Upload
nusret
View
25
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Škola u prirodi predstavlja vid osnovne pojmovne veze o užem i širemzavičaju, gdje će, daleko od gradske buke, učenici moći naučiti da od prirodeuzmu sve što je dobro, a da je ujedno i sačuvaju. Ovakvo poučavanje jeneophodno i njegov značaj je u učenju putem kojeg se razvijajuinterkulturalnost i interdisciplinarnost, upoznaju globalna zbivanja. Učenje o prirodi u prirodnom ambijentu je imperativ vremena i ranog učenja, od bližeg ka daljem i u mlađem školskom uzrastu zauzima posebno mjesto u Nastavnom planu i programu.U koncepciji rada Škole u prirodi posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvenakomponenta cjelokupnog rada, što i opredjeljuje prilikom izbora ovog oblikarada, s obzirom na mogućnost ostvarivanja što više odgojnih ciljeva i zadatakanastave svakog nastavnog predmeta pojedinačno kao i sadržaja i oblikacjelokupnog nastavnog i odgojnog rada
Citation preview
UNIVERZITET”DŽEMAL BJEDIĆ”MOSTAR
NASTAVNIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA SPORT I ZDRAVLJE
SPORTSKA AKADEMIJA
PLAN RADA I ZNAČAJNOST REALIZACIJE
U PRIRODI
( Seminarski rad )
Student: Mentor:
Repeša Emir Mostar, maj 2010 god. prof. dr. Nermin Nurković
S A D R Ž A J :
1. UVOD………………………………………………………… 3
2. DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA RADA………. 4
3. CILJ I ZADATAK RADA………………………………….. 5
4. METODA RADA……………………………………………. 6
5. PRAKTIČNA I TEORETSKA VRIJEDNOST RADA……. 15
6. ZAKLJUČAK………………………………………………… 16
7. LITERATURA……………………………………………….. 17
1.UVOD
Škola u prirodi predstavlja vid osnovne pojmovne veze o užem i širem
zavičaju, gdje će, daleko od gradske buke, učenici moći naučiti da od prirode
uzmu sve što je dobro, a da je ujedno i sačuvaju. Ovakvo poučavanje je
neophodno i njegov značaj je u učenju putem kojeg se razvijaju
interkulturalnost i interdisciplinarnost, upoznaju globalna zbivanja.
Učenje o prirodi u prirodnom ambijentu je imperativ vremena i ranog učenja, od bližeg ka
daljem i u mlađem školskom uzrastu zauzima posebno mjesto u Nastavnom planu i programu.
U koncepciji rada Škole u prirodi posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvena
komponenta cjelokupnog rada, što i opredjeljuje prilikom izbora ovog oblika
rada, s obzirom na mogućnost ostvarivanja što više odgojnih ciljeva i zadataka
nastave svakog nastavnog predmeta pojedinačno kao i sadržaja i oblika
cjelokupnog nastavnog i odgojnog rada
2. DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA RADA
Na osnovu izabrane teme, pred nas se jasno postavlja predmet i problem ovog rada.
Dobro isplaniran i obavljen edukativni boravak u prirodi ima veoma pozitivan učinak kako za
djecu tako i za njihove nastavnike.
Izrada i odabir tema u ovom seminarskom radu je veoma bitna za pravilnu izradu plana i time
sam boravak u prirodi kako nebi došlo do neželjenih situacija, a sam edukativni boravak u
prirodi da iskoristimo za proširenje znanja kako bih postizali još bolje rezultate.
3.CILJ I ZADATAK RADA
Na osnovu definicije predmeta i problema ovog rada mozemo definisati i cilj ovog rada.
Osnovni cilj ovoga seminarskog rada je da izradimo plan boravka u prirodi i definisemo značaj
edukativnih boravaka u prirodi.
Posto smo definisali cilj rada, sada mozemo odrediti i zadatke rada koje ćemo postaviti sljedečim
redom:
-odabrati adekvatnu literaturu
-izvrsiti konsultacije o odabiru tema i literature
-odredjivati prednosti i nedostatke u odabranoj temi
4. METODA RADA
-PlanU ukupnom radu potrebno je imati u vidu sljedeće:
- realizovati programske sadržaje prema redovnom Nastavnom planu i
programu, koji je u skladu s prirodnim okruženjem Škole u prirodi;
- omogućiti i osigurati svim učenicima odjeljenja mlađeg školskog uzrasta da u toku školovanja
pohađaju Školu u prirodi ;
- odrediti rukovoditelja Škole u prirodi;
- obaveza i odgovornost realizatora Škole u prirodi je stalni nadzor nad
učenicima, kojima moraju uvijek biti na raspolaganju;
- zdravstvenu pomoć osigurava davalac usluga
– Program
Škola u prirodi;
- tokom boravka potrebno je ostvariti planirani fond sati predviđen Nastavnim planom i
programom za svaki predmet;
- evidentirati ukupno vrijeme koje se u svakoj aktivnosti provede tokom
realizacije nastavnih sadržaja svakog predmeta ponaosob;
- uvesti elastičan raspored, jer će vrijeme trajanja rada uvjetovati niz
okolnosti, tako da rad može trajati i 15 minuta, ali i 60 minuta, što zavisi od toga šta je
nastavnik planirao da realizuje u određenoj aktivnosti;
- vrijeme i prostor za ostvarivanje određenih sadržaja odredit će se poslije
uvida u sve mogućnosti koje pružaju, pa će najpogodnije vrijeme po
nastavnikovoj procjeni biti bilo koje doba dana koje je najpogodnije i
najkorisnije za realizaciju;
- prema tome, u skladu sa suštinom provedbe ovog oblika rada u prirodi i
njenim karakteristikama, treba izbjegavati nastavu u samo jednom dijelu
dana, a u drugom slobodno vrijeme. Učenik treba da uči uvijek i putem
nenamjernog učenja, ali da se istovremeno igra i zabavlja koristeći prirodne
resurse;
- uočavati da je priroda otvorena za one koji je poštuju, koji znaju da čitaju
njene znakove, koji razumiju njen govor;
- uživati u doživljavanju prirodnog ambijenta;
- stvoriti uvjete i održavati ugodno raspoloženje;
- naučiti pravila ponašanja u prirodi, poštovati prirodne pojave, vjetar, vodu;
- saznavati, učiti posmatranjem, istraživanjem, isprobavanjem;
- predlažemo da svaki dan posvetite jednoj temi, jednoj aktivnosti: jedan dan ste planinari,
drugi dan ste šumari, livadari, kuhari, čuvari ptica, sakupljači ljekovitog bilja, slikari,
zabavljači, pisci, pjesnici i drugo, dakle prema dogovoru
- aktivnosti za naredni dan aktiv planira uveče;
- priprema za istraživanje u prirodi vezana je za izbor odgovarajuće obuće i
odjeće koja je komotna i pokriva tijelo;
- osigurati pribor za prvu pomoć;
- vrijeme provedeno u Školi u prirodi treba dobro isplanirati, što je preduvjet
za njenu racionalnu provedbu: za učenje i uživanje, uživanje i učenje, a da bi to uspjelo,
potrebno je prihvatiti nova;
Pravila života:
- stalno mijenjati sudionike grupe kako bi svaku novu aktivnost radili s nekim drugim, a da su,
ipak, uvijek svi zajedno;
- probati okuse nove hrane, "nacionalne specijalitete";
- brinuti se o sebi;
- voditi računa da u novom ambijentu niko nije sam i da svi imaju ista prava,
obaveze i svoje potrebe.
Stjecanje znanja o:
- užoj i široj okolini, užem i širem zavičaju,Bosni i Hercegovini i dešavanjima u njima;
Učenici znaju:
- osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj, Bosnu i Hercegovinu;
- aktuenosti u užem i širem zavičaju i BiH;
- međusobnoj zavisnosti živih bića;
- odnosu prema prirodi;
- odnosu prema čovjeku i njegovom zdravlju, fizičkoj aktivnosti;
- orijentaciji u prostoru i vremenu;
- geografskoj karti užeg, šireg zavičaja, BiH;
- privredi u zavičaju;
- razlike između žive i nežive prirode, sličnosti i razlike između živih bića;
- pravilan odnos prema prirodi;
- čuvati zdravlje kao preduvjet za sve ljudske aktivnosti;
- odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoći Sunca, kompasa, objekata u prirodi;
- orijentisati se na karti;
- šta čini privredu zavičaja i BiH;
-naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju i BiH;
- uzajamnoj zavisnosti ljudi;
- osobine naselja u užem i širem zavičaju i BiH;
- uzajamnu zavisnost ljudi;
- promjenama na biljkama i životinjama u svim godišnjim dobima;
- biljkama i životinjama u prirodnoj životnoj zajednici;
- principima pravilne i redovne ishrane, kulturi ishrane;
- uočiti, opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba;
- šta čini životne zajednice biljaka i životinja;
- kulturu ishrane;
SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE
Učenici će:
- posmatrati
- samostalno ili u grupi planirati
- provoditi istraživanja
- samostalno ili u grupi izvoditi zaključke
- izvoditi mjerenja
- razmatrati dokaze i procjenjivati
- prezentirati dokaze
- prenositi informacije u individualnom i timskom radu
- procjenjivati
Kroz:
- traženje ideja, posmatranje, Izvođenje ogleda i upoređivanje s rezultatima drugih grupa
- uz pomoć nastavnika osposobljavati se za izradu plana istraživanja
- pratiti redoslijed uputstava tokom Istraživanja i mjerenja
- prezentacija dobivenih rezultata
- koristiti vlastitu kreativnost i maštu za dolaženje do rješenja
- koristiti jednoznačnu terminologiju,razumljivu učenicima, u tokuimenovanja i opisivanja živih
bića,pojava i procesa u prirodi i društvu.
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE
Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove
- prema samom sebi, prema drugima – u zajednici
- porodici, obitelji
- učenju kao cjeloživotnom procesu
- poštivati i uvažavati različite stavove
- sticati samopouzdanje i odgovornost
- građenje ekološke svijesti (značaj čistog zraka, životne sredine, boravka u prirodi za zdravlje)
- usvajanje i korištenje naučnih dostignuća u razumijevanju svijeta u kojem žive
- poboljšanje kvaliteta življenja
- usvajanje pozitivnih navika: - za bavljenje tjelesnim aktivnostima: zagrijavanje, jutarnje vježbe
oblikovanja, smirivanje organizma, igre ...;
- pravilnog držanja tijela prilikom sjedenja, stajanja i hodanja;
- da na adekvatan način iskaže kontrolisane emocije u različitim životnim situacijama
–mimikom, pantomimom i gestama
- da pozitivno doživljava i vrednuje život i rad u novom ambijentu
organizacija nastave i ukupan boravak u Školi u prirodi je prvenstveno
fleksibilan. Ovo također podrazumijeva i paralelno i integrativno izvođenje
nastave svih predmeta. S obzirom da je nastava razredna,
- organizovati je i po grupama koje će se smjenjivati, jer ambijent dozvoljava
da kroz igru, zabavu i pjesmu usvajaju znanja i zadovolje svoje potrebe;
- uskladiti dnevni ritam odmora, spavanja, učenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju
odraslih;
- da se upoznaju o štetnosti psihoaktivnih supstanci (pušenje, otrovne gljive,
biljke...);
- da traže pomoć ako su fizički i emocionalno uznemiravani, kao i ako su
zanemarivani.
PROGRAMSKI SADRŽAJI
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Nastavnicima predlažemo da programske sadržaje bosanskog, hrvatskog,
srpskog jezika i književnosti, mogu realizovati na taj način što će najprije
ponoviti one tekstove koji se svojim sadržajima odnose na život i rad ljudi u
novoj sredini, kao i na zajednički život, u kojima će se nalaziti učenici
određenih odjeljenja za vrijeme boravka u Školi u prirodi. Značajno je da se
škole u prirodi nalaze na području kantona, odnosno Bosne i Hercegovine,
odakle su učenici njihovi posjetioci. Nastavnici će odstupati od ranije
pomenutih tekstova, pa će odabrati one koji odgovaraju u svemu novim
uvjetima života i rada. Posebno težište treba da bude na uočavanju likova i
njihovih postupaka, opisu lika i zauzimanju stavova prema liku. Isto tako
potrebno je koristiti tekstove u kojima se nalaze opisi, posebno onih predjela
koji su karakteristični za boravak učenika, visoki planinski predjeli, pašnjaci,
ribogojilišta, pčelarenje ...
U cjelini, potrebno je vršiti povezivanja, korelaciju. U okviru takmičenja i kviza znanja učenici
se mogu takmičiti u poznavanju likova i to onih koji imaju mnogo zajedničkog, kao i različitog,
što je svakako dio rada i razgovora o sadržaju književnog teksta.
Učenici isto tako mogu organizovati veče recitacija. I ovom prilikom će
recitovati pjesme koje su učili u toku školovanja i u okviru zahtjeva
predviđenih Nastavnim planom i programom. Veče recitacija može biti
organizovano na razne načine.
Po dolasku učenici treba da se jave roditeljima. Dopisivanje, tj pisanje pisama I razglednica s
adresiranjem je predviđeno programom rada, te se prema tome ovaj dio programa ostvaruje u
konkretnoj životnoj situaciji.
Za vrijeme boravka, učenici svaki drugi dan treba da izdaju zidne novine i to
svako odjeljenje posebno. Zidne novine će sadržavati literarne i likovne priloge učenika (ovaj vid
aktivnosti ostvarivat će se u okviru programskih zahtjeva ucjelini).
S obzirom da će se učenici mnogo kretati i živjeti zajednički te će moći
formulisati mnogo tema za vježbe usmenog i pismenog izražavanja, biti će u
mogućnosti da vrše razna opisivanja u toku narednog školovanja, da pišu o
svemu onome što im se dogodilo i što su doživjeli. Ovo naročito treba da imaju
u vidu nastavnici prilikom planiranja rada u narednim razredima.
PRIRODA I DRUŠTVO
U nastavi predmeta Priroda i društvo, nastavnici će odstupiti od ranije
planiranih sadržaja, pa će planirati one koji odgovarajau boravku, životu i radu učenika u novoj
sredini. Npr., u I, II i III razredu potrebno je ponoviti gradivo o izgledu zavičaja i životu i radu
ljudi. Učenici treba da utvrde šta je to zajedničko, a šta različito i u kojoj mjeri, u odnosu na
njihov zavičaj. Učitelji III razreda naročito će imati u vidu gradivo koje će učenici naredne
školske godine izučavati u IV razredu, što će se na osnovu boravka učenika u Školi u prirodi
lakše obraditi. Isto tako, u IV razredu postoje mogućnosti za ponavljanje I povezivanje kao i
proširivanje onih sadržaja koje su učenci učili u školi, a sada su u mogućnosti da ih neposredno
posmatraju, naročito kada se govori o životu i radu ljudi (posjete: vodenica – proizodnja hrane,
rasadnik – uzgoj I kultivisanje biljaka, voćnjak i povrtnjak, pčelinjak – proizvodnja meda; farme
krupne i sitne stoke – mliječni i mesni proizvodi; ribnjak – uzgoj ribe;
poljoprivredno dobro; botanička bašta, staklenik...
Praktični rad i herbar (zajednički)
Dakle, tematske cjeline za učenike razredne nastave su:
Biljni i životinjski svijet; Pravilna ishrana i boravak u prirodi Ekološka kultura I Higijena
stanovanja; Izgled šireg zavičaja; Izgled i sastav zemljišta i važnost vode; Privreda, a naročito
šire povezivanje sa sadržajima koji se odnose na izučavanje države BiH (Ime, grb i zastava,
Obnova i izgradnja, Državni i vjerski praznici, Kulturno-historijska tradicija i ljubav prema
domovini).
Posjete:spomenicima s hitorijskim temama – živa riječ učesnika bitaka. Reljef; Orijentacija u
prostoru i prema Suncu su sadržaji koje obavezno treba obraditi, dakle sve ono što prirodni
ambijent nudi.
Dio sadržaja predmeta Priroda i društvo, i to onaj koji se odnosi na planinske
predjele, treba na terenu tokom posjete obraditi, ponoviti, proširiti,
sistematizovati. Nakon ovoga nastaviti sa sadržajima koji slijede: BiH, Simboli, Reljef,
Stanovništvo, Naselja, Poljoprivreda i šumarstvo, Život uz rijeku zimi ili ljeti, historijski značaj
kraja i sl.
Sadržaje predmeta Priroda i društvo isto tako ponoviti, sistematizovati, proširiti i pristupiti obradi
novih koji odgovaraju novim uvjetima. Učenici će imati mogućnost da posjete pilanu i stovarište
građe i upoznaju se s privrednom djelatnošću tog kraja.
Nastavnici razredne nastave treba da imaju u vidu mogućnost da u budućem
nastavnom radu koriste znanja koja su učenici stekli za vrijeme boravka u
Školi u prirodi.
U okviru ovog predmeta učenici će se upoznati s prošlošću kraja. Potrebno je
po dolasku uspostaviti kontakt s općinskom turističkom agencijom kako bi se
učenici što bolje i potpunije upoznali s prošlošću ovog kraja i posjetili spomenobilježja.
Prilikom susreta s učenicima najbliže osnovne škole u mjestu učenici
će također imati priliku da neposredno saznaju o životu i radu ljudi tog kraja
kao i da se međusobno upoznaju i druže.
MATEMATIKA
Nastavni sadržaji predmeta Matematika pružaju mogućnost da se prilikom
sastavljanja tekstualnih zadataka sadržaji vežu za život i rad ljudi u toj sredini.
Isto tako u okviru ovog predmeta postoji mogućnost da učenici posmatraju
različite predmete i tako uočavaju skupove i podskupove, oblike predmeta i
stječu i određena znanja iz geometrije. I u okviru ovog predmeta kao i ostalih moguće je
organizovati takmičenja u znanju, zanimljive večeri i sl.
LIKOVNA KULTURA
Prilikom ostvarivanja programskih sadržaja predmeta Likovna kultura koristiti one teme i
tehnike koje upravo proizlaze iz života i rada samog okruženja Škole u prirodi, čime se u
potpunosti mogu ostvariti ciljevi i zadaci nastave ovog predmeta. Kako će učenici uređivati zidne
novine, pored literarnih radova objavljivat će se i likovni radovi. Predlažemo da učenici ne nose
blokove, nego da se ponese ili da se osigura na drugi način dovoljan broj papira kako bi se
učenicima omogućilo da u svakoj prilici mogu stvarati. Isto tako predlažemo da se koristeći
najbolje literarne i likovne radove po dolasku u školu organizuje i na vidno mjesto postavi
izložba koja bi se tematski odnosila na boravak učenika u Školi u prirodi.
MUZIČKA KULTURA
Realizacijom programa muzičke kulture nastojati da učenici pjevaju one
pjesme koje su po svom sadržaju najbliže životu i radu sredine u kojoj se
nalaze, kao i pjesme koje su učili u toku školovanja.
Prilikom učenja tekstova i melodija novih pjesama nastojati da po svemu
odgovaraju novom ambijentu. Bilo bi veoma dobro kada bi učenici naučili
jednu pjesmu i jednu folkolornu igru iz kraja u kojem borave.
Sadržaji muzičke kulture mogu se realizovati u raznim prilikama (npr. uspavanke za sve uzraste
pred spavanje i sl.) i u svim oblicima rada.
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ
Nastavne sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgoja realizovati na način kojim
će se više koristiti igre kod kojih dolazi do izražaja razvijanje sposobnosti
značajnih sa stanovišta samozaštite i odbrane; sportske igre: odbojka na travi, nogomet, rukomet,
tenis, skijanje, redovne tjelesne vježbe, kao i čuvanje mentalnog zdravlja – u skladu s mjestom
boravka i godišnjim dobima. Učenike
u toku izleta naučiti kako da se orijentišu u prirodi, sa kompasom i bez njega,
i kako da pruže prvu pomoć i pomognu u slučaju da neko bude ozlijeđen.
Radne obaveze učenika, a naročito dežurstvo i način njegovog obavljanja
vezati s prethodno realizovanim aktivnostima i odgovornošću koju sa sobom
nose.
Kako će učenici boraviti više dana u Školi u prirodi, potrebno je formirati
"prirodne družine" s izabranim rukovodstvom, koje bi bilo nosilac aktivnosti
izvan nastave i ujedno povezivalo učenike s učenicima škole u mjestu.
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE
Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost
društvenih i prirodnih pojava i poučavanje o prirodi u njenom jedinstvu, s
različitih aspekata. U skladu s tim koristiti metodologiju aktivnog učenja,
metodologiju usmjerenu na dijete.
Ovaj vremenski period koji učenici provode u Školi u prirodi pogoduje razvoju
njihovih osnovnih psihomotoričkih sposobnosti s primjerenom frekvencijom
pokreta i aktivnosti (koordinaciju pokreta, ravnotežu, finu motoriku ruku,
preciznost) u kojem igra ima posebno značajnu ulogu.
Pravilna demonstracija svih aktivnosti u prirodnim uvjetima predstavlja
primjeren način za njihovo adekvatno usvajanje, čime se potiče samostalnost
učenika, njegova samokritičnost, jača samopouzdanje i samoaktualizacija i
učenika vodi na putu sazrijevanja.
Poželjno bi bilo da se u ovom radu pored razrednog nastavnika angažuju
studenti Odsjeka pedagogije i Odsjeka psihologije Filozofskog fakulteta ili
student Odsjeka razredne nastave Pedagoške akademije, te je potrebno svako
veče na zajedničkom sastanku donijeti konkretan plan i program rada s
obavezama svakog učesnika.
Realizatori ostvarivanja programa su uglavnom nastavnici, dok se na
organizovanju rada u tzv. slobodnom vremenu na realizaciji kulturno-zabavnih
i sportskih sadržaja kao i u odgojnom radu s učenicima angažuju i studenti ili
stalno zaposleni u ustanovi, po mogućnosti nastavnik tjelesnog odgoja ili da ga
osigura Škola u prirodi. Tako je potrebno pratiti u kojoj mjeri život i rad
učenika u novoj sredini pod uvjetima organizacije života i rada odgojno djeluju
na učenike.
Paželjno bi bilo da nastavnik omogući studentima nastavnih odsjeka da u
njihovom prisustvu održe bar po jedan blok-sat nastave, s tim da se nastavnik
pojavljuje kao mentor.
Nastavnici će se pripremati za rad na taj način što će određivati konkretne
sadržaje određenog bloka, vrijeme trajanja i mjesto izvođenja. Sve ovo treba
napisati u tezama u određenoj svesci za pripreme (svakako korelativno). S
obzirom da nekada vrlo brzo dolazi da atmosferskih promjena. potrebno je
uvijek imati pripremljene dvije varijante rada kako u radu ne bi došlo do
iznenađenja i improvizacije.
Svaki dan ima svoj sadržaj i dnevni raspored, od buđenja do spavanja.
Za cijelo vrijeme potrebno je voditi dnevnik rada čiji će sadržaji koristiti za
ljetopis škole i drugo, s podacima o životu i radu svih učesnika Škole u prirodi.
Nakon povratka potrebno je napisati izvještaj koji treba da sadrži osnovne
podatke o tome kako je izveden cjelokupni rad, šta je bilo dobro riješeno, šta
se nije moglo ostvariti prema očekivanom planu, kao i dati prijedloge koji bi
doprinijeli unapređivanju odgojno-obrazovnog rada Škole u prirodi. Posebno je
potrebno da se pomogne učenicima u svemu kada se osjeti potreba.
Rukovodilac grupe u obavezi je da se javi upravi škole, a da Prosvjetnopedagoški
zavod u pisanoj formi, ukratko obavijesti šta se i kako radilo.
Škola u prirodi kao obavezan segment nastave, u prirodnom ambijentu,
osigurava postizanje takvog učenikovog doživljaja i efekte u nastavnom radu koji doprinose
trajnijem zapamćivanju
5. PRAKTIČNA I TEORETSKA VRIJEDNOST RADA
Praktična vrijednost ovog rada ogleda se u samom boravku u prirodi Kao i to da smo se
edukovali boraveć u istoj.
Teorijska vrijednost ovog rada mišljenja sam da može naći mjesto u samom pristupu pri
izlaganju tematskih cjelina.
Kao što smo već ranije istakli, akcent u ovom teorijskom radu stavili smo na edukativni boravak
u prirodi.
Procjenjujući teoretsku vrijednost ovog rada, smatram da ovaj rad može koristiti prije svega kod
raznih uzrasta predškolskih ili školskih zavisno o tematici koja će biti obrađivana.
6.ZAKLJUČAK
Uzimajuci u obzir sve ono sto sam naučio i saznao radeći ovaj seminarski rad mogu
zaključiti da se iz prirode može dosta toga naučiti a pogotovo kroz edukativne radionice u
prirodi prilagođene učesnicima po tematskim cjelinama.
7. LITERATURA
1. Mikić,B, (2005): Wellnes i Fitnes,Filozofski fakultet Tuzla
2. Malacko,J.,Rađo,I.(2004):Tehnologija sporta i sportskog treninga,Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Sarajevo,Sarajevo
3. Internet