jer slui kao
spoj izmeu doline Vallee des Belleville u kojoj je Val Thorens i
doline Vallee de Courchevel sa druge strane. Meribel-Motarett,
Meribel Village, Meribel i La Tania ine etiri razdvojena mjesta na
1.750, 1.450, 1.400 i 1.350 mnv te zajedno imaju vrlo veliki
turistiki potencijal radi velikih kapaciteta za smjetaj turista.
Skijalite ima 150 km staza od kojih 9 crnih, 23 crvene, 34 plave i
8 zelenih, dvije olimpijske staze i jedan slalomski stadion. U
okrugu su i dva velika snowboard parka.Trea dolina se zove Vallee
des Bellville u kojoj su tri vea naselja, prvo je Saint Martin de
Belleville i lei na visini od 1.400 m, drugo je Les Menuires koje
je na 1.800 m- ta dva mjesta ine jedno skijalite koje je gledajui
posebno, najvee s ukupno 160 km staza. Posebno je po tome to je
najraznolikije u ponudi staza, kvalitetu i tipu snijega itd. Mjesta
su vrlo ivopisna sa lijepim crkvama i starim francuskim kulturnim
znamenitostima. U njima se najmanje osjeti prisutnost tako urbanih
turistikih sredina to im daje posebnu ar.Sagraen tek 1972. g., Val
Thorensu, je neto vie od skijalita, nudi nevjerovatne uvjete u bilo
koje doba sezone. Sezona traje od kraja listopada pa do poetka
svibnja zahvaljujui masivu na kojem se nalazi gleer i najvii vrh u
Tri doline, Aiguille de Peclet, koji je na visini od 3.562 m.
Ledenjak Peclet su lokalne vlasti uinile jo velianstvenijim jer je
po noi u potpunosti osvetljen.Val Thorens je poznat kao najvie
skijako mjesto u Europi na visini od 2.300 m, koja mu donosi odline
mogunosti. Prije svega nema hodanja po asfaltu i noenja opreme do
skijalita, jer mjesto Val Thorens jest skijalite i tome je podreeno
apsolutno sve. Kao dokaz tome tu su prometna rjeenja. Kako bi se
sauvala priroda i klimatski uvjeti, autima se vrlo skupo naplauje
ulazak u grad, dok je autobusima ogranieno vrijeme koje smiju
provesti u mjestu. Kako bi se sa skijama moglo prolaziti po gotovo
cijelom gradu, napravljene su uske, ograene i zasnjeene staze koje
idu paralelno sa ulicama te koje se ne prekidaju niti kada se
sijeku sa ulicom, jer su napravljeni mostii preko kojih se skijai
normalno skijaju kako bi doli do svojih odredita. Francuzi su ili
do te mjere da su sagradili sidro koje ide skroz u sredite mjesta
kako bi skijae doveli to blie gradu.
U Italiji se glavni skijaki centri nalaze u Dolomitima i Junom
Tirolu na nadmorskim visinama od 2000 - 3000 m. U smjetaju
prevladavaju hoteli, a vei dio popunjenosti ostvaruje se u ljetnoj
sezoni (61%). Aktivnosti tijekom ljetne sezone ukljuuju, pjeaenje,
berbu groda i jabuka, aquapark, kulturne i zabavne manifestacije,
golf, biciklizam, jahanje, rafting, kuanje vina i posjete seoskim
domainstvima.Cervinia[footnoteRef:12] [12: www.cervinia.it ]
Na samoj granici vicarske i Italije, nalazi se skijalite
Cervinia. Panorame koje oduzimaju dah, od svjetski poznatog
Matterhorna, preko Val D' Aoste sve do Mont Blana. Samo panoramski
pogled na ova tri vrha opravdava isplativost puta. Umjerena teina,
dugih i irokih staza, uz neizbjean pogled na Matterhorn glavno je
obiljeje Cervinie, to je ujedno i velika pozivnica veini
skijaa/boardera. Poetnici e biti jako zadovoljni s velikim izborom
poetnikih staza, baby liftova i gondola, koji e im omoguiti prve
spusteve lakim i nezaboravnim stazama Cervinie. Kvalitetan snijeg,
dobra ureenost i duina staza, omoguuju savrene uvjete za napredne
skijae/boardere za napredovanje u vonji.Cervinia ima 129 staza, od
kojih je poetnikih 30%, umjerenih 60% i naprednih 10%. Vertikalni
pad iznosi 2194 m. Obilje modernih iara i gondola (13 sjedeih, 13
sidara i 7 gondola). Pokrivenost umjetnim snijegom je 25%
cjelokupnog skijalita i uglavnom se odnosi na staze koje vode do
mjesta Cervinia. Tehniki zahtjevnije staze su u podruju Zermatta,
odnosno na vicarskoj strani. Vrh skijalita je na visini od 3489 m,
ime se svrstava meu najvia skijalita u Alpama. Cervinia je elitno
mjesto, kako klijentelom, tako i cjelokupnom ponudom.Cortina
d'Ampezzo[footnoteRef:13] [13: www.cortina.dolomiti.com ]
Smjetena u italijanskim Dolomitima, u regiji Veneto, Cortina
d'Ampezzo je jedno od najpoznatijih svjetskih skijalita. U bogatoj
povijesti posebno mjesto zauzimaju Zimske olimpijske igre koje su
ovdje odrale 1956., a danas je Cortina omiljeno odredite svjetskog
jet seta. Popularnosti Cortine pridonijela je i jedinstvena ljepota
okolnih planinskih vrhunaca koji su privukli filmske studije da
ovde snime neka vrlo popularna ostvarenja, izmeu ostalih,
najpoznatiji tajni agent Njezinog Velianstva James Bond.etiri su
glavna skijaka podruja ovdje, meusobno povezana besplatnim skijakim
busom. Najvee je ono imena Tofana/Ra Valles ispod vrha Tofana na
3.243 mnv koje broji 55 km staza. Ovo je skijako podruje dostupno
velikom stajaom gondolom iz Cortine koja vas vodi do nekih od
najboljih staza u krugu Dolomiti Superski kompleksa kojeg je
Cortina d'Ampezzo sastavni dio. Posebno je izazovna crna staza
ForcellaRossa. Ovde je i famozna Olympia, pista na kojoj svakog
sijenja najbolje spustaice u Svjetskom kupu trae bodove sputajui se
kroz uski prolaz izmeu otrih stijena. Osim skijanja, cijeli je niz
aktivnosti kojima se moe baviti u ovom mjestu s olimpijskim
pedigreom. Na raspolaganju je 50- ak km staza za skijako tranje,
klizalite, curling tereni, bob staza, sanjkalite, snowkiting, polo
na snijegu... Nekoliko je ski tura kojima se moe i spuniti dan,
poput Olympie koja vrluda olimpijskim skijakim stazama ili Grande
Guerrakoja obilazi poprita sukoba u Prvom svjetskom ratu. Visoke
planine bez vegetacije zanimljivo su igralite za freeridere, ali
samo uz pratnju iskusnih vodia.Naglasak je poslijepodnevnoj i
veernjoj etnji centrom Cortine u to impozantnijem outfitu. Ovdanja
klijentela nije pretjerano zagrijana za skijanje staze su danju
prazne, no zato je nou grad iv. Mnogo vrhunskih restorana,
pizzeria, barova i wellness odredita dobar su nain za provesti veer
koja se moe nastaviti u nekom od disko klubova. Atmosferi u
prosincu pomae i boini sajam na ulicama, a niz je i drugih
zabavnih, sportskih i kulturnih dogaanja tijekom sezone.Cijene su
visoke, kako smjetaja tako i ostale ponude. Cortina d'Ampezzo je
lan "Best of the Alps" udruenja vrhunskih 12 europskih skijalita
poput St. Moritza, Zermatta, Lecha i Zrsa, Kitzbhela Znak je to
priznanja skijalitu koje je na visokoj organizacijskoj razini.
6. ZAKLJUAK
7. POPIS SLIKA I TABELA
LITERATURA
1. Mller, H.: Turizam i ekologija, MASMEDIA, Zagreb, 20042.
Terzi, .: Ski destinacije Europe, Univerzitet Educons, Fakultet za
sport i turizam, Novi Sad, 20123. Vasojevi, M.: Karakteristike
razvoja turizma u Europskoj uniji, Fakultet za turistiki i
hotelijerski menadment, Beograd, 2009
