Sveučilište u ZadruOdjel za turizam i komunikacijske znanostiDiplomski studij: Novinarstvo i odnosi s javnostimaKolegij: Povijest hrvatskog novinstva

Mentor: Marijana Ražnjević Zdrilić, dipl. tur. kom., asistentStudentica: Anita Gebaj, 1. god. dipl., red.

Sadržaj

Teorijski dio Metodološki dio Rezultati Zaključak

O časopisu Hrvatski zemljopis Počinje izlaziti 1994.

godine Glavni urednik dr.

sc. Dragutin Feletar U početnom formatu

od 29 cm izlazi kao mjesečnik za vrijeme trajanja školske godine

Mjesto izdavanja je u Koprivnici (kasnije Zagreb)

2002. godine mijenja se naziv časopisa Meridijani

Časopis Hrvatski zemljopis

prvi put izlazi, još uvijek ratne,

1994. godine kao dodatni

materijal u nastavi zemljopisa

odnosno geografije u

osnovnim i srednjim školama

jer zbog teške ratne situacije i

tek „stasale“ zemlje u

školama još nisu bili uvedeni

novi udžbenici iz tih predmeta

pa je ovakva „nadopuna“ bila

u to vrijeme izuzetno poželjna

i korisna

-Časopis je ispočetka imao 48 stranica većinom u boji, sa bogatim sadržajem za učenike, profesore ali i sve one koji, neovisno o akademskom statusu, vole zemljopis i povijest

-sa izlaskom trećeg broja, naklada časopisa prešla je 10 000 primjeraka, a sukladno tome povećala se i kvaliteta napisa, grafičke opreme i tiska, broj stranica povećan na 52 stranice

Biografija urednika Rođen 1941. u

Koprivnici Poznati hrv. publicist i

znanstvenik Diplomirao je

geografiju u Zagrebu, radio kao učitelj, profesor, novinar

neko vrijeme obnašao dužnost dekana na PMF-u

Autor i koautor velikog broja knjiga kao i znanstvenih i stručnih članaka

1993. osnovao je u Koprivnici nakladnu kuću "Dr. Feletar" koja se specijalizirala za geografiju i povijest

pokrenuo i uređivao niz časopisa od kojih je široj javnosti najpoznatiji časopis Meridijani čiji je prethodnik bio Hrvatski zemljopis

2006. godine izabran je za člana HAZU

Karakteristike geografskog časopisa

pokrivaju raznolike predmete povezane s geografijom, uključujući fizičku geografiju i antropogeografiju

imaju odsjeke posvećene kartografiji, a mnogi su poznati po svojim veličanstvenim fotografijama

Članci pisani za objavljivanje u geografskim časopisima uglavnom su stručne ili znanstvene prirode

Pisanje za geografski časopis kompliciranije je od pisanja „običnog“ novinskog članka uključuje neophodno poznavanje geografije u kontekstu znanosti ali i struke, specifičnu stručnu terminologiju i poznavanje određenih prirodnih pojava

Metodološki dio Korpus istraživanja:

Napravit će se kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja časopisa Hrvatski zemljopis

Analiza će obuhvatiti razdoblje od šest godina (1994.- 1999.), odnosno uzorak od 62 broja, od kojih su 2 broja specijalna izdanja

Od ukupno objavljena 62 broja, odabran je uzorak od 18 brojeva u kojima su zastupljeni članci o gradu Zadru i njegovoj okolici

Cilj istraživanja: Provesti analizu članaka pisanih o Zadru i

njegovoj okolici u časopisu Hrvatski zemljopis i na temelju dobivenih rezultata utvrditi koje su najčešće obrađene teme napisanih članaka.

Hipoteza: S obzirom na vrstu časopisa činjenica je da su

u njemu zastupljeni članci o raznim stoljetnim i novootkrivenim fenomenima i ljepotama u Hrvatskoj i svijetu koje su mahom geografske prirode pa se iz tog razloga očekuje brojčano najviše napisanih članaka (koji se tiču Zadra i okolice) o Velebitu i Paklenici.

Mjerni instrumenti: kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja

Kvantitativna metoda obuhvatit će ove tri kategorije:

1. Veličina članaka- klasifikacija članaka na male i velike, prilikom čega su mali članci svi koji su manji od jedne stranice teksta, dok su veliki članci oni koji zauzimaju jednu i više stranica časopisa

2. Naslovnica- objavljene najave članaka odnosno njihovog „lead-a“ na naslovnici časopisa

3. Zastupljenost fotografija uz članke

Rezultati od ukupnih 62 broja časopisa koji su izišli u

vrijeme od 1994. do 1999. godine u časopisu Hrvatski zemljopis, u 18 brojeva nalaze se članci pisani o Zadru i njegovoj okolici

 

   

Nakon provedene analize članaka pisanih o Zadru i njegovoj okolici u časopisu Hrvatski zemljopis, hipoteza o najčešće zastupljenoj temi u vezi Zadra i okolice- člancima o Paklenici i Velebitu, a koju smo prethodno postavili- potvrđena je

Od 25 članaka koji su objavljeni u 18 brojeva u kojima se spominju Zadar ili njegova okolica, 12 članaka se bavilo temom Paklenice ili Velebita dok su se u ostalih 13 članaka pojavljivale druge teme vezane za Zadar i njegovu okolicu kao npr. crkva Sv. Donata, Kninska tvrđava i slično

Što se tiče veličine članaka, podijelili smo ih u dvije skupine: male i velike članke

Mali članci okarakterizirani su kao svi čija je veličina manja od jedne stranice

Veliki članci su svi oni čija je veličina jedna ili više stranica teksta

Od ukupnih 25 članaka o Zadru i njegovoj okolici objavljeno 15 malih članaka i 10 velikih članaka

Što se tiče analize pojavljivanja naslova članaka vezanih za Zadar i okolicu na naslovnici časopisa Hrvatski zemljopis, utvrđeno je kako se od ukupno objavljenih 25 članaka, najava članka na naslovnici časopisa pojavila 10 puta

Veličina članka povezana je sa objavljivanjem njegovog „lead-a“ na naslovnici, jer je jednaki rezultat ukupno objavljenih velikih članaka (veličine jedne i više stranica) kao i ukupni broj naslova o gradu Zadru i njegovoj okolici koji su objavljeni na naslovnici.

Članci o Zadru i okolici objavljeni na naslovnici

Zadnji grafikon prikazuje rezultate pojavljivanja fotografija uz članke pisane o Zadru i njegovoj oklici u časopisu Hrvatski zemljopis

S obzirom da su fotografije izuzetno često zastupljene u časopisima ovakve (geografske) vrste, bilo je i za očekivati da će uz većinu članaka biti objavljena barem jedna fotografija

od ukupno objavljenih 25 članaka, njih 19 pratila jedna ili više fotografija dok uz ostalih 6 članaka nije bilo popratne fotografije

Kvalitativna metoda

Kvalitativnom metodom istraživanja također se potvrdila postojeća hipoteza kako će najviše članaka iz časopisa Hrvatski zemljopis povezanih sa gradom Zadrom i njegovom okolicom biti upravo u vezi Paklenice i Velebita

„Rijetko gdje na Mediteranu, ljeti, posjetitelj plaža, primjerice u Jablancu ili Starigradu Paklenici, može u istom danu uživati u blagom ozračju mora i svježini pa i snijegu najviših velebitskih vrhova...“

„U neposrednom zaleđu Starigrada- Paklenice i Selina na površini od 36, 5 kvadratnih kilometara prostire se Nacionalni park Paklenica sežući sve do najviših vrhova Velebita.“

„Velebitski dragulji Dabri i Dabarski kukovi protežu se središnjim grebenom srednjeg Velebita, oku nevidljivi kako kako sa primorske tako i s one ličke strane, ali ipak lako dostupni i sa mora i sa kopna.“

„Najveća i najljepša hrvatska planina toliko je prostrana i reljefom prebogate plastike da svakim našim dolaskom otkriva tek djelić tog bogatstva dostatnog za upoznavanje cijelog života, a s obzirom na relativno visok središnji greben, protegnut čak 150 km dinarskim smjerom kao i blizinu Jadranskog mora, Velebit nam nudi nedogledne vidike i ljepotu krajolika bez premca.“

Zaključak Ponekad, čitajući razne novine i časopise možda

zaboravljamo na jednu njihovu bitnu stavku da njihov cilj ujedno obećaje i edukaciju

Upravo u geografskim časopisima poput Hrvatskog zemljopisa možemo pronaći pregršt zanimljivih informacija koje smo možda nekad i čuli pa zaboravili ali i sasvim neka nova otkrića što se tiče u ovom slučaju geografije i usko povezane povijesti

Provedena analiza časopisa pomoću kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja potvrdila je postavljenu hipotezu. Utvrđeno je da se od 25 objavljenih članaka vezanih za grad Zadar i njegovu okolicu, Velebit i Paklenica spominju u čak 12 članaka, dok ostalih 13 obrađuju druge teme iz županije.

Hvala na pažnji!