15

Click here to load reader

amar sem rad mikro

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: amar sem rad mikro

SADRŽAJ

Contents1. UVOD............................................................................................................................................3

2. POJAM I DEFINICIJA TROŠKOVA.....................................................................................................4

3. PODJELA TROŠKOVA................................................................................................................5

3.1. PRIRODNI TROŠKOVI.............................................................................................................5

3.2. DIREKTNI I INDIREKTNI TROŠKOVI...................................................................................5

3.3. TROŠKOVI PO MJESTIMA I NOSIOCIMA.............................................................................5

3.4. KRATKOROČNI I DUGOROČNI TROŠKOVI........................................................................5

3.6. TROŠKOVI USLOVLJENI PROMJENAMA U OBIMU PROIZVODNJE ili DINAMIČNI TROŠKOVI........................................................................................................................................6

3.7. EKSPLICITNI I IMPLICITNI TROŠKOVI...............................................................................6

3.8. TROŠKOVI OPORTUNITETA..................................................................................................6

3.9. STVARNI, OČEKIVANI I STANDARDNI TROŠKOVI..........................................................6

3.10. OPORTUNITETNI TROŠKOVI...............................................................................................6

4. GRANIČNI TROŠKOVI...............................................................................................................7

6.PRIMJER............................................................................................................................................9

7. ZAKLJUČAK.................................................................................................................................12

8. LITERATURA.................................................................................................................................13

Page 2: amar sem rad mikro

1. UVOD

Troškovi su vrlo široka oblast. Sva preduzeća veliku pažnju posvećuju troškovima, odnosno nastoje da posluju uz što niže trškove jer je osnovni cilj svake poslovne aktivnosti u ekonomskom preduzetništvu ostvarenje viška prihoda u odnosu na troškove.

U prvom dijelu ovog seminarskog rada biće objašnjen pojam i definicije troška. U daljem dijelu teksta bićete upoznati i sa najvažnijim vrstama troškova kao i njihovim funkcijama. Kroz ovaj seminarski rad moći ćete i uvidjeti, iako nije detaljnije objašnjeno, značaj troškova u svim ostalim sferama društvenog života, a bićete upoznati i sa oportunitetnim troškovima. Sve u svemu suština ovog seminarskog rada je da objasni suštinu i ulogu troškova u preduzetništvu a posebno da istekne granične troškove i njihova ponašanja.

2

Page 3: amar sem rad mikro

2. POJAM I DEFINICIJA TROŠKOVA

Postoje brojne i različite definicije troškova a mogu se svrstati u dvije osnovne grupe:

- Troškovi u užem smislu, prema kojim su to troškovi vezani za redovnu potrošnju u

pogonima preduzeća,

- Troškovi u širem smislu. Ovdje pored troškova za neposrednu proizvodnju nastaju i troškovi

drugih poslovnih funkcija kao npr. troškovi prodaje, nabavke, uskladištenja i slično.

Pojam trošak ne smije se poistovijetiti sa pojmovima:

1. Izdatak, koji predstavlja svako izdavanje novca koj odmah ne implicira trošak, jer ne

mora doći do vremenskog podudaranja,

2. Isplata, koja se vezuje za transakcije gotovim novcem putem žiro-računa,

3. Rashod, koji je šriri pojam od troška i kod kojeg važi pravilo da su svi troškovi rashodi

ali da svi rashodi nisu troškovi.

Jedna od najprihvaćenijih definicija troškova je ta da su troškovi cjenovni izraz potrošenih

faktora proizvodnje. Iz ove definicije proizilazi i osnovni cilj preduzeća – profit. Kod trošenja

faktora proizvodnje za dobijanje različitog stepena proizvodnje nekog proizvoda, pored

troškova treba razlikovati i utrošak kao količinski izraz potrošenih faktora proizvodnje u

obliku mašinskih sati, količine repromaterijala, sati rada i drugo.

Dakle trošak se dobija kada se utrošci pomnože sa odgovarajućim cijenama.

3

Page 4: amar sem rad mikro

3. PODJELA TROŠKOVA

U ekonomskoj teoriji i praksi susreću se veliki broj podjela troškova a istaćemo najpoznatije grupe:

3.1. PRIRODNI TROŠKOVI.

Ovo je osnovna podjela troškova, jer obuhvata trošenje faktora proizvodnje koji se javljaju u svakoj proizvodnji. U ovu grupu troškova spadaju troškovi materijala, troškovi osnovnih sredstava (amortizacija), najamnine, troškovi tuđih usluga i troškovi prema zajednici.

3.2. DIREKTNI I INDIREKTNI TROŠKOVI.

Direktni (neposredni) troškovi su pojedinačni troškovi izrade koji se vezuju po konkretnim proizvodima i uslugama. Indirektni (opšti, režijski) troškovi su zajednički troškovi koji su vezani za organizovanje proizvodnje, upravljanje i rukovođenje poslovanjem, administraciju i slično. Dakle to su troškovi većeg broja proizvoda ili cijelog preduzeća.

3.3. TROŠKOVI PO MJESTIMA I NOSIOCIMA.

Mjesta troškova su odjeli, sektori, pogoni i druge ekonomsko-proizvodne jedinice što zavisi od organizacije proizvodnje. Predmet ovog razgraničenja su indirektni troškovi koji se kao zajednički dijele prema mjestima, a zatim se alociraju na nosioce. Kao nosioci troškova pojavljuju se učinci zbog kojih su troškovi nastali, a to su proizvodi i usluge. Zbrajanjem direktnih i indirektnih troškova dobija se cijena koštanja za svaki pojedini proizvod.

3.4. KRATKOROČNI I DUGOROČNI TROŠKOVI.

Ova podjela izvršena je s aspekta mogućnosti adaptiranja veličine preduzeća i promjene obima proizvodnje. Troškovi u dugom roku posmatranja su prilagodivi, jer se veličina preduzeća mijenja, zavisno od tržišnih potreba (npr. ako prduzeće u dugom roku povećava proizvodnju neke robe i prognozira da će trend potražnje biti uzlazan i dugoročan, onda se mijenja i struktura fabrike). Izgradnjom novih pogona, novom opremom i povećavanjem ostalih faktora, svi troškovi poprimaju varijabilni karakter.

U kratkom roku sredstva za rad i drugi faktori i potencijali prduzeća su fiksnog karaktera, a obim proizvodnje mijenja se zavisno od angažovanja varijabilnog faktora.

3.5 TROŠKOVI PO KOLIČINI UČINAKA.

Kod analiziranja proizvodnje definisani su: ukupni, prosječni i granični proizvod. Polazeći od te podjele mogu se posmatrati ukupni, prosječni i granični troškovi. Ukupni troškovi su zbir fiksnih i varijabilnih troškova, znači troškovi čitave proizvodnje i odnose se na sve proizvode. Prosječni troškovi su jednaki odnosu ukupnih troškova i količine proizvoda. Granični troškovi su dodatni troškovi proizvodnje po jedinici promjene proizvodnje.

4

Page 5: amar sem rad mikro

3.6. TROŠKOVI USLOVLJENI PROMJENAMA U OBIMU PROIZVODNJE ili DINAMIČNI TROŠKOVI.

Zavisno od stepena korištenja proizvodnih kapaciteta (obima proizvodnje) razlikujemo:

1. Fiksne i

2. Varijabilne troškove

Osnovna karakterisktika fiksnih troškova je ta da na njih ne utiče promjena obima proizvodnje u kratkom roku i postoje iako je proizvodnja ravna nuli.

Čista suprotnost su varijabilni troškovi kao npr. najamnina i ostali materijalni troškovi.

3.7. EKSPLICITNI I IMPLICITNI TROŠKOVI.

Eksplicitni troškovi su stvarni troškovi koji se događaju u preduzeću i obuhvataju troškove nabavke resursa, kamata na finansijski kapital i sl.

Iplicitni troškovi su oportunitetni troškovi korištenja resursa kao da su oni već vlasništvo preduzeća.

3.8. TROŠKOVI OPORTUNITETA

Alternativni trošak javlja se kada se izborom jednog faktora ili stvari odričemo nečeg drugog. Drugim riječima, oportunitetni troškovi su troškovi proizvoda i usluga mjerenih alternativnim korištenjem napuštenih proizvoda ili usluga prilikom izbora i donošenja odluka.

3.9. STVARNI, OČEKIVANI I STANDARDNI TROŠKOVI.

Stvarni troškovi su izraz stvarno realizovanih troškova u jednom periodu i dobijaju se iz knjigovodstva po isteku obračunskog perioda.

Očekivani ili planski troškovi su procjena kretanja troškova za određeni obim proizvodnje. U poređenju sa stvarnim troškovima pokazuju odstupanja.

Standardni troškovi su, kao i očekivani, unaprijed predodređeni troškovi koji pružaju orijentaciju i mjerilo troškova proizvodnje u ulovima efikasnosti. Pošto se očekivani troškovi, uglavnom, procjenjuju na osnovu prethodnog perioda, a stvarni ne pokazuju da li su rezultat dobre ili loše prakse, standardni troškovi predstavljaju najbolji instrument za kalkulisanje troškova vezanih za proizvodnju.

3.10. OPORTUNITETNI TROŠKOVI

Izgubljena mogućnost se zove oportunitetni trošak. Oportunitetni trošak odluke se pojavljuje zato što odabiranje jedne stvari u svijetu oskudnosti znači žrtvovanje nečeg drugog. Oportunitetni trošak je vrijednost dobra ili usluge koje nismo koristili, a mogli smo.

5

Page 6: amar sem rad mikro

4. GRANIČNI TROŠKOVI

Troškovi koji donose proizvodnja dodatne jedinice proizvoda nazivaju se marginalni ili

granični troškovi. A s obzirom da se fiksni troškovi ne mijenjaju sa promjenama obima

proizvodnj, to se marginalni troškovi odnose na dodatne varijabilne troškove po jedinici

proizovda. Oni pokazuju koliko će preduzeće koštati dodatna jedinica proizvoda, i oni se

računaju po sledećoj formuli :

MC = TVC / Q

MC - marginal cost TVC – total variable cost Q - production quantity (količina proizvodnje)

Marginalni troškovi pokazuju koliko košta proizvodnja dodatne jedinici proizvoda I to je

istovremeno granica prodajnih cijena ospod kojih preduzeće nesmije prodavati svoje

proizvode, jer će se u tom slučaju dobijati manje novca nego što se u proizvod ulaže. Dakle,

cijena mora biti barem malo viša od marginalnih troškova da bi se proizvodnja dodatne

jedinice isplatila. Optimalna proizvodnja preduzeća se ostvaruje pri onom obimu proizvodnje

kada se marginalni troškovi izjednačavaju sa prodajnom cijenom proizvoda. Ukupni troškovi

poslovanja predstavljaju zbir svih fiksnih i varijablnih troškova preduzeća. Oni predstavljaju

zbir utroškaka inputa proizvodnje (kako fiksnog, tako i opticajnog kapitala), ali i druge

troškove sa kojima se preduzeće suočava u poslovanje i koje smo ranije poinjali ( kamate,

premije osiguranja, zakupnine).

6

Page 7: amar sem rad mikro

Graf pokazuje kako se različite mjere troška mjenjaju ovisno o promjeni razine proizvodje.

Gornji dio grafa pokazuje ukupni trošak i njegove dvije sastavnice,varijabilni i fiksni trošak;donji dio pokazuje granični trošak i prosječne troškove.

U dijelu (a) ukupni trošak TC jednak je okomitom zbroju fiksnog troška FC i varijabilnog troška VC.Pod (b) prosječni ukupni trošak ATC jednak je zbroju prosječnog fiksnog troška AFC i prosječnog varijabilnog troška AVC.Granični trošak MC siječe krivulje prosječnog varijabilnog troška i prosječnog ukupnog troška u tačkama njihovog minimuma.

Granični trošak MC još se naziva i inkrementalnim troškom-porast troška koji nastaje zbog proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda.Budući da se fiksni trošak ne mjenja sa promjenom razine proizvodnje,granični je trošak jednak porastu varijabilnog troška ili porastu ukupnog troška koji je prouzrokovan proizvodnjom jedne dodatne jedinice proizvoda.Dakle,

Granični trošak mozemo zapisati ovako:

MC=∆VC/∆Q=∆TC/∆Q

Granični trošak nam govori koliko će tvrtku koštati povećanje razine proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda.U tablici granični trošak se izračunava ili iz varijabilnog troška (stupac2) ili iz ukupnog troška (stupac 3) .Na primjer,granični trošak povećanja proizvodnje sa 2 na 3 jedinice iznosi 20 USD jer varijabilni trošak tvrtke raste sa 78 USD na 98 USD (Ukupni trošak proizvodnje takodje raste za 20 USD,sa 128 USD na 148 USD.Ukupni trošak se razlikuje od varijabilnog samo za visinu fiksnog troška,koji se po definiciji ne mjenja s promjenom razine proizvdnje.

7

Page 8: amar sem rad mikro

6.PRIMJER

Trošak taljenja aluminija:

Svi glavni proizvodjači aluminija posjeduju pogone za taljenje,uključujući Alcou,Alcan,Reynolds,Alumax i Kaiser.Tipični pogon za taljenje sastoji se od dvije proizvodne linije,od kojih svaka proizvede oko 300 do 400 tona aluminija na dan.Dakle,razmatrat ćemo troškove upravljanja postojećeg pogona jer u kratkom roku nema dovoljno vremena za izgradnju dodatnih pogona,jer je izgradnja novog pogona dugotrajna i kosta mnogo novca,predpostavit ćemo da se pogon ne može prodati,pa je izdatak nepaovratan i može ga se ignorirati.Nadalje,ignorirati ćemo i fiksne troškove zato sto su to uglavnom relativno niski admistrativni troškovi.Dakle,u potpunosti ćemo se usredočiti na kratkoroćne varijabilne troškove proizvodnje.Tablica pokazuje prosječne operativne troškove tipčne talionice aluminija.Podaci o troškovima odnose se na pogon gdje su u dvije smjene dnevno proizvodo 600 tona aluminija na dan.Kad bi cijene bile dovoljno visoke,tvrtka bi uvela i treću smjenu uz prekovremeni rad radnika.Medjutim,troškovi plaća i odrzavanja u trećoj smjeni bi vjerovatno porasli za oko 50% zbog potrebe plaćanja prekovremenih sati.U tablici troškove smo podjelili u dvije skupine.Prva skupina uključuje one troškove koji bi ostali isti pri bilo kojoj razini proizvdnje a u drugoj su troškovi koji bi porasli u slučaju da razina proizvodnje predje 600 tona na dan.

Može se primjetiti da najveći dio troškova taljenja aluminija otpada na električnu energiju i trošak pribavljanja aluminija;oni zajedno predstavljaju oko 60% ukupnih operativnih troškova.Budući da su količine struje,aluminija,i drugih sirovina koje se koriste proporcijalne količini aluminija koja se proizvodi,

Oni predstavljaju varijabilne troškove koji su konstantni u odnosu na razinu proizvodnje.Troškovi rada,odrzavanja i transporta su takodjer proporcionalni u odnosu na razinu proizvodnje,ali samo ako se radi u dvije smjene na dan.Da bi se proizvodnja povećala iznad razine od 600 tona na dan nuzna je treća smjena na dan koja bi dovela do povećanja 50% troškova rada,odrzavanja i transporta

8

Page 9: amar sem rad mikro

.

Na grafu prikazane su kratkoročne krivulje graničnog troška i prosječnog varijabilnog troška talionice.Krivulje graničnog i prosječnog varijabilnog troška su vodoravne na razini od 1.140 dolara po toni za proizvodnju do 600 tona na dan,odnosno za razine proizvodnje koje su ostvarive uz rad u dvije smjene na dan.Poveća li se proizvodnja uvodjenjem treće smjene, granični trošak rada,odrzavanja i prevoza porast će s 320 dolara na 480 dolara po toni,što izaziva rast cijelog graničnog troška sa 1.140 dolara na 1.300 dolara po toni.Kao što graf pokazuje,povećanja graničnih troškova dovode i do porasta prosječnih troškova.Konačno,kad proizvodnja dostigne 900 tona na dan,dostize se apsolutno ograničenje kapaciteta,te u toj točki granični prosječni troškovi proizvodnje postaju beskonačni.

9

Page 10: amar sem rad mikro

7. ZAKLJUČAK

Troškovi imaju veliki značaj za poslovanje svih organizacionih sistema,a naročito granični

trošak jer je on jedan od najvažnijih u ekonomiji kao što kaže Samuelson. Praćenje troškova,

njihovo sistematizovanje I analiziranje po raznim kriterijima u cilju njihove racionalizacije

doprinose svođenju u potrebne okvire I optimiziranju. Racionalno poslovanje, njegov koncept

I alati su način uklanjanja nepotrebnih aktivnosti u poslovnim procesima koji dovode do

smanjenja troškova poslovanja I davanja veće vrijednosti proizvodima ili uslugama za njihove

korisnike.

Efektivno I efikasno sagledavanje troškova kroz prizmu omogućava pravovremeno

anticipiranje budućih kretanja mogućih alternativa poslovno – financijskog odlučivanja,

odnosno usvajanja optimalnih pravaca daljeg poslovanja preduzeća koji će omogućiti njihov

prosperitet.

10

Page 11: amar sem rad mikro

8. LITERATURA

1. Paul A. Samuelson; William D. Northaus, Ekonomija 14. izdanje, Zagreb 2007

2. Paul A. Samuelson; William D. Northaus, Ekonomija 18. izdanje, Zagreb 2007

3. Robert S. Pindyck; Danel L. Rubinfeld,Mikroekonomija 5. Izdanje

4. Leslie Chadwick,Osnove upravljačkog računovodstva,2. Izdanje,Zagreb

5. http://www.wikipedia.hr/

11