Alternativno rjesavanje sporova

Embed Size (px)

Citation preview

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judical and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina

CEST FBiH

CEST RS

POETNA OBUKA za STRUNE SARADNIKE U PRAVOSUU BiH

TREA GODINA

3

MODULAlternativno rjeavanje sporova

Kanada - Bosna i Hercegovina Projekat pravosudne reforme ( JRP ) Finansirano od strane Kanadske agencije za meunarodni razvoj ( CIDA )

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of F BiH Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u RS Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u RS Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of RS

POETNA OBUKATREA GODINA

MODUL 3ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA MEDIJACIJA I ARBITRAAPRIRUNIK ZA STRUNE SARADNIKE U SUDOVIMAAutori: Aleksandar ivanovi, izvrni direktor Udruenja medijatora BiH Obren Buanin, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske

Sarajevo, 2009.

Alternativno rjeavanje sporova

UVODEdukativni modul koji se nalazi pred Vama rezultat je podrke koju Kanada-Bosna i Hercegovina Projekat pravosudne reforme (JRP) prua Visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i Herecegovine i Centrima za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u cilju kreiranja i efikasnog provoenja programa poetne obuke strunih saradnika i savjetnika koji djeluju u sudovima i tuilatvima u Bosni i Hercegovini. Visoko sudsko i tuilako vijee i Upravni odbori Centara usvojili su trogodinji Program poetne obuke za strune saradnike i savjetnike. Ovaj Program obuhvata edukaciju strunih saradnika/savjetnika u razliitim oblastima od znaaja za izgradnju kapaciteta ove ciljane kategorije kako sa aspekta trenutne uloge i djelovanja u ukupnom pravosudnom sistemu, tako i sa aspekta kreiranja kvalitetnih kadrova za izbor buduih sudija i tuilaca. Program se sastoji od ukupno 12 edukativnih modula, koji e se realizirati putem pruanja obuke po 4 edukativna modula u toku jedne godine. Sadraj edukativnih modula je kreiran uvaavajui potrebe i ciljeve poetne obuke, meunarodne standardne i trendove koji tretiraju poloaj, principe i inovativne metode djelovanja sudskog i tuilakog sistema u modernom demokratskom drutvu, te pozitivnu zakonsku regulativu i praksu u BiH u specifinim oblastima. Metodologija izrade modula bazirana je na pozitivnim iskustvima na meunarodnom nivou i u BiH i predstavlja kombinaciju teorije, prakse i vjebi u odgovarajuoj oblasti. U izradi modula uestvovali su strunjaci iz razliitih oblasti iz cijele Bosne i Hercegovine, uz relativnu podrku meunarodnog konsultanta i lanova tima RJP-a, kojima ovim putem elimo odati priznanje i zahvalnost. Oni su svojim radom na izradi ovog edukativnog materijala, pokazali da pravosue Bosne i Hercegovine svojim strunim kapacitetima moe odgovoriti specifinoj potrebi profesionalnog razvoja strunih saradnika i savjetnika, kao i potrebi pravosua za kreiranjem visoko kvalificirane baze buduih sudskih i tuilakih kadrova. Strunu i finansijsku podrku u procesu izrade Programa poetne obuke i edukativnih modula pruio je Kanada-Bosna i Hercegovina Projekat pravosudne reforme (JRP) kojeg finansira Vlada Kanade putem Kanadske agencije za meunarodni razvoj (CIDA), a implementira Konzorcijum Genivar-Univerzitet Otawa. Sa nadom da e realizacija programa poetne obuke i ovih modula doprinijeti razvoju kapaciteta strunih saradnika/savjetnika kroz obezbjeivanje praktinog alata za njihov svakodnevni rad, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine i Centri za edukaciju sudija i tuilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske se posebno zahvaljuju Kanada-Bosna i Hercegovina Projektu pravosudne reforme, bez kojeg izrada Programa poetne obuke i ovih edukativnih modula ne bi bila mogua. Milorad Novkovi Predsjednik ahbaz Dihanovi Direktor Drago eva Direktor

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Centra za edukaciju sudija i tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine

Centra za edukaciju sudija i tuilaca Republike Srpske

Alternativno rjeavanje sporova

MODUL 3 ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVAKategorije Modul u prvom dijelu daje kratak pregled osnovnih pojmova u vezi sa konfliktima i alternativnim rjeavanjem sporova. U nastavku obrauje pojmove medijacije i arbitrae, domai pravni okvir: odgovarajue odredbe zakona o parninom postupku i zakona o krivinom postupku u Bosni i Hercegovini, koji omoguavaju alternativno rjeavanje sporova, Zakon o postupku medijacije, Zakon o prenoenju poslova medijacije na udruenje medijatora, te pravilnike Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini. Posebna panja posveena je segmentima alternativnog rjeavanja sporova, u kojima je znaajna uloga suda: kriterijumi po kojima se spor moe ocijeniti pogodnim za medijaciju, prednosti svakog od alternativnih naina rjeavanja sporova za stranke, obrasci i upute za upuivanje stranaka u alternativno rjeavanje sporova. Na kraju je dat pregled meunarodnih, regionalnih i domaih dokumenata znaajnih za oblast alternativnog rjeavanja sporova, literatura, korisne web stranice, te spisak koritenih zakona i dokumenata. Kljune rijei za pretraivanje su: konflikt, pozicije, interesi, komunikacija, alternativno rjeavanje sporova, medijacija, udruenje medijatora, medijator, arbitraa, arbitar, predlaganje postupka medijacije, ugovor o medijaciji, sporazum o nagodbi, ugovor o arbitrai, arbitrana odluka, izvrna isprava. Trajanje Oblik 2 dana Videoprezentacija, predavanje, diskusija i radionice (samostalan rad uesnika i rad u grupama), hipotetiki sluaj i uenje na problemu. 1. Upoznati polaznike sa osnovnim pojmovima konflikta, nivoima konflikata, te alternativnim rjeavanjem konflikata 2. Omoguiti polaznicima da uoe razlike sudskog postupka i medijacije i arbitrae kao alternativnog rjeavanja sporova 3. Informisati polaznike o ulozi suda u modelima alternativnog rjeavanja sporova i saradnji sa drugim akterima u procesu 4. Vjebati vjetine komunikacije i upuivanja stranaka u postupak medijacije u simuliranim situacijama 5. Upoznati polaznike sa meunarodnim pravnim okvirom o medijaciji i arbitrai i stratekim dokumentima Bosne i Hercegovine

Ciljevi edukacije

5

Modul 3

Opis

Iako se u alternativnim nainima rjeavanja sporova koje obuhvata ovaj modul (medijacija i arbitraa) radi o vansudskom rjeavanju sporova, sud ima kljunu ulogu u predlaganju postupka medijacije strankama, kao i rjeavanju spornih pitanja do kojih moe doi u postupku arbitrae. Osim to stranke imaju bri pristup pravdi kroz alternativno rjeavanje sporova, dodatni motiv za sud da podrava ove modele je u velikom njihovom potencijalu za smanjenje broja predmeta. Osnovne oblasti koje obuhvata Modul: Pojam, nivoi konflikata, pristupi rjeavanju konflikata kako bi se o sporovima stekla ira slika od one koju stranke prezentuju u sudskom postupku, u tubi i odgovoru na tubu, te njihovim odnosima koji tome prethode. U ovom dijelu uoie se vanost blagovremene primjene alternativnog rjeavanja sporova. Alternativno rjeavanje sporova Polaznicima e biti predstavljeni razliiti vidovi alternativnog rjeavanja sporova, ukazano na razlike meu njima, kao i njihove razlike u odnosu na sudski postupak. Medijacija Ovaj dio obuhvata pojam i naela postupka medijacije, zakonski okvir za primjenu medijacije u Bosni i Hercegovini, te ulogu suda u predlaganju postupka medijacije strankama i postupanju sa predmetima u kojima je prihvaen postupak medijacije. Polaznici e imati priliku da kroz simulirane vjebe osmisle efikasan nain informisanja i predlaganja postupka medijacije strankama, te vjebaju predstavljanje medijacije na pripremnom roitu. U ovom dijelu mogue je organizovati simulaciju jednog sastanka medijacije u kojoj e uesnici igrati uloge stranaka i medijatora ili prikazati film simuliranog sastanka medijacije. Arbitraa - Ovaj dio obuhvata pojam i naela postupka arbitrae, zakonski okvir za primjenu arbitrae u Bosni i Hercegovini, te ulogu suda u ovom vidu rjeavanja sporova. Meunarodni pravni okvir i strateki dokumenti Bosne i Hercegovine o alternativnom rjeavanju sporova Uesnicima e biti predstavljeni relevantni meunarodni i domai dokumenti, te kroz diskusiju analizirane mogunosti i ideje za njihovu primjenu.

6

Alternativno rjeavanje sporova

Mogui Treneri sa liste trenera Centara za edukaciju Republike Srpske i predavai/edukatori Federacije BiH Dnevni red modula Link: Prijedlog dnevnog reda / tabela sadraja Materijali Link: Literatura, korisne web stranice, Zakoni i drugi dokumenti koriteni u pripremi prirunika Aleksandar ivanovi, izvrni direktor Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini, i Obren Buanin, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske

Priredili

7

Alternativno rjeavanje sporova

SADRAJ:

SADRAJ ................................................................................................................................................ 9 UVODNE NAPOMENE ...................................................................................................................... 13 PRIJEDLOG DNEVNOG REDA ......................................................................................................... 14 1. KONFLIKT ........................................................................................................................................ 15 1.1. POJAM KONFLIKTA ................................................................................................................. 17 1.2. NIVOI KONFLIKATA ............................................................................................................. 18 1.3. POZICIJE, INTERESI I POTREBE ........................................................................................ 18 1.4. PRISTUPI RJEAVANJU KONFLIKATA ............................................................................. 21 1.5. REAKCIJE NA KONFLIKT ....................................................................................................... 23 1.6. NEUTRALNOST ...................................................................................................................... 24 2. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA ............................................................................. 27 2.1. NAINI RJEAVANJA SPOROVA ........................................................................................ 29 2.2. TA JE ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA? .......................................................... 31 2.3. ISTORIJAT RAZVOJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA .......................... 31 2.4. KLASIFIKACIJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA .................................... 33 3. MEDIJACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI .................................................................................. 35 3.1. RAZVOJ MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................................... 37 3.2. ZAKONODAVNI OKVIR ....................................................................................................... 37 3.3. PRIMJENA MEDIJACIJE ........................................................................................................ 40 3.4. PREGLED RAZVOJA SAVREMENOG MODELA MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ......................................................................... 43

9

Modul 3

4. POJAM I NAELA POSTUPKA MEDIJACIJE .......................................................................... 45 4.1. POJAM I OPTE KARAKTERISTIKE MEDIJACIJE ......................................................... 47 4.2. PREDNOSTI MEDIJACIJE ZA STRANKE U SPORU ......................................................... 48 4.3. ULOGA MEDIJATORA .......................................................................................................... 49 4.4. VJETINE KOMUNIKACIJE ................................................................................................. 51 4.5. FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE ......................................................................................... 54 4.6. ODVOJENI RAZGOVOR SA STRANKOM ........................................................................... 57 5. SUD I MEDIJACIJA ........................................................................................................................ 59 5.1. ULOGA SUDA U PREDLAGANJU POSTUPKA MEDIJACIJE ...................................... 61 5.2. POGODNOST SPORA ZA RJEAVANJE POSTUPKOM MEDIJACIJE ........................ 63 5.3. FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE KOJE SU VANE ZA SUD ........................................ 65 5.4. SMJERNICE ZA PREDSTAVLJANJE MEDIJACIJE STRANKAMA NA PRIPREMNOM ROITU .................................................................. 65 5.5. RAZLIKE IZMEU MEDIJACIJE I SUDSKOG PORAVNANJA U PREDSTAVLJANJU MEDIJACIJE STRANKAMA U POSTUPKU, OD ZNAAJA MOE BITI I INFORMACIJA O RAZLIKAMA MEDIJACIJE I SUDSKOG PORAVNANJA ........................................................................ 67 5.6. OBRASCI KOJE KORISTI SUD U PREDLAGANJU MEDIJACIJE STRANKAMA ....... 67 5.7. OKONANJE SUDSKOG POSTUPKA KADA JE SPOR RIJEEN U POSTUPKU MEDIJACIJE ................................................................................................. 74 5.8. PRIKAZ KRETANJA PREDMETA - ODNOS SUDSKOG POSTUPKA I POSTUPKA MEDIJACIJE ........................................................................... 75 5.9. NASTAVAK SUDSKOG POSTUPKA KADA SPOR NIJE RIJEEN U POSTUPKU MEDIJACIJE ................................................................................................. 75 6. ARBITRAA .................................................................................................................................... 77 6.1. ARBITRAA ............................................................................................................................. 79 6.2. PREDNOSTI POSTUPKA ARBITRAE .............................................................................. 79 6.3. ARBITRAA U BOSNI I HERCEGOVINI ZAKONSKI OKVIR ................................... 80 6.4. PRIKAZ KRETANJA PREDMETA U POSTUPKU ARBITRAE ...................................... 81 7. POREENJE POSTUPAKA RJEAVANJA SPOROVA ........................................................... 83 7.1. POREENJE POSTUPAKA RJEAVANJA SPOROVA ........................................................ 85

10

Alternativno rjeavanje sporova

8. DODATAK ........................................................................................................................................ 87 8.1. MEUNARODNI I REGIONALNI PRAVNI OKVIR ....................................................... 89 8.2. PREPORUKE SAVJETA EVROPE ......................................................................................... 91 8.3. UNCITRAL ................................................................................................................................ 92 8.4. STRATEKI DOKUMENTI U BOSNI I HERCEGOVINI U OBLASTI ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA ............................................ 94 8.5. ODREDBE PROCESNIH PROPISA U BIH KOJE UPUUJU NA MEDIJACIJU .......... 95 8.6. ZAKON O POSTUPKU MEDIJACIJE .................................................................................... 98 8.7. ZAKON O PRENOSU POSLOVA MEDIJACIJE NA UDRUENJE MEDIJATORA ... 104 8.8. IZVOD IZ ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU - POSTUPAK PRED ARBITRAOM ........................................................................................................... 106 LITERATURA (ABEDECNIM REDOM) ...................................................................................... 113 KORISNE WEB STRANICE (ABECEDNIM REDOM) .............................................................. 114 ZAKONI I DRUGI DOKUMENTI KORITENI U PRIPREMI PRIRUNIKA (ABECEDNIM REDOM) ............................................................. 115

11

Alternativno rjeavanje sporova

UVODNE NAPOMENEOvaj program obuke namijenjen je strunim saradnicima sudova u Bosni i Hercegovini, a inspirisan je eljom da ovoj kategoriji strune javnosti prui informacije o alternativnom rjeavanju sporova, te ukae na njegove prednosti. Prema sadraju, on moe biti koriten i za edukaciju sudija i drugih zaposlenih u sektoru pravosua, kao i u institucijama koje donose odluke po pitanju alternativnog rjeavanja sporova u Bosni i Hercegovini. Alternativni naini rjeavanja sporova koje obuhvata ovaj modul (medijacija i arbitraa) predstavljaju vansudsko rjeavanje sporova, ali sud ima kljunu ulogu u predlaganju postupka medijacije strankama, kao i rjeavanju spornih pitanja do kojih moe doi u postupku arbitrae. To je jedna od mogunosti da sud i u uslovima optereenosti velikim brojem predmeta, kakva je sada situacija u Bosni i Hercegovini, u kojoj se ne moe osigurati zadovoljavajua efikasnost postupka, ipak pronae nain da strankama ponudi mogunost breg pristupa pravdi. Osim to ispunjava ovu ulogu, dodatni motiv za sud da podrava ove modele je u njihovom velikom potencijalu za smanjenje broja predmeta u sudskom postupku. Omoguavajui blagovremenu i kvalitetnu informaciju strankama o prednostima alternativnog rjeavanja sporova potpomae se i razvoj nove kulture mirnog rjeavanja sporova, te koritenje ovih modela prije pokretanja sudskog postupka, ime se u budunosti moe smanjiti i priliv predmeta u sudove. Ovaj program obuke i pratei prirunik obuhvata sve oblasti koje mogu biti od znaaja sudu za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva - od pojma konflikta i pristupa rjeavanju konflikata, neutralnosti kao kljunog pristupa tree strane u rjeavanju sporova, te specifinosti postupaka medijacije i arbitrae i uloge suda u njima. Program obuke i prirunik predstavljaju spoj zakonske regulative i prakse koja je nastala u relativno kratkom periodu primjene, alternativnog naina rjeavanja sporova, a koja e se, nadamo se i uz pomo polaznika ovog programa obuke dalje unapreivati. Polaznicima ovog modula e biti ponuena znanja i vjetine kojima e u budunosti moi aktivno podravati razvoj i primjenu alternativnog rjeavanja sporova, te doprinijeti da medijacija i arbitraa postanu jedan od redovnih puteva kojem stranke pristupaju u rjeavanju meusobnih sporova.

Autori

13

Modul 3

PRIJEDLOG DNEVNOG REDAPlanirano trajanje modula je 2 dana. Precizna satnica e biti odreena prilikom organizacije modula. Okvirni prijedlog dnevnog reda: Dan 1. Predstavljanje programa Upoznavanje i oekivanja uesnika Pojam konflikta Reakcije, pristupi i naini rjeavanja konflikata Vjeba Pauza Neutralnost Alternativno rjeavanje sporova Vjeba Pauza Medijacija Uloga medijatora Faze u postupku medijacije Pauza Vjetine komunikacije Vjeba Dan 2.

Uloga suda u upuivanju stranaka u postupak medijacije Vjeba

Pauza Faze u postupku medijacije vane za sud Predstavljanje medijacije na pripremnom roitu Vjeba Sudski postupak nakon medijacije Pauza Arbitraa Uloga suda u postupku arbitrae Razlike sudskog postupka i alternativnog rjeavanja sporova Pauza Meunarodni pravni okvir i strateki dokumenti u Bosni i Hercegovini Diskusija

14

1. KONFLIKT

POJAM KONFLIKTA KONFLIKTA POZICIJE, INTERESI I POTREBE REAKCIJE NA KONFLIKT PRISTUPI RJEAVANJU KONFLIKATA NEUTRALNOST

Alternativno rjeavanje sporova

1.1. POJAM KONFLIKTAKonflikt je odnos izmeu dvije ili vie strana (pojedinaca ili grupa) koji imaju, ili misle da imaju, nepomirljive stavove. Rije konflikt potjee od latinske rijei confligere to znai udariti jedno o drugo. Iako rije konflikt najee izaziva negativne asocijacije, on sam po sebi nije ni lo, ni dobar ni negativan, ni pozitivan. On je znak da su postojei odnosi i stanja zreli za promjenu. Nain na koji regaujemo na konflikt i nain na koji se nosimo s njim moe biti dobar ili lo. Negativne asocijacije proizlaze iz linih loih iskustava sa odnosom prema konfliktu. Razvoj i ishod konflikta moe biti konstruktivan ili destruktivan, u zavisnosti ta ukljuene i tree strane preduzmu u vezi s njim. Meutim, nisu svi uesnici sukoba, jednako spremni i nemaju jednaka znanja i vjetine da konstruktivno pristupe rjeavanju konflikta. Zanimljivo je da znak za konflikt u kineskom pismu doarava prethodno navedene tvrdnje. Ovaj znak se satoji od dva simbola, od kojih prvi oznaava opasnost, a drugi priliku, mogunost. Kada konflikt nastupa, svi mu pristupamo sa odreenim pretpostavkama. Neke od njih mogu biti od pomoi za njegovo rjeavanje, ali neke nas zasljepljuju i oteavaju da razumijemo drugu stranu, shvatamo ta elimo i kakve sve kreativne mogunosti postoje da se on rijei na miran nain. Da bi se ovo postiglo potrebni su postupci koji e pomoi da preispitamo sve ove pretpostavke i razradimo mogunosti da se on rijei efektivno, brzo i sa trajnim rezultatima. Postoje razlitite teorije o uzrocima konflikata i njegovim rjeenjima. Neke tvrde da je glavni uzrok loa komunikacija i pristpaju mu iz ugla uspostavljanja razumijevanja, tolerancije i meusobnog prihvatanja uesnika u konfliktu. Druge smatraju da su uzroci u nepomirljivim pozicijama i razliitim vienjima konflikta, te da u postupku rjeavanja konflikta treba odvojiti linost od problema i traiti obostrano prihvatljiv okvir konflikta i u njemu odgovarajui sporazum. Teorije osnovnih ljudskih potreba govore o ugroenim osnovnim ljudskim potrebama, pa upuuju na traenje rjeenja za njihovo zadovoljenje. Postoje i teorije koje upuuju da su uzrok konflikata ugroeni identiteti strana u njemu i da u dijalogu sa drugom stranom treba otkrivati zato postoji strah, ta ih to ugroava i kretati se ka pomirenju. Transformativni pristup govori o strukturama koje su postavljene na temelju nejednakosti i izazivaju nepravdu, te da treba raditi na njenom mijenjanju. U svakoj od ovih teorija prepoznajemo dio uzroka i konflikata sa kojima se svakodnevno susreemo ili uestvujemo u njima, a naini rjeavanja sporova o kojima e biti rijei u ovom priruniku kombinovae razliite pristupe njihovom rjeavanju. Da bismo lake utvrdili naine na koje emo pristupati rjeavanju konflikata vano je uoiti razlike u njihovoj sloenosti i nivoima. Neki su prilino jednostavni, kratkotrajni, te lako i brzo se rjeavaju, a drugi vieslojni, u njima su nagomilana brojna pitanja, a konflikt koji vidimo na povrini samo je povod okida, a ne stvarni uzrok svih reakcija koje strane manifestuju. U sljedeoj tabeli pojednostavljeno su predstavljeni razliiti nivoi konflikata, koje treba imati u vidu u bilo kojem pristupu rjeavanju konflikata.

17

Modul 3

1.2. NIVOI KONFLIKATAKonflikt zasnovan iskljuivo na pravima, najee se rjeava u okviru formalnih postupaka, odlukama, presudama i dr. aktima zasnovanim na propisima Konflikt u kojem osim prava, strane ele i zadovoljenje odreenih interesa, koji ne moraju biti vidljivi na prvi pogled. Rjeenje zasnovano iskljuivo na pravu ne bi zadovoljilo strane u ovoj vrsti konflikta, te one pribjegavaju drugim nainima njegovog rjeavanja, pregovaranju, medijaciji i sl.

SPOR

SKRIVENI KONFLIKT

Konflikti u koje su osim prava i interesa ukljuene vrijednosti, drutveni stereotipi - -izmi, dugotrajna istorija konflikta i sl. U ovim konfliktima potrebno je dovesti do meusobnog DUBOKO UKORIJENJENI prihvatanja, uvaavanja, promjene svijesti i pomirenja. Duboko KONFLIKT ukorijenjeni konflikti se rjeavaju sistemskim pristupom i kombinacijom razliitih metoda za ta je najee potrebno due vrijeme.

1.3 POZICIJE, INTERESI I POTREBEPrilikom suoavanja sa konfliktom, bez obzira da li smo jedna od stranaka u njemu ili posmatrai, vano je uoiti razliku u nivoima zahtjeva koje stranke u konfliktu iznose kao eljena rjeenja. Na povrinskom nivou u toku direktne konfrontacije stranaka u sukobu manifestuju se pozicije. Svaka stranka na svoj nain je sagledala nastalu situaciju i odnose i osmislila zahtjev koji javno postavlja drugoj strani za rjeenje problema. Pozicije su jasno izraeni i vidljivi stavovi, zahtjevi, uslovi, gotova rjeenja koja se postavljaju pred drugu stranu. To moe biti novac, roba, izvrenje odreenih radnji, trpljenje odreene obaveze i td. Stranke u konfliktu svoje pozicije argumentuju nezadovoljavajuim ponaanjem i radnjama druge stranke. Ako posmatramo sudski postupak, pozicije su jasno izraene u tubenom zahtjevu i odgovoru na tubu. Skriveni ispod pozicija nalaze se interesi, kao stvarni lini razlozi i motivi koji su nas naveli da zauzmemo odreenu poziciju. To su elje, strahovi, zabrinutosti Dok su pozicije bile usmjerene ka drugoj strani, u iskazivanju interesa, stranka u konfliktu se mora okrenuti sebi. Interesi predstavljaju odgovor na pitanje zato je strana u sukobu zauzela odreenu poziciju i ta njome eli da postigne za sebe. U toku analize interesa, oni se mogu grupisati na razliite naine: kratkorone i dugorone, pojedinane i zajednike ili grupne, racionalne i emocionalne i td. Konano, u srcu su najvanije ljudske potrebe koje pokreu ljude na razliite akcije, ukljuujui i stupanje u konfliktne situacije. Nezadovoljena potreba izazvala je odreene stavove, formulisanje interesa i stupanje u konfliktnu situaciju u kojoj se one ele zadovoljiti.

18

Alternativno rjeavanje sporova

Pozicije Interesi

Potrebe

Primjer 1: Zamislite da prisustvujete sastanku ili seminaru koji se odrava u toploj i zaguljivoj prostoriji. Kako biste reagovali? Zamislite da drugi uesnik ne podrava Va stav i daje suprotan prijedlog.

Zamislite da se razgovor odvijao na sljedei nain: Vi traite da se otvori prozor ili da se ukljui klima-ureaj. Istog trenutka uesnik koji sjedi preko puta vas kae da se to nipoto ne radi, jer je prehlaen i trai da prostor ostane zatvoren. Ovdje se radi o pozicijama. Ne pitajui druge, Vi ste osmislili da je najbolje rjeenje u otvaranju prozora, a druga strana u tome da on ostane zatvoren. Ove pozicije su potpuno suprotstavljene. Pozicija A Otvori prozor!, Ukljui klimu! Pozicija B Zatvori prozor!, Ne ukljuuj klimu!

Na ovom nivou rjeenje je nemogue jer se istovremeno ne moe udovoljiti zahtjevima obje strane. Ako se razgvor nastavi na nivou pozicija, svaka strana e nastaviti da argumentuje zato rjeenje te situacije treba da bude ba takvo i postajae sve privrenija vlastitoj poziciji. Vrlo brzo strane u konfliktu e poeti posmatrati jedna drugu kao dio problema. Vrijeme prolazi. Odnosi strana u sukobu se pogoravaju. ini se da Vam je neugodno u ovoj prostoriji? Interes A Da, neugodno je. Ovako ne mogu raditi. Ne mogu se koncentrisati Interes B Meni e biti neugodno ako se prozor otvori. Ni ja neu moi pratiti rad

19

Modul 3

Vidimo da su interesi stranaka istovjetni. Obje ele ugodnu atmosferu i uslove za rad, ali su osmislile drugaija rjeenja za njihovo ostvarenje. I dok smo ranije imali samo dvije predloene opcije za rjeenje, sada ako postavimo pitanje kako jo moemo uiniti da se osjeate ugodnije, moemo dobiti i vie odgovora. Bez uoavanja svojih i interesa druge strane ne moemo rijeiti konflikt na zadovoljavajui nain. Ako bismo dublje analizirali kakve potrebe se kriju iza ovih interesa, vidjeemo da su i one jednake: Potreba A potreba za sigurnou i zdravljem, potreba za uenjem Potreba B potreba za sigurnou i zdravljem, potreba za uenjem

U ovom primjeru stranke u sukobu su imale iste interese i potrebe. Nekada e se dogoditi da su i interesi i potrebe razliite, ali da je ipak mogue pristupiti rjeavanju sukoba na nain da se svi interesi zadovolje i da ih rjeenja ne ugroavaju.

Primjer 2 sa zadatkom: Rukovodstvo jednog preduzea je organizovalo poslovni ruak u svojim prostorijama, a hranu su naruili u restoranu sa kojim ve godinama sarauju. Dio hrane se nije svidio poslovnim partnerima, ak je neko rekao da je moda pokvarena. Usluga nije plaena. Pokuajte se staviti u uloge strana u ovom konfliktu i razgovarati na nain kako je predoeno u prethodnom primjeru. Istraite interese i potrebe.

20

Alternativno rjeavanje sporova

1.4. PRISTUPI RJEAVANJU KONFLIKATAU postupcima rjeavanja konflikata kod strana u sukobu postoje tri pristupa, pristupi zasnovani na: MOI PRAVU INTERESU U zavisnosti od stranaka, u nekim situacijama dominira jedan od pristupa, a nekada se oni prepliu.

Interesi

Prava

Mo

Pristup zasnovan na moiMo je povezana sa sposobnou da se druga strana natjera da uini neto to svojom voljom ne bi uinila. U pristupu rjeavanju konflikta zasnovanom na moi, stranke e iskoristiti vlastitu mo da bi pokuale dobiti ono to ele ili to im je potrebno. Ta mo e poprimiti razliite oblike kao npr: fizika snaga, hijerarhijski poloaj, novac, vrijeme, informacije, tehnologija, mo rtve i sl. Ovaj pristup zasnovan na moi je najstariji i najintuitivniji pristup kojim raspolaemo u rjeavanju sukoba. Primjeri: rat, nasilje, graanska neposlunost, trajkovi, embarga, glasanje, referendum. Ova vrsta pristupa ima visoku cijenu za sve koji u njemu uestvuju, a ishod je nepredvidljiv.

21

Modul 3

Pristup zasnovan na pravimaOva vrsta pristupa tei ka rezultatima baziranim na odreivanju prava strana u sukobu. Prava proizilaze iz Ustava, zakonskih odredbi, ugovora i konvencija. Svaka od strana navodi ta se dogodilo, navodi prijedlog rjeenja (poziciju) i argumentuje zato ba njena pozicija treba da bude prihvaena kao rjeenje zasnovano na pravu. Pristup rjeenju sukoba zasnovan na pravima najee je povoljan za jednu stranu, ija prava budu potvrena. Osnovni procesi rjeavanja sukoba koji su zasnovani na pravima su sudski postupak (parnica) i arbitraa.

Pristup zasnovan na interesuOvaj pristup rjeavanju sukoba pokuava pronai rjeenje koje bi objedinilo interese svih strana u sukobu. Strane e razmatrati razliite aspekte njihovog konfliktnog odnosa, uzroke, posljedice po svaku stranu, uspostaviti dijalog, sluanje i razumijevanje meusobnih interesa. Tek kada daju zajedniki okvir konfliktu i iskau jasno svaka svoje interese, na osnovu njih e se pristupiti traenju rjeenja. Najei interesno bazirani pristupi su pregovaranje, medijacija, mirenje, facilitacija.

Zadatak: 1. Razmislite kako biste situacije iz primjera iz prethodne vjebe (zaguljiv prostor i neplaeni ruak) rjeavali svakim od navedenih pristupa.

22

Alternativno rjeavanje sporova

1.5. REAKCIJE NA KONFLIKTSvakodnevno smo svjedoci razliitih koflikata, od onih kada nam prijatelji dolaze i ale se na probleme sa drugim ljudima, do onih meunarodnih o kojima saznajemo iz medija. Konflikt je, kao to je prethodno definisano, znak da su odreena stanja ili odnosi zreli za promjenu. On, osim to na prvi pogled moe izgledati zastraujue, predstavlja i priliku da se postignu rjeenja i da se odnosi strana u konfliktu urede na bolji nain nego to je to bilo ranije. Da bi konflikt imao zadovoljavajui ishod od velike vanosti je nain na koji na njega reagujemo. Analizirajmo jednu situaciju: Kolegica Vam se ali na probleme sa drugim radnim kolegom, kojeg takoe poznajete. Nali ste se izmeu dvije vatre. Mogue reakcije bi bile:

NEZAINTERESOVANI STE SAVJETUJETE

Ne tie me se. Rijeite to sami! Prestani razgovarati s njim i ali se direktoru

SAALJEVATE I IDENTIFIKUJETE I meni je ranije to radio. Znam kako ti je. S njim se SE S KOLEGICOM ne moe raditi STAJETE NA JEDNU ILI DRUGU STRANU SAOSJEATE, ALI IZBJEGAVATE NASTOJITE SHVATITI TA SE DOGODILO I OHRABRITI KOLEGE DA RAZGOVARAJU U pravu si. Stvarno je pretjerao! Zajedno s tobom u napisati pismo direktoru. Uspjeemo, vidjee Ne znam ta da radi. (utanje. Pomogli biste, ali se ne znate nositi sa situacijom.) Kako se to dogodilo? ta misli da bi mogli biti razlozi? Da li si razgovarala sa njim?...

Zadatak: 1. Kako biste vi postupili? 2. Razmislite o moguim posljedicama svake od navedenih reakcija? 3. Sjetite se stvarne situacije u kojoj ste reagovali na neki od predstavljenih naina? Kakav je bio rezultat?

23

Modul 3

1.6. NEUTRALNOSTNeke od navedenih reakcija nose mogunost produbljavanja sukoba i prijetnju da, iako niste direktno ukljueni, postanete jedna od strana u konfliktu. Na konflikte sa kojima se suoavamo moemo reagovati i konstruktivno, tako da stranama pomognemo da same dou do rjeenja. Neutralnim odnosom im moemo pomoi da situaciju sagledaju iz razliitih uglova, smire emocije, uoe svoje interese, pronau neto zajedniko i dogovore se oko rjeenja, a da se istovremeno ne uvuemo u problem, da ne upadnemo u vatru, odnosno da nas i jedna i druga strana doivljavaju neutralnim pomagaem. Neutralnost u pristupu konfliktu ne znai biti nezainteresovan, pasivan, bez uvjerenja, miljenja i principa. Naprotiv neutralan pristup podrazumijeva aktivan pristup koji e strankama pomoi da analiziraju svoj konflikt i same dou do rjeenja, ali pristup u kojem neutralna osoba svoja miljenja i uvjerenja nee umijeati u cjelokupne odnose meu stranama u konfliktu. Kako bi se ovi zahtjevi lake postigli, potrebno je potovati sljedee principe neutralnosti: 1. PROVJERAVAJTE SAGLASNOST Prije pristupanja postupku rjeavanja konflikta, neutralna strana mora osigurati saglasnost obiju stranaka da one ele da im se pomogne u rjeavanju sukoba, te da je upravo ona ta kojoj je ukazano povjerenje. Ovu saglasnost treba traiti i pri drugim koracima u razgovorima kada se eli prei na drugi nivo sukoba ili razgovarati o nekoj drugoj temi. Proces bez saglasnosti onih kojima je namijenjen je nametnut, a ne neutralan. 2. UVAAVAJTE I POTUJTE Kao neutralna osoba potrebno je uvaavati i potovati obje strane u sukobu. Budite primjer ponaanja kakvo elite meu ukljuenima u process. Za postizanje rjeenja potrebno je da stranke odvoje linost od problema i da sa meusobnog linog kritikovanja, kritiki pristupe rjeavanju problema. Dogovorite se na poetku o dostojanstvenom komuniciranju u toku procesa i svojim primjerom od samog poetka pokaite da ste Vi prvi koji e to prihvatiti. Vratie vam se uzajamnim potovanjem svih prisutnih. 3. VI PITAJTE, ONI DAJU ODGOVORE Pitanja su najvaniji alat neutralne osobe. Odgovore na postavljena pitanja dae stranke. Tek iz odgovora neutralni moe zakljuiti gdje se kriju interesi stranaka. I kada ih uoi, pitanjem treba provjeriti da li je to zaista interes oko kojeg treba razgovarati. I na kraju postupka ponovo pitanjem neutralni od stranaka trai opcije za rjeenje problema. ak i kada se odgovor ini oiglednim, potrebno je da on doe od samih strana u sporu, a ne iz Vaih misli. Dakle, ne pretpostavljajte, nego postavljajte pitanja i pustite stranke da daju odgovor.

24

Alternativno rjeavanje sporova

4. SLUAJTE, UJTE, NASTOJTE RAZUMJETI Sluajte paljivo s razumijevanjem sve o emu govore stranke. Samo tako ete moi uoiti uzroke konflikta, zajednike interese, mogue opcije, ali i znati postaviti pravo sljedee pitanje. Osim na poruku, obratite panju i na ton i nain na koji se ona iznosi. Ne mora uvijek znaiti da stranka misli ono to kae. Sve to vam se ini nejasnim provjerite. 5. NE NUDITE RJEENJE, ONI ODLUUJU Ako predloite rjeenje, moete postati dio problema. Ono to se vama ini povoljnim ne mora biti takvo i za stranke. Ono o emu vi treba da sudite je postupak, naredna pitanja, a konaan sud o problemu neka daju stranke. Konanom odlukom moraju biti zadovoljni oni, ne vi. 6. ODGOVORITE, NE REAGUJTE I neutralni su ljudi, koji imaju svoju prolost, osjeanja, probleme, dobar i lo dan. Biete u situacijama da budete pogoeni ili povrijeeni neim iz izlaganja stranaka, da neto od izreenog u vama probudi osjeanja ili Vas iritira. Ne smijete upasti u zamku da pokaete saaljenje i saosjeanje ili impulsivno reagujete na drugi nain. Pokaite razumijevanje i uvaavanje onoga o emu se govori, ali ostanite neutralni. Uvijek mislite na to da i strane u sporu sude o vaem ponaanju. 7. ZADRITE SVE U ETIRI ZIDA Informacija moe biti snano oruje, unititi pregovore, zaotriti odnose meu ljudima. Onaj ko iri informacije moe takoe postati dio problema. Proces koji vodi neutralni mora ostati povjerljiv, sve to je reeno mora ostati izmeu etiri zida, osim ako se stranke drugaije ne dogovore. 8. POKAITE NEUTRALNOST Osim ponaanja i pitanja i poloaj vaeg tijela mora odavati utisak neutralnosti. Jednako se postavite u odnosu na obje stranke, pazite na vizuelni kontakt. Ne zapostavljajte ni jednu stranu. Dajte priliku svima da govore.

Zadatak: 1. Da li ste u situacijama kojih ste se sjetili u prethodnoj vjebi primjenjivali neki od navedenih principa i koji? 2. Kako je to djelovalo na strane u sukobu?

25

2. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA

NAINI RJEAVANJA SPOROVA TA JE ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA? ISTORIJAT RAZVOJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA KLASIFIKACIJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA RAZLIITI MODELI ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVA

Alternativno rjeavanje sporova

2.1. NAINI RJEAVANJA SPOROVA1

1

ema je preuzeta iz prirunika Medijacija Prirunik za obuku medijatora, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini, Banja Luka 2004.

29

Modul 3

Zakonodavstvo postupak donoenja zakonskih propisa, koje predlae izvrna, a usvaja zakonodavna vlast, a koji reguliu prava i obaveze u razliitim oblastima drutvenog ivota, te predviaju postupke za zatitu prava i sankcije u sluaju njihovog krenja. Suenje postupak rjeavanja sporova u okviru sudskog sistema u kojem strane u konfliktu nastoje ostvariti svoja prava. Sudija je kao i osobe u prethodnim postupcima neutralna i nepristrasna osoba, koja donosi presudu u predmetnom sporu na osnovu predoenih dokaza i vaeih zakonskih propisa. Arbitraa - Podrazumijeva nain rjeavanja spora u koji je ukljuena trea strana, s tim to za razliku od medijacije i mirenja, arbitar odluuje i njegova odluka obavezuje strane u sporu. Arbitar uvaava razloge za i protiv nakon sasluanja u kojem svaka strana ima mogunost da predstavi dokaze i argumente. Arbitraa je proceduralno manje formalna od sudskog postupka, procesna pravila mogu odrediti stranke. Medijacija Postupak rjeavanja sporova u kojem trea neutralna strana medijator, pomae strankama u postizanju obostrano prihvatljivog dogovora. Drugim rijeima, medijacija je interesno zasnovano pregovaranje uz pomo medijatora. Medijator ne moe donositi odluku o rjeenju spora. Pregovaranje Dvosmjerna komunikacija strana u konfliktu, koja tee s ciljem postizanja sporazuma sa drugima, bilo da su vai interesi zajedniki ili potuno suprotni. Pregovaranje je formalniji proces u odnosu na prvu interakciju do koje je dolo nakon konflikta. Mirenje2 Mirenje je proces u kojem se trea strana sastaje odvojeno sa strankama u sporu u nastojanju da uspostavi obostrano razumijevanje osnovnih uzroka spora i time promovie rjeenje na prijateljski, neantagonistiki nain. Ciljevi mirenja su analiza posljedica konflikta, analiza drugaijih miljenja, podravanje razmiljanja stranke u konfliktu, pruanje pomoi stranci u konfliktu u prihvatanju i izboru sljedeeg pozitivnog koraka u vezi sa rjeavanjem konflikta. Interakcija Prva komunikacija sa drugom stranom nakon izbijanja konflikta. U zavisnosti od ponaanja i stavova uesnika konflikta, ova interakcija moe voditi ka njegovom smirenju, a moe ukljuiti i impulsivne negativne reakcije, koje e dalje produbiti podjele i uvrstiti zauzete pozicije. Refleksija Razmiljanje o tome: ta se dogodilo? Iz faze refleksije proizai e sljedei korak u pokuaju rjeavanja nastalog konflikta.

2

Pojam mirenje koristi se i za oznaavanje drugih procesa, npr. mirenje u porodinim sporovima prilikom razvoda braka, u Republici Hrvatskoj pojmom mirenje oznaava se postupak medijacije i td.

30

Alternativno rjeavanje sporova

2.2. TA JE ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPOROVA?Alternativno rjeavanje sporova obuhvata razliite postupke rjeavanja sporova koji se odvijaju van suda, odnosno kao alternativa redovnom sudskom postupku, koji je u naim uslovima jo uvijek najei nain rjeavanja spornih odnosa. Postupci alternativnog rjeavanja sporova najee se odvijaju uz pomo tree neutralne strane, koja u zavisnosti od vrste postupka, moe imati razliite uloge i razliit nivo uticaja na rjeenje spora. Najpoznatiji i najee koriteni modeli su medijacija i arbitraa. U zemljama sa duom tradicijom u alternativnom rjeavanju sporova, ovaj termin se postepeno prestaje koristiti, jer su takvi postupci uli u redovnu primjenu, a stranke ih sve ee koriste kao predsudski postupak, te se o njima govori kao o redovnim i adekvatnim postupcima rjeavanja sporova. Ove zemlje su uspjele razviti novu kulturu rjeavanja sporova, u kojoj je strankama od izuzetnog znaaja, brz i efikasan pristup pravdi. U Bosni i Hercegovini neki od ovih postupaka su zaivjeli u redovnoj primjeni, ali se jo uvijek posmatraju kao alternativa sudu.

2.3. ISTORIJAT RAZVOJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVARjeavanje sporova van suda nije nova pojava. Takvi postupci bili su prisutni u rjeavanju sporova u tradiciji mnogih naroda, a posebno u Africi i Aziji, gdje su se drutvene zajednice vodile naelom da rjeavanje sporova treba da ostane u rukama onih koji su ih i izazvali. Najee se radilo o tome da se rjeavanje sporova povjeravalo uglednim ili starijim ljudima u zajednici, ili osobama koje su iz drugih razloga zasluile povjerenje u rjeavanju spora, a pri emu je u tim postupcima u uestvovala i cjelokupna zajednica. Razliiti vidovi rjeavanja sporova koristili su se kroz istoriju i u rjeavanju meunarodnih sporova odnosno u politikoj sferi, npr. arbitrae u rjeavanju konflikata izmeu grkih polisa, te posredovanje katolikih papa u rjeavanju konflikata izmeu evropskih drava u periodu renesanse, te u meunarodnim naporima da se ouva svjetski mir krajem 18. i poetkom 19. vijeka3. Van politike sfere, alternativni oblici rjeavanja sporova su se sporadino koristili u rjeavanju radnih i privrednih sporova tokom 20. vijeka, ali intenzivan razvoj doivljavaju sedamdesetih godina u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Uvoenje novih zakona koji tite individualna prava, promoviu toleranciju i zabranjuju diskriminaciju, izazvalo je povean priliv tubi u sudove. Pravosudni sistem je postao preoptereen, to je uzrokovalo kanjenja, ali ponekad i procesne greke u postupcima. Vansudski postupci rjeavanja sporova, u prvom redu medijacija i arbitraa, postali su popularni naini da se doe do brzog i povoljnog rjeenja, koje zadovoljava interese svih ukljuenih strana, te da se kao posljedica u neto kasnijem periodu osjeti i smanjenje pritiska na sudski sistem.

3

http://www.gama.com/HTML/history.html

31

Modul 3

Osamdesetih godina upotreba privatne arbitrae, medijacije i ostalih oblika alternativnog rjeavanja sporova u poslovnom okruenju je doivjela pravu ekspanziju, koja je praena naglim porastom broja privatnih kompanija koje nude usluge rjeavanja sporova. Kasnih sedamdesetih godina, alternativno rjeavanje sporova ulazi u upotrebu i u Evropi, prvo u Velikoj Britaniji, a zatim i u nordijskim zemljama. Alternativno rjeavanje sporova poinje se koristiti i van privrednog sektora. Posebno znaajan za evropski razvoj alternativnog rjeavanja sporova u sporovima u zajednici i krivinim postupcima je bio lanak Konflikt kao vlasnitvo4, norvekog profesora kriminologije Nilsa Kristija, koji odraava i sutinu ideje uvoenja novih modela rjeavanja sporova. Konflikte su danas oduzeli strankama, ili su ih one predale drugima ili ih uinile nevidljivim, navodi Kristi. Ovaj lanak afirmie potrebu da se stranke u sporu, kao i lokalne zajednice ohrabre i ojaaju da same preuzmu rjeavanje spornih situacija. On navodi potrebu angaovanja neutralnih osoba iz zajednice koji bi posredovali u konfliktima izmeu stranaka, ime bi konflikt rjeavali njegovi pravi vlasnici. Moe se rei da je ovaj lanak bio osnova za stvaranje itavog zakonskog okvira za alternativno rjeavanje sporova u krivinoj oblasti. Danas se u zapadnim zemljama alternativno rjeavanje sporova intenzivno koristi u skoro svim sferama drutvenog ivota, jer se u svim sferama i javljaju drutveni konflikti. Alternativnim postupcima rjeavaju se privredni, radni, porodini sporovi, ovi postupci pomau pomirenju izmeu rtve (oteenog) i uinioca krivinog djela, gdje oni postaju aktivni sudionici u procesu. Alternativni oblici rjeavanja sporova zaivjeli su i u kolama, meu djecom, gdje vrnjaki medijatori posreduju u sluajevima razliitih sukoba i nasilja u toku nastave u koli. U istoriji naroda na prostoru Balkana, rjeavanje sporova u zajednici bilo je prisutno u tradiciji starih Slovena, koji su prepoznavali da krvave svae meu plemenima slabe drutvo, te su pojedina plemena poela da se javljaju kao posrednici, gdje su predlagali rtvama zloina da se odreknu osvete, a zauzvrat uzmu naknadu za tetu u robi ili novcu, a i u srednjevjekovnom periodu na balkanskim prostorima u procesima nagodbe pominje se uee treih lica koja su ili posredovala ili donosila odluku. U periodu izmeu dva svjetska rata na prostoru Kraljevine Jugoslavije pominje se postojanje laikih sudova, koji su posredovali u sporovima male vrijednosti ili kod prekraja i lakih krivinih djela, a poslije 2. svjetskog rata na ovim prostorima djelovala su mirovna vijea, kao druatveni organi uspostavljeni radi sporazumnog rjeavanja sporova graana5. Meutim, vano je napraviti razliku izmeu ovih vidova rjeavanja sporova i savremenih modela, koji osim to su ugraeni u pravni sistem, imaju jasno propisane okvire i principe rada, a osobe koje ih provode moraju ispunjavati stroge kriterijume, te prolaze profesionalnu obuku i provjere znanja. Ovi savremeni postupci alternativnog rjeavanja sporova javljaju se u periodu poslije ratova na prostoru bive Jugoslavije u procesu drutvene tranzicije i uglavnom pod uticajem trendova u zemljama koje imaju due iskustvo u njihovoj primjeni, ali se oni i prilagoavaju lokalnom kontekstu, tradiciji i potrebama.

4 5

Christie, N: Conflict as property, British Journal of Criminology, Vol.14, no.13, 1977. Karamarkovi, Leposava, Poravnanje i medijacija, Fakultet za poslovno pravo Beograd, Beograd, 2004, str. 27.

32

Alternativno rjeavanje sporova

2.4. KLASIFIKACIJA ALTERNATIVNOG RJEAVANJA SPOROVAZa razumijevanje alternativnog naina rjeavanja sporova, vano je uoiti sljedee kriterijume i oblike alternativnog rjeavanja sporova, povezane s njima. Prije svega, postupke moemo razlikovati po tome da li je u postupak ukljuena trea neutralna strana (medijacija, arbitraa) ili stranke bez njenog prisustva rjeavaju spor (npr. pregovaranje). Dalje, ako se posmatra: A) uticaj volje stranaka za pokretanje postupka rjeavanja sporova, postupci mogu biti: Dobrovoljni kada je za pokretanje postupka potrebna saglasnost svih strana u sporu. Obavezni kada je zakonom ili drugim aktom propisana obaveza pokuaja alternativnog rjeavanja sporova. B) obaveze stranaka koje one preuzimaju u postupku alternativnog rjeavanja sporova, postupci mogu biti: Obavezujui kada se stranke ulaskom u postupak obavezuju da prihvate odluku koju u njemu donese tree lice, npr. arbitraa. Neobavezujui kada trea strana ne moe donijeti odluku o rjeenju spora, ve to mogu samo stranke dogovorom, npr. medijacija. Vano je napomenuti da iz bilo kojeg neobavezujueg postupka, nakon postizanja dogovora moe na snagu stupiti dokument koji ima obavezujui karakter. C) osnov po kojem se rjeavaju sporovi, postupci mogu biti: Fokusirani na prava stranaka razgovori se vode u pravnim okvirima i odluke se donose na osnovu zakonom regulisanih prava stranaka i pravnih argumenata. Fokusirani na interese stranaka razgovori se vode mnogo ire od pravnog okvira, npr. o potrebama, interesima, vrijednostima, emocijama stranaka. D) odnos tree neutralne strane prema strankama i sadraju njihovog spora, taj odnos moe biti: Facilitativan - u kojem trea neutralna strana ne ocjenjuje stavove stranaka u sporu, ne iznosi svoja miljenja, ve pomae strankama u komunikaciji i olakavanjem razgovora nastoji osigurati da se one meusobno razumijevaju, te kreu prema zajednikom okviru problema i opcijama za njegovo rjeenje Evaluativan u kojem trea neutralna strana iznosi svoje miljenje o sutini spora, izlaganjima stranaka, te daje prijedloge rjeenja.

33

Modul 3

E) Odnos postupka rjeavanja sporova i suda, modeli mogu biti: Sudski alternativno rjeavanje sporova koje je potpuno integrisano u sudski sistem, odnosno predstavlja jednu fazu u sudskom rjeavanju sporova. Postupke najee provodi drugi sudija, koji ne vodi redovni sudski postupak u predmetnom sporu. Ovi postupci se uglavnom i fiziki provode unutar prostorija suda. Sudu pripojeni alternativno rjeavanje sporova u kojem se kao neutralne strane mogu pojaviti i privatna lica ili organizacije, ali sud je zadrao djeliminu ulogu u postupku. Npr. u administriranju i upuivanju predmeta u postupak alternativnog rjeavanja sporova, osiguravanju pravne pomoi u ovim postupcima, utvrivanju pravila i kodeksa, voenju registra medijatora i arbitara ili obezbjeivanju prostora i sl. Vansudski alternativno rjeavanje sporova koje je potpuno nezavisno od suda, odvija se u skladu sa okvirnim zakonom ili drugim propisom, ali detaljna pravila postupanja, organizaciju alternativnog rjeavanja sporova, registar neutralnih vode privatne organizacije. Postupci se u pravilu odvijaju van prostorija suda.

Zadatak: 1. Analizirajte u koje od navedenih grupa spadaju modeli rjeavanja sporova koje poznajete?

34

3. MEDIJACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

RAZVOJ MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ZAKONSKI OKVIR PRIMJENA MEDIJACIJE PREGLED RAZVOJA SAVREMENOG MODELA MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Alternativno rjeavanje sporova

3.1 RAZVOJ MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINIIako su u prethodnom sistemu postojali neki oblici mirenja, na naim prostorima, savremeni model medijacije uvode domae i strane nevladine organizacije krajem devedesetih godina prolog vijeka nakon traginog rata na prostorima bive Jugoslavije, kroz razliite programe rjeavanja konflikata i pomirenja u lokalnim zajednicama. Iz jednog takvog programa proizala je i ideja za formiranje Udruenja medijatora u BiH, koje je glavni nosilac ideje i aktivnosti u uvoenju i primjeni medijacije u Bosni i Hercegovini. Udruenje je osnovala grupa polaznika programa obuke Trea neutralna strana koju je provodio Kanadski institut za rjeavanje sukoba, u okviru projekta jaanja kapaciteta i edukacije zaposlenih u institucijama i organizacijama koje djeluju na polju ljudskih prava, povratka izbjeglica i interetnikog pomirenja (1998.-2002.). U ovoj obuci u najveem broju uestvovali su aktivisti nevladinih organizacija, socijalne slube, prosvjetni radnici, a od 2000. godine za program obuke su se zainteresovao i sve vei broj sudija i tuilaca. Program je obuhvatao teorijsku i praktinu obuku o pristupima rjeavanju sukoba, neutralnosti, facilitaciji, medijaciji, rjeavanju sukoba u grupama i td. Tridesetak polaznika obuke, meu kojima su i prireivai ovog modula, prepoznalo je mogunost da se potencijal usvojenih znanja i vjetina iskoristi u procesu reforme pravosua i uvede medijacija u pravni sistem u Bosni i Hercegovini, te su u martu 2002. godine osnovali Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini. Osnovni cilj Udruenja u to vrijeme bio je stvaranje uslova za uvoenje medijacije kao naina rjeavanja sporova radi breg i efikasnijeg pristupa pravdi za graane i pravna lica i rastereenja sudova. Kao osnovne aktivnosti Udruenje je definisalo: obavljanje poslova medijacije, provoenje programa obuke za trenere medijacije i certifikovanje trenera, obuke za medijatore i certifikovanje medijatora, te posebnih programa obuke za sudije, advokate, korisnike medijacije i druge zainteresovane grupe, promociju medijacije kao naina mirnog rjeavanja sporova, praenje dostignua u razvoju medijacije u regiji i svijetu i povezivanje sa slinim organizacijama.

3.2. ZAKONODAVNI OKVIRKako bi se omoguila primjena medijacije, potrebne su bile izmijene u procesnim zakonima, koje bi omoguile da sudija stranke u sporu uputi u postupak medijacije, kao i da se stranke opredijele za takav postupak u toku sudskog procesa. Ministarstva pravde u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine su podrala ideju uvoenja medijacije, kao i meunarodne organizacije koje provode ili podravaju reformu pravosua, te su u pripremi nacrta zakona osigurali pomenutu odredbu. 2003. godine usvojeni su zakoni o parninom i krivinom postupku u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine6, koji su predviali mogunost da sudija

6

Zakon o parninom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 36/04; Zakon o parninom postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 58/03; Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 53/03; Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 35/03; Zakon o krivinom postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 50/03; vidjeti Dodatak

37

Modul 3

ukoliko ocijeni da je to svrsishodno moe predloiti strankama da spor pokuaju rijeiti medijacijom, te da isti prijedlog sporazumno mogu dati i stranke. Dopune procesnih zakona otvorile su put stvaranju punog pravnog okvira. Osim institucija, koje su uestvovale u prethodnim reformama, za dalji razvoj medijacije interes je pokazao i Program za razvoj preduzetnitva u jugoistonoj Evropi SEED, koji je u saradnji sa Udruenjem medijatora u BiH pokrenuo projekat uvoenja alternativnog rjeavanja sporova. U aprilu 2003. godine sa ovom organizacijom Udruenje medijatora potpisuje partnerski sporazum koji je obuhvatio sljedee aktivnosti: izradu nacrta zakona o postupku medijacije, provoenje programa obuke o medijaciji, izradu metodologije za provoenje pilot projekta u sudovima, javnu kampanju radi informisanja javnosti o prednostima medijacije, te pruanje tehnike pomoi Udruenju medijatora sa ciljem izgradnje kapaciteta.

Zakon o postupku medijacije7Iste godine formirana je radna grupa za izradu Zakona o postupku medijacije koju su inili predstanvici Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini, Nezavisne sudske komisije, Ministarstva pravde Federacije BiH, Ministarstva pravde Republike Srpske Kancelarije visokog predstavnika (OHR), SEED, Amerike advokatske komore (ABA CEELI). Nacrt zakona predat je u proceduru Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, koji ga je u decembru 2003. godine uputio na usvajanje Parlamentarnoj skuptini BiH. Zakon o postupku medijacije je usvojen u junu 2004. godine. Zakon detaljno definie principe i postupak medijacije, uslove za obavljanje medijacije i ulogu medijatora u procesu, te pretpostavke i rokove za voenje postupka medijacije, ukoliko je povodom spora u toku sudski postupak. Zakon definie medijaciju kao postupak u kojem trea neutralna osoba (medijator) pomae strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rjeenje spora, te utvruje da medijator ne moe strankama nametnuti rjeenje spora. Prema zakonskom rjeenju, u BiH je predviena neobavezna vansudska medijacija. To podrazumijeva da se stranke u sporu mogu sporazumjeti da prije pokretanja sudskog postupka spor pokuaju rijeiti u postupku medijacije, a takva mogunost im ostaje otvorena i u sporovima koji su procesuirani u sudovima, ako se do zakljuenja glavne rasprave sporazumiju da spor rijee medijacijom, ili se na proces medijacije saglasno odlue nakon to im sudija na pripremnom roitu predloi ovaj nain alternativnog rjeavanja sporova, kao podoban za konkretan sluaj.

7

Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 37/04, vidjeti Dodatak

38

Alternativno rjeavanje sporova

Medijacija u BiH se zasniva na principima: a) dobrovoljnosti stranaka - u pokretanju postupka, izboru medijatora i donoenju odluka, b) povjerljivosti - u odnosu na sve izneseno i prema svima u toku postupka medijacije, c) jednakosti - u odnosu medijatora prema strankama i d) neutralnosti - u odnosu medijatora prema rjeenju spora. Stranke se mogu prije i u toku sudskog postupka sporazumjeti da pokuaju spor rijeiti u postupku medijacije. Medijatora stranke biraju sa liste koju utvruje udruenje medijatora, a ako se o tome ne mogu dogovoriti medijatora moe odrediti udruenje. Postupak medijacije pokree se pismenim ugovorom o medijaciji koji potpisuju stranke u sporu i medijator. Ako su se stranke u toku sudskog postupka sporazumjele da spor pokuaju rijeiti u postupku medijacije sud e odgoditi roite na period od 30 dana. Na poetku postupka medijacije, medijator kratko upoznaje stranke s ciljem medijacije, postupkom koji e biti proveden i ulogom medijatora, kao i stranaka u postupku. U toku postupka medijacije, medijator moe voditi i odvojene razgovore sa strankama. Kada stranke u postupku medijacije dou do rjeenja spora, uz pomo medijatora sainjavaju i potpisuju pismeni sporazum o nagodbi, koji ima snagu izvrne isprave. Prema zakonskom rjeenju, medijacijom se mogu baviti sve osobe koje ispunjavaju opte uslove za zapoljavanje, uz posebne uslove koji se odnose na visoku strunu spremu, zavrenu obuku o medijaciji i registrovanje medijatora. Meutim, ovaj Zakon je ostao nedoreen, pa time i neprimjenljiv, jer je lanom 1, stav 2, propisano da e se poslovi medijacije posebnim zakonom prenijeti na udruenje ili udruenja medijatora po proceduri utvrenoj tim zakonom. Dakle, definisano je da e se pitanje ovlatenog Udruenja za voenje poslova medijacije regulisati posebnim zakonom. Upravni odbor Udruenja medijatora aktivno se ukljuio u zagovaranje donoenja novog zakona kojim bi se rijeila ova pitanja i nakon godinu dana aktivnosti prema Ministarstvu pravde BiH i poslanikim klubovima u Parlamentarnoj skuptini BiH, ovaj zakonski projekat je pripremljen za parlamentarnu proceduru. Zakon o prenosu poslova medijacije na udruenje medijatora8 donesen je 28. jula 2005. godine. Ovim Zakonom Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini ovlateno je za obavljanje poslova medijacije, a Zakon omoguava da se u budu nosti Ministarstvu pravde za obavljanje ovih poslova prijave i druga udruenja.

8

Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 52/05, vidjeti prilog

39

Modul 3

3.3. PRIMJENA MEDIJACIJEOd aprila 2004. do aprila 2006. godine trajali su pilot projekti uvoenja medijacije u predmetima Osnovnog suda Banja Luka i Opinskog suda Sarajevo, koje su realizovali Udruenje medijatora u BiH i SEED. U tom periodu odrano provedeno je oko 600 medijacija od kojih je oko 56% zavreno dogovorom stranaka. U oko 90% sluajeva stranke koje su potpisale sporazum, dobrovoljno su ga djelimino ili u potpunosti izvravale, to je znailo da medijacija i djeluje, jer se ti predmeti nee vraati u izvrni postupak. Upravni odbor Udruenja medijatora u u februaru 2006. godine usvojio je set pravilnika i Kodeks medijatorske etike9, koji reguliu procedure procedure upuivanja predmeta na medijaciju, izbor medijatora, trokove medijacije i osiguravaju kvalitet usluga: Pravilnik o registru medijatora propisuje uspostavljanje, uslove za upis, nain voenja i brisanje iz Registra medijatora Udruenja medijatora u BiH. Pravo na obavljanje poslova medijator stie danom upisa u Registar. Uslovi za upis u Registar medijatora su: visoka struna sprema, zavrena obuka o medijaciji prema programu Udruenja ili drugom programu koji priznaje Udruenje, zadovoljavajua ocjena intervjua i lanstvo u Udruenju. Pravilnik o listi medijatora ureuje sadraj i objavljivanje liste medijatora, koju utvruje Udruenje i dostavlja svim sudovima na teritoriji BiH, centrima za medijaciju, te objavljuje u slubenim glasnicima drave, entiteta i Brko Distrikta. Pravilnik o upuivanju na medijaciju propisuje postupak upuivanja predmeta na medijaciju. Prema odredbama ovog pravilnika, postupak medijacije mogu inicirati strane u sporu zajedno, jedna strana u sporu ili trea strana zainteresovana za rjeenje spora. U prvom sluaju stranke podnose pismeni zahtjev za medijaciju Udruenju medijatora u BiH, biraju medijatora, a Udruenje posreduje u zakazivanju sastanka medijacije. U druga dva sluaja na osnovu pismenog zahtjeva Udruenje kontaktira sve strane u sporu radi pribavljanja saglasnosti, nakon ega nastavlja sa zakazivanjem postupka medijacije. Kodeks medijatorske etike sadri norme profesionalnog ponaanja medijatora u vrenju poslova medijacije, meu kojima su poten, dobronamjeran i nepristrasan pristup, potovanje volje stranaka, povjerljivosti i sl. Pravilnik o odgovornosti medijatora za tetu priinjenu u toku obavljanja poslova medijacije propisuje obavezu osiguranja medijatora od odgovornosti za tetu. Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti utvruje pravila disciplinske odgovornosti medijatora, vrste disciplinskih povreda, organe i procedure za voenje disciplinskog postupka. Pravilnik o nagradi i naknadi trokova medijacije odreuje da trokovi medijacije ukljuuju: naknadu uz zahtjev za medijaciju, administrativne troove za provoenje postupka medijacije, nagradu i naknadu trokova medijatora.

9

Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 21/06

40

Alternativno rjeavanje sporova

Pravilnik o programu obuke za medijatore ureuje program obuke za medijatora Udruenja medijatora u BiH, koji se sastoji od sedmodnevnog programa podijeljenog u dva dijela, a obuhvata: teorije o konfliktu, analizu konflikta, naine rjeavanja sporova, pojam alternativnog rjeavanja sporova, teoriju pregovaranja, vjebe medijacije i pregovaranja, teoriju i vjebe komunikacije, zakonski okvir za medijaciju u BiH, posmatranje video snimka medijacije ili stvarne medijacije i td. U novembru 2006. godine objavljen je poziv za upis u registar medijatora, a prvi medijatori su upisani u Registar u maju 2007. godine. Medijacije se nisu odmah poele odravati iz vie razloga. Bilo je potrebno nekoliko mjeseci da se ustale nove procedure u dva suda koja su ve imala iskustvo u upuivanju na postupak medijacije u okviru pilot projekata. Nadalje, javnost jo uvijek nije bila dovoljno upoznata sa postupkom, a s druge strane, nakon to je pilot projekat zavren, stranke same moraju snositi trokove postupka medijacije. U periodu od registracije medijatora do kraja 2007. godine odrano je 12 medijacija po redovnoj proceduri, a u 2008. godini broj se poveava na 42 medijacije. Istovremeno se javljaju i prve stranke koje pokuavaju rijeiti sporove u postupku medijacije prije pokretanja sudskog postupka. Trend porasta interesa za medijaciju se nastavlja i u 2009. godini. Od ukupnog broja sporova u kojima je proveden postupak medijacije po redovnoj proceduri, 75% sporova je okonano sporazumom stranaka, to je napredak u odnosu na pilot projekat. Kroz upitnik o zadovoljstvu stranaka i evaluaciju postupka medijacije dolo se do podataka da vie od 95% stranaka smatra medijaciju pogodnim nainom rjeavanja njihovog spora, daje visoku ocjenu postupku, te da sve stranke ija vrijednost spora je bila vea od 3000 KM smatraju da su u postupku medijacije utedjele znatno vrijeme i novana sredstva. Medijacija se pokazala posebno pogodnom u privrednim i radnim sporovima, sporovima oko podjele brane tekovine, te drugim sporovima gde postoji dobra volja obje stranke da se spor rijei sporazumom o nagodbi, a da to nije protivno prinudnim propisima.

Primjena medijacije u Brko Distriktu Bosne i HercegovineBrko Distrikt Bosne i Hercegovine je prije ostalog dijela Bosne i Hercegovine u parnini postupak uveo posredovanje, koje ima elemente medijacije. Postupak posredovanja imao je karakter obaveznog, sudskog posredovanja kroz odredbe prethodnog Zakona o parninom postupku10. Primjenjivao se u svim graanskim stvarima, stanjima i odnosima fizikih i pravnih osoba, dakle, i u svim porodinim stvarima. Prema odredbama Zakona, nakon odranog pripremnog roita predmet se upuivao drugom sudiji istog suda na posredovanje. Pravilnikom o postupku posredovanja koji je donijela Pravosudna komisija Brko Distrikta Bosne i Hercegovine 2002. godine, ureena su pravila postupanja Osnovnog suda Brko Distrikta BiH, stranaka i drugih uesnika u postupku posredovanja u predmetima pred sudom.

10

Stari Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine br. 5/2000, 1/2001, 6/2002

41

Modul 3

Postignuti sporazum u postupku posredovanja proizvodi pravno dejstvo od dana zakljuenja i ima snagu izvrne isprave. Roite za posredovanje odrava se u prostorijama suda i u vrijeme koje odredi sudija posrednik i to u roku od 15 do 30 dana nakon odranog pripremnog roita, s tim to sudija posrednik mora zakazati roite za posredovanje u roku od dva dana po prijemu predmeta. Ako uredno obavjeteni tuilac ne bi doao na roite za posredovanje, smatralo se da je tuba povuena, a ako je uredno pozvani tueni izostao sa istog roita tada se smatralo da i dalje osporava tubeni zahtjev tuioca. Na poetku roita za posredovanje sudija posrednik je u kratkom izlaganju upoznavao stranke s ciljevima posredovanja,da sa njima razgovara na otvoren i konstruktivan nain u cilju razrjeenja konflikta, sa procedurom posredovanja, ulogom sudije i dati smjernice za ponaanje stranaka. Stranke potpisuju sporazum o povjerljivosti na formularu, koji je sastavni dio pravilnika o posredovanju. Sudija posrednik je imao ovlaenja da posreduje u svim spornim pitanjima, da naredi stranci da dostavi dodatne pismene i druge dokaze, da izdaje naredbe radi cjelishodnog i ekonominog rjeavanja spora, a u postupku je mogao koristiti odvojene razgovore sa svakom od stranaka. Postupak posredovanja je ukljuivao obavezu potovanja principa povjerljivosti. Postupak okonan pismenim sporazumom u formi nagodbe stranaka, imao je snagu izvrne isprave i pravno dejstvo od dana zakljuivanja. Ukoliko je spor neprikladan za posredovanje, odnosno ako stranke ne zakljue sporazum, predmet je upuivan sudiji nadlenom za odluivanje. Skuptina Brko Distrikta Bosne i Hercegovine usvojila je u martu 2009. godine novi Zakon o parninom postupku11, ije su odredbe o medijaciji ujednaene sa odredbama Zakona o parninom postupku u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, te na isti nain reguliu provoenje postupka medijacije u sporovima povodom kojih je pokrenut parnini postupak pred sudom.

11

Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, br. 08/09

42

Alternativno rjeavanje sporova

3.4. PREGLED RAZVOJA SAVREMENOG MODELA MEDIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVININovi Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine u kojem se predlaganje medijacije usklauje sa procedurama u zakonima entiteta i Bosne i Hercegovine Upis u registar prvih medijatora i redovna primjena medijacije Pravilnici, etiki kodeks i obrasci Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini Zakon o prenoenju poslova medijacije na udruenje medijatora Pilot projekat uvoenja medijacije u predmetima Opinskog suda Sarajevo Zakon o postupku medijacije 2004. Pilot projekat uvoenja medijacije u predmetima Osnovnog suda Banja Luka Izrada programa obuke o medijaciji Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini 2003. 2002. Izmjene procesnih zakona Osnivanje Udruenja medijatora u Bosni i Hercegovini Pravilnik o postupku posredovanja primjena posredovanja u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine uvodi obavezno posredovanje Nevladine organizacije medijaciju primjenjuju u programima pomirenja u posljeratnom drutvu, provodi se obuka o medijaciji i mirnom rjeavanju sukoba 12

2009. 2007. 2006. 2005.

do 2002.

12

Postupke medijacije i posredovanja nevladine organizacije neformalno nastavljaju primjenjivati i kasnije, a pojedine organizacije, kao i dravne institucije primjenjuju ih i u redovnim internim postupcima rjeavanja sporova, pod nazivima medijacija, posredovanje, mirenje i td. Ovi postupci ne odgovaraju nuno naelima medijacije opisanim u ovom priruniku.

43

4. POJAM I NAELA POSTUPKA MEDIJACIJE

POJAM I OPTE KARAKTERISTIKE MEDIJACIJE PREDNOSTI MEDIJACIJE ZA STRANKE U SPORU ULOGA MEDIJATORA VJETINE KOMUNIKACIJE FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE

Alternativno rjeavanje sporova

4.1. POJAM I OPTE KARAKTERISTIKE MEDIJACIJEMedijacija je postupak rjeavanja sporova u kojem trea neutralna strana medijator pomae strankama da postignu obostrano zadovoljavajue rjeenje spora. Termin medijacija potie od latinske rijei medius, to znai nepristrasan, neutralan ili onaj koji ide srednjim putem. Uloga medijatora je da pomae strankama u pregovaranju, tako to e vjetinom postavljanja pitanja i usmjeravanja stranaka na razgovore o razliitim aspektima njihovog spora, uspostaviti dijalog, sluanje i razumijevanje meusobnih interesa, to e rezultirati veom mogunou njegovog rjeenja. Stranke u sporu najee imaju razliito vienje spora i postavile su sebi razliite, nerijetko suprotstavljene ciljeve, kao i za sebe idealna rjeenja vlastitog problema. Medijacija polazi od stanovita da bez obzira na suprotstavljene pozicije i emotivni naboj stranaka, sporove treba posmatrati kao izazov. Sporovi su svakodnevne situacije, koje nam alju signale da ljudi koji su u njih ukljueni nisu zadovoljni stanjem ili meusobnim odnosima i da ele promjenu transformaciju spornog odnosa. Ako stranke uspiju konfliktne situacije posmatrati kao izazov iz kojeg treba da proizau novi odnosi i stanja, lake e ih i rjeavati. Ovaj transformativni karakter medijacije je jedna od njenih najveih prednosti, jer stranke koje su donijele odluku o rjeenju svog problema na obostrano zadovoljstvo, uspostavljaju novi, trajniji, povoljniji odnos, koji poiva na zdravim, a samim tim i vrim osnovama. Cilj medijacije, dakle, nije da se utvrdi koja je stranka u pravu u svom vienju spora ili da se utvrdi opravdanost njenih zathtjeva i da se na osnovu toga donese odluka, ve da omogui strankama postavljanje novog zajednikog okvira problema zajednikog izazova, koji ukljuuje interese i potrebe obje strane, iz kojeg e potencijalno proizai i konaan obostrano zadovoljavajui dogovor. Parnienjem stranke e nastojati dokazati koja od njih je u pravu, zaotravati svoje pozicije i odnose i vjerovatno e samo jedna biti zadovoljna odlukom suda kojom se rjeava spor. U medijaciji stranke razmatraju sve aspekte spornog odnosa, pa tako povodom spora o isplati duga, stranke razmatraju razloge koji su uticali na to da dug nije plaen (npr. kao posljedica teke finansijske situacije dunika), potrebe povjerioca za novcem (radi nastavka proizvodnje ili vraanja kredita), pa e pokuati postaviti zajedniki, realan okvir za rjeenje spora. Kada postignu saglasnost o tom okviru, unutar njega e razmotriti mogue opcije. Medijator e pomoi u uspostavljanju pozitivne atmosfere, dvosmjerne komunikacije, sluanja, razumijevanja i empatije, te pomoi strankama u pronalaenju i analizi realnih opcija koje mogu zadovoljiti njihove interese. Sporazumi utemeljeni u interesima stranaka imaju znatno veu vjerovatnou da budu potovani i provedeni u praksi, a stranke nose osjeaj odgovornosti za ono to su same dogovorile. Iz navedenog se moe zakljuiti da u medijaciji centralnu poziciju, u pogledu iznalaenja rijeenja spora, zauzimaju stranke. Kako su one te koje su napravile konflikt, princip na kome se zasniva postupak medijacije i jeste da konflikt ostavi u vlasnitvu stranaka i da one odlue i o njegovom rjeenju. Razliite zemlje utvrdile su razliite okvire za primjenu medijacije, ali osnovni principi su svima zajedniki. Radi se, prije svega, o povjerljivom postupku rjeavanja sporova, koji vodi medijator kao neutralna i nepristrasna osoba. Princip povjerljivosti prua garanciju da se izjave stranaka iznesene u postupku medijacije ne mogu bez njihovog odobrenja koristiti u

47

Modul 3

nekom drugom postupku, prenositi treim licima ili u javnost Navedeni aspekti povjerljivost postupka omoguuju strankama da slobodno iskau svoje stavove i predlau mogue opcije za rjeenje spora, bez bojazni da e njihove izjave biti iskoritene protiv njih u drugom postupku,ako sporazum o nagodbi ne bude postignut u postupku medijacije.. Medijator koji vodi postupak ne smije imati predrasude ili favorizovati stranke ili odreena rjeenja u smislu sadraja spora. Time se nastoji osigurati da stranke u postupku budu u potpunosti ravnopravne. Jo jedan vaan princip je dobrovoljnost, to znai da se stranke ne mogu prisiliti na postupak medijacije, niti prihvatanje bilo kakvih rjeenja ili odluka u pogledu ishoda spora. Princip dobrovoljnosti se ogleda u slobodnoj i saglasnoj odluci stranaka kojom se opredjeljuju na postupak medijacije. Odluku mogu donijeti prije pokretanja sudskog postupka, a ta mogunost im stoji na raspolaganju i u sporovima koji su procesuirani pred sudom. Dakle,pristup sudu nije uslovljen prethodnim voenjem postupka medijacije,a ukoliko je sudski postupak pokrenut, stranke se mogu u toku tog postupka odluiti na postupak medijacije.Pri tome im uvijek ostaje mogunost vraanja u sudski proces,ukoliko ne doe do sporazuma u postupku medijacije.. Ovaj princip pojedine zemlje nisu inkorporirale u potpunosti, pa tako zakonom obavezuju stranke da, za pojedine vrste sporova, pristupe medijaciji prije sudskog odluivanja o sporu (obavezna medijacija), ali u samom postupku stranke o svemu dalje odluuju dobrovoljno, te im se ne mee nametnuti rjeenje spora.

4.2 PREDNOSTI MEDIJACIJE ZA STRANKE U SPORUPrednosti postupka medijacije za stranke su brojne. Ako posmatramo kroz naela postupka medijacije, prednosti se ogledaju u sljedeem: Uspostavlja pozitivno okruenje za rad, Fokusira se na pitanja koja su strankama vana, Otvara mogunost da stranke iskau svoje miljenje, sasluaju jedna drugu i razviju razumijevanje, Otvara prostor za kreativna i realna rjeenja, Stvara mogusnost da stranke spoznaju kako razlike, tako i zajednike interese, Usmjerena je na budunost i ka stvaranju trajnih rjeenja.

48

Alternativno rjeavanje sporova

Iz ugla rezultata koje stranke ostvaruju, prednosti se ogledaju u sljedeem: Rjeenje je obostrano prihvatljivo, to poveava opredijeljenost stranaka da potuju i provedu sporazum, Dosadanja iskustva su pokazala da izmeu 60 i 80% predmeta koji dou na medijaciju bude zavreno sporazumom stranaka, Medijacija moe otvoriti ili unaprijediti postojeu saradnju zasnovanu na novim temeljima, Postupak se provede u roku od nekoliko dana do nekoliko sedmica, Trokovi postupka mogu biti znatno manji u odnosu na druge vidove rjeavanja sporova, stranke snose trokove na jednake dijelove, a mogu se dogovoriti i drugaije, Sporazum potpisan u postupku medijacije ima snagu izvrne isprave13, to u sluaju da stranke ne potuju dogovor, osigurava sudsko prinudno izvrenje.

4.3 ULOGA MEDIJATORAMedijator pomae u uspostavljanju pozitivne atmosfere, dvosmjerne komunikacije, sluanja, razumijevanja i empatije, te pomae strankama u pronalasku i analizi realnih opcija koje mogu zadovoljiti njihove interese. Medijator kao trea neutralna strana ima dvije osnovne uloge u postupku: UPRAVLJA POSTUPKOM tako to: Daje ton postupku(otvoren, pozitivan, neformalan) Pomae u pripremi plana rada Predstavlja proces Segmentira i uspostavlja prioritetna pitanja Radi prema programu rada Vodi rauna o potovanju vremenskih okvira Posmatra tempo pregovora Razvija osjeaj za pravi trenutak Vodi diskusije racionalno i prema utvrenom redu

13

Odnosi se na medijaciju u Bosni i Hercegovini, u skladu sa lanom 25. Zakona o postupku medijacije. U mnogim dravama sporazum sklopljen u postupku medijacije nema snagu izvrne isrpave.

49

Modul 3

OHRABRUJE STRANKE tako to: Podstie i olakava meusobnu komunikaciju Pomae u prevazilaenju razlika u vienju, pretpostavkama i oekivanjima Nastoji odravati ravnoteu snaga Daje odreeni okvir dijalogu Obezbjeuje ouvanje tajnosti Razjanjava Ukazuje na neujednaenost Ublaava ekstremne pozicije Nudi pozitivne sugestije (posebno u odvojenim razgovorima) Podsjea stranke na njihovu bolju alternativu od mogueg sporazuma (BAMS) Fokusira panju na razliite dodatne zahtjeve Preoblikuje S obzirom da je uloga, medijatora u najveem dijelu procesa usmjerena na pregovore i komunikaciju o interesima stranaka i njihovom zadovoljenju, medijatori u veini modela medijacije u svijetu ne moraju biti pravnici, niti vrhunski strunjaci u oblastima koje su predmet spora. Zahtijevaju se znanje i vjetine u procesu komunikacije i pregovaranja, koji se stiu intenzivnom obukom o medijaciji. Osim toga, u postupku medijacije uestvuju stranke, njihovi punomonici, a nerijetko i drugi eksperti koji e dati struni sadraj u procesu pregovora i pomoi pri formulisanju sporazuma o nagodbi, tako da on bude i pravno izvriv. Neto odgovorniju ulogu ima medijator u sistemima u kojima je sporazumu o nagodbi data snaga izvrne isprave (kao to je sluaj u Bosni i Hercegovini14) i gdje medijator treba da bude upoznat sa pravima kojima stranke ne mogu raspolagati, sluajevima gdje postoje imperativni zakonski propisi ili je za izvrenje dogovora iz postupka medijacije osim saglasnosti volja potrebno provesti dodatne formalne procedure pred dravnim institucijama ili je za razumijevanje problema svim prisutnima potrebno struno znanje iz neke oblasti (npr. graevinarstvo, mainstvo i td). Ipak, praksa je pokazala da odsustvo pravnog ili drugog specifinog strunog znanja vezanog za prirodu spora kod medijatora, nije prepreka da profesionalno provede postupak medijacije, jer: za svaki postupak medijacije, medijator je unaprijed upoznat sa detaljima spora i provodi detaljnu pripremu, u sluajevima sloenih sporova mogue je da se u pripremi konsultuje sa kolegama medijatorima druge profesije ili da se organizuje komedijacija (timski rad vie medijatora),

14

Prema lanu 31. Zakona o postupku medijacije, medijator moe biti osoba koja ispunjava opte uslove za zapoljavanje, ima visoku strunu spremu, zavrenu obuku prema programu Udruenja medijatora ili prema drugom programu koji priznaje Udruenje, te je upisana u registar medijatora koji vodi Udruenje.

50

Alternativno rjeavanje sporova

stranke u konfliktu najee angauju advokate, kojima je stalo da zatite interese i prava svojih klijenata, te u tim postupcima oni zajedniki sainjavaju sporazum o nagodbi, Udruenje medijatora u Bosni i Hercegovini organizuje programe kontinuiranog usavravanja.

4.4. VJETINE KOMUNIKACIJEPoznavanje i primjena sedam komunikacijskih vjetina predstavljenih u ovom poglavlju omoguie medijatoru da obezbijedi dobru i otvorenu komunikaciju meu strankama (bez napadanja i vrijeanja), da kanalie razmjenu informacija meu stanama, kontrolie emocije i dovede to toga da strane uju jedna drugu i izbjegnu nesporazume. Dobar poznavalac ovih vjetina moi e transformisati situacije koje karakteriu razliita miljenja, u kreativna rjeenja i bolju budunost, bez negativne i burne manifestacije, koju konflikt esto nosi sa sobom. Treba naglasiti i da se komunikacijske vjetine rijetko primjenjuju svaka za sebe, ve se po potrebi kombinuju i dopunjavaju jedna drugu. VJETINA POSTAVLJANJA PITANJA Ovom tehnikom medijator e se sluiti tokom cijelog postupka medijacije, koristei odgovarajui tip pitanja: otvorena, zatvorena ili pitanja koja neobavezuju. Pitanjima usmjerava stranke da se fokusiraju na odreene segmente problema, da ga sagledaju iz razliitih uglova, ponu razmiljati o interesima, i td. Postavljanje adekvatnih pitanja osvijestie u strankama korake koji e ih dovesti do zadovoljavajueg rjeenja njihovog spora.

Otvorena pitanjaOtvorena pitanja od osobe kojoj su upuena zahtijevaju razmiljanje, iru informaciju i pojanjenje. Ona ne mogu biti odgovorena kratko, sa da ili ne. Sljedea su npr. otvorena pitanja: Kako ste vi to doivjeli?, Recite mi neto vie o tome? Ona ohrabruju stranke na razgovor, koji pomae da se uspostavi atmosfera sluanja, i vode otkrivanju onoga to je bitno u sporu. Otvorenim pitanjima, medijator i druga strana e dobiti iskaze koji e pojasniti stavove, uvjerenja, vrijednosti i konano i interese stranaka. Posebno su korisna u poetnim fazama medijacije, u dijelu iznoenja problema i pozicija, prelasku sa pozicija na interese i iznoenju opcija. Ona u kombinaciji sa drugim tehnikama, pomau i u situacijama kada se pregovori stranaka vrte u krug, tako to e se postaviti pitanje koje e stranke navesti da razmiljaju i odvoje se od onoga gdje su blokirali. U kakvim biste uslovima voljeli da radite?, Kako bi na vas uticalo ukoliko danas ne postignete dogovor sa drugom stranom?

Zatvorena pitanjaZatvorena pitanja od stranke trae jednostavan odgovor: DA ili NE ili odgovor od samo nekoliko rijei. Npr. takva pitanja su: Da li vjerujete u to? ili Da li pristajete na to? Ona omoguavaju medijatoru da brzo doe do informacije, a korisna su i kada medijator eli brzo pojasniti stav stranke. Zatvorena pitanja mogu se koristiti tokom cijelog postupka, ali ih se u poetnoj fazi ne preporuuje previe, jer stranke mogu stei utisak da su na ispitivanju, odnosno 51

Modul 3

da im se uskrauje mogunost da svojim rijeima iskau svoje vienje situacije i svoje elje. Sugestivna pitanja su takoe jedna vrsta zatvorenog pitanja, koje u sebi ve nosi dio odgovora za koji se od osobe kojoj je upueno najee oekuje potvrda. Sugestivna pitanja u medijaciji mogu doi u obzir u kombinaciji sa parafraziranjem. Drugim rijeima, dio pitanja za koji se eli potvrda ne bi smio biti prijedlog ili miljenje medijatora, ve neto to je stranka (ili stranke) ve rekla, pokazala ili to su njene rijei ili ponaanja implicirali. To to ste rekli znai da vam je stalo da se saradnja vaih kompanija nastavi, zar ne? Sa sugestivnim pitanjima treba biti oprezan i voditi rauna o tome da ih stranke ne shvate kao rjeenje ili miljenje koje nudi medijator.

Pitanja koja ne obavezujuOsim navedenih koriste se i tzv. pitanja koja ne obavezuju, odnosno koja pokazuju da medijator slua i nastoji razumjeti, te podstiu sagovornika da nastavi iznositi informacije, kao npr. I?, I onda?. Nekada ona ak i nisu formulisana kao pitanja, ali ipak trae od sagovornika da nastavi izlaganje, kao npr. Da, razumijem., Aha. AKTIVNO SLUANJE Aktivno sluanje podrazumijeva sluanje sa razumijevanjem iznesenog sadraja. Ono, dakle, obuhvata tri radnje: sluati uti razumjeti. Aktivno sluanje jedan je od osnovnih principa, kojih se medijator mora drati. On mora biti siguran da je sve dobro razumio i osigurati da su to razumjele i sve prisutne stranke. Aktivno sluajui, medijator lake dolazi i do pitanja koja e postaviti u narednim fazama medijacije. Koliko god je vano za njega da slua stranke, vano je i da uoi na koji nain stranke sluaju jedna drugu, te i njih navede na aktivno sluanje. Jedino tako one se mogu u potpunosti razumjeti, biti u mogunosti da to provjere i potvrde u daljem postupku. Aktivno sluanje e svima pomoi da se jasno utvrdi ta sukobljene strane misle, ele i osjeaju, to ponekad moe biti veliki korak u rjeavanju problema. PARAFRAZIRANJE I SAIMANJE Parafraziranje je tehnika kojom medijator moe ponaviti svojim rijeima ono to je uo i razumio iz izlaganja stranaka. Prednosti ove tehnike su to omoguava da svi uesnici na jednak nain ponu razumijevati tok razgovora, te daje medijatoru priliku da neke izjave ublai i da im pozitivnu notu ili da kombinacijom parafraziranih izlaganja stranaka istakne dijelove u kojima se stranke slau i razdvoji ih od onih u kojima jo uvijek postoje nesuglasice. Parafraza se ne smije previe udaljiti od izreenog originala i treba da izraava njegovu sutinu. Paralelno sa parafraziranjem medijator e koristiti i saimanje, odnosno skraivanje. To je tehnika kojom kratko i jasno prepriava dosadanji tok rasprave stavljajui akcenat na kljune njene dijelove. I saimanjem se potvruje da su se sagovornici razumjeli. Kao parafraziranje, i ova vjetina je u sukobima posebno vana kada stranke iz jedne faze pregovora prelaze u drugu i kada se oko dogovorenog treba sloiti, ukazati na napredak i odrediti polazne take za novu fazu razgovora. Parafraziranje i saimanje su vjetine kojima e se medijator sluiti da uputi stranke na kljune momente u njihovim izlaganjima, ukae na jo uvijek ne rijeene probleme koje su strane navele, podsjeti na dogovoreno (na pravila medijacije ili na bilo koji dogovor koji je postignut u toku medijacije), odnosno na svaki eventualni napredak u pregovorima i bilo ta iz izlaganja stranaka to bi moglo voditi ka napretku.

52

Alternativno rjeavanje sporova

USMJERAVANJE KOMUNIKACIJE NA JA GOVOR - IZJAVE ELJA I OSJEANJA U sukobima esto moemo ujemo izjave okrivljavanja i optuivanja, kojima se odgovornost za poremeene odnose eli prebaciti drugoj strani. Takve izjave uglavnom izazivaju drugu stranu da uzvrati istom mjerom, jer svu krivicu, izliv osjeanja i sve mogue posljedice upuuju drugoj strani. Ovakav govor ne ohrabruje na dalji razgovor, ve optuuje i upuuje na produbljivanje problema. Zato je u izraavanju stavova, ideja i osjeanja, pogodniji Ja - govor, koji e olakati put ka povoljnom ishodu problema za obje strane. Ja - govor je govor koji se fokusira na lina osjeanja i elje, te informacije o posljedicama koje je sukob izazvao. Ovaj vid izraavanja ne sadri direktne optube, ne vrijea drugoga, i tako olakava dalju komunikaciju. U toku medijacije, vano je da medijator u razgovoru meu strankama uoi ti-govor i pitanjima pokua preusmjeriti stranke da se ponu izraavati Ja -govorom, odnosno da govore o sebi, svojim osjeanjima i eljama. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA Tijelo, gestovi, mimika, njegov poloaj u odnosu na drugu stranu, te na ukupan izgled, potpomae proces komunikacije. Neverbalna komunikacija ima vanu ulogu, jer moe prenijeti bezbroj poruka drugoj strani. Ona uspostavlja i regulie odnose i podrava verbalnu komunikaciju, a nekada poruke tijela otkrivaju vie nego same rijei. Poruke koje se alju neverbalno u procesu medijacije mogu obuhvatati mimiku i gestikulaciju, poloaj u prostoru, te koritenje odjee i predmeta. Osmijeh, klimanje glavom, blagi pokreti rukama ili dranje ruku na stolu mogu odraavati mirnu komunikaciju i pomoi postizanju dogovora. S druge strane, upiranje prstom, mahanje rukama, kolutanje oima i razliite grimase uz povien ton, pregovore mogu voditi u propast. Nezgodna je i situacija u kojoj jedna ili obje strane ute, namrtene su, ruke su im prekrene i odmaknute su ili zakrenute leima jedna prema drugoj. To je znak da neto nije u redu. Poruke mimikom mogu pojasniti, ali i biti u kontradikciji sa porukom koja se alje. Medijator mora stalno pratiti kako se neverbalna komunikacija stranaka odraava na njihov tok. Ukoliko uoi probleme, mora neto preduzeti. Sa nezgodnom neverbalnom komunikacijom moe se nositi na licu mjesta ili odvojenim razgovorima sa strankama. PREOBLIKOVANJE Stranke ulaze u rjeavanje konflikata sa svojim linim interpretacijama problema. Razlog je to to nemaju iste informacije na poetku sukoba, to zbog svojih prethodnih iskustava razliito tumae svijet (da li je aa do pola puna ili do pola prazna), vaniji nam je lini interes od interesa druge strane. Tako svaka strana formira lini stav o tome ko je zapoeo konfliktnu situaciju, ko je kriv, u emu je problem i ta bi za nju bilo najbolje rjeenje. Stranka, je dakle sama sagledala sukob i o njemu oblikovala odreeno miljenje, pa je taj proces u teoriji sukoba poznat pod nazivom oblikovanje. Meutim, treba biti svjestan da je stranka u sukobu to miljenje oblikovala samostalno ili pod uticajem neke bliske osobe, da ga je oblikovala pod pritiskom emocija i da ni u kom sluaju nije imala dovoljno informacija o tome ta je drugu stranu navelo da ue u konfliktan odnos. Prvo to medijator treba da uradi na putu preoblikovanja problema je da od stranaka dobije njihovo objanjenje i vienje situacije. Tako e svi prisutni dobiti predstavu o tome kako stranke vide konflikt. U veini sluajeva ue se potpuno razliite verzije konflikta. Na primjer, u poetku se stranke obino postavljaju neprijateljski, svaljuju krivicu jedna na drugu, negativno se odnose i postavljaju prema linosti druge strane i od nje trae da ispuni razliite zahtjeve. Zadatak medijatora je da postavljanjem pitanja koja su usmjerena ka uoavanju 53

Modul 3

razliitih aspekata spora i izraavanjem onoga to stranke govore na nain koji e izazvati manje otpora ili neprijateljstva, dovede do preoblikovanja poetnih stavova i pozicija i naina na koji razmiljaju o sporu. Potrebno je doi do novog vienja problema, koji e olakati njihovu saradnju. Proces preoblikovanja moe se odvijati brzo, ako su stranke za to otvorene, a moe trajati i due ako nisu. Prilikom preoblikovanja medijator mora koristiti i kombinovati sve prethodno navedene vjetine komunikacije. Jedna mogunost je postavljanje pitanja, koja navode stranke da se pozabave svojim osjeanjima, to moe i te kako pomoi u komunikaciji. Postoji nekoliko elemenata od kojih se najee sastoji okvir problema koji je sama napravila stranka. To su: optuivanje, prijetnje, subjektivni doivljaji sa atribucijom, fokusiranje na prolost i fokusiranje na lini, pojedinani problem. Kada je rije o optuivanju i prijetnji, treba pokuati provjeriti ta se iza njih krije, navodei stranku da ovakvu konstrukciju konflikta preoblikuje u sliku vlastitih interesa i potreba. Fokusiranje na prolost, treba usmjeriti na pogled u budunost. A fokusiranje na pojedinani problem, usmjeriti ka razmiljanju o optem problemu i optoj dobrobiti. Sve ovo, najee je praeno subjektivnim doivljajima osobe uz pripisivanje atributa odnosno etiketiranje druge strane, pa je potrebno navesti stranku da se izrazi objektivnim informacijama, a ne doivljajem.

4.5. FAZE U POSTUPKU MEDIJACIJE 151) PREDMEDIJACIJA:Informisanje stranaka o mogunosti medijacije (sud, Udruenje medijatora ili same stranke) Administrativna priprema, pribavljanje osnovnih informacija o sporu, kontakt podataka stranka i sl. (Udruenje medijatora) Izbor medijatora (stranke i Udruenje medijatora) Preliminarni kontakt medijatora sa strankama (izabrani medijator) Potpisivanje ugovora o medijaciji (medijator i stranke) Upoznavanje stranaka sa procesom i ustanovljavanje osnovnih pravila u procesu medijacije (medijator) Efektivno orijentisati proces medijacije (medijator) Odrediti vrijeme, mjesto i uesnike (medijator i stranke) Odrediti potrebne informaci