YISSN 0350-1418

Gazi Husrev-begove biblioteke

KNJIGA XV-XVI

l J J7

Sarajevo, 1990.

REDAKCIONI ODBOR: Ismet BuSaLlic, Mehmedalija Hadi, Mustafa Jahi , dr Fikret Kari, dr Fehim

Nametak i hfz Mahmud Tralji

GLA YNI I ODGOVORNI UREDNIK: Mustafa Jahi

Naslovna strana: Ismet Rizvi Kaligrafska dekoracija na naslovnoj strani kopija je natpisa

Osman ehdine biblioteke u Sarajevu (sada na zidu Gazi Husrcv-bcgove biblioteke)

IZDAVA: Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala PariSke komune 4

l

l

l

;

r

Dr Adem Handi

DOKUMEN A T O PRVOM SLUBENOM POPISU HUSREV -BEGOV A V AKUFA IZ 1604. GODINE

Sve to je kod nas napisano o vakufima predstavlja samo vie ili manje znaajne priloge za rasvjetljavanje viestruke uloge koju je ova us-tanova imala za ukupan drutveni razvitak muslijmanskog stanovnitva, a posebno za razvitak gradskih naselja u periodu osmanske vlasti. Takav je i ovaj prilog koji poetkom XVII stoljea daje analitiko finansijska stanje ovog najbogatijeg i najznaajnijeg vakufa u Bosni. Ostaje,

meutim , potreba i dunost da se u jeddnoj ozbiljnoj, sveobuhvatnoj stu-diji objasne svi aspekti istorijske uloge ove ustanove. A ta uloga je velika i viestruka. Treba samo imati na umu injenicu da se Osmanska drava brinula samo za vojsku i upravu, dok je rjeavanje krupnih drutvenih pi-tanja bilo preputeno privatnoj inicijativi, uglavnom ustanovi vakUfa.

Na Husrev-begov vakuf u XVI stoljeu osvrtao sam se i ranije, uglav-nom na osnovu turskih popisanih deftera. I Prezentiranje ovog izvornog dokumenta predstavlja nadopunu onoga to je ranije publikovano.

Za sagledavanje jednog vakufa osnovni izvor je vakufnama. Zna se da je Husrev-beg osnovao svoj vakuf sa tri vakufname u periodu od 6 godi-na, od decembra 1531. do novembra 1537. Meutim, za sagledavanje cjelokupnog njegova vakufa, nisu dovoljne samo vakufname, treba uzeti u ozbir jo i turske popi sne deftere, kao i dmgu dokumentaciju koja govo-ri o tome vakufu. Nastajale su promjene. Mutevelije su bile ovlatene da u povoljnim uslovima unapreuju vakufsku imovinu, da podiu i nove objekte. Tako, arhitektonski znaajna javna banja nije sadrJ.ana u tim fa-kuvnamama, a navedena je u ovom naem dokumentu. Vjerovatno je bila podignuta u posljednjim godinama Husrev-begova ivota. Takoer, ni sva zavjetana dobra nisu obuhvaena spomenutim vakufnamama. Nisu u nji-ma navedena dobra koja je Husrcv-beg zavjetao u Poegi. Nakon osvo-jenja Poege 1536., to je poduzeo sa smcderevskim sandakbcgom Meh-med-begom Jahjapa iem, Husrev-beg je stekao mul kovne posjede i u

1. Gazi Husrev-bcgavi vakufi u tcanjskoj nahiji u XVI s toljeu, Anali ll-Ill, 1974; H usrcv -begov vakuf na p rel zu iz XVI u XVU sto1jec, Anali IX-X, 1983.

3

Y' ' ' ...... .. .. " (""""'=' .. ,,,,

------:-;~~~~~-.J. t ... :;;a:::::; ' J j .. .. _..! ' . . ( -- .. ;. , .. , .. . . ... . -...... , ..

... , .. ~ -.-,-::='~ ~ -- r- .. .

t _ . ...

. ~ -~-- } - . .. . .. -- .,

. --~ .. (

-~ . . ....... .

- - --... ,.--...

'- ~ .. .. "'~ ..

.,:::;::-' . --~ ... ' o

- lx --e . _, .. .....

.... "

, .. ~

' ,.,.;, .. . ,.... .. >~ --~--., ..... "..".. . ~

. ,.

- , ;&JJ .. -~-- tl

~ -,-; ,_ ,..-. N

\l

-, .... \..,,

' .. . .

' ' "\ "

\::: > -

,J ( t - ~'l .....

- .. ~~- .. .

....

( ':--... . , .. ....

f

r

.

.

l l

- \ ~ o

.

'

---------------~~-

---~-"

-. J - ,.. .. .... #J .,; J" .. .. . w-- ! J

- . " l .... , ( . \ .

---------.. I \ . . .. . '

_ - - --------::; .-;: _J_,; . .J ." .. , 'ii!, 'fl -; .o,.::-~.,--~..2

~

' .... ~-........_ o~ ... --...,....,. . -

---- ... ,. , ..

....... _ _.",.._ - l

' -:;o:;::; l l . t j ... -

. .... l . ..

---r~-- ------------- ------,r

. .

Ir! J .. ~

_,:.,.,.-.!J. ,;Ju, t ::JJ=> ...., . t , .. _ , l ..... -

. .----,------~--~ .. ---~ - ~ ... ... , ... .. ~., ... :- ~..._ .. ... ...... '

.... 4" .... r ' ... . .

' '- - _..,..11,. , __ _

~ \ o

l

l J .. ...... , ..... " '"-_ , J,, r-,.---

l..... < &.a' .. ~. j --- . ,

--..... .

- l ,

l .."_. ....... J . , .. .-1:/

-~- ' r l . ( ',-J'Y~--:7;--:='--

""' t ... . -'""! ' ... ..:. --..,----"'. . ,._ "." . , .... . .,_ . -

\.... IC-. l-... .~r .. : ... ~-1 . ... . .. l 4f' ... ~.- 4 .

- ..

........:J' .J.'' . ' " . .. .

... . .. .. ) ..

~~ t. ,., . .. ..

., _ ' { , i t l ,__.. "

- ...

"""-- ' "'----

' ~

'\ ..

----- _.."-... .. . ..

l .... ' -

"- - Lt

. .:::::~----~~~~~-- . - .., . .... . .. t

r . ~ . .........~ \-') r ." _ ..

~. . ~ ll. :

\t \ \ '

- . ._.; . .. J :t ' .. o l - ' w . ..

_.,...._, A . ,

, .. , , !4 - . .. : _ _. .. "'1 .. ~ -. ' . ~. ';;t~~ ~ ., . . . - . . /. ..

. .fl' . .

. ~ ... ________ ..,.._, #' ~ . ... ~...L.____...... .., ~ .....J tJ r ~- ."._..,., ..

...__ ~ ' ~- - ~ -. J , \._ \ '

...... ._..., t>/.'t!, - 1." ~" -.: " , ...

l Y"t . . : ----~~;~~,;;~,-L----~

\ f '.o t:'

t f

~--,, .... . . , . :s .., ___ , _ . ...

t

--~ " ... .... ,frs ---....... . . ...

:. ... l

;

..

J. ' J _. ~ . ~ . .. , l -

L -.. , . ..,)".

:.,.......-- ... ,~.-...... ?T-s: ~..! ,,,, ~ .. ", .. ,,,

l .J; , ;' , __ "_ .... .....

t \ . ' 't;,,,;.\,,-; --..", .. , .... ,.)i;.~

.. , ~' ' l . ~ l . .. - .. l l

_" .. J; ;=;t::. ,, :

1 -

:

Faksimil popisa Gazi Husrev-bcgova vakufa u okviru Op~imog popisa w~o.rhkog bosanskog sandaka iz 1604. godine (slr. 346-347).

4

..

Poegi, koje je zavjetao, a iznosili su 10.636 aki, kako je zabiljeeno u naem popisu. Medutim, iz ovog sumamog i~nosa ne vidimo o kakvim se prihodima i objektima radi. Morala je zato postojati i etvrta vakufnama, to Husrev-beg, u periodu od pet godina prije smrti (1541 ), nije uspio da regulie. Medutim, da je on zavjetane posjede i prihode smatrao jednim vakufom vidi se po torne to je sve zavjetao svojim zadubinama u Sara-jevu. O tome svjedoi i injenica to je postavio samo jednog m uteve liju.

Husrevgegova zavjetana dobra nalazila su se na est strana: Serez u Paa sandaku (Grka), gdje mu je otac Ferhad-beg bio sandakbcg, za-Lim dobra u Sarajevu, Tenju, Jajcu, Ostrovici (Dalmacija) i u Poegi. Samo u Screzu i Sarajevu sastojala su se od mulkovnih posjeda, dok su na drugim stranama zavjetane zemlje predstavljale uglavnom mirijskc zemlje, koje je on uz naknadu i uz pismenu carsku posjedovnu povelju (temliknamu) dobio u potpuno vlasnitvo. Sve te posjede u tadanjim gra-

ninim podrujima (Teanj, Jajce, Poega, Ostrovica) Husrev-beg je za- pravo l OSVOJIO.

U Sarajevu Husrev-begova zavjetana nepokretna dobra sastojala su se, kako se ovdje vidi, od raznih mulkovnih privrednih koristonosnih ob-jekata i graevinskih zemljita. Posebnu stavku inio je gotov novac, koji je donosio i najvei prihod.

Posjede u teanjskoj nahiji (prvobitno pripadalo maglajskoj nahiji) Husrev-beg je mogao osvojiti, ili u najmanju ruku proiriti, odmah poslije 15. septembra 1521. godine kada je prvi puta sti gao kao sandakbcg u Bosnu. Taj veliki posjed koji je brojio 21 naseljeno mjesto (sela i zaseoci) to je predstavljalo cijelu polovinu tcanjske nahije, imao je prvobitno

ifluki karakter, kakav su status prvobi tno imali i drugi njegovi zav-jetani posjedi. Obuhvata danas poznata sela sjeverno i sjeverozapadno od Tenja. Pod nazivom "ifluk" ti posjedi se nominalno navode i kasnije, premda su postali mulkovni i konano vakufski. U Tenju je Husrev-begov posjed nazivan "ifluk Kuzmadanje", odnosno u naem dokumen-tui ,.Kuzmadina". Taj naziv sadrli u sebi staru administrativnu, odnosno crkvenu podjelu (upa Kuzmadanje), po Sv. Kuzmi i Damjanu.2

Jajako podruje dolo je pod osmansku vlast, kako je poznato, padom jajake banovine 1528. godine. Husrcv-begovi posjedi nalazili su sc u po-

druj u zvanom "Dno Luka", i prvobitno nosili su naziv "i nuk Dno Luka" koji je naziv zadran i stalno kasnije, a obuhvatao je 17 naseljenih mjesta. Danas je poznata Dnoluka planina, jugoistono od Jajca, dok se navedena sela nalaze i stono i sjeveroistono od Jajca.

U Dalmaciji Husrev-begovi vakufski posjedi nalazili su sc u Kotari-ma, izmedu tvrava Klievca i Ostrovicc, podruje zvano "Kodol", koje je prvobitno takoer imalo status inuka , pa sc i kasnije tako vodilo. Pos-jed sc sastojao od dijelova ranijih inu ka, a obuhvatao je obradive zemlje,

ajire, bae, vinograde i mlinove. Kako se vidi, najvee prihode vakuf je ostvarivao u Sarajevu. Zatim su

dolazili prihodi u Tenju, pa u Ostrovici i u Jajcu. Najmanji su bili u Paa sandaku, tj . glavnom sandaku Rumcliskog cjaleta (sa sjedi~tem u Jedre-

z. A. Handi, Einigc kullurgcschic htlichc Bcsondcrhcitcn der Nahiyc Teanj im XVI Jh ., POF 30, Sarajevo 1980.

5

ni) i u Poekom sandaku. Od ul.'Upnih prihoda u Sarajevu veu polovinu i nili su prihodi od kre-

ditiranja privrednika uz godi~nji prirast, obino do 10%. Taj prihod izno-sio je 94.479 aki. Kako sc vidi, iz navedenog popisa vakufa u Bosni iz 1604. godine, osnovica svih vakufa bilo je zavjctanjc gotovog novca i davanje privrednicima na koritenje uz ekonomski valjane irante.

injenica da su vakufi u cijelom osmanskom periodu predstavljali jedine kredi tne ustanove poznata je i iz drugih izvora, naroito sidila, i na osno-vu njih publikovanih radova. 3 Vakufski novac davanje na kori tenje i kranima, pod istim uslovima. Time su postizana dva cilja: pom agan je razvitak gradske privrede, a od godinjih prihoda vakuf je podmirivao do-bar dio svojih tekuih potreba, zavisno od obima glavnice.

Treba primijetili i injenicu da su sve zavjetane zemlje i prihodi u po-pisnim defterima zavedene kao "vakuf Husrev-begova imareta", kako se uostalom vidi i u naem prezentiranom dokumentu. Navodi se na prvom

mjestu imaret, a zatim damija i ostale ustanove. To je ekonomski l ogino stoga to su Husrcv-begov imaret, kao i musafirhana, predstavljali trajne i skupe potroake objekte. U imaretu su hranu dobijali svi aci medrese, kao i nastavnici, a djelomino i sva murtczika (slubenici) toga vakufa. Zbog toga su izdaci za imaret iznosil i polovinu cjelokupnih god inji h ra-shoda. Konkremo, kako se ovdje vidi, iznosili su godinje 138.65 H aki, naprama I 40.220, koliko se odnosilo na sve ostale rashode. Ti ostali ra-shodi obuhvatali su plate: imama, haliba, mutevelije, nastavnika medrese, dvojice nazi ra, od koji h jedan sandakbeg l i no, a drugi sarajevski kadija (mulla), zatim plate svih drugih slubenika u imaretu, damiji, mcdresi, hanikahu, mektebu i Husrev-bcgovom turbetu.

Tako su ukupni izdaci ovog vakufa 1604. godine iznosili 278.878, dok su ukupni prihodi iznosili 347.455, to znai da je ostajala izvjesna pozi-tivna razlika od 68.577 aki .

Dok su prihodi u ovom popisu dati analiti k i , po stavkama, rashodi su iskazani sumama. Navedeni su samo objekti, a nije analitiki navoen broj zaposlenog osoblja i visina njihovih plata. Detaljne podatke o svima Husrev-begovim ustanovama, osoblju i platama, istina iz kasnijeg vreme-na, dao je H. Krecvljakov i.4

Ka kraju, treba spomenuli da je osamdesetih godina XVI stolj ea vodena stroga finansijska provjera i kontrola ovog vakuf a. Stanje je bilo

nesreeno pa su optuene neke ranije mutevelije za razna dugovanja. Is-traga je trajala nekoliko god ina. To su bili razlozi da su popisivai 1604. godine zatekli raieno stanje, ovako kako je evidenti rano ov im doku-mentom.

3. A. Sueska, Yakufski krediti u Sarajevu - u sv ijetlu sid'l.ila sarajevskog kadije iz 1565/6. Godisnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, JI , Sarajevo 1954; O. A. Sokolov i, O kredLJima za turske uprave (1463-1878), Sarajevo 1944.

4. 17 radova H. Krccvljakovia u Spomenici Gazi 1/usrev-begove etirislO r:odd'njice, SaraJevo 1932.

6

Evo teksta tog dokumenta:

~-~; ." d_,.~\.'i:,\PJ'~IJ)..o.J' ~~_, ~J\.r,:!' . t& / l, ~J

u!rw~.J..> ~.,~ ~~.1 '

,;~r~ r.:i.~-> ~~o~,.\( ~..J L ,.\ .--..

....... ...,._ __ ~ ', :'"

(6'

" Jr. ./ ~

, u" u Y. u\.._,.\( u;."> ~ ~.J~ \,;. l l

'. ,

l

\\J' ~j j\~ o)-- .S~~ ~-; vJ uV.\ ~!.P~u]/.> ,

N Co;'; .J) p)~ s~~ 0 d~..;\;>\ '"\ v\.. ~ ~

' l ' .. ' .

'J t: l

7

oc-AJ.)ve (;.,.~~\.J>~~~; ..

l , ~~ -..;~'

t. o

~uL , ,

l ~J 6..)\..

'''""

U~ t\.~)> sA;j.J> .(~ l

\ .....-L ~.J , .

' ~J "'..) \. ____ ." \ ,,,

\ l ' l " , -) >~.JY f~:>(\. 0 [.. \:./y ff ;>.J \o .__\,.

. ,

(. ~\. ~ \__? ' . ,

e.:.__.... \

\ 't, o'- (.8

t.t: -Y~.s1)_,-> ~L~ =/)J':; ~.1~ ~a..:-~\.. j;

.. -

-~\p q;)'L\ JAJ;U'~;,JV ~ .. - ..

U;~rJj'~-~\'\~

/J- ~ t 4f :>r~/) '!:..J r ~JJ lli ~---::;...._-~~ . _,

' t '

(J.)_,).;, (J ~ \ .J!-jJ \p .) ~j l . ~ ~ ~ '\

(\; 4f,.-~>r ..;/)/ ~; u.~~ (';.i '~'~"'~

OO\\

f J -l l ' l )/ 1 Cl5) ) .)"' At/ ~J .J (\.1.1 Ut .. ~ u"~ r.) ~ ~~~'v>

\\.v

s - " ~ J

o.5 /) y" NJ"~ - J if' tt! _,.....,-' \ ~ (l ~ U J ."v r.) ~'~:~\,p

\o o l

~\..}~Jtf ~(,~\. s~ lf.,_,).; r J~'~~~

\~At

,.-

- (~o .. l . ) qf) > ". ~ .>..> lt .J if- ~ r ..? '.,)..:l, ." .... - ~ a.~~(J..;'i-~~

\ ~"l ~-t.~-~\...-'\~;

U/_,11 ['-'.;'~~~ i ot" f

~.;_;, \,.. _,1 $q.; ;r ~ ~J - .

{j_,~t.l j'~-~~ Z V(\o

9

l\ .JY.r

- ~~ t:""-.,.., Q..j(JS" ~)o)>~

: "" o4\ U.J~(';~\~lo

\" ~ . l\

\ f

l

l

s ... l .. ~ q"jif oy-" .f ~ - ,

u/~(;j'~~u ,,,,

q;.)j, v-'.) q;, j -'_;_..,_)\ ~ u,~;;rJ~,~~~

\~1\\

~y ;1);) ~l J~L: ' k ""' -l

.1> J~; :.,_,r & _,~ tG~ ~~i .. ..

( {3

~-~rt t:~-'?.) ~J; . -, . -

rJ .,~_,A; r) j'~~~ \V \~

-

\ 1 7. \.p , l .S t:\. j . ,J. e /..J .., \ ~ _,. 1 ) r- l:.- , ~. > u v " :....1 :> :> '"V ~ ..J - ' ~

u ,l _,.l,{"'.)_; \~~~ .J_,; j\ 't:t:: ~ .. .> 5;-j lf y/ _}},. s~

' .

c.s.J~ r J ~'~~lt> ~~, \ \\ '1\

, ... " l f; .. \ t.'/~ Cy/ ~~/ 0/;.:, r .J ~ , ~tr'~

\ \'ll\

s - l ( 1~ _/ , ~lJ;!ho"..J,'.f !J\;

,

(.if1 " j$ -, (_.f~ js_ \ " (tt(~)~.) ~]if'.~.J,. cvs ($.)~(J~\ _ij-~U.

\ ~ 1\ v

.,.. - ,... -s -~'?' ~.:>.>';~.] y~ jJ ~j ' - f u uJ~()~'~w~

o 1 r.t ~ J:j -/~

- - .. ... . . - .

12

(Pre vod)

VAKUF RAHlvtETLI HUSREV-BEGA, ZA IMARET, DAMIJU, MEDRESU, HANIKAH, MEKTEB 1 TURBE, U SAMOM

SARAJEVU:5

Novani iznos 944.794 -godinje (murabeha- prirast) 94.479; Karvansaraj, u blizini damije rahmetlije - zakupnina godi~njc 47.000,

prema starom defteru 30.000; Duani, masivno graeni, oko navedenog karavansaraja, 55 duana -

godinja zakupnina 11.566; Javna banja, u blizini mesdida Hascki -godinja zakupnina 7.117;

Kua za sa'atdiju6 u blizini karavansaraja, kua l - godi ~nja zakupnina 100;

9 duana, u blizini karavansaraja, poznati pod imenom duani Minne-tovia - godinja zakupnina 1.356;

3 duana, u blzini karavansaraja, poznali kao duani Hadi-Hamzini -godinja zakupnina 624;

Razni zemini, izuzimajui zemin pod banjom, u blizini mesdida Ha-seki - godinja zakupnina 240;

Bozadi niea, na Tabakom trgu - godinja zakupnina 440; Zemini - podvojene zemljine parcele, u blizini rijeke Moanice, dru-

gim imenom naizvana potok Turi ja 7 -godinja zakupnina 670; Razne parcele, u blizini rijeke Miljacke, parcela 6 - godinja zakupni-

na 720; Zemini - razne parcele, u mahali ehaje !skendera - godinja zkaupni-

na 160; Zemin, u blizini Sufi Muslihuddinove damije - god inja zakupnina 5; 5. Ovaj dokumenat sadran je u Opirnom popisu bosanskog sandaka iz 1604. go-

dine, original u Ankari, Tapu vc Kadastro No 479. folia 347, tj. u popisu vakufa u tome sandaku, nastalih do te godine, koji su kontinuirano popisani pri kraju tog deftera na 26 stranica. Popis Husrcv-bcgova vakufa zauzima 2 stranice. Tekst je vrlo sitno pisan. a pog-otovo na fotokopiji, kojom sam sc sluio, ime je tekst jo i umanjen i vrlo teko itljiv .

Meutim, sagledavajui cjelokupne vakufe u Rosni iz navedenog popisa. bilo je mogue i tekst ovog vakufa u potpunosli razrijei ti.

6. Nije jasno kakav je objekaL pred$lavljao ,.hane-i sa'ati", to hi znailo ,.kua :ta sa'atdi.iju". Nije li j o i prije podizanja sa' at-kule postojao pored d:u11ije stalni sa'atdija? Ne zna se, naime, kada je tano podignuta sa'at-kula . Prvi njen spomen nala1imo kod turs-kog geografa Katib elcbija iz prve polovine XVn s toljea.

7. Karakteristian je nekadanji alternativni na1iv za rijeku Moanicu, tj. potok Turi-ja. Istina, u izvoru nema dijakritikih taaka pa sc moe itati i Turina.

13

Zemin kue, u okviru medrese -godinja zakupnina 45; Kue u blizini medrese spomenutog rahmeUije; s vanjske strane 2 kue na sprat i l tala; l kua unutar - godinja zakupnina za obad-

\ iJe (objekti s vana i iznutra) 360; Kuce u blizini hanikaha; s vanj. ke strane: 3 kue na sprat i l tala; un-

uLar: 3 kue i l banja - godinja zakupnina 1.440; Ducani na trgu pekara, oko navedene damije - 92 duana; uistinu

{pnobimo) ducana 61 i poveanje 31 duan- godinja zakupnina 12.278; air u ~elu H re a, pripada Sarajevu -godinje 100;

Duani a mutabdijskim radionicama, na Tabakom trgu, radionica 1 - godinja zakupnina 2.172;

Ducani a mutabdijskim radionicama, u blizini Durakova mcsdida - due ana 6, radionica l ; poznati su pod nazivom duani Mumdia -

godinja zakupnina 1.196; Radionice su pribrojene duanima, a njihova zakupnina iskazana je u

1ak.upnini ducana; -l duana na trgu kazand.ija; poznati su kao ducani 11han Sinana -

godinja zakupnina 1.092; Ducani u blizini i rakdij inog mcsdida, poznati kao ali~ovi duani, duana 1 .S - godiSnja zakupnina 2 16;

10 ducana u blizini imareta, poznati kao Hadi-Memijini duani -godinja zakupnina 1.4 16;

15 ducana u blizini rijeke MoSanice, drugaije nazivana potok Turija, i to: 13 ducana u upotrebi i 2 poruena duana - godi ~nja zakupnina ] -l52.

Svega: 188.754 8

C nahiji Teanj , sanidak Bosna, sela zvana "ifluk Kuzmadina": . Selo Planje, pripada spomenutoj, prihod, izuzim ajui porez filuriju9 -

4.795;

8. Prema stavkama kako su ovdje navedene, odnosno kako s u sc mogle proitati , zbir it.nosi 186.344, lj. razlika je 2 .41 O. Meutim , mJerodavan je, svakako, zbir istaknut u dokumentu (188.754).1 drugi zbirovi ne Limaju za manje raz like.

9. Kod poptsa seoskih naselja svugdje sc ponavlja ova konstatacija: izuzimajui porez [t lunJu. To t.nat da je vakufu pripadao samo porez. koji je pripadao spahiji, a ne i filurija iJJji je pripadao dr~...avi . Filuriju su davali samo vlasi stoari , a z.amijcnjivao im je h ara.

1"1~utun, ovo sto(;arsko stanovnitvo u nahijama Tcnju i Jajcu, oi to, bili su djelomino prel; na z.cmljoradnJU, pa su vakufu davali poreze (urovc) od :t.cmljoradnjc, a dr~.av i rilu-

~ IJU. lJ polovti:nu tbog t.cmljoradnjC.

14

l

Mahala Mrkoti, od sela Planje, prihod, izuzimajui porez filuriju -3.966;

Selo Gornja Modria, drugim imenom Kaloevi, pripada spomenutoj, prihod, izuzimajui porez filuriju- 5.513;

Mahala Kruica, od spomenutog sela Gornja Modria, prihod, izuzi-majui porez filuriju - 3.396;

Mahala Dolnja Radnja, od spomenutog sela Gornja Modria, prihod, izuzimajui porez filuriju- 2.043;

Mahala Gornja Radnja, od sela Gornja Modria, prihod, izuzimajui porez filuriju- 3.207;

Mahala Cerovica, od sela Gornja Modria, prihod, izuzimajui porez filuriju - 1.928;

Selo Dolnja Modria, drugim imenom Ukrinica, pripada spomenutoj, prihod, i zuzimajui porez filuriju - 2.399;

Mahala Hrastua, 10 od sela Dol nj a Modria, prihod, i zuzimajui porez fil uriju - 1.871;

Mahala Osivica, od sela Dolnja Modria, prihod, izuzimajui porez Iiluriju - 1.556;

Selo Omanjska, pripada Tenju , prihod, izuzi majui porez filuriju -4.534;

Mahala Nakljevii, od sela Omanjska, prihod, izuzimajui porez filmi-ju- 2.983;

Mahala Lipnica, od sela Omanjska, prihod, izuzimajui porez filuriju -4.795;

Mahala Vranjak, od sela Omanjska, prihod, i zuzim ajui porez fi1uriju - 970;

Selo eslica , drugim imenom Pojezna, 11 prihod, izuzimajui porez fil-uiiju - 4.845;

Mahala Dedelovci, 12 od spomenutog sela eslica, prihod, izuzimajui porez Iiluriju - 3.448;

Mahala Brestovo, od spomenutog sela esica, prihod, izuzimajui po-rez fi luri ju - 2.222;

10. Ovdje: Hrastua, a u popisu nahije: 1/rastu.va. 11. Napisano kao Jezane, a treba Pojezna, kako je zabiljeeno u analitikom popisu na-

selja. Danas poznato selo Pojazna. Imena i drugih n aselja su ovdje esto loe i defeklno napisana. Za ulvrivanje pravilnog itanja posluio nam je popis sela teanjske i jajake nahije sadr1.an u istom ovom popisu bosanskog sandaka (feanj, fol io 275-28 1; Jajce, fo 318-323).

12. Ovdje: Dcdelofe (Dedelovac), vjerovatno dananje selo Drago/ovci. juno od Po- Jezne.

15

Prihod od zaostav~tina osoba koje umru bez nasljednika, od imovine due vremena odsurnih i nestalih lica, od naknada vlasnika za izdr/.avanjc pronaene odbjelge swke i od plaanja vlasnika za izdr.l.avanje uhvaeni h odbjeglih robova u podrujima spomenutog vakufa- godi~nje 200;

Mahala Dolnja i Gornja OsLrunja, prihod, izuzimajui porez fil uriju -1.686;

Mahala Hlib, od sela Dolnja Modria, prihod, izuzimajui porez fi1uri-ju- 985:

Svega: 57.453

U nahiji Jajce, sanadk Bosna - sela poznata pod imenom i fluk Dno Luka:

Selo Diviani, 13 pripada Jajcu, prihod, i zuzimajui porez fil uriju -1. 76;

.\1ahala Radoljani, 14 od spomenulOg sela Diviani, prihod, izuzimaj ui porez filuriju - 567;

Mahala Podlipci, od spomenutog sela Diviani, prihod, i zuzimajui JX>rez fil uriju - 1.368;

Selo Lupnica, od spomenutog sela Div iani, prihod, izuzimajui porez filuriju- 3.406;

Mahala ava , drugim imenom Gornji Duzi 15 od sela Diviani, pri-hod, izuzimajui porez filuriju - 1.560;

Selo Gornja ibenica, pripada spomenutoj , prihod, izuzimajui porez filuriju- 1.678;

Mahala Bistri ca, od sela Gornja ibenica, prihod, izuzim ajui porez filu riju - 1.574;

\1ahala Vukii, od sela Gornja ibenica, pripada spomenutoj, prihod, l/UzimaJui porez filu riju- 1.107;

Mahala Kuprez, 16 od sela Gornja ibenica, pripada spomenutoj, pri-hod. izuztmajui porez filuriju - 1.287;

Mahala Smionica, od sela Gornja ibenica, 17 prihod, izuzimajui po-rez fil uriju - 342;

13 Ovdje: Diviac (pet puta), a u istom defteru, ranije: Diviani (fo 3 18). Dana.16

l

l

Selo Do ln ja ibenica, drugim imenom Crvena Stijena (Kizi! kaya), 18 pripada spomenutoj, prihod, izuzimajui porez filuriju- 2.163;

Selo Kruica, od sela Dolnja ibenica, prihod, izuzimajui porez fil u-riju- 1.014;

Mahala Buii, od sela Dolnja ibenica, prihod, izuzimajui porez fil-uriju- 1.418;

Mahala Prud, od sela Dolnja ibenica, pripada spomenutoj, prihod, i zuzimajui porez filuriju - 1.294;

Selo Luina, pripada Jajcu, prihod, izuzimajui porez fil uriju - 1.1 68; Mahala Podmila, od spomenutog sela Luina, prihod, izuzimajui po-

rez fil uriju - 1.008; . Selo Bliznica Gora, pripada .spomcnutoj, prihod, izuzimajui porez fil-

UJiju - 1.000; Prihod od zaostavtina osoba koje umru bez nasljednika, od imovine

due vremena odsutnih i nestalih lica, od naknada vlasnika za izdravanje pronaene odbjelgc stoke i od plaanja vlasnika za izdr/.avanjc uhvacnih od j belih robova, u podrujima spomenutog vakufa, godinje 200;

Svega: 25.338

Husrev-begov vakuf: mulk-i fluk, zvani Kodol, koji sc nalazi izmeu tvrava : K.lievca i Ostrovice; mezre na batini Dobrotia, koje su do sada bile izvan popisa, i to: Krevica, Dom, sa batinom Stranjaina i mczra Baii; polovina mlina Bogovia, koji sc nalazi na rijeci Zrmanji, iznad tvrave Ostrovice19 dok sc druga polovina mlina nalazi u Podgozdu, a sve tc nepopisanc mezre i mlinovi bili su izdvojeni iz inuka vojvode Damja-na; mezara Mala Vas i mczra Liani, koja je izdvojena iz inuka zvanog Knezov Dol; mezra Podgrade, izdvojena iz ifluka vojvode Kasima.

Svi ti posjedi su povezani i ograni eni linijom koja ide pokraj poruenog kastela Korlatovia, tc planinskim kosama do Skradina, gdje sc zavrava, zatim ide preko mosta, zvanog Kameni most, tc jednim kara-v anskim otlakom, pa airam a, vinogradima, baama i drugim pripada-juim podrujima.

Na osnovu carske mulk-name i si nor-name, koje Laj vakuf posjeduje, vakuf je osloboen od davanja urova od itarica, a porezi nastanjenog ra-ji nskog stnaovnitva na tom podruju prema dti avi daju sc dr/.avi, dok su

18. Ovdje je alternativni naziv sela napisan na turskom: Kizi/ Kaya. lo 7Jlai Crvena stijena.

19. Ovdje pogreno: Obrovac. Treba Ostrovica.

17

\

urovi od ita i drugi prihodi zadrani za taj vakuf - kako je to evidentira-no i u sLarOm defteru.

Prihod: 52.867- prema starom stanju: 40.367. 20 Prihodi u P~a sandak"U: 12.711 ; Prihodi u sandaku Poega: 10.632;

Sveukupno: 347.455. Od LOQ"a su izdaci:

.....

Za plate sandakbegu i kadiji kao nazi rima, mudenisu, mutcvclliji, ha-libu, imamu, uaima duzova i drugim slubenicima zaposlenim u ima-retu, damiji, medresi, hanikahu, mcktebu i turbetu spomenutog rahmct-Iijc - godiSnje I 40.220

Trokovi za ostavu, k.-uhinju, skladite (ambar), za izdavanje fermana i tro~kovi raznih prcvoza u vezi spomenutog imareta - godi~njc 138.658.

Svega: 278.878

SUMMARY

DOCUI\1ENTS ON THE FIRST OFFICIAL INVENTOR V OF THE GHAZI HUSREF-BEY'S WAQF FROM 1604

The first offi cial invemory of Ghazi Husrcf-Bcy's waqf is contained in the detailed invcntory of the Bosnian San jak of 1604, its original kept in Ankara-Tapu vc kadastro No 479, foli a 347, on two pages. The financial

Mr. Fazileta HafizoviO NEKIM V AKUFIMA U SLAVONIJI IZ XVI STILJEA

. Srednja i istona Slavonija potpalc su pod osmansku vlast u prvoj po-lovici XVI stoljea. Na tom je podruju ve poetkom 1537. godine osno-van Poeki sandak, nova osmanska vojno-politika i administrativna je-dinica. l Teli torij sandaka se irio novim osvajanjima sve do 1552. godine, do osvajanja Virovitice, koja je ula u sastav ovog sandaka. Cijela oblast je ostala pod osmanskom dominacijom izmedu 150 i 160 godina, a za Os-manlije biladefmitivno izgubljena Karlovakim mirom iz 1699. godine.

Dolazak Osmanlija je prouzr"kovao promjene na svim planovima ivota - uporedo sa politikim promjenama nastale su promjene i u oblasti privrede, kulture, drutvenih odnosa. Osim doseljenih Osmanlija, razliitog etni kog porijekla, i veliki broj domaeg stanovnitva je tada prihvatio is-lam. Islami zacija je bila najjaa pedesetih i ezdesetih godina XVI stoljea, a jae je zahvatlla grad nego selo, to je samo jo jedna potvrda injenice o gradu kao snanoj pol uzi islamizacije. Krajem XVI stoljea odnos musli-mana i krana u gradu na ovom podruju bio je 58,4:41 ,6% u korist mus-limana, pa sc i dalje kretao u tom pravcu; na selu je dotle bilo 10,9 musli-manskih kua, naspram 89, l % kranskih. to se tie odnosa unutar muslimanske skupine, 65% ih je bilo u gradu, a 35% na se1u.2 To su rela-cije dobijene globalnim posmatranjem;jo sc moe utvrditi i to da su musl i-mani bili koncentrisani u junom dijelu sandaka, dok ih u sjevernom dijelu nalazimo samo u gradskim naseljima i u utvrdama, kao posadu. Nahije koje su se prosti rale prema rijeci Dravi, sjevernoj granici sandaka, kao granine su bile naselja vane v lako-stoarskim stanovnitvom.

Kontinuiranim poveanjem broj musl imanskog stanovnitva dolo je do podizanja odredenih graevina, potrebnih jednoj Lakvoj sredini. Tc grnevine sakralnog i utilitarnog karaktera, kao to su mesdidi, oamijc, tekije, mektebi, zatim hanovi, karavan-saraji, hamami, mostovi, esme, i tome slino, podizani su najee u gradskim naseljima, ali ih je bivalo i na

1. H. Sabanovi, Bosanski paaluk, Sarajevo 1959, 60. 2. Podaci iz magistarskog rada N. Moaanina, Adminisiiativnu podjela i stnaovnitvo

Po'l.ekog sandaka, od bran jenog na Filozofskom fakulLctu u Zagrebu, l 983. godine.

19

drugim mjestima, ve prema tome Staje odreena situacija trai Ja. Podizali su ih pripadnici razliitih slojeva unutar muslimanske skupine, naravno prema svojoj ekonomskoj moi. Sandak bezi i ostali vii funkcioneri imali su ak i nes1ubcnu obavezu da u mjestima u kojima dotad nije bilo takvih objekata obezbijede njihovo podizanje. Oni su to i nili obino u mjestima svoga slubovanja, zatim u krajevima odakle su potjecali ili su na bilo koji drugi nain bili vezani za njih. Osim podizanja samih objekata, oni su . ob zbjeivali i njihovo dalje odrlavanje osnivanjem vakufa, odnosno zav-jc:Lavanjem svoga imetka na nain koji bi trebalo da osigura trajnost os-novnoj zadubini.

to se tie graevina te kategorije, na teritoriji Poekog sandaka nije s:1uvana niti jedna od njih, pa ak ni kao ruevina. Meutim, u katastars-kim popisima ovog sandaka iz 16. stoljea nailazimo na spomen brojnim graevinama i jo brojnijim vakufima pa zahvaljujui tim dragocjenim iz-YOrima moemo iz mraka zaborava izvui tragove plemenitih nastojanja lju-di da korislejcdni drugima.

Prvi vakuf na ovom podruju uopte bio je vakuf Mehmed bega Jahja-paia, koji je u vrijeme osvajanja Slavonije bio smcdcrcvski sandak beg i scrasker tog itavog pohoda) Mehmed-beg se na visokim poloaj ima na-la yi o ve na samom poelku XVI stoljea, jer je prije 1528. godine bio sandakbcg Mosula i Vidina, a od tc godine smederevski sandakbeg. A. Gcvaz navodi da je na tom poloaju ve od marta 1527. godinc.4 Po istom autoru . u aprilu 1534. postaje sandak beg More je, a 1536. ponovo je imen-ovan smedercvskim sandakbegom. Krajem 1542. godine postavljen je za bcglcrbega Anadolije, paje time stekao i titulu pa~e. H. abanov i navodi da je na taj poloaj doao 1541. godine.5 U maj u 1543. postao je beglerbeg bel budimskog ej alela i na tom polo.aju je i umro u a v gustu 1548. godine.

S obzirom na njegovu vezanost za smcdercvski sandY.ak i, kroz Lo, po-sebno za Beograd, jasno je to sc najvei kompleks njegovih zadubina i nalazio u samom Beogradu. ~a Dorolu je on prije 1548. godine dao

podii damiju, medresu, imare, ka ravan-saraj, sebilj i esmu. Oko tih njeg-3. Mehmed-beg je bio sin Jahja-pae, osmanskog vojskovoe s kraja XV i poetka

X\'1 stolJea. koji JC VJerovatno bio naeg porijekla. jer mu sc, kako ka'l.e G. Elezovi, po rodtna matica ve.e t..a Skoplje; vid. G. Elezovi, Turski spomenici J, str. 208 prim. 5. Sam

Jahj:~-pa.~a t..asnovao je veliki i bogati vakuf u Skoplju, a takoe je os tavio zadu'l.hine u S(Jfijt, Plovdivu, Nikopolju, Carigradu l Sarajevu. Jahja-pain stariji sin, Bali -beg. t tkoc tSLaknull vojskovo a, isto je tako powati vakif Smederevu; vid. D. Boj ani, Po'l.arevac u XVI veku i BaJibeg J ahjapasi, ls torijski ac;opis. knj . XXXIf, 1985 .. Beograd 1986.

4. A Geva:t.., Ycrsuch cmes chronologischcn Verzcichisscs der turkischcn Slallhallcr 'm O fen. Der OsLCrrcichischc gcschichtsf or sc her. fl , Wien 1841, 57.

5. H. abanovi, Istorija Beograd l, Beograd

20

ovih zadubina fonnirana je Mahala Mehmed-bega Jahja-paia, koja se u izvorima susree prvi put 1560. godine, ali je sigurno nastala ranije, jer je i damija, centar mahale, nastala 1548. godine.6 Njegova medresa je imala rang visoke kole, a izmedu profesora ove medrese redovno je biran bco-gradskimuftija.7 Vakufnama za ove zadubine nije sauvana, iako o samim

Jahjapaiima, koji su godinama bili u centru politikih zbivanja u Osmans-kom Carstvu, postoji mnotvo objavljenih i neobjavljenih podataka. s

Na osnovu popisa Poekog sndaka, izmeu ostalog, saznajemo kakve je i kolike posjede na ovom podruju imao Mehmed-beg Jahjapai, jedan od osvajaa ovih krajeva. Te posjede on je uvakufio za odravanje svojih zadubina u Beogradu.9

U samoj kasa bi Poega Mehmed-beg je posjedovao 92 duana, na tzv. ,,Bijeloj zemlji" ,lO zatim itluk , koji se sastojao iz razliitih dobara, ll zatim vie mlinova u samoj Poegi, te po jedan u varoima Kaptol , Vetovo, Kut-'jevo, selima Plete mi k i Dimitrovci ijedan na spomenutim vakufskim livad-ama,12 Prihodi spomenutih dobara, namijenjenih "vakf-i hazrat-i Beli grad", iznosili su 350 aki godinje. Osim ovih dobara, u posjedu Mehmed-pae su sc na teritoriji ovog sandaka nalazila jo dva i f1uka. if1uk u kadiluku Brod sainjavale su hassa-parcelc i mlin, poznati kao "Dcspotovc zeml-je" .13 ,.Despotove zemlje" je redovno upotrebljavana oznaka za dobra koja je posjedovao titulami srpski despot Stjepan Beri slavi, a koja su, dolas-kom Osmanlija, prela u ruke pojedinih osmanskih velikaa. Taj je ifluk i ranije pripadao vakufu, pa se u ovaj popis jednostavno prenosi iz prethod-noga, a donosio je prihod od 150 aki godi~nje u gotovom novcu, umjesto

6. Isto, slr. 400. 7.Jsto, sLI.414. 8. Vid. bilj. 3. 9. TD No. 672. O(rijcntalni) l(nsLiLut) br. 10, fo. 37. 1 O. En-i Bcyza. posjed koji je na njegovo imc bio upisan u najranijem dcfteru ovog

sandaka iz 1540. godine. Prema istom popisu u njegovom posjedu nalazila su sc dva mlina i dvije kue u selu Nivna. godine 1579. ruje upisan na imc umrlog Mehmed-pae cijeli in uk., za koji je naznaeno da je u sastavu va.kufa.

11. TD No. 672, OI lO, fo. 37: iOuk na imc spomenutog u kadiluku Poega. (koji sainjavaju) hassa-zemlje, poznate kao (t:emlja Markua PcLrijevog i Yukca ltvanogov, vonjak sa kestenima. hassa-zcmljite po imenu Yrboski. dvije livade na podruju tvrave Blatika, livada Kavak ispred poeke tvrave, livade koje sc prostiru izmeu rijeke Orl-jave i gaja Mihalovci i oronula vodenica na tom lokalitetu, tc zemljite ~X>znato po nazivu

~ Lrk avi ca ... itd.) 12. TD No. 672, OI No. 10/37. 13. OI No. 10/66.

21

desetine. U kadiluku Gorjan Mehmed-paa je takoe posjedovao ifluk, kojeg su sainjavali nekoliko vinograda, livada i jedan mlin. Njegov je pri-hod isplaivan odsjekom, a iznosio je takoe 150 aki godinje.l4

Sve je ovo, dakako, bilo uvakufljeno prije 1548., godine Mehmed-paine smrti , ali se podaci o vakufima redovno prenose iz popisa u popis. Ovo je, naravno, bio samo dio prihoda, obezbijecnih za zadubinu u Beo-gradu, a ostalo je zabiljeeno u popisima sandaka na ijoj su sc teritoriji dotina dobra i nalazila.I5

Drugi vei vakuf na teritoriji ovog sandaka jeste vakuf Sulejman-k~petana za damiju koju je dao podii u kasa bi Duboac na Savi. Najraniji podatak o Sulejman-kapetanu i njegovoj zadubini potjee iz 1565. godine, kada se on spominje kao Sulejman-emin, povjerenik za prihode od skele, najvjerovatnije ba u samom Dubocu 16. U opirnom katastarskom popisu iz tc godine upisana je glavnica od 2000 aki, koju je on uvakufio, uz mu-rabchu, za potrebe plae imama i muezzina svog mesdida. Osim toga, on je uvakufio i jednu kuu na sprat, sa talom i bostanom, s tim da se od onih koji tu budu stanovali uzima po jedna ak a najamnine dnevno, to bi sc ko-risLilo za osvjetljenje, prostirku, i neke, vjerovatno sitnije popravke spo-menutog mesdida.I7 Ve 1569. godine u sumarnom popisu Poc~kog sandaka susreemo Sulejmana kao kapetana rijeke Drave, sa ze ametom od 35.000 aki, petim po vrijednosti u tom podruju.l 8 U op~imom popisu iz 1579. godine kadiluku Brod su upisani vakufi Sulejman-kapetana u kasabi

14. Isto. 15. Vid. npr. H. abanovi, Turski izvori 7.a istoriju Beograda I, Beograd 964, str. 395

i 529: zatim. opirni popis vilajeta Temivar i7. 1566-7. god, TD No 364, OI No 17/111 , J 12; ?.atim: Basbakanlil< Ars ivi, Istanbu l. Basmuhasebc No. 76, 979-985 (1571 /2-1577/8) godine, str. 13. U ovom dcftcru, koji sadri.i popise hasova i ?.carneta u na~im kra-JCV!ma i biljeke koje sc odnose na vakufc, upisan je i vakuf mcrhum Mchmed -pa~c. sina hhJa-painog. Lc prihodi vak'Ufa u nahiji Beograd, u iznosu od 114. 991 akc. Ono to je posebno za.rllmljivo jeste rac;pored rashoda na s ljedei nain:

- za potrebe plae muderrisu i uenicima. godinje 27.360 aki, za potrebe plae posluiitelja u asnoj d'l..amij i i turbetu, tc posluge u kuhinji, godinje j~ .000 ak i.

- rrokovi za hranu i druge kuhinjske potreptine, godinje 66.000 aki, i - z.a potrebe popravka i ureivanja karavanc;araja i esme, tc drugih razliitih trokova,

godinje 12.000 aki.

Razlika je namirivana iz prihoda drugih uvakunjcnih debara. kakva su i ova u Po ckom sand.aku.

22

16. TD No. 351. JO No. 105, fo. 105. 17 Isto HS TD No. 106, OI No. 486, fo. 8.

l

l

l

l

l

l

Duboac, a sastojali su se iz 25 duana, mlinova, stupa, vinograda, i dru-gog zemljita, to znai da je vakuf znaajno proiren. Izriito je navedeno da je n spomenute duane, mlin i ostalo, spomenuti (kapetan) uvaku(io za damiju u navedenoj kasabi, to je uvakufljeno i koristi se kao vakur'.l9

Toliko o Sulejman-kapetanu govore popisi Poekog sandaka. Meutim, tek na osnovu opimog popisa Bosanskog sandaka iz 1604. godine moemo poblie pretpostaviti neto o linosti ovog vaki fa. On je ovdje na jednom mjestu tituliran kao Sulejman-beg, sin Ferhad-pae.20. S obzirom na relevantne podatke, smatramo da bi se ovdje moglo raditi o Ferhad-pai Sokoloviu i njegovom sinu Sulejmanu, koji se ne spominje u dosad poznatim izvorima.21 Sulejman je najprije bio emin skele u

Dubocu, a zatim je postavljen za kapetana rijeke Drave, sa sjeditem u Os-ijeku ili Virovitici, jer su kapetanije i rcgistrovane u ta dva grada.22

Meutim, s obzirom na to da se njegov zeamet najveim dijelom nalazio na teritoriji Brodskog kadiluka u Poekom sandaku i Banjalukog kadiluka u Bosanskom sandaku, te njegovu vjerovatno prvu znaajniju funkciju emina skele u Dubocu, jasno je da je on tu uspostavio vakuf sa eljom da sc naselje razvije u kasabu. Duboac je u popisu iz 1545. godine zabiljeen kao varo sa 11 kua, dok je ve 1565. godine kasaba sa mahal om musli-mana i mahal om krana. Meutim, kako sc kasaba prostirala s obje strane Save, postavlja se pitanje u kojem se dijelu nalazila Sulejman-begova d amija. Miljenja smo da sc ona nalazila u bosanskom dijelu Duboca, i to upravo na osnovu biljeke u spomenutom popisu iz 1604. godine, kojom sc opisuju granice parcela koje je uvakufio Sulejman-beg i na kojima je dao izgraditi asnu damiju, jednu kuu i duanc.23 Osim toga, u ovom je popi-su navedena i Mahala Sulejman-begove damije, dok je u slavonskom dije-lu Duboca zabiljeena Mahala asne damije. I Atanasije Grgievi, u svom opisu Duboca s poetka SVIT stoljea, navodi da sc vei dio

Duboca nalazio s druge (tj. bosanske) strane Save.24 Najmanje podataka, ipak, postoji o treem vakifu sa ovog podruja, Zai-

mu Behramu. Defler osim u jednom sluaju ne prua podatke ni o tome na 19. Njegov zcamcL ine sela, mezre i iOuci u nahijama POega. Kuljcvo, Vrhovine. Podgora i Podlu:i.jc, Lc prihodi od nomada koji su sc zaLckli na Loj Lriloriji, izuzcvsi filuri-ju, koja je spadala u driavnu blagajnu; vid. TD OI No. 486. 8.

20. TD OI No. 205/163-165. 21. Npr. u vakufnwni za zadubine koje je dao podii u Banjaluci. 22. H. Krccvljakovi, KapeLanije u BiH, Sarajevo 1954, str. 17. 23. TD OI No. 205/165. 24. M. BaLini, Nekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj povicsLi, SLarine JAZU. knj.

xvrr. Str. 135. Zagreb 1885.

?i --

'

ta se vakuf odnosi, iako je, sudei po prihodima, bio relativno velik. U su-mamom popisu Poekog sandaka iz 1569. godine25 naveden je zcamet Zaima Bchrama, kojeg sainjavaju sela na podruju nahije Slatini (takoe i sama kasaba Slatini, dananja Podravska Slatina), zatim nahija Orahovica, Valpovo, Moslavina, Brezovica, Virovitica, Voin, kao i prihodi od noma-da na navedenim teritorijama. Dijelovi zeameta razasuti su po pograninim nahijama, meutim, sela su poreski tretirana kao i druga u unutranjosti sandaka.

Iz dvije naknadne biljeke vidi sc da je zcamet dva puta poveavan ukupno na 57000 aki , ali iz tree saznajemo da sc Zaim odrekao 6000 aki prihoda, koje su kasnije date Aliji, tvravskom ehaji. Ne saznajemo, na alost, na osnovu ega ili na osnovu koje slube je Behram dobio ovaj zeamer. trei po veliini u Poekom sandaku. Mogla bi bili u pitanju neka vi oka vojnika sluba u samom pograninom podruju .

Konkretnije se Zaima Behrema moe povezati sa utvrdom Sveti Mi k lo (danas Mlkleu. u blizini Podravske Slatine), gdje je " .. . za Boje zadovo-ljstvo ... " uvakufio hassa parcelu da bi na njoj " ... sirom asi muslimani u samom Svetom Miklou sagradili kue u koj ima e stanovati."26 Sveti

~iklo 1579. godine ima dcma'at muslimana sa 152 kue i 17 k r~ansk i h kuca u varoi. Stanovnitvo je preteno vojn ikog stalea. U utvrdi postoj i upisan imam, ali sc nita ne govori o samom objektu, jer je to vjerovatno bila tvrd avska damija. Pisar bi, kako je to in i o u cijelom popisu, naglasio da se ovdje radi o dzamiji odreenog vaki fa.

Iz dva uvakufljena iOuka, koji su donosili relativno velik prihod od 500 aki, ne moemo zakljuit i emu su prihodi bili namijenjeni . Podatke bi eventualno trebalo traiti u vakufskim dokumentima, koj i sc uvaju u Va-kufskom arhivu u Ankari.

Jedan zaista konkret'm podatak daje biljeka iz Muhimmc Deftera, od lO. rebiu-1-ahira 979. (1. 9. 1571.) godine, gdje sc navodi daje ove godine Zaim Behram bio sakuplja filurijc u Pockom sandaku, tc mu sc

nareuje daje poalje i preda u sul tansku blagaj nu .27 injenica da je Slavonija krajem XVII stoljea bila popri ~Lc ogromnih

ratnih razaranja, nakon kojih je i bila izgubljena za Osmansko Carstvo, jas-no govori o tome zaSto nema sauvanih pisanih dokumenata pokraj inske administracije. Medutim , injenica daje sauvan ogroman broj dokumenata centralne administracije, od kojih najvei dio nije ni obraen (Basbakanlik Arsivi, lstqanbul) daje nadu da e se svakim novobracnim dokumentom

moi baciti viSe svje\Ja na ovakve i sline probleme. 25. TD OI No. 486n . 26. TD No. 672, OI l 0(2.07. 27 . Muhimme Defteri, knj. 15, br. 638, s. 75.

24

'

'

SUMMARY

ABOUT SOME W AQFS IN SLA VONIA FROM THE XVITH CENTURY

This article presents some, until now, unknown data about three of the significant waqifs (benefactors) in the region of Poega San jal

l

l

l

Dr Fehim N am etak

TEME, MOTIVI I SIMBOLI U PJESMAMA DIV ANSKIH PJESNIKA IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Divanska knjievnost je plod arapsko-islamske i iransko-islamske kul-ture prenesen posredstvom osmanskih Turaka i na Balkan. Islamska kultu-raje bez obzira na motive poezije bila uvijek prisutna i uoljiva. Vrlo esto je ortodoksni pristup islamu i njegovo poimanje na jedan pro fan nain us-tu palo mjesto mistikom pogledu na svijet, mistikom pristupu Bogu i

ovjeku . Za ovakav nain gledanja na svijet i njegovog transponiranja u umjetnikoj poeziji koja na prvi pogled za neupuenog itaoca djeluje kao profana knjievnost, ak sa hedonistikim motivima, divanski pjesnici su se sluili i posebnom terminologijom u kojoj je gotovo svaka rije kao mis-

Li ki simbol, kao termin div anske poezije imala drugaije znaenje od onog svoga osnovnog znaenja. Meutim, postojao je jedan opeprihvaen kod koj i je potovan od svih div anskih pjesnika, a to je kod terminologije koja sc konzcrvirala i uz vrlo male izmjene sauvala do posljednjih divanskih pjesnika XIX stoljea. Motive i teme pjesama divanskih pjesnika nije mogue shvatiti savremenom itaocu koji ne poznaje izvore islama, tradicije i mitologiju i stonih zemalja.

Medu brojnim Lemcuna koritenim u stihov ima naih divanskiih pjesni-ka je Kur'an i Hadis. Kur'an i Hadis su ne samo kori teni kao inspiracija nego su vrlo esto i cili rani . Pjesnici divanskc poezije su esto u svojim sti-hovima izravno ci tirali Kur'an ili Hadis ili su poruke kur'anskih ajcLa ili hadisa donosili po smislu. U nekim sluajevima sc koristi samo rije ili dvije iz odreenog ajeLa ili hadisa, a ponekad sc ak donosi i cjelov it ajeL Katkad sc zbog toga naruava i metar stiha.

Ovo citiranje Kur'ana i Hadisa kao i drugih klasi nih djela nema za cilj samo pokazivanje vlastitog obrazovanja nego, prvenstveno kad je rijec o citimnju Kur'ana i Hadisa, ima svoju didakti ku funkciju . Didaktika je,

inae sasvi m malo prisutna u poeziji ovih pjesnika. Nekada je citiranje na-vedenih djela samo dobar izbor za po reenje neega ve poznatog i dragog i onda ono ima svoje puno um j etn iko opravdanje. Taj primjer emo nai u jednom Sabitovomgazclu)

Mc y -i kcvscrle pur bir kfise-i yEJkutlur 1

Sloeni ea hitam-i misk, (ar. hitam uhu mi sk i miskiyyul-hitam) upotrebl-java sc u smislu husn-i rutam (lijep zavret&k) a preuzeta je iz slijedeeg kur'anskog ajeta iz sure E1-Mutaffifun:

l , _. - - ... -. . . '-' ' " o (..o ~ \ J ' :> Q

l Cem i 'i cunn u 'isyanim yem-i gufran ile mah v et. (prjcvod)

Ulje~imo se svakog ~asa i trenutka od lukavstva solon inog Obucimo boanski zatitni oklop od vrata Milostivog! Svakom dobrom poslu klju~ poclkajc Bismillah Katanac riznice je poetak uenja Bismillah. Za sve stvoreno Bog je definiran Svojim milosrem Na laj na~in Bojim robovima dokaz je Bismillah U ime Bismille, Gospodaru, oprosti ovom svom nemonom robu Sve moja g1ijche i neposluhe morem oprosta spcri! J asno je da e se nai u zbirkama, gotovo svih naih div anskih pjesnika

ovakvih stihova, pogotovo na samim poecima njihovih divana, o emu smo govori li na poetku studije, jer svaki sreen divan (milrettep divan) obino je otpoinj ao munadatom, tehlilom ili tevhidom, a to je mjesto za

oitovanje v jerskihdogmi. Veoma esto za motive svojih pjesama pjesnik e uzeti pojedine odlom-

ke ili bar samu ideju iz neke od kur'anskih pria. Poznato je da Kur'an sad r/.i poune prie o vjerovjesnicima koji su kao posebne teme esto

obraivane u knjie_vn.im djelima klas i nih arapskih, perLijskih i turskih pi-saca i pjesnika. Tu spadaju prie o Ademovom izgonu iz denneta, o Idris-ovom uspeu na nebo gdje mu je Bog povjerio poduavanje meleka, o Nuhu (Noju) koji je od opeg potopa koji je poslan kao kazna njegovu nepokornom narodu spasio mali broj odanih vjernika, o poslaniku Salihu iji je nepokorni i idolpokloniki narod kanjen zcmljotresom.

Posebno se esto u osmanskoj poeziji spominje Ibrahim (Abraham koji ima atribut i H alil ili Halilullah (Boji prijatelj). Meu ostalim pripovijedao-ji m a o njemu jedna je p1ia posebno inspirativno djelovala na osmanske di-vanske pjesnike meu koj ima i na nae.

Kad je ve bio u godinama Ibrahim je molio Allaha da mu podari sina i;.javljujui da e ako ga dobije rtvovali ga za ljubav Boju. Bog mu je poJ ario sina Ismaila. Kad je sin odrastao, Ibrahim je zaboravio na svoj zav-jet pa je upozoren na njega u snu. On tada donosi odluku da rtvuje sina, al i mu Bog alje rtvenog ovna da s njim zamijeni sina i ispuni zavjet

Ovaj motiv koristili su mnogi pjesnici div anske poezije. Sabit to izraava sl ijedeim stihom: "Gefcydi hayyiz-i hiisn-ikabulekurbani Feda idi yolunl keb$-i can-i Ismail. " Ismail je elio da mu rtva bude pri h v uena Ali je um jesto njeg cl ovan postao kurban. Isto tako, est motiv pjesama div anskih pjesnika, pa i Sabita Uianina

je Ejubovo (Job) strpljenje. Po vjerovanju monote i stikih religija (islama i kr~anstva), Ejubu je Bog dao mnogo imetka i stoke, a Ejub je na svim ovim Bojim blagoda tima uzvraao zahvalnoSu . Sata net (Iblis) je nago va-

29

rao Boga da iskua Ejubovu zahvalnost u sluaju da mu uskrati do-broinstva jer bi i drugi ljudi biii zahvalni kad bi imali ono to ima E ju b. Bog je dao priliku Iblisu da uniti Ejubov imetak na ta je Ejub ostao trpljiv. Zatim mu je unitio sinove i keri to je on takoder otrpio. Sli-

jcdccem iskllScnju E ju b je izloen dok je bio na molitvi. Iblis mu je tada razbuktavao srrasti , ali sc i tada sa poveanim iskuenjima poveavala i strpljivost Ejubova. Najzad, Iblis je pokuSao da Ej u bovu enu odvrati od mua, ali e i ru Ejub strpio. Na kraju su dola tri ovjeka koji su vjerovali u njegovo poslanstvo, ali su mu rekli da sc Bog proao njega. To je za Ej u-ba bio najtei udarac na koji je odgovorio skrueno m molitvom Bogu. Bog mu je dno upuLU da nogom udari u zemlju to je ovaj uinio . Tada je iz zemlje potekla voda kojom se Ejub okupao i oslobodio se sv ih nesrea. Odatle je njegova strpljivost postala poslovina.

_\!1cdu brojnim divanskim pjesnicima, koji su tu poslovinu Ejubovu strpljivost upotrijebili kao slik-u (figuru) u svoj im stihovima su i pjesnici ReCi, Tasl icali Yahya, eyh Gali b, Nazi m, ali i na Sabit Ui anin :

.. Gam-i ziilal-i Jebi kurd olupderununda

.\fahabbet eylcdi Eyyub'u bimecal-ii alil. " Od svih vjerovje. nika, naravno, div anski pjesnici su najvie i naje~e

pJevali o Muhammedu a.s. itavu svoju dugu poemu Miradiju , kojom n=tjec i poinje njegov Divan (takav je sluaj i sa prekrasnim prijepisom SJbiwvn Divana u Orijentalnom institutu u Sarajevu, br. 3697) Sabit je p.'1svetio Muhammedovom, a.s. uspeu na nebo. Uostalom on je pjesni ki obraujui ovu temu imao i prethodnike i to medu bosanskim pjesnicima nJLUrskomjeziku . Kronoloki najstarija Mi'radija od nekog naeg pjesni-ka je ona ij i je autor Ed aija Sinan clcb ija iz Sarajeva (kraj XVI i poetak XVII stoljeca), a u Sabitovo vrijeme jo e dvoj ica pjesnika, Asim Jusuf dcbija Bonjak i Mehmed Reid iz Sarajeva obradi ti ovu temu. Mehmed Rc id Je pod snanim utjecajem Sabita dok je Asim Jusuf elcbija Bonjak . ipak neto originalniji. I ire u Osmanskom Carstvu, meu poznat im os-manskim pjesnicima ova je tema bila vrlo popularna. Ono to pjesnici di-vanske poezije ele i sta i je to da su se ve od Muhammcdovog, a.s.

roenja poela javljali neka ud a koja su tako najavljivala njegovu izuzetnu llcnost. Tako sc za vrijeme Poslanikovog rodenja sruilo svetili te u Iraku koje je podigao uveni sasandiski vladar Nui rcvan (Enuirvan) u mjestu Meda yi nu. Tako se ugasila vatra vatropoklonika, povukJc su se vode jezera SJvc, a dolinu Sem ave pritisle su vode. O tome govore i slijede i Sabi tovi stihovi:

S dyundilrdu oca gm dude-i alepcrcsLanm Olupkil/6ksil7.ii dii}W rev ak-i garka-i K isra. Safa-yimercbingordiikle o/ serqcme-inurun Hicabmdan 7.Cminegeqli old u Save napcyda. Sem ave ab-i rD-yi $Cvkine azad o lup pkl1 K1 bin y1/ ~k li habs-i l ekn a-y1 srne-i gabra

30

l

Sabitova duga poema Mi 'radija sva je u "funkciji" dokazivanja nadna-ravnih, neobinih dogaaja vezanih za Muhammcdovo, a.s. uspcc na nebo. Naveemo nekoliko stihova u prijevodu na na jezik koji e, nada-mo se, potkrijepiti ovaj na zakljuak: .

Nabojatjenemoguesvemu'dizeposlanika Ma koliko da to eli srce ovog nemonika. Nek nam zato vaiz s ursa rjeitosti vie Njegov Mirad barem malo po shvatanju svom opie.

Doeka ga isti dem al poslaniki h dua, cio U mi h rabu svetom imam bogobojazni je bio. Ti safo vi *to su reci Bojeg rahmet dokumenta A Sejjidu-1-Kevnejn na njem besprimjerna t ugra svela. S poslaniki m dostojanstvom svoju vrijednost nije krio Svi shvatie da je au njih sve skupa nadvisio.2 Kao to je poznato Muhammed, a. s. je roen obrezan (osunecn), otpa-

la mu je pupana vrpca, meu plekama imao je jedna mlade koji je pods-jeao na ig koji je oznaavao daje peat Bojih vjerovjesnika tj. daje posl-jednji vjerovjesnik. O tome Sabit u jednom stihu kae:

Zati kim ho$kuma$-ima'nadir H alem i ensesinde tam ga dir. Jedno od uda koja su pratila Muhammeda, a.s. je i to da "njegova sjena

nije padala na zemlju. I ovaj motiv je esto koriten u orijentalnim knji cvnostima, a posebno u osmanskoj divanskoj poeziji. I Sabit, koji je dobro poznavao ne samo osnovne izvore islama nego i tradicije koje nisu u pot-punosti pozudane, i kojima se i inspirirao spominje u jednom bcjru:

N ah l-i bfzil-lii misrtl-i nayab Ne nazire kabul ider ne cevab. Jo od djetinjstva iznad Muhammeda, a.s. je im bi iza~ao napolje kru

i o oblak koji ga je titio od sunca. U Sabitovim stihovima to sc ovako spo-

m mJe: Nola bir pclre ebri basi iizre sa ye ban iLI)e Gune$len $akinurkendii ha bi bin Hazrel-i Mevlfi. Isti motiv koristi u na'tu koji je pod naslovom Na'ti erif Hazrct-i su ilan-

i cnbiya (Divan, OIS, 3697, fol 112 b): Nola o l sa ni glih bani sehfib Pem be iryinde sak)(uwrdii r-i n fi b. U dvanaestoj godini poslanstva, 27. noi red e ba, Bog je, poslao mele-

ka Debraila (Gabriela) Muhammcdu, a.s. koji sc nalazio u kui Umihane, keri njegova amidc. Sa Debrailom je bio Burak. Debrail ga je pozvao

2) Prepjcv Miradijc Sabita Uianina koji je sainio Ercf Kovaevi je u rukopisu. Ovaj fragment je c itiran prema izdanju dijela Miradijc objavljenog u Tukvimu za 1400/1979. godinu.

31

na mi'rad (uspce na nebo) na koji e ga nosili burak. Burak je ivotinja manja od mazge, a vea od magarca, sa licem ovjeka. Muhammed, a.s. je uzjahao Bu raka koji ga je nosio od Mekkc do Mesdidu-1 - aksaa u Jerusa-lim u ne dotiui zemlju. Nakon Sto sc pomolio u damiji Mesdidu-1-aksa, DcbrJil gaje izveo iz damije. Tada je Muhammed, a.s. iznenada ugledao mi'rad tj. stepenice koje su bile jednim krajem na zemlji , a drugim u nebu. Dzcbrail je uzeo 1\rtuhammeda, a.s. na krila i odnio ga u nebo. Po drugoj ,arijanli Muhammeda, a.s. je Burak odnio u nebo sa kamena ispred d~an1ijc Al-aksa. Na prvom nebu suoen je sa svim m el ecima (anelima). !\;1 slijedccim kawvima susretao se sa vjerovjesnicima, dok na sedmom nebu nije doao do ,.Beytu-1-ma 'mura" savrene kue. Tu su meleci kruili. Od alle je stigao do Sidretu-1-munteha i kad je proao sedamdeset zastora vidio je Ref ref a. Lj . jedan zeleni duek:

Burak koji sa lakoom nebesima jedri- stade Jer La ovaj beskraj snage ni dozvole ne imade. Toga asa s Iiic Rcfrcf'da ga nosi s poastima Pa napravi asnom Svjeilu isto mjesto na prsima. Penju ci sc sa Rcfrclom stalno dalje u visine

Proe Resu! bcxhmj pc rd a od svjellosli i od tmine) Muhammed, a.s. je sjeo na Rcfrcfa koji ga je odnio do prijestolja

( h:urs:1). Proavi i t1d:1Lie ed am deset zastora stigao je do 'A ra (Bojeg prijestolja):

Ide car.c..t\'Om kr>Je nema nita ~ta on do sad vidje Nema strana ni poela, Ars{a, Fer~a, Neba- nigdje.'

Pocl.ka ni k. ;~ia nema udni ovaj svijet prei s li Jezik, oko, .JI JO, pnmet - Utmo nita ne koris li. Tu mu sfir.c J" U dnu minni"- zapovijed Bo:Jja, nov n Pa korak l;m S\' akim proe rnj prostora i svjetova. Svjetlo'.! Ar .. a ga je zasjenila. Nita nije mogao vidjeti osim n ura -

svjetlo. ti \; uhammcd, a.s.je tu glavnim okom, to jest srcem vidio Allaha. C PO\ r; tl-" u dJ Sidretu-1-muntehaa ponovo ga je doveo Ref ref. Tu ga je d:ao D1.ebrail odakle je siao do Bej lu-1-mukaddesa (Kuds-Jcrusalim), a oda ti..: :-.e sa Bu rakom vratio u Mekku Sabi tov opis Bu raka je vrlo slikovit

~.,.ud nome je ovom ntu neshvatljivo monih si ln

32

Dicnnct ahar, mjesec kO\'l, melek seh, vjetar krila. Kolan mujezvjcic Dicvza, Vlaii rahl, Nebo pokr, v .\!jesec fenjer, svemir oklop, kna ruj noi, mlaak po~.ov Od mlijenoga pula mu je uzda koja toplo blista A pute za di\, ni rah van- hurijska je kosa isla. Njegov rep su juLia sree, elo praskozorja Jina A no Kadra - krasna boja mirisnoga mu perina. Ovaj matovili opis pun figura svojstvenih divanskim pjesnicima, poka-3) (PriJevod Sabi tovc Mi'rad;i.ijc od Ercfa Kovaevia)

"l

l

-zuje ne samo smisao za poreenja kojima e postii eljeni efekat (d7.cnnet-ahar, tj. tala), melek- sei z, tj konjuar, vjetar- krila; nebo- pokrov; mjesec -fenjer itd. nego to postie i tako originalnim komparacijama i slikama kak-ve rijetko nalazimo i kod najpoznatijih klasikadivanske poezije

-A pute za divni rahvan- hurijskaje kosa ista .. . -njegov rep su jutra sree, elo praskozorja fm a .. . Kao to smo spomenuli u pjesmam~ sa vjerskim motivima mi'rad kao

motiv zauzima istaknuto mjesto. Istakli smo da su osim Edaije Sinana elebije, koji je ivio prije Sabita (u Sarajevu), dva pjesnika njegovi savre-menici takoer opjevali mi' rad . Jedan je poznati div anski pjesnik Asim Jusuf elebi Bonjak, a drugi Sabitov epigon Mehmed Reid iz Sarajeva.

Rei dovi stihovi iz Mi 'radije pokazuju koliko se ovaj pjesnik inspiri-rao Sabitovom poemom na istu temu.4 Pored slinosti motiva, jezika, stila pa i metra koji je kod oba pjesnika identian, privrenost Mehmeda Reida Sabitu Uianinu kazuje i njegova pohvalnica spjevana ovom pjesniku. Uostalom, manir kojim su se sluili gotovo svi divanski pjesnici, da se poneto ili mnogo toga preuzme od pjesnika koji je uzor, uitelj ili barem inspirator nije nikakva sramota, naprotiv taj manir je smatran vrlinom. Tako Reidova Mi'radija ima devet di stiha vie od Sabitove, ali kako smo rekli sadri sve opise koji se nalaze i kod Sabita pa ak i kod jednog i drugog pjesma poinje istom rijeju "Hoa", a invokacija je kod obojice "Hudavenda".

Opis neba u vrijeme kada je Muhammed, a. s. stigao medu ostale posla-nike kod Mehmeda Reida je neto opirniji mada se i cu prepoznaju Sabi-tovi motivi:

Kad nastupi pred redove poslanika kao imam rekao bi da je u jednom sazvijedu okupio pun mjesec i plejade.

Ne smatra} daje na nebu Kumova slama To je m jesec prilikom dolaska vl adara p rostro bijeli brokat. Merkur j e napisao ferman i slova posuo zlatnom prainom Dao mu poslaniki peat da mu poloaj ovjekovjei. Nisu to zvijezde, to je Venera razbila harfu i prosula ~koljke kojim je

bila ukraena Jer zna da ona nikako ne odgovara njegovu zakonu. Njegov dolazak toliku je sreu donio suncu da ono do sudnjeg dana po

ovom svijetu prosipa najveu blagodat. Mars je izrazio pokornost i s maem o vratu Poput psa pourio pred toga vladara. Jupiter je za novac od svjetla zatraio tlo pod nogama konja njegova paje postavio Vage da bije mogao izmjeriti. S

4) Sair Sikiri, Divan Mehmeda Reida, POFVI-VIII str. 55-76. 5) Sair Sikiri, na is Lom mjesru

33

U najznaajnije dogaaje iz Muhammedovog, a.s. ivota koji su i maJi i presudan znaaj za opstanak islama spada preseljenje iz Mekke u Medi nu prouzrokovano progonom muslimana od strane idolopokJonika. Divanski

. pjesnici su se nadahnjivali ovim ijistorijskim dogaajem i svojim stihovima ga umjetnild transpo~. Proiv1javajui teke trenutke u Mekki gdje propovijedanje islama u poetku nije nailazilo na podrku, Muhammed, a. s. odluuje da preseli u Med inu. Prethodno je Muhammed, a. s. poslao izvan Mekke sve svoje pristalice izuzev Ebu Bekra i Alije. Najzad jedne noi Muhamrned, ostavlja Aliju i n.aputa kuu sa Ebu Bekrom. Nakon ~to su proveli no u neijoj kui sutradan odlazi Ebu Bekrovoj kui. Slijedeu no zajedno naputaju Mekku. Krili su se u peini brda Sevr. Kurejije su tra ile Muhamrneda, a. s. po Mekki s namjerom da ga ubiju. Kad su shvatili da je pobjegao slijedili su ga. Dolazili su ak i do peine, ali kako je na ulazu u

peinu pauk ve ispleo mreu, a dva goluba napravila gnijezdo i snije li jaja, odustali su jer su vj rovali da se tu Muhammed, a.s. nije skrio. Motiv pau-kove mree kao zatime koprene Sabit je izrazio slij edeim stihom:

o.;.)JI .;ll ~~ (.S' .\

Privrenost ideji Si' izma ogleda se kod veine derviki h redova upravo kroz oitovanje odanosti Aliji i njegovim sinovima. Katkada je objakatlju-bavi i osoba od koje se trai zatita i Fatima, ki Muhammcdova, a.s. a ena halife Alije. Kroz njenu linost se u stvari miri sunnijsko i i'ijsko gledanje na svijet, jer je ona kao najblii srodnik vjerovjesnika Muhammeda, a. s. ga-rancija ortodoksnog pristupa islamu. U jednom musedesu, Fadil-pae erifovia pjesnik se obraa Muhammcdu, a.s. kao ,.ocu najbolje ene" (Fatime) i djedu njenih sinova Hasana i H use jina - muenika Kcrbclc:

Ti si peat posljednjeg poslanstva, miljenik Boje veliine Tvoje islo ime je Ahmed Muhammed Mustafa. Ti si pomaga sljedbenicima, ej vladaru istih, Ti si iskreni zagovornik grijenika i prijestupnika. Ne daj da u dehennem u budem, djede muenika Kerbele Grijenik sam, zauzmi se za me, ocenajbojeiene! Posljednji distih se kroz itavu pjesmu ponavlja i predstavlja "bend" -

vezu medu strofama i pojaava dojam odanosti pjesnikove ideji i'izma, a njemu to kao mevlevijskom pjesniku i derviu, iako ortodoksnom musti-manu, nije daleka ideja jer su mevlevije, izrasli iz perzijskih tradicija, koliko god se nalazili u okruenju ortodoksnog islama, ipak skloni i velianju lju-bavi prema lanovima porodice halife i imama Alije.

Ahmed Vahdeti , takoer mevlevijski pjesnik, ali do kraja odan ideji hu-rufijstva, pored pohvale Aliji u svome terdi-i bendu iskazuje odanost dva-naestoriciimama:

ah Husejin i Hasan, riznica dobrote, rudnik velikodu~nosti Jedan kralj muenika, drugi kralj uenjaka Jedan disk mjeseca, durgijutamje sunce Sutina mojih rijei je ovo, ej ljudi ista srca, Tajna istine, svjellosti Muhammeda, Boji lav, Uzvieni Ali i Ali i Ali i Ali. Uzvieni A bid i Bakir, ah sirotinje Slavni Dafer Sadik, tit od strelica nesree I Musa Kazim, taj ah pokornosti i Riza ah Takijj i Nakijj, kruna poglavara rjeitosti Svi su svjetlo pravo vjenosti, za vjetai tajne" Ta-Ha Tajna Istine, svjellostMuhammeda, Boiji lav, Uzvieni Ali i Ali i Ali i Ali. 7

Kerbelanski dogaaj Po smrti Alije, ubijeni su i njegovi sinovi Hasan i Husejn. To je bio te

ak udarac ne samo za Alijine sljedbenike nego i veliki broj muslimana. Ha-san je Sest mjeseci nakon oca obavljao dunost halife u Ku fi, a onda je bio prisiljen da hilafel preda Mu aviji. Osam godina kasnije otrovanje u Mekki.

7) Vid. Sl. Ili, op. cit

35

Po Muavijinoj s~rti hali fa je postao Jezid koji je vidio opasnost u Hu-scjnu, Hasanovom bratu, kao pretendentu na mjesto hali fe. Poslao je vojs-~-._"U protiv Husejna. Bitka se odigrala na Kerbeli (Irak) gdje se Jezidovoj vojsci suprotstavio Husejn sa 30 konjanika i 40 pjeaka, ukupno 72 borca. Borili su se junaki . Ipak e ih je sav JadaJ a. Ranjen, Husejnje krenuo pre-ma Eufraru, ali ne stigavi da popije ni gutljaj vode pogoen je strijelom. Izvadio je strijelu i ponovo se poeo boriti , ali mnotvo neprijatelja je nava-lilo na njega. Ranjen na 77 mjesta, potpuno je iskrvario i pao, a neprijatelji su mu odsjekli glavu, na takli je na koplje i odnijeli. Kult muenitva i sve-tosti Kerbelc isti e uveni div anski pjesnik Fuzuli Bagdadi u jednom gaze-lu: '"

Fuzuli,ja sam zemlja Kerbele i gdjegod idem pjesme moje s potovanjem neka se prime. Moje pjesme nisu zlato, nisu srebro, ni biser nisu, one su zemlja ali zemlja kerbelanska. Ovaj motiv, toliko drag iranskim pjesnicima i njihovim sljedbenicima

i ijske orijentacije, opisalo je ili barem spomenulo i nekoliko naih pjesni-ka meu kojima istaknuto mjesto zauzima Sabit. Bombacci spominje da Sabit, uz jo dva-tri pjesnika ima originalan pjesniki izraz mada u granica-ma neoperLijske kole. To se doista ogleda ne samo u poznavanju perzijske kulture i mitologije nego i u ovom Sabitovom stihu kojim zapoinje jedan od svojih esto citiranih gazela.

(:em ende sanma ki h ar ilzre gonce o/du bed id Ser-i Hiiseyn-i ~ehidi sinana dikli Yczid. (OIS , 3697, 41 b i OIS, 939, 85 a) Nemoj misliti daje to pupoljak nataknu l na bod/ji u stepi To je Jezid na vrh koplja natakao glavu muenika H use jna.

uda (mu 'dize) U klasinoj osmanskoj knjievnosti uda koja su pripisivana vjerovjes-

nicima su omiljena tema pjesnika. Jedno od takvi h je, po prianju, i razdva-Janju mjeseca na dvije polovice od strane Muhammeda, a.s. kad su to od nJega traili pripadnici plemena Kurej. U na'tu posveenom Muhammedu, a.s. Sabit lO ovako pjeva)

Sfb-i m ahi ki bu lm u$ idi kem aJ Iki $ak i tU hindilvfinemisfil (prijevod): Kad jemjcseevajabuka naSla savrScnslvo

36

(tj. kad je bio pun mjesec) Poput karpuze na dvoje gaje rastavio. Krasna je slika mjeseca koju Sabit daje uporeujui ga sa okruglom jab-

ukom, koja se na znak Poslanika razdvaja na dvije polovice poput lubenice. I ovaj stih, lekiskorn i izborom metafora podsjea na Sabitovu podlo7.nost neoperzijanizmu jer je umjesto turskih rijei koritenih ak i od istaknutih div anskih pjesnika i za pojmove jabuka i lubenica iskori si o perzijske rijei sfb i hindu vane. .

U istoj funkciji su i slijedei Sabitovi stihovi, takoer iz Na'ta Poslani ku (OIS, 3697, 112 b), koji govore o torne kako je Muhammed, a.s. jednog dana doao sa ashabima u mjesto Hudeybiye. Obavijestili su ga da tamo nema vode. Pored toga Poslanik je uzeo abdest vodom koju je imao uza se. Tada mu je iz prsta potekla voda koju su potom svi prisutni pili.

Sa bitov i stihov i to ovako predoavaju:

Biravu9su idiip o $chdermu~l Old u bir matara fi b herengu$l Akti o l fe$me i9tiler~ere Afiyellcr o Seyyid-ul-be$ere (Prijevod):

L-1/~l A.;J 4 '~'JI ~J..ui_, . A t::JI ~ L-./;.S:.I ~ ~l ~ ~ c.sJ.IJI ..>~C l .\.,. al 4 6&t'> J ll tL" \'>1

...>*": ... ~ .. ..; ~" b..) l~ .' ll o\.! & " J l ..) , .. , .! i Lc

(OIS , 3697, L. 112 b)

U prcgrlu ovog cara bi aka vode A svaki njegov prst bio je zdj ela vode On otvori lc eme i napis(e se desetorica (mnotvo) Budi pozdrtlvljen (Neka Tije slava!) o gospodaru ljudskog roda! Mnoge su poslanikove mu'dize (uda) u kojima je takoer opisano

dobijanje vode iz suhog bunara ili poticanje vode otuda gdje je ve pre-suila. U kui jednog ashaba (prijatelja) u Medini bio je bunar sa gorkom vodom. Kad je jednom Muhammcd, a. s. uao u tu kuu gorka voda je od-jednom postala slatka. I ovaj detalj iz islamske predaje poznat je Sabitu U

i aninu pa to, u istoj pjesmi (Nat Muhammedu) u produetku citiranih sli-hovakazujc:

Illi bir $ii re f!ihJ ka tre-i riyk Old u la 'li gibi leziz ii ben'k Prijevod: riyk- voda iz us tel, pljuvaka beri k-par/ak, sjajan

J.=.;~ u~ b .JJ .t.~ c.s..WI - . lJ .< 1.1 ..u ' ~..>-1 J ~ . ~ r..r- LS J

(OIS, 3697, 112b)

37

itava ova pjesma govori uglavnom o udi ma vezanim za Muhammeda, a.s. Poslaniku se pripisuje i vraanje sunca nazad. Poznati motiv govori o rome kako je jednog dana Poslanik legao stavivi glavu u Aliji no krilo. Alija, u vrijeme kad je sunce ve bilo pri zalazu, nije obavio poslijepodnev-nu molitvu (Ikindiju). Poslanik je upitao Aliju je li obavio poslijepodnevnu molitvu na ta mu je Alija odgovorio da nije stoga to nije elio njega pom-etati. Muhammed, a.s. se pomolio i sunce se sa zapada povratilo. O tome govore i slijedei Sa bi tovi stihovi:

Yeti~ilp 'asr-i Murteza 'ya meded $emsi ba 'd el-gumb eyledi red Old u i$rat giln gi bi n1$en Do gd u hur$id sem t-i Magrib'den Pomo Aliji kome je proSI a ik indija! Vratio je sunce nakon zalaska. Pojavie se znaci, rasvijetli se kao dan Sunce se rodi sa zapada. Jasno je da je ovdje cilj pjesnika i da ukae na znaaj molitve pa je ak

Poslaniku pripisana tako udotvorna mo da moe povratiti sunce kako njegov miljenik Alija ne bi bio kanjen za preputenu poslijepodnevnu mo-litvu.

U nabrajanju uda Sabi t u ovoj pjesmi ne isputa ni motiv prie o oivljenju peenogjanjeta. Radi se o slijedeoj prii . Poslije bitke kod Haj-bera, Jevreji su poklonili Poslani ku peeno janje i on je sa ashabima sjeo da jede. Tek to je stavio zalogaj u u sta odmah ga je izvadio i rekao: obav-jeten sam da je ovo janje otrovano. Bog je janjetu dao jezik . Doao je Debrail, izvadio zalogaj iz usta i obavijestio Muhammcd~ :

Gel di gilftaraberre-i biryan Eyledi yana yana hali bey an Kissa-i em si eyleyup irab Zehrini doklil hasma o l bflab Nara teVi$ ile o lup rusva Donduler zehr yulmua a'da.

38

ul:~~~ ~J [ -, a< c..s~

~~~~:!t~~~.~t~:=1 '-:-' 1-.: .' JJI 4. o ,4 .;.. c..s~JJ ~~j

(OIS, 3697, 11 b)

Oivljavanje mnvih: U toku bitke na Hendeku, po predanju, oivljena su dva sina Dabirova

koji je ugostio Poslanika. To je bilo prema predaji na slijedei nain: dok je Dabir klao jarca za gozbu to je gledao jedan od njegovih sinova. Njegov brat koji nije prisustvovao klanju pitao je. brata kako je jarac zaklan. Ovaj je, da bi to pokazao, preklao brata, a zatim je iz straha od oca skoio s kro-va i usmrtio sebe. Otac i mati koji su doivjeli ovu tragediju strpjcli su se da ne bi rastuili Poslanika koji je bio na gozbi. Kad se jelo zgotovila i pro-strla sofra, Poslanik je traio da i djeca zajedno s njima jedu. Dabir je od-govorio da nisu kod kue. Na to se Poslanik pomolio, djeca su oivjela i zajedno sa ostalim sjeli za sofru. Sabitovi stihovi iz pjesme o Poslaniku (OIS, 3697, 112 b) opisuju ovaj dogaaj vien oima naeg umjetnika. Us-put Sabit govori i o poznatoj sposobnosti Isusa (Mesih) da proivljava mrtve. Posebno zanimljiv motiv u ovoj Sabitovoj pjesmi je po reenje sino-va sa velikim rijekama Nilom, Eufratom i Dejhunom koje za Arape pred-stavljaju simbole ivota

Bir fakirin misfil-i Nil u Firat Iki feaendi bi rden illi vefat Dem bedem aglar idi oi mahzun Bir go z ii Nil ii bir gaz ii Ce yhun Rahmidiip eyledi M esih asa Bir dua ile iki sin ihyfi Oi iki nur-i ~e$mi sag o esen Her goren didi did eler n1$en. (prijevod) Poput Nila i EufTata dva sina ovoga siromaha odjednom umn'jee. Iz asa u as, rastuen, plakao je jedno oko mu j e Nil, a drugo Dejhun Smilova se onaj koji je poput Jsaa Jednom molitvom oivio obojicu Oba sa sjajem u oima Ko god ih vidje ree: sjajnih li oiju! U isti red udesa spada i otvaranje oiju slijepcima Sto sc takoer pripi-

suje Muhammedu, a.s. Tako postoji pria, koju i Sabit razrauje u ovom svom na'tu, kako je jednog dana doao Muhammedu, a. s. neki ovjek koji

39

je izgubio oi . Poslanik je uzeo komad zemlje, pokvasio ga, napravio od njega blaco, stavio na mjesto oiju, na Sto je slijepac odmah progledao. Evo tih Sabitovih stihova:

.d.>-! ..L;~J .d l..>-! JJ \-J l t...!:lo. l L:. l .< o ~JJ .,. .. . ~." . .."-c_r U- v- (

0Jj~ ~J ~JJ r-'J .. .'.t. ~J ..1..-e.J~ u~J u~ .._e;,_.

r-- J_,...., .t .! l; J L;. ...,.... j~ JJj~ .;J~ v, .t,a l~~ . ,._.

J-:a .t.. .. S .t.~ J~ J4- .t..... J JJ ..", . ,..,,.,.;, 4. ~~ ~ ~JJ..iJ-L .!J~ l .. ._ ~

J J .t ii _ .t. JJI t>= j~ c.s' . t.JJ ~l (OIS, 3697, 112 b) Gel di birderdmend-i efkende Dil perakende dfde berkende Kizi li Im ak gibi revan hilnab (:e~m-i mecrohu gibi haJi hara b Didi ey nur- r;c~misem ~iken Sebr;eragim dil$iirdiller gaz den Agi am azdim e ih an gaz um de de g i I Belki kevn u mekan gazumde dcgil Derdim oldurcemalini ga rem em Y i.izi.inil hak -i pfiyine su rem em Gaz/erin agladigi birgazdur Bendcninhfihi$i gilfer y ilzdilr Ruy-i dil gaslerilp banamullak Dcrdimcr;are gar $iri$kime bak Merhamct eyleyup $ikeslesine Hak do/d urdu r;e~m-i hastesine Zahminabiir-i lam olubhasil A ea dil$Lii gaziln o $ifle-idil

'-.s: i l , l JJJ ...>-! (.$~ ~..:-~L:a~ ulJ J v-P J-->= 1 J .>J

. s: .. .. .. . l u t" e .. e tf v . " t' J ..J--J cs t.S~.J ~J ..1..-ej~ L.J~ rJ..>' ;.l ~'J~ ~~ .. 1" c.s.UJI \JJJ

J.Jj~ ...>-!~~l 1!-l.;Jjfi J l b l..:-' JJ ...... ~ ~ J.J (.SJ J

Pored Mohammeda, a.s. iji je ivot najee bio tema mnogih divans-k.ih pjesnika Sto je i razumljivo j er j e on po islamskom vjerovanju posljedn-ji Boji poslaruk, ovjek koji je primio posljednju Boju objavu, Kur'an i samim tim je utemeljitelj islama, esto sc moe naii i na stihove ili itave pjesme o drugim vjerovjesnicima Isa u (Isusu), Musau (Moj siju), Ibrahimu

t {

je molio Boga, od koga je dola naredba da udari svojim tapom u kamen iz kojeg e potei voda. Udarivi tapom koji je uvijek nosio sa sobom u kamen, iz kamena se otvori dvanaest slavina iz kojih potee voda, koju su

Israeliani pili. O tome govori Sabitov stih: Senkf itti asb ile piirbin Su yu dage dage ~i kardi K elim Hasan Kaimija pak svoga derhovnog vodu murida dovodi u kontekst

u kome je Bog na Sinajskoj gori dao Musau 1001 uputu: Bin bir kelime soyler ne aceb oJ Tur-i dili Musada bilgun On je govorio hiljadu i jednu rije, gle uda kao to je Bog govorio

Mojsiju na Sinaju.

U ove prie o poslanicima kojima su se nadahnjivali divanski pjesnici spadaju one koje govore o izgonu Adema (Adama) iz denneta, o potopu i Nuhovoj (Nojevoj) lai , o Ibrahim ovoj izgradnji Kabe (hrama u Mekki), o rtvovanju Ismaila, o Jusufu i njegovoj ljepoti i iskuenjima u koja je zapa-dao.

Mistiki motivi Stihovi div anske poezije su ne samo puni mistike tenninologijc koja sc

mora poznavati da bi se moglo prii itanju tih stihova, nego su ti stihovi toliko natopljeni smislom i porukom tcsavvufa- islamskog misticizma da njegovo nepoznavanje iskljuuje mogunost shvatanja dublje poruke stiho-va divanske knj ievnosti . Stoga treba neto rei i o znaaju tesavvufa u drutvu i knjievnosti osmanskog perioda.

Veliki broj dervikih redova koji su uli u sve pore drutvenog i reli-gioznog ivota nikako nije mogao mimoii lijepu knjievnost, posebno njen najduhovniji produkt - divansku poeziju. Mistika, nastala na tekovinama introspekcije sadraja Kur'ana, ak je u knjievnosti imala i najznaajnije i najutjecajnije svoje voe . Uostalom, derviki voe, ejhovi su u svoj

uobiajeni ritual uvrtavali nakon obaveznih dijelova zikra- koji su prve-nstveno imali karakter pokajanja i pribliavanja Bogu, pjevanje dcrvi~kih il-ahij a, sastavljenih esto i od div anskih pjesnika, a koje su imale za cilj du-hovno uzdizanje i pribliavanje Bogu kroz ljubav - 'ak. Otuda su kod mistika prisutna tri osnovna simbola: ljubav, vino i ljepota.

Cilj pjesnikovog sjedinjenja s Bogom manifestira se bczgraniCnom lju-bavlju u kojoj odreenu simboliku ima vino kao sredstvo kojim se ta ljubav postie i pojaava. Ljepota, u poeziji definirana kao ljudska, esw erotska, ima za cilj da pjesnik osjeaje divljenja prema Bogu iskae promatranjem i opisom ljudske ljepote. Vino i ljepota imaju za cilj samo konano sjedin-jenje s Bogom.

U sastavni dio mistine terminologije spada tem1in hara bat, koj i ima os-

41

novno leksiko znaenje ru~evina. U mistici rije harabal znai kltma, mje to gdje se susree lijepa krmarica (saki) koja nudi vino (sredstvo pri-bliavanja Bogu), ali simbolizira i ivot ovdje, na zemlji, ljudski ivot e. .. to ce e u pjc"mi sresti pored termina mey ili ~arab (vino) Sto metafo-riki imbolizira boansku ljubav i rijei kase (zdjela), cam (aSa), surahi (boca) i l. koje simobliziraju boansko srce. Saki, u profanom smislu shvaceno znai krmarica, vinotoa, a u mistici je Lo simbol za mu~ida (\ ou) kOJi cc pjesnika dovesti do prave spoznaje j pribJjcnja Bogu. Muy (dlaka), 7ulf ( oluf), gisu (trepavica) i sl. simboliziraju Boje jedinstvo. U ~"feri takvih, vec kanoniziranih mistik.ih termina ovu poeziju treba j shvati-

lJ. L'jednom gazelu Husejin Lamekani pjeva: Do1 na mjesto Hara bata da etam o Da tamo gledamo krmaricu mladu, doi. Da t rtvujemo razum, srce i vjeru za luk njenih obrva Da duu stal'imo ~titom od strijele njenih trepavica, doi Da se priklonimo prema m ih rabu njenih obrva, Da onaj mlade na njenu licu uinimo svjcllom n~cg vida, doi. Afotda e jedna gutljaj natoiti od vina svojih rubi nski h usana Da prosimo ne~ to u ime Boga, da iz due molimo, doi. Da glavu spustimo pred noge starog krmara (pir-i mu gana) Da ovu duu i srce njemu poklonimo, doi. Zajedan gutljaj ljubavi, da dademo bivstvovanje svoje Da ostavimo ponos, da odstranimo ime i ast, doi. Hodi. da carstvo bivstvovanja spalim o vatrom ljubavi Da nj egovu pokrajinu razruimo, doi. 8 Da bt sc stiglo u Hara bat, gdje e sc napojiti vinom pribliavanja Bogu,

neophodan je savrScn voa- murSid-ikamil. Tako Lamckani pjeva: Iki alem scvgiisilnka/bimdcn ihraccyleyiip Milf$id-i kfimilden ayrugun fcramu$ cyledim. 9 (prijevod) Iz svog sam srca iupao ljubav xa oba svijeta I zaboravio sve drugo osim savr.C:cnog vode. Isti motiv varira u jednom drugom gazelu na ovaj nain:

Maye-i kibrit-i ahmerciir'a-i meydirbana Her huba b-i sfigiri bir efser-i keydir bana $em 'i sazan-ihakikatla hidayeteyleyilp Bu mekami gos teren me yhanede ne yd ir bana. Yokladim nabz-i ta bibi bilmeyilp dermanimi Dest-i lu tf-i yarderler~are bir $eydir bana Serd-i muhrim goriipcanim esindi hicrine ~ul han-i mihnette kim k sane-i deydir bana.

Ol~Wm doktilm harabat -i cihanda Sabita DOs te gani-yi mehabbet cum leden e yd ir bana. (OIS,3697,L:35,b)

(prijevod) Gutljaj vinazameneje ukus zlata al kemijska Iz ae svaki mjehur za mene je kruna carska. Plamna svijea istinom put pravi osvjetljava To naj meni mjesto u mej hani pokazuje bliska. Svoj lijek kuam i ne znajui ime boljki Ako meni ima lijeka to je ruka drugarska.

Pred tvojom hladnoom, moje srce se rastanku pokori lo KukaYnom meni ko dvorac juer sad je pe hamamska. Prelijevao, mjerio hara bat na svijetu, Sabite,

I bolja od svega za tebe je ljubav prijateljska. U nekim svojim opredjeljenjima svih 77 derviki h redova su jedinstve-

ni. To su prije svega odricanja od ovoga svijeta s ciljem priblienja Bogu i stapanjem s Njim. Slina je i njihova simbolika koju koriste u poeziji da bi

doarali svoju ljubav prema Bogu. Tu uz spomenute simbole treba istaknuti i otvoreno iskazivanje potrebe za askctizmom, odricanjem od oba svijeta, kao to o tome pjeva Nihadija Karamusi:

Glavu je uvukao u svoju hrku, zadovolji se jednim zalogajem Ni had ijo, asketizmom je uspio slavuj.

. Hurufijski mistik i pravac, po svoj prilici, nije bio toliko rairen u Bos-ni. Kada je rije o pjesnicima, pripadnicima ovog reda, na neke tragove hu-rufijstva nailzaimo kod Hasana Kaimije, dok su prave pristalice ovog za-gontnog hurufijskog iskazivanja stihova Mustafa Gaibija i Ahmed Vahdetija iz Dobruna. Hurufiluk je u osnovi takav tesavvufski sistem u kome se, takoer, sve okree Apsolutnom Biu, sve je usmjereno Njegovoj savrenosti i ljepoti. Osnovi cilj, iskazati ljepotu Voljenog Bia, izraziti lju-bav prema Njemu postie se govorom, a u sklopu toga govora slovni sim-boli imaju posebno znaenje. Slova se pri spodobljuju ljudskom licu koje je opet poput Boje knjige dokaz Njegove tvorake moi. Nije teko onda sh v aliti zato pjesnik pjeva o ljudskoj ljepoti jer bilo daje predmet njcgov'l opisa mukarac iii ena, opis njihove 1jcpoce je odraz moi Boje. Otuda i naziv ovoga pravca hurufilik (od harf. mn. huruf-slovo, znak). Ovaj tariknt kojeg su ubrajali u herezu nastao je u drugoj polovici XIV stoljea u Iranu,

43

ali e brzo proirio i po Anadoliji i Balkanu. Od poetka su njegovi sljed-benici bili proganjani. Najznaajnije imc ove li terature je pjesnik Ncsimi, koji je pjevao i na perzijskom i turskom jeziku; nadahnjujui se na svojim perzijskim uzorima, utjecaj je i preko pjesama na pcnijskom i jo vi~e onim pjevanim na turskom, irio po itavu Osmanskom Carstvu. Osim toga to

. u e pjesnici ovog dervi Skog reda drali pismena kao osnovnih pjesni kih imbola, prepoznaemo ih po sklonosti etvrtom halifi, a prvom Si'itskom

i mamu Aliji i po njihovoj sklonosti ka i ' izmu, uope. Pismena nisu samo elementi govora, ona su po h uru fi jama c1cmcnti

vega postojeeg, pa ak su i ukras svega postojeeg. Na ovjekovu licu i u vern u postojeem sadran je broj 28, a to je i broj arapsk ih slova. Odmah

treba dodali da je osniva ovoga reda Fazlullah, kori s tei pcrt ijska slova (2 arapskih i eti ri koja su dodata za glasove kojih nema u arapskom, a ima u perzijskom) stvorio sistem simbola od 32 slova pa su i nai pjesnici, . ljed benici ovog pravca koristi li sistem izraavanja sa 32 slova. J ak utjecaj mi Likog tumaenja slova osjea sc i kod nekih pjesnika drugih derviki h redova jer su svi dervii vj rovali u tajnu slova (esrar-i huru f).

Bosanski pjesnik XVII stoljea Sejh Mustafa Gaibija, iako nedovoljno shvaen, bio je omiljen u narodu. Moda upravo i zbog tajanstvenosti njeg-O\ ih poruka u stihovima:

Neprijateljska vojska je na Dunavu Evlije su se sakrile, a do vama se ne mogu prisiliti. Kad u okolini Ed rene nastane borba, islamu je Bajram a nevjerniku briga. Kad se pojavi prvi, drugi i trei "mim" nastaju osvajanja J kad stupe "dim" i "kfif' islamu e biti dobro. Plai moje oko, sh vali srce moje, V doba "mima" i "diim ;r ' bie lijeka xa srce. 1\'a svim stranama bie osvajanja

Zloini ac, varalica i pokvarenjak posta e ogoreni. Starezakoneje povkarilagrupica prokletnika Neka ih prali uvijek prokletstvo. Mnogo je poznatiji i kao pjesnik i kao hurufija Ahmed Vahdctija, pjes-

rtik roen u Dobrunu u Bosni, iji je kompletna Divan mada odaje i sklo-no~ti bektaizmu i mcvlevizmu, proet slovnim simbolima za koje esto nalazimo razrjeenje u samim njegovim stihovima. Zbog ogran i enost i prostora citi raemo nekoliko stihova iz Vahdctijine kasi dc u prijevodu:

Iznad svega hvala Bogu to je ovu tajnu B oi ju Pomou slo va i take objelodanio Fax/ul/ah.

44

Taka bijae sutina, a slovo joj postade Svojstvo SunCe v disk i njegov (Fazlulahov) sjaj jednako su jasni. Uistinu ga treba s/a vili jer nam je on Obznanio raspravu o S uli ni i Svojstvima. Ne misli da su slovo i taka o kojima govorim tek oblici i are

l

l

l

Znaj daje u njima klju za izgovorenu i neizgovorenu rije. Taka je NeizgovoFcna, a slova postaSe Izgovorena rije. Tu je i drevni Kur'an kao najjasniji i najsvjetliji dokaz. "Trideset i dva" su svakako slova iz pra vjenosti To je jedan vapaj, zatajen i glasan. Ali, da spomenuti oblici i are budu do kraja jasni Bolje da ti te oblike ja rastumaim. Istu bit imae svi crtei i oblici Istu e bit imati ljudski izgovor rijei. U drugoj V ahdetijinoj kasi di opet je predmet simbolika slova i taaka: Otkako srcu voda postade taka pod "b" u BismilJah Od sunca jasnije mome se oku pokaza sama Boja sutina.

Taki sutine slova postae vjeni atributi ta je to to ima od "elita", "ba" i "ta" sve do "ya". Otvori oi. gledaj udo, vidi ta je to tajna slova Atributi nadjeveni Sutini samo su imena. Prikazao nam je Bog u licu vlastiti lik Kao da lice nije nita drugo osim lica istine. Spoznadoh potpuno rije istine, Sutinu i Svojstva Shvatih ta joj je objanjenje, komentar i skidanje koprene. Sura "Sedam ajeta", Fa tiha i "Majka Knjige" Lice poput mjeseca, veliine realnosti Boje i sv jello pravog pula. Jezgro svih knjiga postae 32 slova, ali Jezgro 32 slova, o srce, postade taka pod slovom "ba".

Taka bijae Sutina, govor i pria njena Svojstva To pobiti nee moi niko nikada. 10 Vahdetijina okrenutost bektaizmu i alevizmu moe se ilustrirati sli-jedeim stihovima:

"U Alija je bode i strijela i dvosjekli ma Pero i go~ or i nje, linija, slovo i diktat I od pasa gori ako postanu ljudi jedni drugima neprijatelji Boji lav Alija je sirotinji zatita. Kao to je spomenuto, svi pripadnici tesavvufa, bez obzira kojem der-

vikom redu pripadali, pridaju odreenu vanost simbolima pismena. Tako e Fadil-paa erifovi, poznati mevlevijski dervi i pjesnik u munadatu (odi Bogu) takoer koristiti t simboliku slova slino jednom Mustafi Gaibi-ji . Evo tih stihova Fadil-pa~e erifovia:

Za sve stvoreno Bog je definiran Svojim milosrem Na taj nain Bojim robovima dokazjeBismillah. Svojim milosrem obradovao je vjernike Zato je Bismillah na ovom svijetu postala dokaz Boje upute. 10) Slobodan Ili , Kaside Ahmeda Vahdctija iz njegovog sarajevskog Divana, Anali

Gazi Husrevbegove biblioteke, XV-XVI, Sarajevo, 1990 .

45

Na njegovom "sinu" islamu je zapisan spas Akosegledananjegov "mimutujcpravamilost Bismillah. Arapsko slovo "sin" ovdje je simbol rijei selamet-spas, a ,,mim" sim-

bolizira rije merhamet- milosre, milost. Hurufiluk nije, kako smo spomenuli imao iru podrku u Bosni, on se

uglavnom zadrao u Anadoliji. Mistiko tumaenje vrijednosti slova, sim-bolika u slovima, takama i brojevima, meutim proirila se i na druge der-vike redove, posebno one koji su smatrani heterodoksnim, a to su bek-Laizam, babaizam, kizilbaizam, kalenderizam i drugi. U masama je naroito bio rairen utjecaj bektaizma stoga to su se za njega opredjeljiva-li i janjiari i sitne zanatlije. Ovo potjee jo od vremena osnivanja janjiara kao vojne organizacije koju je blagoslovio upravo osniva bektaizma Hadi-Bekta Veli. Naravno i bektaizam, koji je imao velikog odraza u knjievnosti Osmanskog Carstva koristio je tu knjievnost i kao svoju vlastitu propagandu za irenje u najirim masama. U tekijama gdje se okupljao obian svijet dervike pjesme bektaijske poruke bile su esto

izvoene. Bektaije pridaju znaaj hali fi Aliji, odnosno prvom im arnu, koji stoji na elu niza imama bilo da se radi o pristalicama pokreta od sedam ili od dva-naest imama. Taj znaaj koji imam Alija ima kod bektaija ravan je onome koji se pridaje Poslaniku Muhammedu, a.s. a nerijetko mu neki zaneseni pjesnik bcktaija odaje i vee priznanje nego i samom Poslaniku. Uope kod bektaija je razvijen kult porodice Poslanikove, odnosno Alijinc u

ijem redoslijedu od "pet osoba" Cal-i aba) su: Poslanik Muhammed, a.s. njegova ki Fatima, zet Alija i dva sina Alije i Fatime Hasan i Husejin. U tim pjesmama bektaija se proklinje arapski vojskovoa Jezid koji je po nji-ma bio povod raskola u islamu. Pjesme bektaija su pune simbola poput akyazili- bijela lica, kizildeli- crveni junak, uler. jed iler i kirk.J ar. -drutvo od tri, (uler) sedam Qediler), odnosno etrdeset .(krklar) osoba bliskih Bogu, tj . dobrih, o ijim se nadnaravnim moima pripovijeda i u narodnoj knjievnosti, kirklar erbeti - pie etrdesetorice, erenler demi -krv dobrfh itd.

Tako f?osanski pjesnik ije ime ne poznamo jer je uvijek i u pjesmama i u literaturi nazivan samo Bosnevi- Bosanac, pjeva:

Krrklanncem 'indeserbetezildi

EzenleezdirenAJi 'dir Ali (prijevod) U drutvu etrdesetorice pie se pretrvorilo u prah Onaj koji gaje smrvio rvnjem, Alije Ali. U odnosu na islamski zakon (eri'at), bektaije su ravnoduni , oni se

vie okreu svom unutarnjem pozivu. Istina i kod njih je Bog jedina dog-ma, ali se i na ovjeka i sve stvoreno gleda kao dio Boanskog odraza, kao dio prirode koja se utapa u Bogu. Spoljni svijet za bektaije je nestvaran,

46

l

l

nebitan, sve manifestacije u prirodi su podreene isticanju Bojeg jedi-nstva. I stihovi Agahi Dedeta govore o ovoj filozofiji bektaizma:

O uilelju, menije damija i krmajedno Glas pobonjaka i usklik pijanca su isto Ako tajne prave upute nisu ti stigle od Istinitog, Molitve i pobonost i aa vina su isto. Odbaci dvolinjatvo i gledaj nebeski prijesto i svijet! U ovoj prolaznosti, oni su isti kao bilo koji kut krme. Ne vai srce za svijet Onome koji istinski posjeduje mudrost, pametan i prost ovjek su isti. Poput Agahije, postani svjetlo, zasja), o slijepi ovjee! Onome ko izgara u ovoj ljubavi, vo~ lanica i leptirica su jedno. Spomenuli smo primjer mistikog usmjerenja Fadil-pae erifovia,

koji je bez sumnje bio mevelevija to je dokazano ne samo njegovom poe-zijom koja je sva u duhu mevlevizma, ije su brojne pjesme posveene Me v lana Delaluddinu Rum iju i koji je najzad i komentator jednog mevle-vijskog obredoslovlja. I da se to sve ne zna stihovi poput

Ne trudi se kad ve na svijetu ~aha Mevlane JX)Stoje vrata Njegova izba mnogo je bolja no carski dvori od suhoga zlata ili : KJ1.!na dostojanstva i asti za mene je kapa Mevlane Odatle mi je darovana la odora obnove. ili: Fadil je veseo na vratima em sa i Mc v lane Dok uz nastajanje a~ka svira carski naj zadovoljstva ...

nedvojbeno govore o njegovoj orijentaciji . Medutim za jednog Vahdcti-ju mnogo je tee odrediti njegovu pravu mistiku orijentaciju. On pos-

veuje pjesme i Fazlullahu, hurufijskom voi, ali pjeva i o Mcvlana De-laluddinu Rum iju i Konji:

Dilfi la kim esir il bende-i Padl-i Mil bin old um Tam ami on sekiz bin a leme ah gezin ondum (prijevod) Srce, da bih postao sluga i rob Fazlullahov Svih 18000 svjetova ~ah odjednom postadoh. O Mevlani i Konji: Konya sem line akarehl-i dil un yalari N uh yain yaasun dide-i hun-palari c;arh-i ahdarda gorehadret-iMevlana 'yi $em s-i ekber girilniir kubbedinin lfl$alari 'Af$un altinda sema eylerikengordi ani $e b-i isradakavm riisiil ba~lari. (prijevod) Teku prema Konji suze dervi$ke Njihovu starost neka doti v e oi koje krvare

.

47

Da na modrom svodu vidi Hazrcli Mc v lanu Veliko se sunce nad kupolu ispelo. Gled aSe ga kako pod ArSom ini sema U noi otkrovenja glave svih poslanika. Il

Poznate linosti i legendarni junaci u poeziji Pored uvenih osoba koje je povijest zabiljeila kao uen jake, pjesnike,

mudrace, u div anskoj knjievnosti esto sc spominju imena junaka koja su ula u legendu po bogatstvu, nesebinosti ili hrabrosti i to aludirajui upra-vo na o obine koje su bile uzrok njihove slave. Meu ova uvena imena spadaju evlije poput Ibrahima Edhema, koji je bio vladar u Bel hu u III stol-jecu po hi dri, a ije je naputanje prijestolja i oslanjanje na Boju pomo

es