22
Vegetarijanska ishrana 2 vežbe UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA GEOGRAFIJU, TURIZAM I HOTELIJERSTVO Profesor: dr Jovanka Popov-Raljić, redovni profesor Asistent: Časlav Kalinić, MSc

Alternativa 03

  • Upload
    jov564

  • View
    233

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

alternativa

Citation preview

  • Vegetarijanska ishrana 2

    vebe

    UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET

    DEPARTMAN ZA GEOGRAFIJU, TURIZAM I HOTELIJERSTVO

    Profesor: dr Jovanka Popov-Ralji, redovni profesor Asistent: aslav Kalini, MSc

  • Vegetarijanska ishrana u razliitim ivotnim dobima

    Bebe i deca Adolescenti Trudnice i dojilje Sportisti Stariji ljudi

  • Bebe i deca

    Dojenje kao osnova ishrane do 12 meseci Uvoenje vrste hrane od 6 meseca Kontrola teine kao glavni indikator odgovarajueg unosa energetske vrednosti

    Striktna veganska dijeta se ne preporuuje kod beba Kod lakto i ovolakto vegetarijanske ishrane postupak odvikavanja deteta od dojenja je isti kao i kod redovne ishrane

    Deca do 2 godine starosti treba da konzumiraju suplemente vitamina A, C i D

    Veganska ishrana kod dece zahteva mnogo panje kako bi uneli neophodne nutrijente

  • Bebe i deca

    Hrana obogaena vitaminom B6 i B12 bi trebala biti ukljuena pri veganskoj ishrani Adekvatan unos gvoa je bitan kod sve dece, zbog mentalnog i motorikog razvoja Prema uporednom istaivanju deca koja primenjuju vegetarijansku ishranu su beleila manji unos masti, holesterola i natrijuma a vei unos vitaminskih antioksidanata Takoe deca koja primenjuju vegetarijansku i vegansku ishranu su beleila znaajno nii ali adekvatan unos energije i proteina, a istovremeno su unosili mnogo vie dijetskih vlakana Nema znaajnih razlika u rastu i razvoju deteta ukoliko je vegetarijanska ishrana dobro isplanirana

  • Adolescenti

    Poveana potreba za nekim nutrijentima (Gvoe, Kalcijum)

    Zabeleen vei unos gvoa kod vegetarijanaca

    Istovremeno adolescenti koji jedu i meso unose vee koliine vitamina B12

    Kod obe grupe adolescenata zabeleen je nedovoljan unos Kalcijuma

  • Trudnice i dojilje

    Poveana potreba za unosom energije, proteina i nekih vitamina (Riboflavin, Vitamin D) kod trudnica

    Izbegavati prekomeran unos Vitamina A i nepasterizovane sireve

    Tokom dojenja poveana je potreba za Kalcijumom, Cinkom, Vitaminom B12 i Vitaminom D

    Pri veganskoj ishrani posebna panja se treba obratiti unosu dovoljne koliine hrane bogate ili obogaene vitaminom B12 koji je vaan za rast i razvoj deteta

  • Sportisti

    Antiki Grci su smatrali da je unos vee koliine mesa vaan za poboljanje performansi kod sportista Danas se kod sportista preferira ishrana bogatija Ugljenim hidratima zbog nivoa glikogena u miiima Sportisti koji primenjuju vegetarijansku ishranu imaju manji procenat masnog tkiva u telu Nedovoljan unos Kalcijuma moe umanjiti gustinu kostiju, i time uveati rizik od povrede Nedovoljan unos Vitamina B12 , Gvoa i Cinka moe uticati raniji zamor pri intezivnim fizikim aktivnostima

  • Sportisti

    Obrok pre fizike aktivnosti treba da: Obezbedi dodatnu energiju iz ugljenih hidrata, a manje iz masti, proteina, soli i vlakana Onemogui glad i minimizira crevne komplikacije Sadri maksimalno 3300 KJ to je obrok obilniji treba da se konzumira ranije i obrnuto da bi se omoguilo pranjenje stomaka Dobri primeri su cerealije sa iseckanim bananama i mlekom (sojinim), ovsena kaa sa suenim voem

  • Smernice za sastavljanje obroka pre fizike aktivnosti

    Proteini (u gr) Ugljeni hidrati

    (u gr) 800KJ 1 sat pre aktivnosti Skrob 6 30 Voe 0-4 6-15 Ukupno 6-10 36-45

    1600KJ 2 sata pre aktivnosti skrob 6 45 Voe/povre 0-2 5-15 Voni sok/tofu 0-9 3-15 Ukupno 6-17 53-75

  • Smernice za sastavljanje obroka pre fizike aktivnosti

    Proteini (u gr) Ugljeni hidrati

    (u gr) 2400KJ 3 sata pre aktivnosti Skrob 8 60 Voe/povre 0-12 30 Voni sok/tofu 0-9 3-15 Dem 0 13 Ukupno 8-29 106-118

    3200KJ 4 sata pre aktivnosti Skrob 10 75

    Voe/povre 0-12 30-45

    Voni sok/tofu 0-9 3-15 Dem 0 13 Ukupno 10-31 121-148

  • Sportisti

    Unoenje hrane i tenost tokom aktivnosti: Unoenje adekvatne koliine tenosti je izuzetno vano tokom bilo koje fizike aktivnosti Preporuka je da se unosi 150-250ml vode na svakih 10-20 minuta (pri veim temperaturama taj unos se poveava) Unos Ugljenih hidrata tokom fizikih aktivnosti duih od 90 minuta moe da optimizuje kognitivne i fizike performanse Unos Ugljenih hidrata omoguava duu i intezivniju fiziku aktivnost pre nego to se oseti zamor

  • Sportisti

    Obrok posle fizike aktivnosti Bitan zbog oporavka od fizike aktivnosti i omoguavanja iste sledeeg dana Unos tenosti, Ugljenih hidrata i proteina je jako bitan Ugljeni hidrati su bitni za nadomeivanje smanjenih zaliha glikogena u miiima Proteini su bitni za regeneraciju oteenog miinog tkiva i mogu ubrzati oporavak Dobri primeri za rekreativce su voe ili voni sok nakon fizike aktivnosti, kao i testenine sa soivom ili tofuom, povrem i pirinom neto kasnije Za profesionalne sportiste preporuka je da konzumiraju obrok sa dobrim izorom proteina i ugljenih hidrata, kao i dodatne uine bogate ugljenim hidratima neto kasnije

  • Starije osobe

    Apsorpcija Kalcijuma opada sa godinama pa je potrebno posebno obratiti panju na unos ovog nutrijenta

    Vaan unos Vitamina B6 i B12 (suplementi i hrana obogaena ovim vitaminima ukoliko je neophodno) kao i folne kiseline

    Jako vaan unos Vitamina D, koji je manji kod vegetarijanaca i vegana, a usled ijeg nedostatka moe doi do fraktura kostiju

    Starije osobe koje se manje kreu i manje su izloene sunevoj svetlosti treba da uzimaju suplemente i hranu obogaenu Vitaminom D

  • Mukarci ene

    Energija 17% 14%

    Proteini 38% 33%

    Masti 25% 20%

    Natrijum 28% 23%

    Gvoe 19% 15%

    Cink 36% 30%

    Bakar 17% 12%

    Vitamin A 34% 22%

    Niacin 36% 33%

    Vitamin B12 34% 24%

    Vitamin D 24% 18%

    Uee mesa i mesnih proizvoda u dnevnom unosu energije kod odreenih nutrijenata (u %)

    Izvor: BNF, 2005

  • Ishrana koja ukljuuje

    meso Pesko

    vegetarijanci (Ovolakto)

    Vegetarijanci Vegani Mukarci

    Energija (KJ) 9.180KJ 8.900KJ 8.780KJ 8.010KJ

    Energija iz proteina (%) 16% 13,9% 13,1% 12,9% Energija iz masti (%) 31,9% 31,1% 31,1% 28,2%

    Vitamin D (g) 3,39g 2,9g 1,56g 0,88g Vitamin B12 (g) 7,25g 5,01g 2,57g 0,41g

    Kalcijum (mg) 1.057mg 1.081mg 1.087mg 610mg Gvoe (mg) 13,4mg 14mg 13,9mg 15,3mg Cink (mg) 9,78mg 8,59mg 8,44mg 7,99mg

    ene

    Energija (KJ) 8.020KJ 7.750KJ 7.600KJ 6.970KJ

    Energija iz proteina (%) 17,3% 14,9% 13,8% 13,5% Energija iz masti (%) 31,5% 30,7% 30,4% 27,8%

    Vitamin D (g) 3,32g 2,78g 1,51g 1g Vitamin B12 (g) 6,98g 4,93g 2,51g 0,49g

    Kalcijum (mg) 989mg 1.021mg 1.012mg 582mg Gvoe (mg) 12,6mg 12,8mg 12,6mg 14,1mg Cink (mg) 9,16mg 7,94mg 7,67mg 7,22mg

    Izvor: BNF, 2005

  • Masti (% u ukupnoj energiji)

    Mukarci

    Vegani 33,5%

    Vegetarijanci 36,4%

    Pesko vegetarijanci 38,2%

    Ishrana koja ukljuuje meso 38,1%

    ene

    Vegani 36,2%

    Vegetarijanci 39,6%

    Pesko vegetarijanci 40,5%

    Ishrana koja ukljuuje meso 38,7% Izvor: BNF, 2005

  • Primer vegetarijanskog menija namenjenog sportistima

    Doruak Kroasan (od itarica celog zrna) Kikiriki puter Kajgana (2 belanca) Grejpfrut

    Uina Jabuka

  • Primer vegetarijanskog menija namenjenog sportistima

    Ruak Pasta od itarica celog zrna Brokoli eri paradajz Tofu (tvrdi) Groe Uina argarepa

  • Veera Peurka Zemika od itarica celog zrna Pola zelene paprike Sir (nizak procenat masti)

    Uina Kokice bez masti (94%)

    Primer vegetarijanskog menija namenjenog sportistima

  • Zadatak

    Namirnica Koliina u

    jelu Enegija u

    100gr (u KJ) Masti (u gr)

    Ugljeni hidrati (u gr)

    Proteini (u gr)

    Natrijum (u mg)

    Kalcijum (u mg)

    Gvoe (u mg)

    Kroasan (od itarica celog zrna) 160gr 1200 1,4 58,5 10 430 0,1 2,6

    Kikiriki puter 30gr 2400 50 20 25 17 43 1,9

    Kajgana 2 jaja (belance) 50gr 105 0 1 6 90 0 0

    Grejpfrut 160gr 135 0 8 1 0 12 0,1

    Uina

    Jabuka 150gr 220 0 14 0 1 6 0,1

  • Zadatak

    Namirnica Koliina u

    jelu Enegija u

    100gr (u KJ) Masti (u gr)

    Ugljeni hidrati (u gr)

    Proteini (u gr)

    Natrijum (u mg)

    Kalcijum (u mg)

    Gvoe (u mg)

    Pasta (od itarica celog zrna) 250gr 520 1 27 5 3 15 1,1

    Brokoli 170gr 150 0 7 2 41 40 0,7

    eri paradajz 120gr 80 0 4 1 5 14,9 0,4

    Tofu (tvrdi) 60gr 380 6 2 10 8 175 1,8

    Groe 200gr 260 0 16 1 2 12,9 0,3

    Uina

    argarepa 110gr 140 0 8 1 78 32 0,9

  • Zadatak

    Namirnica Koliina u

    jelu Enegija u

    100gr (u KJ) Masti (u gr)

    Ugljeni hidrati (u gr)

    Proteini (u gr)

    Natrijum (u mg)

    Kalcijum (u mg)

    Gvoe (u mg)

    Zemika (od itarica celog zrna) 90gr 1060 5 51 9 480 106 2,4

    Peurke 60gr 145 1 5 4 10 4 0,6

    Pola zelene paprike 60gr 85 0 5 1 3 10 0,3

    Nemasni sir 45gr 700 5 4 26 1430 684 0,4

    Terijaki sos 36gr 370 0 16 6 1700 25 1,7

    Humus 60gr 690 10 14 8 370 38 2,4

    Uina Kokice bez masti (94%) 30g 1600 6 76 11 627 14 2,9

    Vegetarijanska ishrana 2Slide Number 2Slide Number 3Slide Number 4Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9Slide Number 10Slide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14Slide Number 15Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18Slide Number 19Slide Number 20Slide Number 21Slide Number 22