Upload
trinhphuc
View
225
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
joško baica masline 1968.
32
amaterizam i izlazak iz njega u povodu slikarstva joška baice
grgo gamulin
33
M o ž d a h i se do n a j t o č n i j e g (ali i n a jopćen i t n i j eg ) o d r e đ e n j a m o g l o doć i sa s t a j a l i š t a dijela, ili možda i p a k cjeline bića k o j e j e n e t k o u k l j u č i o u ta j svoj »l ikovni ž ivot«; a m o ž d a j e r j e šen je z a g o n e t k e u o d r e đ e n j u namjere: š to n e t k o želi pos t i ć i s t i m n e d j e l j n i m s l i k a n j e m ili m o d e l i r a n j e m , i k a k a v smisao da je t o m s v o m »hobi ju« , ili t o m » u k r a s u živo ta« , ili m u j e to d o i s t a n e k a neophodna svečanos t , i znad s v a k i d a š n j i h d a n a ? J e li t o za n j s a m o ostvar e n j e n e k o g dodatka ili o s t v a r e n j e bića, n e š t o d a k l e š to o d r e đ u j e n j e g o v u l j u d s k u s u d b i n u ili š to j e t o m s u d b i n o m o d r e đ e n o ? »Dodaci ž ivotu« za sve n a s čes to su v e o m a važni : izvlače n a s iz d o s a d e , p a m o ž d a i iz t j e s k o b e , on i p o d i ž u i znad n a s n e k i p lav i svod smi s l a ili, b a r e m , o p r a v d a n j a ; ali m i n e » s to j imo ili p a d a m o « s t i m d o d a c i m a , i p i t a n j e j e n i j e li u p r a v o t a dubina značenja ( značen ja za ličnos t ) m j e r o d a v n a za r a z g r a n i č e n j e i de f in i r an j e a m a t e r i z m a . J e r a k o j e to s t v a r a n j e , ili » s tva ran je« , n e š t o o d čega n a m život zavisi i l i , b a r e m , u š t o u v i r e c je l ina n a š e g l j u d s k o g p o s t o j a n j a , znač i li t o d a s a m i m t i m iz l az imo iz a m a t e r i z m a i u l a z i m o u » u m j e t n o s t k a o t a k v u « ? (Dobro z n a m o : t u se sada u k l j u č u j e k r i t e r i j kva l i t e t e i n a d a r e n o s t i — o n o n o v o i n a j o d l u č n i j e b i t i ili n e b i t i . Ali t o j e već pit a n j e u m j e t n o s t i u o p ć e — š to n i j e n a š p r o b l e m u o v o m t r e n u t k u . )
U o v o m t r e n u t k u n a š b i p r o b l e m t r e b a l o da g las i : š t o z a p r a v o (dak le u k o n k r e t n o s t i ) određuje a m a t e r i z a m i o g r a đ u j e ga o d u m j e t n o s t i k o j a j e u raz in i svoga v r e m e n a ? O d r e đ u j e ga bez s u m n j e to š to n e živi i n e razv i ja se unutar u m j e t n o s t i u p r a v o t o g a svog i n a š e g v r e m e n a .
P i t a n j e j e t ek j e li to o d r e đ e n j e p o t p u n o , o d n o s n o i s c rp l ju j e li, d ak l e , o z n a k e a m a t e r i z m a do k r a j a . I m a to l iko o č i t o v a n j a v izue lne imag inac i j e , k o j a p r a t e p o s t r a n i u m j e t n i č k o s t v a r a n j e , ali se n e razvi ja ju u n j e g o v i m t o k o v i m a : s l i k a r s t v o djece, u m
j e t n o s t n a i v n i h l jud i , p a n e d j e l j n o s l i k a r s t v o , a o n o u g l a v n o m i j e s t o n o š t o n a z i v a m o a m a t e r i z m o m . Jesu li t i l a t e r a ln i t okov i z a t v o r e n i r e z e r v a t i ? — Ako b i s m o , iz op reza , p o k u š a l i u t v r d i t i p r o ž i m a n j a s temeljnim tokom u m j e t n o s t i ( j e d i n i m p r a v i m i din a m i č n i m , ko j i u c je l in i p o v i j e s n e svi jes t i i p o k r e će n a š razvoj i m a g i n a c i j e i dož iv l ja ja ) , s i g u r n o b i se svugd je — p a i u p u č k o j u m j e t n o s t i , i u fo lk lo ru — o tk r i l i d o d i r i i u t j eca j i v iše il i m a n j e vidl j ivi . 1
N a š a s u v r e m e n o s t o z n a č e n a j e b r z i m i š i r o k i m p re n o š e n j e m i s k u s t a v a i o b a v j e š t e n j a ( » s t r u č n o « bis m o ih nazva l i : i n t e r k o m u n i k a c i j e i i n t e r a k c i j e ) , a t k o zna k a k o će u s k o r o j b u d u ć n o s t i s l i ka t i i vaja-ti , s k l a d a t i i sv i ra t i s t o t i n e t i s u ć a »običnih« l jud i i d i l e t a n a t a , i ko l iko će se o d r ž a t i n a š a r a z g r a n i č e n j a i p r a v e g r an i ce i z m e đ u raz l i č i t ih v r s t a . G r a n i c e p r e m a n a i v n o j u m j e t n o s t i , č in i se, z a s a d su čv r s t e , p r e m d a n a m sve češće p o j a v e »naiv izma« d a j u nas lu t i t i n e k e nove m o g u ć n o s t i — j e d v a o č e k i v a n e i o d već ine d o s a d a š n j e k r i t i k e s m a t r a n e a p s u r d n i m a ; s a m o , a k o n i š t a d r u g o o p r e z a r a d i , b o l j e j e u n a p r i j e d p r i z n a t i : n i k a k v a k o n v e n c i j a i n i k a k v a p r o r o š t v a n e m o g u o g r a n i č i t i n e o g r a n i č e n e m r e ž e p r e p l e t a n j a iz raza (i svi jest i ) i p r o ž i m a n j a t o k o v a ko j i p r o t j e č u »kroz« os je t l j i vos t i i z r a ž a j n o s t n a š e g d o b a . T a k o se, bez s v a k e s u m n j e , o k o n a s već naz i re n e k o l i k o p o j a v a n a i v i z m a ili »na iv izma« — za k o j e će n a m o p r e z n a m u d r o s t s a v j e t o v a t i : p o č e k a t i ! Čeka juć i d a k l e (ali n e o b e ć a v a j u ć i n i k a k a v »oport u n i z a m « i u o b i č a j e n o s l a m a n j e š t a p a u t o m čekan ju ) r a z m i š l j a m o z a s a d o f e n o m e n u — ko j i n i j e s a m o niz p o j a v a — a m a t e r i z m a . S k a k v o m g a j e t e k g e s t o m n a š a k r i t i k a i g n o r i r a l a — č a k i k r i t i k a v e o m a z a b r i n u t a za » u m j e t n o s t ko lek t iva« i za sud je lovan je k o l e k t i v a u s t v a r a n j u ili u p r i h v a ć a n j u k u l t u r e k o j a n a s t a j e i k o j u n u d i m o . T i su će i t i suće l jud i već s l ika, m o d e l i r a il i k l e še o k o n a s . A s t o t i n e s luča jeva u m i n u l i m v r e m e n i m a ( l i jepe, p a i gen i j a lne n a d a r e n o s t i k o j e su s p o n t a n o , bez ško le
1
»Ono što nedjeljne umjetnike (laike i amatere svih vrsta) povezuje s naivnim umjetnicima, to je u prvom redu i na prvi pogled autodidaktičnost. — I jedni i drugi su samouci. Ako kod amatera tu i tamo susrećemo u početnim ili kasnijim fazama stanovito »učenje« (najčešće akcidentalno, kod kakvog provincijskog slikara), to ni izdaleka nije dovoljno da amatera-samouka uvede u tok historije umjetnosti i da mu pruži iskustva na razini historijskog trenutka. Dolazi uslijed toga do svojevrsne izolacije amaterizma od profesionalne umjetnosti, do pregrade koja amatera odvaja od osnovnog toka umjetničkog razvoja. Ta je pregrada sasvim drukčije vrste od one koja odvaja naivne umjetnike . . . , kao i one koja je pučku umjetnost izolirala u niskim i marginalnim oblastima postojanja i umjetničkog istraživanja.
Na osnovi opće prirođene težnje za ostvarenjem nedjeljni slikari i 'laički umjetnici' uopće motivirani su istim otporom usamljena čovjeka protiv civilizacije velegrada. Našavši se usred nepoznatog mnoštva razbijenih društvenih struktura, sam nasuprot svijetu i svemiru, pojedinac pokušava sam riješiti ili barem fiksirati taj odnos. Sve veći broj amatera u svim umjetnostima pojava je golemog socijalno-psihološkog značenja i ne može se objasniti jednostavnim porastom kulture ili ljudske moći uopće; naprotiv, čini se da je to projekcija tjeskobe i osam-Ijenosti, i pokušaj pojedinca bez socijalne podrške i bez dovoljne socijalne funkcije da nađe ili ostvari tu funkciju na drugi način, da se 'potvrdi' unutar zajednice.« (G. Gamulin, Prema teoriji naivne umjetnosti, »Kolo« br. 5, Zagreb 1969, str. 535, 536)
34
i bez iči je p o m o ć i , u š l e u pov i j e s t u m j e t n o s t i ) mogle su n a s u p o z o r i t i n a o n u č u d e s n u m o g u ć n o s t i m o ć »Gos ta s m a s k o m « ko j i l u k a v o z n a »Nesv jesno i s t j e r a t i iz N i j emos t i« — k a k o j e n e d a v n o r e k a o j e d a n m o j »mlađ i p r i j a t e l j« ( k a k o j e t o j e d n o m d a v n o i l i j epo n a p i s a o A. G. M.). Čini m i se č a k da se pov i j e s t u m j e t n o s t i , k o j a j e i p a k i k r i t i k a i teor i j a p r o j i c i r a n a u d o v r š e n o i p o z n a t o , n i j e zapi ta la za M a u r i c e a Ut r i l l a : k a k o se n j egova v izue lna i m a g i n a c i j a r a s c v a l a s a m a o d sebe? Ni je li o n a u n e k u r u k u n a i v n a , i z a š t o n i j e ? Z b o g b e z b r o j a inf o r m a c i j a n a M o n t m a r t r e u , ili zbog k o n t i n u i r a n o g u m j e t n i k o v a r a s t a u s l i k a r s k o j kuć i n j egove m a j k e ? I m a u b e s k r a j n i m p r o s t o r i m a pov i j e s t i u m j e t n o s t i t a k v o m n o š t v o s luča jeva , s ložen ih m u t a c i j a i per-m u t a c i j a (u genezi , u t o k o v i m a , u k r i z a m a umje t n i č k e svi jest i ) da ih n i k a k v a t e o r i j a n e ć e n i k a d a moći n i zapaz i t i , a k a m o l i o b u h v a t i t i . N e z n a m n i kol iko će n a m i n e k a o p ć e n i t a o d r e đ e n j a (da ne k a ž e m definici je) u t o m e m o ć i p o m o ć i , k a o š to j e , p o s v e s luča jno , ovo k o j e p o k u š a v a m o . Fenomena , n a r a v n o , naprosto postoje. T a k o p o s t o j i i u m j e t n o s t a m a t e r a ko j i to n i su : s l i k a r s t v o i k i p a r s t v o m n o gih a r h i t e k a t a i i nžen j e r a ko j e j e n j i h o v a »s t ruka« ( o b a v i j e š t e n o s t i p r i l i ke , i o s o b n a s k l o n o s t n a k r a j u ) i z r a v n o uve la u l i kovno i z ražavan je . J e li C o r b u s i e r a m a t e r u s l i k a r s t v u ? I l i n a š a r h i t e k t V. R i e h t e r u s k u l p t u r i ? J e s u li a m a t e r i m n o g i u m j e t n i c i ko j i A k a d e m i j u n i s u u sp j e l i dov r š i t i , ili su č a k bi l i u p o č e t k u s t u d i j a iz n j e » isk l jučeni«? J e li n a š I g n j a t J o b b i o a m a t e r p r i j e nego š to j e ( n a k n a d n o ) n a A k a d e m i j i d i p l o m i r a o ? J e li a m a t e r b i o Ivo Dulč ić k o j i j e A k a d e m i j u n a p u s t i o ? J e li a m a t e r ili z a š t o j e a m a t e r J o š k o B a i c a ko j i j e k a d a r n a s l i k a t i više--man je t a k o d o b r u s l iku k a o n e k i »ozbil jan« pr i p a d n i k n jegove , t o j e s t » D u b r o v a č k e ško le«? P i t a n j e (i s t a tu s ) o f ic i j e lnos t i i l ega l i t e ta (diplom a A k a d e m i j e , p r o f e s i o n a l i z a m ) neće n a m m n o g o p o m o ć i . S v o j e d o b n o , u p o v o d u n e k i h r a z m a t r a n j a o g r a n i c a m a i o g r a d a m a n a i v n o s t i , č in i lo m i se da
se o g r a d a k o j a a m a t e r i z a m dijel i o d n a i v n e »enklave« sas to j i u s v j e s n o m p r i k l o n u a m a t e r a na određeni izraz (ili k o n v e n c i j u n e k o g s t i la ili u m j e t n ika ) ili č ak s a m o n a prirodu; iz čega b i , u o v o m p o s l j e d n j e m s luča ju , p ro iz laz io t e m e l j n i r ea l i s t i čk i o d n o s . Ako se, m e đ u t i m , a m a t e r o s l a n j a n a n e k i m o d e r n i iz raz , k a o n a p r i m j e r u Z a g r e b u d r B r a n ko P raž i ć n a e n f o r m e l n e k e v r s t e , n e d o s t a j e li m u i p a k n e š t o š to b i ga uč in i lo u k o n v e n c i o n a l n o m s m i s l u s l i k a r o m »legal i teta« ?2
Gdje , dak le , poč in j e a m a t e r i z a m , a gd je z a v r š a v a ? — V j e r o j a t n o j e da o n p o č i n j e s p r v i m » p o m a c i m a « l ikovne d j e l a t n o s t i k o j a n i j e n a r o d n a , n i p u č k a , ni d ječ ja , n i n a i v n a u m j e t n o s t , a p r e s t a j e to b i t i a k o t a k v a »d je la tnos t« probije ogradu k o j a j e di jel i od o p ć i h s u v r e m e n i h t o k o v a (a n e m o r a j u to b i t i ni na jnov i j i n i a v a n g a r d n i ) , i a k o u đ e u n j i h s p u n i m i s u d b i n s k i m u d j e l o m i r i z i k o m p o j e d i n e sv i jes t i . Ući u s u v r e m e n e t o k o v e znač i : b i t i k a d a r sa stan o v i š t a d a n a š n j i h evo lu t i vn ih s t u p n j e v a ( j ednog o d n j ih) likovno problematizirati doživljaj i t raž i ti za nj n e p r e s t a n o n o v iz raz u n o š e n j e m n o v e m j e r e za o d n o s e (za r a s p o n e ) i z m e đ u o b l i k a k a o označi-te l ja i z n a č e n j a k a o »sadrža ja« , a z a t i m , i p r e d m e t a (ili c i je log sv i je ta izvan n a š e svi jest i ) k a o s t r a n o g i s h o d i š t a i s k u s t v a . Ni je , n a r a v n o , l a k o reć i k o j i su to i k a k v i su ti »današn j i evo lu t ivn i s t u p n j e v i « . Je li to , m o ž d a , n a d r e a l i z a m , p a a k o j e s t , k a k a v n a d r e a l i z a m ? Je li t o j o š l i r s k a a p s t r a k c i j a ? J e li t o m o žda j o š f auv izam, p a a k o on to n a n e k i n a č i n j es t , š to j e t o š to ga č ini a k t u a l n i m ? Je li d o v o l j n o da b u d e » ind iv idua lan« , s n o v i m k r o m a t s k i m odnos i m a ili s n o v i m r i t m o v i m a ? Ni je li v r e m e n s k a uda l j enos t s a m a p o sebi uč in i l a f a u v i z a m »zabran je n im« ?
U h r v a t s k o m s l i k a r s t v u n e k o l i k o će n a m p o j a v a u s k o r o n a m e t n u t i p o t r e b u i s t r a ž i v a n j a u p r a v o u t o m s m j e r u . Lovro Pavelić već o d a v n o j e d o b r o
2
»Između profesionalnih umjetnika i laičkih još postoji stanovita granica, premda nije jasno do kada će postojati. Profesionalni umjetnik ipak je na razini vremena. Učio on ili ne u nekoj školi ili akademiji, on pod sobom osjeća razvoj likovne kulture u koju je ukopčan. Njegovo je iskustvo kolektivno iskustvo. Više ili manje, već prema svojoj kulturi, ambijentu ili naprosto nadarenosti, on djeluje na vrhuncu razvoja. Čak i kada negira u svom izrazu ili programu cijelu dosadašnju evoluciju umjetnosti, on je u stanovitom smislu njen posljednji plod i nastavlja je na (historijski) najvišoj razini. Laički umjetnik također se do određenog stupnja ukopčava u opće iskustvo. Bilo da slijedi neki prihvaćeni pravac ili umjetnika, ili pokušava da se obavijesti preko knjiga i reprodukcija, on nastoji probiti »pregradu« i izići iz izolacije. To je doduše u velikom broju slučajeva samo sporadičan napor, a i rezultati su veoma ograničeni, u krajnjoj liniji to zavisi uglavnom od
nadarenosti i prodornosti psihičke strukture. Ipak, u načelu, moramo pretpostaviti da je tu pregradu moguće probiti, a u tom slučaju pada bitna razlika između profesionalne i laičke umjetnosti. Posljednja desetljeća to su zapravo i pokazala: nebrojeno mnogo umjetnika prelazi iz jedne sfere u drugu, pa čak i obratnim smjerom. Moderne tehnike i smjerovi u kulturi i u slikarstvu olakšali su te »transformacije«, te ako iz pojma laičke umjetnosti isključimo pojam diletantizma (koji određuje slučajeve insuficijentnosti, nenadarenosti i sl.), približit ćemo se stanovištu da je razlika između profesionalne i laičke umjetnosti u biti razlika odnosa umjetničke aktivnosti prema profesiji i socijalnoj funkciji koju pojedinac obavlja. Čak i pasionantnost i predanost toj djelatnosti ne čini mi se važnom oznakom: poznato je da su mnogi amateri njoj gorljivije i sudbonosnije predani od umjetnika koji se njome profesionalno bave.« (G. Gamulin, sp. dj., 1965, str. 536, 537)
35
jutarnja izmaglica 1956.
selo u gorskom kotaru 1957.
36
p o z n a t i p r i m j e r . P i t a m o se: j e li o n o n u »ogradu« za i s t a p r o b i o ? — Ante Petrić ( r o đ e n 1923. u Pos t i -r a m a ) d o s e g a o j e u t ehn ic i v j e š t i n u k o j a začuđuje ; š to o n m o ž e n j o m e p o s t i ć i ? Os lan ja se n a odre đ e n u m o r f o l o g i j u d o b r o p o z n a t u (na j e d n o razdob l j e L j u b e Ivanč ica ) , i s p r e m n i s m o č a k poš tova ti n j egovo odušev l j en j e ; ali pos l i j e t oga : k o j e j e n j egovo m j e s t o u n a š e m s l i k a r s t v u ? — D r u g a j e i d r u g a č i j a p o j a v a s l i k a r s t v o Milana Cmelića (iz Šib e n i k a , živi u B e o g r a d u ) , ko j i se p r i v a t n o š k o l o v a o u Z a g r e b u i B e o g r a d u , a izlaže o d 1952. svo ja zat r a v l j e n a p r i m o r s k a m j e s t a , p r o č e l j a n a š i h kuća , t i š i nu n a p u š t e n i h l uka . N i s m o ga d o v o l j n o zapazi l i , va l j da i z a to š to n i je b i o d o v o l j n o u Z a g r e b u pr i s u t a n . A p i t a n j e k o j e p r e d n a s p o s t a v l j a j e s t : kolik o j e s u v r e m e n o i n e a m a t e r s k i živo n jegovo slik a r s t v o , i n i j e li on i p a k samozadovoljno zastao n a o d r e đ e n o m s e n t i m e n t a l n o m o p i s i v a n j u ? Može li o n i da l j e n a p r e d o v a t i u s v o m razvo ju , i n i j e li u p r a v o n e d o s t a t a k s l i k a r s k o g » p r o b l e m a t i z i r a n j a « p r e d m e t a (k ra jo l ika ) u z r o k z a o s t a j a n j u ? Ozren Anić, p r a v i r a d n i k - a m a t e r , z a l j ub l j en j e u k r a j o l i k svoga k r a j a , u š k r t i r e g i s t a r s iv ih i b j e l i č a s t i h ton o v a k o j i m a s l ika to svoje r o d n o s t i j en je . On odaj e p r o m i š l j e n o s t i d o s l j e d n o s t p r a v o g s l ika ra ; ali t ek t a d a u k l j u č u j u se p i t a n j a : n a k o j e m se s tup n j u r a z v o j a s u v r e m e n e u m j e t n o s t i t o d o g a đ a i s k a k v o m s n a g o m p r o b l e m a t i z a c i j e ?
S l i k a r s t v o J o š k a Ba ice u n e k o l i k o je p o g l e d a za n a s zan iml j i vo : k a o t e o r e t s k i p r o b l e m a m a t e r i z m a n a v i s o k o m s t u p n j u t e h n i č k o g z n a n j a i l i kovne os je t l j ivos t i , o s o b i t o ko lo r i s t i čke , z a t im , k a o vr i jedn o s t p o sebi k o j a i z n e n a đ u j e p l o d n o š ć u i spon ta -n o š ć u š t o g ran ič i s a u t o m a t i z m o m ; a uz to i k a o odv je t ak , r e c i m o , » D u b r o v a č k e škole« , o n o g a kret an ja , dak le , ko j e j e započe lo n e p o s r e d n o p r i j e r a t a u k r u g u m l a d i h l j u d i u D u b r o v n i k u o k o K o s t e S t r a j n i ć a . D je lovao j e ta j k r u g k a o k a k a v m a l i slik a r s k i t e ča j , u k o j e m u j e K o š t a S t r a j n i ć p r o v o d i o i » k o r e k t u r e « , a sa svo j im p o z n a v a n j e m l ikovne u m j e t n o s t i , s t e h n i č k i m p o m a g a l i m a kn j iga i r e p r o dukc i j a , govor io i m o »vel ik ima«, o V a n Goghu , Ma-t i sseu , G e o r g e s u R o u a u l t u — o t u d a i m n o g e oznake ž a r k o g k o l o r i t a i p r e p o z n a t l j i v r u k o p i s u to j »školi« — počevš i od I v a n a E t t o r e a . A p o s t o j a o j e i u z o r I g n j a t a J o b a , t a k o đ e r D u b r o v č a n i n a , ko j i j e d a v n o p r i j e t oga (oko 1929./30.) u s p i o iz V a n Gogho-ve faze, živeći o s a m l j e n u isrednjoj Da lmac i j i , p r i jeć i n a svoj »ko lor i s t i čk i e k s p r e s i o n i z a m « . Ali b i lo b i p o g r e š n o p o m i s l i t i d a j e u m j e t n o s t I g n j a t a J o b a b i l a za ta j k r u g n e š t o više od d a l e k e p o z a d i n e ; o n o š to j e K o s t a S t r a j n i ć o s i m i z r a v n o g s l i kan j a p o »modelu« (ili m r t v o j p r i r o d i ili pe jzažu) p r i m j e n j ivao , m o ž d a u p r a v o za to š to j e b io u p r v o m r e d u k r i t i č a r , j e s t u p u ć i v a n j e n a ve l ike m a j s t o r e p r v i h dese t l j eća n a š e g s to l jeća , i to , n a r a v n o , p u t e m re
p r o d u k c i j a . K o l i k o j e d a n a s m o g u ć e r a z a b r a t i , ned o s t a j a l a j e p o u k a sezan i s t i čke k o n s t r u k c i j e , pa j e u p r a v o iz t oga l a k o r a z u m j e t i ona j i z ravn i pr i j e laz n a s l o b o d n u m r l j u i ž a r k u f a u v i s t i č k u p a l e t u g o t o v o k o d svih č l a n o v a g r u p e . Čak i Gabro Rajče-vić (1912.—1943.), ko j i j e p r v i b i o u d o d i r u s Kos-t o m S t r a j n i ć e m , s l ikao j e u p o č e t k u m n o g o in tenz ivn i j im b o j a m a . On j e j o š p r i p a d a o p r v o j Strajmi-ćevoj g r u p i , k o j u su, p r i j e r a t a , uz n j e g a j o š sačinjaval i Ivan Ettore (1911.—1938.) i Nikica Nadrami-ja (1916.—1940.) — svi r a n o p r e m i n u l i . A n i j e b i la m n o g o bo l j e s reće n i druga g r u p a k o j u su n a sam o m p o č e t k u r a t a sač in java l i : Josip Colonna, Đuro Pulitika, Ante Masle, Joško Baica i Ivo Dulčić. Od svih n j i h d j e l a tn i su j o š s a m o Đ u r o P u l i t i k a u D u b r o v n i k u i J o š k o B a i c a u Z a g r e b u . (Znao se t o m k r u g u p o n e k a d p r i k l j u č i t i i I v o V o j v o d i ć , a d o b r o z n a m o da j e to j s t i l i s t ic i , k o j a j e n a r a v n o i m a l a i svo ju i k o n i k u , u n e k i m s v o j i m r a z d o b l j i m a b i o v e o m a b l i zak i B r a n k o Kovačević . )
P r o b l e m J o š k a Baice , vidjel i s m o , z a n i m a n a s ne s a m o zbog k o n t i n u i t e t a »škole«, n e g o p r v e n s t v e n o k a o t e o r e t s k i p r o b l e m : zbog čega j e o n z a d r ž a n (ili se s a m zadržao) u g r a n i c a m a a m a t e r i z m a , dok su svi os ta l i n jegovi »suučenici« p o s t a l i »s l ikar i«? I on j e p r i š a o »školi« K o s t e S t r a j n i ć a n e k a k o 1940./ /41., sa svo j ih 17 god ina , i o s t a o do k r a j a r a t a ; s a m o , u m j e s t o n a U m j e t n i č k u a k a d e m i j u , u p i s a o se na M e d i c i n s k i f a k u l t e t i zav r š io ga 1952. Znač i li to d a n j egovo s l i k a r s t v o n i j e b i lo n o š e n o j e d n a k o tak o v e l i k o m p a s i j o m ? Ako j e u s a m i m p o č e c i m a o d 1939. do k r a j a r a t a n a s t a l o o k o 160 u l j e n i h s l ika, n a r a v n o raz l ič i tog z n a č e n j a i v r i j e d n o s t i , te a k o je i k a s n i j e , za s l u ž b o v a n j a u G o r s k o m k o t a r u (Lokve) i spec i ja l izac i je u Z a g r e b u o d 1955. do 1961., svak i s l o b o d a n t r e n u t a k b io i s k o r i š t e n za s l ikan je , m o r a da j e t u d je lovao o d r e đ e n i poz iv ko j i j e b i lo n e m o guće zaus t av i t i . Za n a š e r a z m a t r a n j e v a ž n o j e pi tan je : j e li b i lo m o g u ć e »kon t ro l i r a t i « g a ? — a m i s l i m p r i t o m n a k o n t r o l u p o m o ć u r azv i j ene u m j e t n i č k e , d a k l e k r i t i č k e svi jes t i . U p r a v o t u m i se č in i d a bi t r e b a l o u t e o r e t s k i p r o b l e m a m a t e r i z m a i p a k u k o p ča t i i u l o g u U m j e t n i č k e a k a d e m i j e : š t o o n a svoj i m s t u d e n t i m a p r u ž a i k a d a , u k o j e m s l u č a j u ih n j e n a s t i m u l a c i j a izdiže do u m j e t n o s t i ? To zaci je lo n i j e s a m o t e h n i č k o z n a n j e — j e r u p r a v o j e J o š k o B a i c a (ka rd io log i č ak z n a n s t v e n i r a d n i k n a t o m po l ju ) razv io t e h n i č k u v j e š t inu , č e s to v r l o složen u i »mi j e šanu« , do n e k i h n e p o z n a t i h p o s t u p a k a
stara gitara 1959.
37
Može li n a m »s l ika r sk i tok« J o š k a Ba ice n e š t o obj a s n i t i ? — Rea l i s t i čke s l i k a r s k e de sk r ipc i j e č ini se n i j e b i lo ni u p o č e c i m a . » P o r t r e t Ive Rub in i j a« iz 1943./44. već j e s ložen od s a m i h m r l j a ; a t a k v o j e i »Voće n a s tol iću« iz 1944. I n e k i k ra jo l ic i iz pedese t i h g o d i n a g r a đ e n i su š i r o k i m p o t e z o m (»Posa t« iz 1940.), a t e š k o j e reć i i m a li t u n e k a j e d i n s t v e n a vizija. » J u t a r n j a mag l i ca« , iz 1956., m o ž d a j e n a j zan iml j iv i j i od n e k o l i k o s a č u v a n i h k r a j o l i k a toga d o b a , n a s t a o s p o n t a n o i s n a j v e ć o m s l o b o d o m ; ali već 1957. J o š k o Ba i ca s l ika »Selo u G o r s k o m k o t a r u « s i z raz i t im u t j e c a j i m a R o u a u l t a . M e đ u t i m , p a ž n j a k o n c e n t r i r a n a n a f auv i s t i čke g i t a r e i m r t v e p r i r o d e p o s t a j e iz l ika za k o l o r i s t i č k e egzibici je tank ih s u p e r p o n i r a n i h n a m a z a (»Modra g i t a r a« , »Siva g i t a r a« , » N e m i r n a g i t a ra« — 1959.). N o b i t n o j e m o ž d a , p r e m d a i k o n i k a n e izlazi iz p o d n e b l j a Dub r o v n i k a , s h v a ć e n o g u š i r e m smi s lu r i ječi , š to sada , n a ovoj r e d u c i r a n o j t e m a t i c i , n a s t a j e nezaustavljivi tok, m n o š t v o v a r i j a n t i i m u t a c i j a u k o j i m a se oč i tu je (i t roš i ) a u t o r o v a os je t l j ivos t za b o j e i n j i hove o d n o s e . M o ž d a u p r a v o zbog te opses i j e on u k r a j o l i k u t e š k o na laz i » m o r a l zavičaja«, k a o š to ga j e b io n a š a o Ivo Dulčić . »Si jeno p o d bregovi ma« iz 1955. l i jep j e p r i m j e r v i r t u o z n o g s in te t iz i ra n ja , do s i m b o l a čak , p a da i p a k n i je r i ječ o a m a t e r u ko j i i svo ju p a ž n j u i v r i j e m e prepolovljuje, b i l a b i t a s in teza i t a t e h n i k a za j e d n o g s l i k a r a s i g u r n o s a m o po laz i š t e za č i t ave c ik luse i k o m p l e t n u vizi ju n a š e g a k r a j a .
voće u modroj vazi 1970.
O v a k o se s l i ka rova i m a g i n a c i j a i s c r p l j u j e u b e s k r a j n i m n i z o v i m a m r t v i h p r i r o d a (a »Ribl ja kos t« iz 1958. j e d a n j e o d m a l o b r o j n i h i k o n o g r a f s k i h izuzet aka ! ) , o s o b i t o cvi jeća u v a z a m a . N e m a n i k a k v a s m i s l a r e p r o d u c i r a t i i h (i govor i t i o n j i m a ) bez boja , j e r se s a m o u to j k r o m a t s k o j m a š t o v i t o s t i i s a s to j i značen j e ov ih d u h o v i t i h i m p r o v i z a c i j a . Ne t r e b a , n a r a v n o , po t c i j en i t i n i e k s p r e s i v n o s t (u crtežu, u o d n o s i m a m a s a ) t ih m n o g i h r i b a n a s t a l i h go tovo uv i j ek u m i j e š a n i m t e h n i k a m a , a o s a m o j improv izac i j i n a m a z a m o ž d a se n e š t o m o ž e v id je t i i n a r e p r o d u k c i j i »Ruž ičas te r ibe« iz 1968. Ako b i s m o h t je l i u p o z o r i t i n a s l o b o d n i g o v o r ve l ik ih o b o j e n i h m r l j a , t r e b a l o b i v id je t i u o r i g i n a l u »Voće u m o d r o j vazi« iz 1970., i, n a r a v n o , m n o š t v o d r u g i h .
i do sof i s t i c i rane »lakoće«. Ono š to A k a d e m i j a (odn o s n o , m o ž d a j e bo l j e reći , a m b i j e n t Akademi j e ) p r u ž a ili n a m e ć e , t o j e s h v a ć a n j e u m j e t n o s t i u njeno j s u v r e m e n o j p r o b l e m a t i č n o s t i ; a o s i m t o g a i s h v a ć a n j e u m j e t n o s t i k a o p ro fes i j e (ili poziva , ili »sudbine«) , k a o nečega , dak le , š to zah t i j eva čitavog čovjeka, sa č i m e se »stoji ili p a d a « . N a p r a m a t o m i m p e r a t i v u p o t p u n e »ident i f ikaci je« , a m a t e r n a m se č ini k a o svi jes t po lov i čno o k r e n u t a u m j e t n i č k o j d j e l a tnos t i , ili č a k s a m o f r a g m e n t a r n o . K o d običn i h n e d j e l j n i h s l i k a r a sud je lu ju , oč i to , t ek m a l i dije lovi b ića ; k o d a m a t e r a većeg z n a č e n j a t i su di jelovi bez s u m n j e zna tn i j i , p o n e k a d su p o j a č a n i i za-m j e r n o m o b a v i j e š t e n o š ć u , iz kn j iga , n a r a v n o . Ali i t u se j av l j a p i t a n j e : k a k o d u b o k o , i s k o j o m n a m j e r o m ? Da b i s m o se u u m j e t n o s t i , m o ž d a , mog l i vješ t i je k r e t a t i ? Ili m o ž d a i p a k d a b i s m o p r o n a š l i (ili, n a r a v n o , s a m o pos tav i l i ) n e k a d u b l j a ili p o s l j e d n j a p i t a n j a ? A z n a o s a m č u t i i v e o m a j e d n o s t a v n e odgovore : da o s t v a r i m o svoje postojanje u umjetnosti, p r e p o z n a t l j i v o i individual ino.
38
K a k v a j e t e m a t i k a k o j u s m o d o s a d oc r t a l i ? Odaj e li o n a p r o g r a m i r a n j e o d r e đ e n e i k o n i k e (a s n j o m i d u h o v n o g a m b i j e n t a ) ? — V j e r u j e m č a k da o n a vi-še -man je č v r s t o k o n s t r u i r a o d r e đ e n o p o d n e b l j e u t r a g u f auv izma , n a š e g J u r j a P lanč ića , p a »Dubrov a č k e škole« u c je l ini . Ali o t k u d a to d a n e p r e k i d n o v a r i r a n j e m o t i v a da je d o j a m k r e t a n j a u z a t v o r e n u k r u g u ? I o t k u d a to da ove s l ike n e iz laze iz slojeva t r a d i c i j e ?
Čini se, t o m e j e uzrok (i u j e d n o , u t o m e j e p o t v r d a ) a m a t e r i z m a ovog s l ika ra . Ne v j e r u j e m , n a i m e , da j e j e d n o m l j u d s k o m b i ć u m o g u ć e p o s v e t i t i s a m o jed a n d io svo j ih ene rg i j a u m j e t n o s t i , a o d r ž a t i t e m p o s n j e n i m e v o l u c i j a m a , d a n a s t a k o u b r z a n i m . A o s i m toga , J o š k o Ba i ca j e pos l i j e spec i ja l izac i je p r o v e o d v a n a e s t g o d i n a u d u b o k o j p rov inc i j i , u b o l n i c a m a T r a v n i k a , Gosp ića , B o s a n s k e G r a d i š k e , i p r i r o d n o j e d a j e t i m e a m a t e r s k i k a r a k t e r s a m o p o j a č a n . Bi lo j e s i g u r n o u n u t r a š n j e g r azvo ja , o n j e č a k i vidl j iv; ali u p r a v o u vezi s b r z i m p r o m j e n a m a u m j e t n i č k i h p r o b l e m a , za k o j e o n n i j e z n a o i n i j e i h m o g a o p r a t i t i , ta j j e u n u t r a š n j i r azvo j p o p r i m i o znača j k r e t a n j a u o d r e đ e n o m k r u g u . S p a š a v a l a ga j e , n a r a v n o , i z v a n r e d n a ene rg i j a i ve l ika p r o d u k t i vnos t . O n a je , n a n e k i nač in , k o m p e n z i r a l a osjećaj s t a t i č n o s t i i nezadovo l j s t va , ko j i se t u i t a m o j a v l j a o . Iz tog os jeća ja n a s t a j a l i su o n d a r a d o v i s v iše z a l a g a n j a i p r e t e n z i j a : n e k o l i k o g r a d s k i h vedut a iz D u b r o v n i k a , ko j e su u s p j e l e oživi t i b j e l i n u k a m e n a i da t i i luzi ju s u n č a n o g svje t la , a i p a k ostat i a u t e n t i č n e , d u b r o v a č k e . A l i jep u s p j e h u t o m j e s m i s l u i Ba i č in na jnov i j i niz »Masl ina« .
Ali m o ž d a su sve to t ek p r e t p o s t a v k e i s t i n s k o g problematskog krajolika, i s l ike , k o j a će b i t i i mod e r n a i i n d i v i d u a l n a ; a t o m o ž e b i t i a k o l i kovno r j e šava n e k i n o v p r o b l e m , s t r u k t u r a l i z i r a j u ć i b i t k r a j o l i k a (u o b l i k u i u r i t m u — k a o F r a n o S imu-nović , O t o n Gl iha i s a m Ivo Dulč ić u svo j im »Ljuds k i m pe jzaž ima« ili u » H v a r s k i m v a l a m a « ) , ili sint e z o m — k a o š to j e i i d e j u i f o r m u s in t e t i z i r ao , n a p r i m j e r , o p e t Ivo Dulč ić u slici »Požar n a o toku« i » D u b r o v a č k e l j e tne igre«.
U t o m s luča ju s l ika r b i zaci je lo p o s t i g a o dvo je š to m u j o š n e d o s t a j e : z g u š n j a v a n j e iz raza u m j e s t o ve l ike p l o d n o s t i , a uz to , v j e r o j a t n o , i a ž u r i r a n j e u s t i lu . P r e t p o s t a v l j a li t o o r i j e n t i r a n j e poz iva (i p ro fes i j e ) , d a k l e č i tave ž ivo tne ene rg i j e , n a s a m o s l i k a r s t v o — j a n e z n a m . Il i će s l i ka r n a ć i n e k i d ru gi n a č i n d a p o s t i g n e to zgušn j avan j e : s i n g u l a r n o s t d je la i d i s c ip l inu st i la .
U s v a k o m s luča ju za n a š t e o r e t s k i p r o b l e m : a m a t e r i z m a i i z l a ska iz n j ega — b i o b i to vel ik d o p r i n o s iz e m p i r i j e s a m e .