Amira BegiAmira Begićć

Dipl. defektolog Dipl. defektolog -- oligofrenologoligofrenolog

UKRATKO O PROJEKTUUKRATKO O PROJEKTU

Program skrbniProgram skrbnišštvo i ponovno ukljutvo i ponovno uključčenje maloljetnika enje maloljetnika sa posebnim fizisa posebnim fiziččkim i psihikim i psihiččkim potrebama i kim potrebama i promocija poduzetnipromocija poduzetnišštva u sektoru socijalnih poslova u tva u sektoru socijalnih poslova u BiHBiH

Projektna komponenta

• Integracija djece sa posebnim potrebama u školski sistem

• 6° STAGE (Staž) • Obuka u Italiji za nastavnike iz BiH

• Staž je predstavljao sastavni dio obuke u Italiji za nastavnike iz 40 pilot škola iz Federacije BiH i iz Republike Srpske koje su partneri projektu “Skrbništvo i ponovno uključenje maloljetnika sa posebnim fizičkim i psihičkim potrebama i promocija poduzetništva u sektoru socijalnih poslova u Bosni i Hercegovini”, trogodišnji projekat 2006-2008, finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova, regija Emilia-Romagna (Emilija-Romanja) i Marche (Marke).

• Unutar cjelokupnog projekta EducAid je imao odgovornost one komponente koja se tiče školskog sistema, za koji koristi tehničku podršku od Italijansko-Švicarskog Obrazovnog centra.

• Svaki staž predvidio je boravak u Italiji 6 nastavnika u trajanju od 3 sedmice, tokom kojih učestvuju posmatrajući kako rad direktno na terenu u osnovnim školama tako i aktivnosti koje se odvijaju kao vanškolske aktivnosti.

• Staž je obuhvatio obuku putem upoznavanja direktno na terenu i susretanja sa djelatnicima tokom realnih školskih i vanškolskih situacija u kojima se radi na uključivanju djece sa onesposobljenjem, u trenucima u kojima se produbljuju odreñena specifična pitanja: poteškoće u učenju (disleksija,diskalkulija i sl.), djeca sa težim onesposobljenjem, organiziranje po didaktičkim radnim grupama unutar razreda i sl.

• Šest bosanskih nastavnika angažovano na stažu bili supodjeljeni u dvije grupe, prisustvovali su obrazovnim i didaktičkim aktivnostima uz tutora, odnosno staratelja dodjeljenog od strane institucije prihvatitelja.

• Predviñene aktivnosti stažom realizovale su se pri obrazovnim i školskim institucijama koje su već u mreži Pedagoški park (Parco Pedagogico) za aktivno obrazovanje.

• Naučno koordiniranje staža i odnosi sa uključenim institucijama bilo je u organizaciji direktora CEIS-a g.dina Giovanni-ja Sapucci-ja i sekretarijata Pedagoškog Parka aktivnog obrazovanja.

• Grupe staža bile su rasporeñene u sljedećim obrazovnim ustanovama:

- C.E.I.S. privatna škola , - “Institut Miramare” državna škola, - “Dante Alighieri” državna škola, - “A Panzini” državna škola,te dvije Socijalne kooperative-udruženja: - Mllepiedi i - Betulla popodnevna edukativna grupa u sklopu C.E.I.S.-a

ŠŠkolski/obrazovni sistem u Italijikolski/obrazovni sistem u Italiji

• do 6 god. – jaslice do 3 god.- predškolsko 3 – 6 god.

• 7 – 11 god. – Osnovna škola 1. stepena (I do IV razreda)

• 12 – 14 god. – Osnovna škola 2. stepena (V,VI,VII i VIII razred)

• 15 – 19 god. - Srednja škola (obavezna)

• 19 god. - Fakultet

Osnovna škola I i II stepena

• Godišnji plan/program rada škole usvaja se polovinom septembra.

• Raspored časova:- propisano 27 radnih časova/sedmično, max 30

časova/sedmično;- puno radno vrijeme 40 časova/sedmično sa ručkom.

Br. učenika u odjeljenju: - max 25 ako ima učenika usporenog psihofizičkog

razvoja;- max 30 ako nema učenika usporenog psihofizičkog

razvoja;

Sedmični broj časova nastavnika

• Državna škola: 22 časa + planiranje i pripremanje;u školama drugog stepena 18 časova + planiranje i

pripremanje• Privatna škola (zavisi od škole) škola C.E.I.S.

27 časova +9 časova planiranje i pripremanja.

• Jedan pomoćni nastavnik/4 učenika sa usporenim psihofizičkim razvojem;

• Jedan nastavnik/1 učenik sa težim oštećenjem;

Integracija uIntegracija uččenika usporenog kognitivnog razvojaenika usporenog kognitivnog razvoja

• Sve do 60. god. – odvojeni razredi i specijalne škole;• Od kraja 60. god. – razvija se zakonodavna i

administrativna aktivnost (smanjen br. učenika u odjeljenju, nastavnici podrške), integracija pomenutih učenika se proširuje i izvan obaveznog školovanja (fakultet).

• Početkom 90. tih god. sva djeca usporenog psihofizičkog razvoja u redovnim odjeljenjima (preko 100.000 djece i preko 40. 000 nastavnika podrške);

• 2005/06. god. u redovnim odjeljenjima preko 178.220 ili 2% školske populacije.

• Nastavnika podrške preko 80.000 ili 6,2% ukupnog broja nastavnika.

Institucionalne nadleInstitucionalne nadležžnosti koje se odnose na nosti koje se odnose na integraciju uintegraciju uččenika sa onesposobljenjemenika sa onesposobljenjem

• Nacionalno Ministarstvo obrazovanja – uredi za školstvo pri Regiji i Provinciji zaduženi su za:

- sastavljanje razreda, odabir nastavnika, usavršavanje nastavnika, nabavka opreme...

- obrazovno planiranje, rad po grupama radi integracije, uključivanje zajedničkh organa...

• Lokalne institucije (opština, provincija i regija) zaduženi su za:

- nenastavno osoblje, nastavnici podrške, menza, socijalna pomoć...

- profesionalno usavršavanje, grañevinski radovi, nenastavno osoblje u srednjim školama...

- pravo na učenje;• Lokalne zdravstvene jedinice zadužene su za:

prevenciju, rehabilitaciju, certifikate (funkcionalne dg;), pomoć u lijećenju maloljetnika...

Procjena uProcjena uččenika sa onesposobljenjemenika sa onesposobljenjem

Zakon definiše jedan sistem voñen dokumentima spoznajnim i projektnim, koji se meñusobno integrišu, ocrtavajući jedan pravi “Obrazovni ugovor”

1. Potvrda o onesposobljenju (uroñene malformacije npr. dw sy, hydrocefalija, mykrocefalija...);

2. Funkconalna dg; (psihofizičko stanje djeteta i klinčki profil) – specijalističke usluge ASL (lokalne zdravstvene jedinice);

3. Funkcionalni dinamički profil (funkcionalna oblast učenika – samostalnost učenika, učenje, odnosi...) –ASL, učitelji/nastavnici. Funkc.dg. se odreñuje u jaslicama, na početku školovanja 1.stepena i na početku školovanja 2. stepena;

4. IEP – dokument koji definiše program rada koji se planira realizovati, u kojem su opisane did. intervencije, pripremljene za odreñ. učenika u odreñ. vremenskom periodu)- učitelji/nastavnici.

VoVoññenje integracijeenje integracije

Zakon je ozvaničio konstituisanje odgovarajućh radnih grupa različitih sistema i sa različitim zadacima

• Meñuinstitucionalnu radnu grupu Provincije čine:- 1 tehnički inspektor školskog ureda Provincije (USP);- 1 ekspert za školska pitanja;- 2 eksperta nominovana od lokalnih institucija;- 2 eksperta iz lokalne zdrav. zajednice;- 3 eksperta iz udruženja osoba sa onesposobljenjem.Zadatak: savjetovanje i podrška za školski ured

Provincije te savjetovanje za škole pojedinačno.

Radna grupa za Radna grupa za šškolske ustanovekolske ustanove

- Školski nadzornik;- 1 nastavnik – predstavnik djece sa onesposobljenjem;- 1 nastavnik razredne nastave;- 2 nastavnika podrške;- 2 roditelja (1 djeteta sa onesp.);- 1 radnik ASL;- 1 učenik srednje škole;- 1 predstavnik opštine.Zadaci: promovisanje kulture integracije; davanje opšteg

kriterijuma ostvarivanja integracije u školi;predlaganje planova nabavke materijala...

Ko su uKo su uččenici sa onesposobljenjem (Regija Emlija enici sa onesposobljenjem (Regija Emlija Romanja)Romanja)

• Potpuni deficit vida 0,80%• Parcijalni deficit vida 1,10%• Potpuni deficit sluha 2,70%• Parcijalni deficit sluha 2,80%• Mentalna retardacija 30,20%• Dw sy 8,80%• Patologija jezika 8,50%• Epilepsija 3,60%• Bolesti invaliditeta 5,40%• Autizam, opšti poremećaji razvoja 20,80%

C. E. I. S. C. E. I. S. (centro educativo italio swizzero)(centro educativo italio swizzero)

C.E.I.S.

• Edukacijsko italijansko – švicarski cenatar (Centro Educativo Italo – Svizzero tzv. C.E.I.S.) nalazi se u Riminiju i sarañuje sa Univerzitetom u Bolonji.

• Privatna škola (selo) 1. stepena (I,II,III,IV i V razred);

• Osnovana 1948.god. – Margarita Zoebeli• U sklopu škole (sela) C.E.I.S. izmeñu ostalog nalazi

se: - obdanište;- niža Osnovna škola;- dnevni centar;- centar za disleksiju i disgrafiju...

• U Italiji postoje 2 vrste privatnih škola. Škole koje su priznate kao i državne i škola koja nema obaveze prema državi;

• Škola C.E.I.S. nije religiozna za razliku od drugih privatnih škola koje su organizovane od strane crkve;

• 270 učenika;• U svim razredima ima učenika sa psihofzičkim

smetnjama;• Učenik sa blažim oštećenjem ima pomoćnog

nastavnika 6-8 časova/sedmično (na početku šk.god. tim odreñuje koliko i na kojim časovima će učenik imati pomoćnog nastavnika, a teži slučajevi imaju edukatora na svim časovima, uglavnom je to individualan rad);

• Tim stručnjaka (pomoćni nastavnik, edukator te po potrebi član ASL - lokalne zdravstvene jedinice) se sastaje nekoliko puta godišnje da bi odredili način rada sa pojednim djetetom.

• Škola od države dobiva smjernice/ciljeve godišnjeg programa;

• Učenici škole C.E.I.S nakon V-og razreda polažu test znanja i prelaze u državnu školu;

• Od I-og razreda djeca imaju sve predmete prirodne i društvene grupe tkñ. imaju vjeronauku kao izborni predmet;

• Svaki razred se djeli u 2 grupe/odjeljenja (po 20 djece u jednom odjeljenju) svaka grupa/odjeljenje ima 2 rasporeda „A“ i „B“ raspored;

• U svakom razredu su po 2 nastavnika, 1 za prirodne nauke i 1 za društvene nauke + pomoćni nastavnik/edukator (ukoliko je potrebno)

Gruppo „A“LUNEDI‘ponedjeljak

MARTEDI‘utorak

MARCOLEDI‘srijeda

GIOVEDI‘četvrtak

VENERDI‘petak

8.30-10.15Matematica

Matematica Matematica Italiano Storia

10.15-10.30PAUSA

PAUSA PAUSA PAUSA PAUSA

10.30-12.15Matematica

IngleseMusica

Matematica ScienzeGefografia

Matematica

12.15-13.30REFEZIONE

REFEZIONE REFEZIONE REFEZIONE REFEZIONE

13.30-15.30Gruppi di lavoro

Religione StoriaItaliano

ScienzeGefografia

IngleseMusica

Gruppo „B“

LUNEDI' MARTEDI' MARCOLEDI' GIOVEDI' VENERDI'

8.30-10.15Matematica

Italiano Italiano ScienzeGefografia

Matematica

10.15-10.30PAUSA

PAUSA PAUSA PAUSA PAUSA

10.30-12.15Matematica

IngleseMusica

Italiano Religione Storia

12.15-13.30REFEZIONE

REFEZIONE REFEZIONE REFEZIONE REFEZIONE

13.30-15.30Gruppi di lavoro

ScienzeGefografia

MatematicaStoria

Italiano IngleseMusica

Radionice Radionice –– sekcije u C.E.I.S. sekcije u C.E.I.S. -- uu

• U pomenutoj školi se svakog ponedjeljka u istom terminu odražavaju različite sekcije.

• Svi nastavnici su dužni na početku godine izjasniti se za sekciju koju žele voditi u toku školske godine.

• Učenici biraju sekciju na koju žele ići taj mjesec;• Svaki prvi ponedjeljak u mjesecu učenici se rotiraju

kad su u pitanju sekcije.• Cilj takvog rada sekcija je da svaki učenik nañe ono

što njemu odgovara odnosno da otkrije koje su to njegove jače strane/potencijali.

• Neke od sekcija su: origami, igre na tepihu, laboratorijska sekcija, kuharska sekcija...

Učenici – ravnopravni članovi škole C.E.I.S.

• Direktor pomenute škole jednom mjesečno upriliči sasatanak sa učenicima, po 2 učenika iz svakog razreda;

• Akcenat sastanka je na razgovoru o načinu rada škole-sela, prijedlozi vezani za selo, raspravljanje, donošenje nekih važnih odluka vezano za ureñenje dvorišta koje mogu koristiti nakon škole kao i vikendom i praznicima...svaka 2 sastanka učenici se mijenjaju;

• Svi učenici bez obzira na psihofizičke sposobnosti imaju pravo sudjelovati na sastanku;

Svekodnevne aktivnosti uSvekodnevne aktivnosti uččenikaenika

• Učenici imaju svoje obaveze i odgovornosti vezane za odjeljenje/učionicu (npr. učenik koji se taj dan javlja na telefon, učenici koji su zaduženi za ručak serviranje i pospremanje površine nakon ručka, učenik koji je zadužen za prenošenje poruka iz razreda u razred (grupe u grupu)...;

• Veliki odmor/veliku pauzu provode skupa učenici i nastavnici. Svi su u školskom dvorištu, u školi ne postoji zvono nego samo pljesak rukama od strane učitelja/nastavnika kada trebaju ući u učionicu.

Raspored dnevnih aktivnosti uRaspored dnevnih aktivnosti uččenikaenika

GodiGodiššnji projektinji projekti

• U školi ne pridaju veliki značaj projektima, ali svake godine u petom razredu se provodi projekat “Dobrodošlica”;

• Akcenat projekta je na upoznavanju odnosno, učeniciiz C.E.I.S.-a jednom/sedmično idu u posjetu u školu u koju će preći u šestom razredu,

• Učenici a i roditelji upoznaju se sa nastavnicima i načinom rada u toj školi;

• Učenici nemaju udžbenike, nego uz pomoć nastavnika kreiraju svoje lične udžbenike i nose ih sa sobom u drugu školu (npr. Moje bilješke iz gramatike za IV razred ...);

Ocjenjivanje/evaluacija• Ocjenjivanje učenika se vrši opisno na osnovu

postavljenih ciljeva; • Učitelji/nastavnici imaju svesku u koju svakodnevno

bilježe ponašanje učenika za vrijeme pauze, u toku nastavnog procesa, angažovanost učenika u toku nastavnih aktivnosti...

• Evaluacija svih učenika se vrši dva puta godišnje kroz tri područja:

• socijalno područje;• društvene nauke i• prirodne nauke.• Godišnje u prosjeku se održi 6 roditeljskih sastanaka,

ponekad se održavaju radionice sa roditeljima na temu koju djeca trenutno obrañuju u školi;

• Takoñe, svi učenici vrše samoevaluaciju pomenutih područja (“Sveska mojih spoznaja i otkrića”, koju učenici samostalno popunjavaju ili ako se radi o učeniku koji ne može to uradfiti onda to za njega urade vršnajci);

• Ukoliko nastavnici/ce primjete da neki učenik slabije/sporije usvaja nastavne sadržaje, škola uz saglasnost roditelja podnosi zahtjev ASL (lokalnoj zdravstvenoj zajednici) kako bi se izvršile procjena sposobnosti djeteta;

• Obrazac svjedodžbi za sve učenike je isti. Osim, kad se radi o učenicima sa težim onesposobljenjem onda takvi učenici dobivaju potvrdu/uvjerenje u kojem su ukratko navedeni sadržaji aktivnosti koji su se provodili u toku školovanja.

Individualni edukacijski programi Individualni edukacijski programi

••Za uZa uččenike smanjenih intelektualnih sposobnosti enike smanjenih intelektualnih sposobnosti pomopomoććni nastavnik u saradnji sa ostalim nastavnicima ni nastavnik u saradnji sa ostalim nastavnicima kreira IEP;kreira IEP;••Ukoliko se radi o uUkoliko se radi o uččenicima sa autizmom onda enicima sa autizmom onda nastavnici u sardanji sa neuropsihijatrom iz Lokalne nastavnici u sardanji sa neuropsihijatrom iz Lokalne zdravstvene jedince kreiraju IEP;zdravstvene jedince kreiraju IEP;••U radu sa autistiU radu sa autističčnom djecom primjenjuju se najnovije nom djecom primjenjuju se najnovije metode kao metode kao ššto su to su ““ABAABA””, , ““PECSPECS”” i i ““TEACCHTEACCH””;;••Za uZa uččenike sa lakenike sa lakššim oblicima onesposobljenja kreira im oblicima onesposobljenja kreira se program odnosno, prilagose program odnosno, prilagoññava se postojeava se postojećći program i program koji vakoji važži za sve ui za sve uččenike;enike;••Ciljevi se postavljaju prema Ciljevi se postavljaju prema mogumoguććnostma/sposobnostima unostma/sposobnostima uččenika. enika.

Forma (obrazac) individualnog edukacijskog programa Forma (obrazac) individualnog edukacijskog programa (IEP)(IEP)

• Školska godina:• Ime i prezime učenika:• Razred:• Datum:

Sadržaj programa:• sakupljeni podaci od djetetu;• radni tim;• analiza početnog stanja;• ciljevi;• sposobnosti;• negativni elementi;• organizacija;

1. sakupljeni podaci:• generalije o učeniku;• socijalna anamneza;• dg;• opservacija;

2. radni tim čine:• škola;• pomoćni nastavnik;• edukator;• neuropsihijatar;• fizioterapeut (jer se radi o učeniku koji ima tjelesna

oštećenja)

3.Analiza početnog stanja • inicijalna procjena/sadašnje znanje učenika;

4. Ciljevi ( za područje: komunikacija, motorika, kognicija, logika, aritmetika, lingvistika).

5.Sposobnosti/jače strane učenika

6.Negativni elementi/slabije strane učenika

7.Organizacija rada (odnosi se na to koliko će ko raditi sa učenikom npr: edukator 12h sedmično, pomoćni nastavnik 18h, fizioterapeut 2h...

• Nastavni predmeti koji se prilagoñavaju su:- italijanski (antologija, gramatika);- geografija (Europa);- matematika (aritmetika, geometrija);- informatika;- engleski;- španski;- muzičko;- fizika;- religija.• Za učenike sa težim oštećenjem kreira se dugotrajni

program (npr. za 3 god.);

• Pomoćni nastavnici imaju završen fakultet nastavničkog smjera, a edukator dodatno još treba položiti nekoliko ispita koji se odnose na metodiku rada sa djecom sa teškoćama;

• Vrednovanje škola kao ni prosvjetnih radnika se ne vrši.

• Nastavnici imaju veliku slobodu i samostalnost u radu i odgovorni su za ono što rade;

Enterijer učionica

•Za enterijer učionica zaduženi su učenici,naravno u saradnji sa svojim učiteljima/nastavnicima.

• Zidovi učionica bogati učeničkim radovima i raznim plakatima sa mnoštvom motiva nastavne teme koja se te godine izučava pa npr. u četvrtom razredu je sve u motivima vode i života u vodi (rijeci, moru, jezeru...) jer u četvrtom razredu proučavaju nastavne sadržaje vezane za pomenutu temu.

•U drugom razredu na zidovima učionice su likovi/figure učenika od papira u stvarnoj veličini a na likovima je odjeća djece kad su bili bebe. U drugom razredu djeca uče o ličnoj historiji jer će u trećem razredu proučavati historiju društva.

Radionice za uRadionice za uččenike sa teenike sa tešškokoććama u uama u uččenjuenju

• Učenici sa teškoćama u učenju su učenici koji imaju jednu ili više pomenutih teškoća:

- disleksiju (teškoće u čitanju);- disgrafiju (teškoće u pisanju);- diskalkulija (teškoće u matematici);• Najveći broj učenika sa teškoćama u učenju su učenici

sa disleksijom;• U Italiji postoji Udruženje disleksičara.

• Radionica za pomenute učenike provodi se individualno i grupno 2x sedmično po 1,5h;

• Psiholog vrši opservaciju učenika i nastavniku i roditeljima daje smjernice za dalji rad;

• Nakon 2 mjeseca nastavnik i roditelj sa psihologom imaju sastanak kako bi se dobila povratna informacija u smislu da li je dijete u zadnja dva mjeseca napredovalo, da li treba povećati ili smanjiti postojeće zahtjeve/ciljeve;

• Godišnje sa jednim učenikom potrebno je održati najmanje šest individualnih tretmana a po potrebi i 20 tretmana godišnje.

VjeVježžbe za rad sa djecom disleksibe za rad sa djecom disleksiččarimaarima

• Nekoliko kartica sa izmješanim riječima (na svakoj kartici po jedna riječ), učenik treba složiti rečenicu. Količina riječi naravno zavisiće od stepena teškoće.Riječi se mogu odnositi na sadržaj nastavne jedinice.

• Kratki tekst ili rečenice a ispod su ponuñeni odgovori „DA“ ili „NE“. Učenik treba izabrati i zaokružiti tačan odgovor.

VjeVježžbe za bogabe za bogaććenje rjeenje rječčnikanika

• Učeniku se ponudi slika i 4 riječi, učenik treba da izabere riječ koja odgovara slici, odnosno treba pročitati sve riječi pa tek onda izabrati pravu riječ;

• Učeniku se da početak rečenice i nekoliko riječ od kojih treba izabrati onu koja odgovara kraju rečenice.Na ovaj način učenici mogu kreirati priču;

• Učenici koji imaju disgrafiju provode se vježbe za držanje olovke (sve vježbe koje podrazumjevaju spretnost šake: nizanje, vezenje, pletenje...);

• Prilikom diktata učeniku sa disgrafijom ne treba ponavljati riječi, treba čitati bez zaustavljanja i bez ponavljanja riječi;

• Učeniku se pokaže slika (predmeti iz djetetove okoline) a zatim se skloni slika, učenik treba zapisati sve što je vidio, za 7 sekundi učeniku se ponovo pokaže slika i skloni a učenik dodaje riječi/predmete koje je zapamtio.Provjerava se koliko je napisao i je li tačno napisano;

• Učenik treba da sortira predmete sa slike;• Tkñ. provodi se vježba pamćenja/test slušanja koji se

sastoji od 16 riječi.Čitatelj pročita sve riječi a učenik treba da kaže riječi koje je zapamtio;

• Test se provodi po nekoliko puta dok učenik ne zapamti sve riječi odnosno dok učenik ne shvati da se radi o riječima koje su sortirane u 4 grupe. Kada učenici nauče ovaj test riječi to ostaje u njihovom dugotrajnom pamćenju;

• Učenici koji imaju diskalkuliju provode se logičko –matematičke vježbe na principu do lakšeg ka težem, tkñ. provode se vježbe prostorne orijentacije npr: nacrtaj dječaku loptu u lijevoj ruci...

• Npr. dopuni sljed brojeva• 7 8 9 10 __ __ __• 24 26 28 __ __ __• 14 5 14 5 14 __ __ __• 24 23 22 21 __ __ __

DrDržžavne avne šškole Miramare, Dante i Panzzini kole Miramare, Dante i Panzzini ((šškole 2. stepena V,VI,VII i VIII razred)kole 2. stepena V,VI,VII i VIII razred)

• Zastupljen uglavnom frontalni oblik rada;• Ciljeve/smjernice godišnjeg program rada dobivaju od

države;• Nastavnici/učitelji imaju 2 časa sedmično da se

dogovore na osnovu smjernica šta će raditi u toku naredne sedmice;

• ASL (lokalna zdrvstvena jedinica) dodjeljuje edukatore i pomoćne nastavnike za rad sa djecom sa teškoćama;

• U 3. 5. i 7. razredu učenici rade testove opšteg znanja a u 8. razredu test se odnosi na jezik i matematiku koji se pod šifrom dobivaju od Ministarstva ;

• Nema vrednovanja škola niti takmičenja učenika;• Nema bodovanja nastavnika ali seminari su obavezni;• U školi Panzzini akcenat na projektima/projektnoj

nastavi;• U projekte uključeni učenici sa smanjenim

psihofizičkim sposobnostima;• Kroz projekte radi se na emocijama učenika;• Učenici na osnovu teme daju asocijacije a potom se

cijeli projekat dijeli na nekoliko dijelova/grupa učenika;

Fantazija od ničega ništavilo• Projekat koji se pripremao za kraj školske godine;• Projekat podijeljen u 4 grupe učenika;• Grupe su podijeljenje na osnovu asocijacija djece na

temu “Ništa”;• Prva grupa djece radila je na ishrani pomenute teme.• Korelacija sa svim predmetima, pronalazili su i

analizirali informacije o ishrani kroz historiju.• Zaključak I grupe djece bio je da:- ljudi u ovom i krajem prošlog vijeka se nezdravo hrane

ta da zbog toga ljudi mnogo oboljevaju od teških bolesti kao što je carcinom.

* Na osnovu rezultata djeca su promjenila način ishrane u školi. Za užinu nisu jeli grickalice i pili gazirane sokove.

• Druga grupa djece radila je na prirodi;• Za njih “ništa” priroda znači/predstavlja: ugroženost

prirodnih resursa o kojima ovisi život na zemlji (zagañenost vode, zraka i tla);

• U toku prezentacije djeca pomenute grupe ima će kostime od crnih vreća, jer se priroda boji u crno;

• Treća grupa djece radi će na tome kako je “biti neko”i “imati nešto”;

• Djeca treće grupe podjeljena su na dvije podgrupe; politička strana društva pa su naveli primjer Amerikanaca i Indijanaca; Zaključak djece ove podgrupe je da je novac promjenio čovjeka = ako “nemaš novac nemaš ništa”

• Druga podgrupa, treće grupe djece radila je na duhovnoj strani. Pronalazili su fraze poznatih ličnosti, te uporeñivali humanost ljudi prije i sada,

• Četvrta grupa djece radila je na savremenoj tehnologiji na temu “ništa”;

• Zaključak ove grupe je da se djeca danas menje igraju, druže...odnosno da su više zaokupljeni savremenom tehnologijom kao što su računar, tv, playstešen...

• Konačan zaključak projekta na temu “Od ničega ništavilo” je da FANTAZIJA UMIRE.

• Odnosno na kraju prezentacije poruka djece je “da trebamo vjerovati u šarenilo, fantaziju i naše emocije te da ne trebamo pustiti da savremena tehnologija uništi FANTAZIJU.

ŠŠkola Dantekola Dante

• U školi „Dante“ 1005 učenka;• 27 učenika smanjenih psihofizičkih sposobnosti;• Najteži slučajevi ne primaju svjedočanstvo, nego

potvrdu u kojoj je napisano šta se sa djetetom radilo u toku školovanja;

• Veći dio vremena sa učenicima radi edukator u laboratorijima/kabinetima

• Svi učenici sa kojima se radi indvidualno imaju svoj kabinet i svoj didaktički materijal;

• U kabinete za individualni rad dolaze i djeca koja nemaju teškoće i po potrebi pomažu svojim vršnjacma;

Neki od uNeki od uččenieniččkih radovi od otpadnog materijalakih radovi od otpadnog materijala

• U školi “Dante”, učenici koji imaju teškoće u učenju prolaznu ocjenu iz većine predmeta mogu dobiti i na osnovu sudjelovanja u projektu koji se provodi iz nekog predmeta;

•Npr, iz geografije u 5. razredu učenici rade o vulkanima, učenici koji ne mogu savladati sadržaje pomenute teme za prolaznu ocjenu kreiraju maketu vulkana i objašnjavaju to što su uradili;

• Tkñ, sadržaji koji se izučavaju na temu Italija učenici kreiraju maketu karte Italije...

•U radu sa učenicima nastavnici koriste savremena nastavna sredstav a za individualan rad sa učenicima sami kreiraju didaktički materijal od svakodnevnog otpada kao što su: ronle od ubrusa i toalet papira, školjke od jaja, kutije od cipela, morske školje, štipaljke...

Edukativne grupe Millepiedi i BetullaEdukativne grupe Millepiedi i Betulla

••U Riminiju radi 13 edukativnih grupa;U Riminiju radi 13 edukativnih grupa;••U grupi 20U grupi 20--25 djece, 625 djece, 6--13 god;13 god;••Veliki broj djece su stranci te teVeliki broj djece su stranci te tešška materijalnaka materijalnai porodii porodiččna situacija;na situacija;

••2/3 djece predlo2/3 djece predložženo od socijalne slueno od socijalne služžbe;be;••Sve grupe rade po istom programu, ove godine radi seSve grupe rade po istom programu, ove godine radi sena osjena osjeććanjima i razlikama;anjima i razlikama;

••Edukatori se sastaju 3/god. sa nastavnicima i Edukatori se sastaju 3/god. sa nastavnicima i strustruččnjacima razlinjacima različčitih profila;itih profila;

• Grupe su finansirane od ASL (lok.zdr.jed.),kao i od drugih ustanova što zavisi od projekta koji se finansira na fond EU;

• Cilj grupa je osposobljavanje za samostalan život;• Grupe rade ciijelu školsku godinu;• U grupama se radi na školskim aktivnostima kao i

aktivnostima za slobodno vrijeme;