Click here to load reader

Analiza članaka o Zadru i njegovoj okolici u

  • View
    42

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

istrazivanje

Text of Analiza članaka o Zadru i njegovoj okolici u

  • Sveuilite u ZadruOdjel za turizam i komunikacijske znanostiDiplomski studij: Novinarstvo i odnosi s javnostimaKolegij: Povijest hrvatskog novinstva

    Mentor: Marijana Ranjevi Zdrili, dipl. tur. kom., asistentStudentica: Anita Gebaj, 1. god. dipl., red.

  • SadrajTeorijski dioMetodoloki dioRezultatiZakljuak

  • O asopisu Hrvatski zemljopisPoinje izlaziti 1994. godineGlavni urednik dr. sc. Dragutin FeletarU poetnom formatu od 29 cm izlazi kao mjesenik za vrijeme trajanja kolske godineMjesto izdavanja je u Koprivnici (kasnije Zagreb)2002. godine mijenja se naziv asopisa Meridijani

  • asopis Hrvatski zemljopis prvi put izlazi, jo uvijek ratne, 1994. godine kao dodatni materijal u nastavi zemljopisa odnosno geografije u osnovnim i srednjim kolama jer zbog teke ratne situacije i tek stasale zemlje u kolama jo nisu bili uvedeni novi udbenici iz tih predmeta pa je ovakva nadopuna bila u to vrijeme izuzetno poeljna i korisna

    asopis je ispoetka imao 48 stranica veinom u boji, sa bogatim sadrajem za uenike, profesore ali i sve one koji, neovisno o akademskom statusu, vole zemljopis i povijest

    sa izlaskom treeg broja, naklada asopisa prela je 10 000 primjeraka, a sukladno tome poveala se i kvaliteta napisa, grafike opreme i tiska, broj stranica povean na 52 stranice

  • Biografija urednikaRoen 1941. u KoprivniciPoznati hrv. publicist i znanstvenikDiplomirao je geografiju u Zagrebu, radio kao uitelj, profesor, novinar neko vrijeme obnaao dunost dekana na PMF-u

  • Autor i koautor velikog broja knjiga kao i znanstvenih i strunih lanaka

    1993. osnovao je u Koprivnici nakladnu kuu "Dr. Feletar" koja se specijalizirala za geografiju i povijestpokrenuo i ureivao niz asopisa od kojih je iroj javnosti najpoznatiji asopis Meridijani iji je prethodnik bio Hrvatski zemljopis

    2006. godine izabran je za lana HAZU

  • Karakteristike geografskog asopisapokrivaju raznolike predmete povezane s geografijom, ukljuujui fiziku geografiju i antropogeografijuimaju odsjeke posveene kartografiji, a mnogi su poznati po svojim velianstvenim fotografijamalanci pisani za objavljivanje u geografskim asopisima uglavnom su strune ili znanstvene prirode

    Pisanje za geografski asopis kompliciranije je od pisanja obinog novinskog lanka ukljuuje neophodno poznavanje geografije u kontekstu znanosti ali i struke, specifinu strunu terminologiju i poznavanje odreenih prirodnih pojava

  • Metodoloki dio Korpus istraivanja:

    Napravit e se kvantitativna i kvalitativna analiza sadraja asopisa Hrvatski zemljopis

    Analiza e obuhvatiti razdoblje od est godina (1994.- 1999.), odnosno uzorak od 62 broja, od kojih su 2 broja specijalna izdanja

    Od ukupno objavljena 62 broja, odabran je uzorak od 18 brojeva u kojima su zastupljeni lanci o gradu Zadru i njegovoj okolici

  • Cilj istraivanja: Provesti analizu lanaka pisanih o Zadru i njegovoj okolici u asopisu Hrvatski zemljopis i na temelju dobivenih rezultata utvrditi koje su najee obraene teme napisanih lanaka.

    Hipoteza: S obzirom na vrstu asopisa injenica je da su u njemu zastupljeni lanci o raznim stoljetnim i novootkrivenim fenomenima i ljepotama u Hrvatskoj i svijetu koje su mahom geografske prirode pa se iz tog razloga oekuje brojano najvie napisanih lanaka (koji se tiu Zadra i okolice) o Velebitu i Paklenici.

  • Mjerni instrumenti:kvantitativna i kvalitativna analiza sadraja

    Kvantitativna metoda obuhvatit e ove tri kategorije:1. Veliina lanaka- klasifikacija lanaka na male i velike, prilikom ega su mali lanci svi koji su manji od jedne stranice teksta, dok su veliki lanci oni koji zauzimaju jednu i vie stranica asopisa2. Naslovnica- objavljene najave lanaka odnosno njihovog lead-a na naslovnici asopisa3. Zastupljenost fotografija uz lanke

  • Rezultatiod ukupnih 62 broja asopisa koji su izili u vrijeme od 1994. do 1999. godine u asopisu Hrvatski zemljopis, u 18 brojeva nalaze se lanci pisani o Zadru i njegovoj okolici

  • Nakon provedene analize lanaka pisanih o Zadru i njegovoj okolici u asopisu Hrvatski zemljopis, hipoteza o najee zastupljenoj temi u vezi Zadra i okolice- lancima o Paklenici i Velebitu, a koju smo prethodno postavili- potvrena je

    Od 25 lanaka koji su objavljeni u 18 brojeva u kojima se spominju Zadar ili njegova okolica, 12 lanaka se bavilo temom Paklenice ili Velebita dok su se u ostalih 13 lanaka pojavljivale druge teme vezane za Zadar i njegovu okolicu kao npr. crkva Sv. Donata, Kninska tvrava i slino

  • to se tie veliine lanaka, podijelili smo ih u dvije skupine: male i velike lankeMali lanci okarakterizirani su kao svi ija je veliina manja od jedne straniceVeliki lanci su svi oni ija je veliina jedna ili vie stranica teksta Od ukupnih 25 lanaka o Zadru i njegovoj okolici objavljeno 15 malih lanaka i 10 velikih lanaka

  • to se tie analize pojavljivanja naslova lanaka vezanih za Zadar i okolicu na naslovnici asopisa Hrvatski zemljopis, utvreno je kako se od ukupno objavljenih 25 lanaka, najava lanka na naslovnici asopisa pojavila 10 puta

    Veliina lanka povezana je sa objavljivanjem njegovog lead-a na naslovnici, jer je jednaki rezultat ukupno objavljenih velikih lanaka (veliine jedne i vie stranica) kao i ukupni broj naslova o gradu Zadru i njegovoj okolici koji su objavljeni na naslovnici.

  • lanci o Zadru i okolici objavljeni na naslovnici

  • Zadnji grafikon prikazuje rezultate pojavljivanja fotografija uz lanke pisane o Zadru i njegovoj oklici u asopisu Hrvatski zemljopis S obzirom da su fotografije izuzetno esto zastupljene u asopisima ovakve (geografske) vrste, bilo je i za oekivati da e uz veinu lanaka biti objavljena barem jedna fotografijaod ukupno objavljenih 25 lanaka, njih 19 pratila jedna ili vie fotografija dok uz ostalih 6 lanaka nije bilo popratne fotografije

  • Kvalitativna metodaKvalitativnom metodom istraivanja takoer se potvrdila postojea hipoteza kako e najvie lanaka iz asopisa Hrvatski zemljopis povezanih sa gradom Zadrom i njegovom okolicom biti upravo u vezi Paklenice i Velebita

  • Rijetko gdje na Mediteranu, ljeti, posjetitelj plaa, primjerice u Jablancu ili Starigradu Paklenici, moe u istom danu uivati u blagom ozraju mora i svjeini pa i snijegu najviih velebitskih vrhova...

    U neposrednom zaleu Starigrada- Paklenice i Selina na povrini od 36, 5 kvadratnih kilometara prostire se Nacionalni park Paklenica seui sve do najviih vrhova Velebita.

    Velebitski dragulji Dabri i Dabarski kukovi proteu se sredinjim grebenom srednjeg Velebita, oku nevidljivi kako kako sa primorske tako i s one like strane, ali ipak lako dostupni i sa mora i sa kopna.

    Najvea i najljepa hrvatska planina toliko je prostrana i reljefom prebogate plastike da svakim naim dolaskom otkriva tek djeli tog bogatstva dostatnog za upoznavanje cijelog ivota, a s obzirom na relativno visok sredinji greben, protegnut ak 150 km dinarskim smjerom kao i blizinu Jadranskog mora, Velebit nam nudi nedogledne vidike i ljepotu krajolika bez premca.

  • ZakljuakPonekad, itajui razne novine i asopise moda zaboravljamo na jednu njihovu bitnu stavku da njihov cilj ujedno obeaje i edukaciju

    Upravo u geografskim asopisima poput Hrvatskog zemljopisa moemo pronai pregrt zanimljivih informacija koje smo moda nekad i uli pa zaboravili ali i sasvim neka nova otkria to se tie u ovom sluaju geografije i usko povezane povijesti

    Provedena analiza asopisa pomou kvalitativne i kvantitativne metode istraivanja potvrdila je postavljenu hipotezu. Utvreno je da se od 25 objavljenih lanaka vezanih za grad Zadar i njegovu okolicu, Velebit i Paklenica spominju u ak 12 lanaka, dok ostalih 13 obrauju druge teme iz upanije.

  • Hvala na panji!

Search related