Analiza Financijskih Izvjestaja Pomocu Financijski 13420C

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Finasije

Citation preview

  • RAUNOVODSTVO

    18

    RRiF br. 7/11.

    Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

    Analiza financijskih izvjetaja Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazateljapomou financijskih pokazatelja

    Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. ra.

    Iz temeljnih financijskih izvjetaja svaki poduzetnik i korisnik financijskih izvjetaja ima sa-znanje o imovini, obvezama, kapitalu te o financijskom rezultatu poslovanja. No da bi se dobila cjelokupna slika poslovanja i mnoge druge informacije kao npr. o profitabilnosti, ekono-minosti, likvidnosti, solventnosti itd., potrebno je napraviti analizu financijskih izvjetaja.

    UDK 657.3

    1. UVODNE NAPOMENEAnaliza financijskih izvjetaja je najbitniji dio cje-

    lokupne analize poslovanja poduzea jer temeljni fi-nancijski izvjetaji (bilanca, raun dobitka i gubitka, izvjetaj o novanom tijeku, izvjetaj o promjenama kapitala i biljeke uz financijske izvjetaje) daju po-trebne informacije i omoguuju uvid u realno stanje i poslovanje trgovakog drutva. Uzevi u obzir po-datke iz spomenutih izvjetaja, mogue je izraditi niz pokazatelja na temelju kojih se moe zakljuiti poslu-je li trgovako drutvo dobro, odnosno je li likvidno, koliki je stupanj zaduenosti, je li poslovanje ekono-mino, rentabilno, a u skladu s tim i profitabilno i sl. Odgovori na navedena pitanja su nuni kako menad-mentu za daljnje odluivanje i upravljanje, tako i ko-risnicima financijskih izvjetaja (kreditori, sadanji i potencijalni investitori), to prikazuje sljedei prikaz.

    Godinji fi nancijski izvjetaji

    Analiza fi nancijskih izvjetaja

    Korisnici fi nancijskih izvjetaja

    Upravljanje,odluivanje

    Analizu temeljnih financijskih izvjetaja mogue je napraviti na nekoliko naina, a u ovom emo lanku prikazati kako analizirati financijske izvjetaje pomo-u financijskih pokazatelja.

    2. FINANCIJSKI POKAZATELJIFinancijske pokazatelje potrebno je utvrditi, odno-

    sno izraunati kako bi se dobila informacijska pod-loga potrebna za donoenje odreenih odluka. Sami za sebe ne govore mnogo, ve je, da bi se donio kvali-tetan sud o veliini pokazatelja, potrebno usporediti te pokazatelje s odreenim standardnim veliinama.

    Ovisno o vrsti informacije koju pojedini pokaza-telji daju, razlikuje se nekoliko skupina financijskih pokazatelja:1

    1. Pokazatelji likvidnosti sigurnost poslovanja2. Pokazatelji zaduenosti

    3. Pokazatelji aktivnostisigurnost i uspjenost poslovanja

    4. Pokazatelji ekonominostiuspjenost poslovanja5. Pokazatelji profitabilnosti

    6. Pokazatelji investiranja

    1 Weston, J. F., Brigham, E.F. Managerial Finance, str. 18.

    Navedene emo pokazatelje objasniti na temelju sljedeeg primjera.

    Primjer Analiza financijskih izvjetaja pomo-u financijskih pokazatelja

    Trgovako drutvo XYZ d.o.o. provodi analizu slje-deih financijskih izvjetaja:

    Naziv pozicije 2008. 2009. 2010.AKTIVA

    A) POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL

    B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033) 493.904 400.734 127.255

    I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 14.264 15.996 7.772

    1. Izdaci za razvoj 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i

    uslune marke, softver i ostala prava 14.264 15.996 7.772

    3. Goodwill 4. Predujmovi za nabavu

    nematerijalne imovine

    5. Nematerijalna imovina u pripremi 6. Ostala nematerijalna imovina II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 479.640 384.738 119.483 1. Zemljite 2. Graevinski objekti 3. Postrojenja i oprema 66.995 64.311 15.611 4. Alati, pogonski inventar i

    transportna imovina 412.645 320.427 103.872

    5. Bioloka imovina 6. Predujmovi za materijalnu imovinu 7. Materijalna imovina u pripremi 8. Ostala materijalna imovina 9. Ulaganje u nekretnine III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA

    IMOVINA (021 do 028) 0 0 0

    1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

    2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

    3. Sudjelujui interesi (udjeli) 4. Zajmovi dani poduzetnicima u

    kojima postoje sudjelujui interesi

    5. Ulaganja u vrijednosne papire 6. Dani zajmovi, depoziti i slino 7. Ostala dugotrajna fi nancijska

    imovina

    8. Ulaganja koja se obraunavaju metodom udjela

  • RAUNOVODSTVO

    19

    RRiF br. 7/11.

    Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

    Naziv pozicije 2008. 2009. 2010.IV. POTRAIVANJA (030 do 032) 0 0 0 1. Potraivanja od povezanih

    poduzetnika

    2. Potraivanja po osnovi prodaje na kredit

    3. Ostala potraivanja V. ODGOENA POREZNA IMOVINA C) KRATKOTRAJNA IMOVINA

    (035+043+050+058) 3.259.147 2.596.306 3.083.148

    I. ZALIHE (036 do 042) 900.436 894.095 1.058.142 1. Sirovine i materijal 900.436 894.095 1.058.142 2. Proizvodnja u tijeku 3. Gotovi proizvodi 4. Trgovaka roba 5. Predujmovi za zalihe 6. Dugotrajna imovina namijenjena

    prodaji

    7. Bioloka imovina II. POTRAIVANJA (044 do 049) 1.651.218 1.375.169 1.652.074 1. Potraivanja od povezanih

    poduzetnika

    2. Potraivanja od kupaca 1.633.529 1.322.475 1.611.688 3. Potraivanja od sudjelujuih

    poduzetnika

    4. Potraivanja od zaposlenika i lanova poduzetnika 37.578 16.587

    5. Potraivanja od drave i drugih institucija 5.078 13.668 20.780

    6. Ostala potraivanja 12.611 1.448 3.019III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA

    IMOVINA (051 do 057) 0 0

    1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

    2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

    3. Sudjelujui interesi (udjeli) 4. Zajmovi dani poduzetnicima u

    kojima postoje sudjelujui interesi

    5. Ulaganja u vrijednosne papire 6. Dani zajmovi, depoziti i slino 7. Ostala fi nancijska imovina IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 707.493 327.042 372.932D) PLAENI TROKOVI BUDUEG

    RAZDOBLJA I OBRAUNATI PRIHODI

    733 359

    E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 3.753.784 2.997.399 3.210.403

    F) IZVANBILANNI ZAPISI PASIVA

    A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078) 132.786 171.561 347.478

    I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 768.900 768.900 768.900II. KAPITALNE REZERVE III. REZERVE IZ DOBITI

    (066+067-068+069+070) 0 0

    1. Zakonske rezerve 2. Rezerve za vlastite dionice 3. Vlastite dionice i udjeli

    (odbitna stavka)

    4. Statutarne rezerve

    Naziv pozicije 2008. 2009. 2010. 5. Ostale rezerve IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 30 V. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI

    GUBITAK (073-074) -1.403.752 -636.114 -597.339

    1. Zadrana dobit 2. Preneseni gubitak 1.403.752 636.114 597.339VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE

    GODINE (076-077) 767.608 38.775 175.917

    1. Dobit poslovne godine 767.608 38.775 175.917 2. Gubitak poslovne godine VII. MANJINSKI INTERES B) REZERVIRANJA (080 do 082) 0 0 1. Rezerviranja za mirovine,

    otpremnine i sline obveze

    2. Rezerviranja za porezne obveze 3. Druga rezerviranja C) DUGORONE OBVEZE (084 do 092) 177.192 104.523 1. Obveze prema povezanim

    poduzetnicima

    2. Obveze za zajmove, depozite i slino

    3. Obveze prema bankama i drugim fi nancijskim institucijama 177.192 104.523

    4. Obveze za predujmove 5. Obveze prema dobavljaima 6. Obveze po vrijednosnim papirima 7. Obveze prema poduzetnicima u

    kojima postoje sudjelujui interesi

    8. Ostale dugorone obveze 9. Odgoena porezna obveza D) KRATKORONE OBVEZE

    (094 do 105) 3.620.997 2.648.646 2.758.402

    1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

    2. Obveze za zajmove, depozite i slino

    3. Obveze prema bankama i drugim fi nancijskim institucijama 730

    4. Obveze za predujmove 198.980 287.291 5. Obveze prema dobavljaima 3.544.675 2.330.561 2.297.429 6. Obveze po vrijednosnim papirima 7. Obveze prema poduzetnicima u

    kojima postoje sudjelujui interesi

    8. Obveze prema zaposlenicima 69.393 73.565 67.761 9. Obveze za poreze, doprinose

    i slina davanja 6.287 45.540 105.191

    10. Obveze s osnove udjela u rezultatu

    11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji

    12. Ostale kratkorone obveze 642 E) ODGOENO PLAANJE TROKOVA

    I PRIHOD BUDUEGA RAZDOBLJA 0

    F) UKUPNO PASIVA (062+079+083+093+106) 3.753.783 2.997.399 3.210.403

    G) IZVANBILANNI ZAPISI

    Savjetnici RRiF-a01/46 99 111

  • RAUNOVODSTVO

    20

    RRiF br. 7/11.

    Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

    RAUN DOBITI I GUBITKA

    Naziv pozicije 2008. 2009. 2010.I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 7.351.727 5.795.767 6.171.301 1. Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952 2. Ostali poslovni prihodi 31.397 321.034 315.349II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130) 6.556.240 5.738.646 5.942.048

    1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda

    2. Materijalni trokovi (117 do 119) 4.214.627 4.242.965 4.487.620 a) Trokovi sirovina i materijala 4.214.627 3.558.499 3.701.308 b) Trokovi prodane robe 112.649 c) Ostali vanjski trokovi 684.466 673.663 3. Trokovi osoblja (121 do 123) 653.793 692.738 610.235 a) Neto plae i nadnice 443.035 431.861 386.448 b) Trokovi poreza i doprinosa iz plaa 116.163 165.121 134.232 c) Doprinosi na plae 94.595 95.756 89.555 4. Amortizacija 78.510 147.448 276.921 5. Ostali trokovi 525.831 550.014 6. Vrijednosno usklaivanje (127+128) 0 0 a) dugotrajne imovine

    (osim fi nancijske imovine)

    b) kratkotrajne imovine (osim fi nancijske imovine)

    7. Rezerviranja 8. Ostali poslovni rashodi 1.609.310 129.664 17.258III. FINANCIJSKI PRIHODI

    (132 do 136) 41.876 21.258 12.680

    1. Kamate, teajne razlike, dividende i slini prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima

    2. Kamate, teajne razlike, dividende, slini prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

    10.625 21.258 12.680

    3. Dio prihoda od pridruenih poduzetnika i sudjelujuih interesa

    4. Nerealizirani dobici (prihodi) od fi nancijske imovine

    5. Ostali fi nancijski prihodi 31.251 IV. FINANCIJSKI RASHODI

    (138 do 141) 69.720 39.605 55.061

    1. Kamate, teajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

    2. Kamate, teajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

    69.720 39.605 55.061

    3. Nerealizirani gubici (rashodi) od fi nancijske imovine

    4. Ostali fi nancijski rashodi V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUENIH

    PODUZETNIKA

    VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUENIH PODUZETNIKA

    VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 36 IX. UKUPNI PRIHODI

    (111+131+142 + 144) 7.393.603 5.817.025 6.183.981

    X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145) 6.625.996 5.778.251 5.997.109

    XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147) 767.607 38.774 186.872

    1. Dobit prije oporezivanja (146-147) 767.607 38.774 186.872 2. Gubitak prije oporezivanja

    (147-146) 0 0 0

    XII. POREZ NA DOBIT 10.954XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

    (148-151) 767.607 38.774 175.918

    1. Dobit razdoblja (149-151) 767.607 38.774 175.918 2. Gubitak razdoblja (151-148) 0 0

    2.1. POKAZATELJI LIKVIDNOSTILikvidnost poslovanja predstavlja sposobnost trgo-

    vakog drutva za pravodobno namirenje obveza. U skladu s time pokazatelji likvidnosti pokazuju koliko je trgovako drutvo sposobno podmirivati svoje dospje-le kratkorone obveze. Ako je trgovako drutvo neli-kvidno (bez novca), ono nije u mogunosti normalno poslovati. Dakle, im nema dovoljno sredstava za na-bavu sirovina i materijala, robe te za podmirenje plaa radnika, poreza, doprinosa i drugih tekuih obveza sa-svim je jasno da je to trgovako drutvo u krizi i da vrlo vjerojatno nee jo dugo u takvim uvjetima moi po-slovati. Uz pojam likvidnosti pojavljuje se i pojam sol-ventnost. Kada je rije o solventnosti, tada se govori o sposobnosti trgovakog drutva da trajno ispunjava sve dospjele obveze (kratkorone i dugorone).

    Najei pokazatelji likvidnosti su sljedei:

    a) tekui odnos2

    (koefi cijent tekue likvidnosti) =

    tekua aktiva (kratkotrajna imovina)

    tekue obveze(kratkorone obveze)

    Ovaj pokazatelj predstavlja ocjenu likvidnosti i solventnosti. Tekui odnos (koeficijent tekue likvid-nosti) ne bi trebao biti manji od 2, to znai da krat-kotrajna imovina mora biti makar dva puta vea od kratkoronih obveza. Ako je vei od 1, moe se oeki-vati podmirenje obveza na vrijeme, no to je vea vri-jednost pokazatelja, to je vea sigurnost podmirenja tekuih obveza. Ako je pokazatelj manji od 1, radni kapital je negativan to znai da moe doi do pro-blema u plaanju obveza.3

    Tekui odnos na temelju bilance i rauna dobitka i gubitka iz primjera izraunan je kako je prikazano u nastavku.

    OPIS 2008. 2009. 2010.

    Tekua aktiva (kratkotrajna imovina) 3.259.147 2.596.306 3.083.148

    Tekue obveze (kratkorone obveze) 3.620.997 2.648.646 2.758.402

    Tekui odnos (koefi cijent tekue likvidnosti) 0,90 0,98 1,12

    Tekui odnos je u 2008. i 2009. bio ispod 1, no u 2010. se situacija popravila iz ega je vidljivo pobolj-anje tekueg odnosa, to znai da se moe oekivati pravodobno podmirenje kratkoronih obveza.

    2 Current ratio.3 U amerikoj praksi referentna vrijednost za tekui odnos je 2, dok je

    u europskoj poslovnoj praksi taj odnos izmeu 1,3 i 1,4.

  • RAUNOVODSTVO

    21

    RRiF br. 7/11.

    Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

    b) brzi odnos (koefi cijent ubrzane likvidnosti)4 =

    novac + kratk. fi nancijska imovina + kratk. potraivanja

    tekue obveze(kratkorone obveze)

    OPIS 2008. 2009. 2010.

    Novac u banci i blagajni + kratk. fi nancijska imovina + kratk. potraivanja

    2.358.711 1.702.211 2.025.006

    Tekue obveze (kratkorone obveze) 3.620.997 2.648.646 2.758.402

    Brzi odnos (koeficijent ubrzane likvidnosti) 0,66 0,64 0,73

    Brzi odnos pokazuje kakva je sposobnost trgova-kog drutva u podmirenju obveza u kratkom roku. Referentna vrijednost ovog pokazatelja prema ame-rikim zahtjevima jest 1 (to znai da kratkorone obveze ne bi smjele biti vee od zbroja svote novca na raunima, kratkotrajne financijske imovine i krat-kotrajnih potraivanja), dok se u europskoj praksi vri-jednost ovog pokazatelja kree izmeu 0,7 i 0,8 neovi-sno o specifinostima pojedinih djelatnosti.

    Kao to je iz tablice vidljivo, kratkorone obveze su vee od brzo unovive imovine te se brzi odnos kree oko 0,6 i 0,7 na temelju ega se moe zakljuiti da je trgovako drutvo XYZ d.o.o. u graninoj poziciji to se tie ubrzane likvidnosti.

    c) novani odnos5 =novac u banci i blagajni x 100

    tekue obveze (kratkorone obveze)

    OPIS 2008. 2009. 2010.

    Novac u banci i blagajni 707.493 327.042 372.932Tekue obveze (kratkorone obveze) 3.620.997 2.648.646 2.758.402

    Novani odnos 0,20 0,12 0,14

    Novani odnos pokazuje trenutanu sposobnost drutva u podmirenju obveza. Referentna vrijednost ovog pokazatelja trebala bi biti izmeu 10 i 30%, dok rezultati istraivanja pokazuju da se u praksi vrijed-nost ovog pokazatelja kree najee oko 10%. Kao to je vidljivo, trgovako drutvo XYZ d.o.o. je u okviru tih referentnih vrijednosti.

    Nakon izrauna navedenih pokazatelja likvidnosti, u praksi se esto koristi i prikaz pokazatelja pomou grafikona kako bi se jasnije uoila tendencija poka-zatelja. Slika 1. prikazuje pokazatelje likvidnosti trgo-vakog drutva XYZ d.o.o. u razdoblju 2008. do 2010.

    Slika 1. Pokazatelji likvidnosti

    1,2

    1

    0,8

    0,6

    0,4

    0,2

    0

    2008. 2009. 2010.

    Tekui odnos

    Brzi odnos

    Novani odnos

    2.2. POKAZATELJI FINANCIJSKE STABILNOSTIPokazatelji financijske stabilnosti daju informaciju

    o dugoronim aspektima likvidnosti, odnosno o spo-sobnosti drutva za podmirenje dugoronih obveza. Ovi pokazatelji odnose se prije svega na utvrivanje pokria imovine vlastitim izvorima, odnosno vlasti-tim i tuim dugoronim izvorima te utvrivanje rad-nog kapitala.

    a) stupanj pokria imovine vlastitim izvorima =dugotrajna imovina

    kapital i priuve + rezerviranja

    OPIS 2008. 2009. 2010.Dugotrajna imovina 493.904 400.734 127.255Kapital i priuve + rezerviranja 132.786 171.561 347.478Stupanj pokria imovine vlastitim izvorima 3,72 2,34 0,37

    Stupanj pokria imovine vlastitim izvorima u prak-si se naziva zlatnim bilannim pravilom. Naime, prema tom bi se pravilu dugotrajna imovina trebala financirati iz vlastitih izvora. Dakle, referentna vrijed-nost ovog pokazatelja jest 1. U prikazanom primjeru vidljivo je da je u 2008. i 2009. ovaj pokazatelj vei od 1, to zapravo znai da je dugotrajna imovina financi-rana iz vlastitih i tuih izvora financiranja.

    b)stupanj pokria

    imovine dugoronim izvorima

    =dugotrajna imovina

    kapital i priuve + rezerviranja + dugorone obveze

    OPIS 2008. 2009. 2010.Dugotrajna imovina 493.904 400.734 127.255Kapital i priuve + rezerviranja + dugorone obveze 132.786 348.753 452.001

    Stupanj pokria imovine vlastitim i tuim dugoronim izvorima 3,72 1,15 0,28

    4 Quick ratio.5 Cash ratio.

    Prof. dr. sc. Ljiljana VIDUI

    Financijski menadmentVII. dopunjeno i izmijenjeno izdanje

    Cijena: 245,00 kn Opseg: 580 str. Narudbenica na kraju asopisa

    Rijetko koja knjiga u nas u relativno kratkom vremenu doivi sedam izdanja. Knjiga prua iroki spektar suvremenih znanja i razumijevanja fi nancijskih fenomena kombinacijom teorijskih spoznaja i praktinih rjeenja. Knjiga se koristi kao udbenik na nekoliko ekonomskih fakulteta i visokih kola na preddiplom-skom i specijalistikom diplomskom studiju. Poslovna praksa i strunjaci je vrlo rado koriste kod fi nancij-skih analiza i donoenja odluka o fi nanciranju.

  • RAUNOVODSTVO

    22

    RRiF br. 7/11.

    Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

    Stupanj pokria imovine vlastitim i tuim dugo-ronim izvorima se u praksi naziva zlatno pravilo financiranja. Referentna vrijednost ovog pokazate-lja jest 1, odnosno vrijednosti manje od 1 odraava-ju financijsku stabilnost, dok vrijednosti vee od 1 odraavaju financijski nestabilno poslovanje. U pri-kazanom primjeru vidljivo je da je u 2008. i 2009. ovaj pokazatelj vei od 1, to pokazuje da se dugotrajna imovina financira iz vlastitih i tuih izvora, to znai da drutvo moe imati problem s likvidnou.

    c) radno raspoloivi kapital = tekua aktiva tekua pasiva

    Radno raspoloivi kapital daje informaciju o vri-jednosti kapitala koji stoji na raspolaganju za podmi-renje tekuih obveza i neoekivanih novanih izda-taka. Radni kapital predstavlja onaj dio kratkotrajne imovine koji je financiran iz dugoronih izvora.

    Kada je vrijednost radnog kapitala nula, to znai da je drutvo granino likvidno te u tom sluaju re-ferentna vrijednost tekueg odnosa iznosi 1 (100%). Ako je pak radno raspoloivi kapital vei od nule, tada se moe rei da je trgovako drutvo likvidno, dok je u sluaju kada je radno raspoloivi kapital manji od nule, trgovako drutvo nelikvidno.

    OPIS 2008. 2009. 2010.Tekua aktiva (kratkotrajna imovina) 3.259.147 2.596.306 3.083.148

    Tekue obveze (kratkorone obveze) 3.620.997 2.648.646 2.758.402

    Radno raspoloivi kapital -361.850 -52.340 324.746,00

    U prikazanom primjeru vidljivo je da trgovako drutvo XYZ d.o.o. u 2008. i 2009. ima manjak radnog kapitala i nelikvidnost. Manjak radnog kapitala poka-zuje koliko je potrebno poveati kratkotrajnu imovi-nu ili smanjiti kratkorone obveze kako bi trgovako drutvo dolo u stanje likvidnosti. Trend nelikvidno-sti nije nastavljen jer je vidljivo da je u 2010. radno raspoloivi kapital povean.

    U sluaju manjka radnog kapitala potrebno je utvrditi uzrok takvog stanja te pronai aktivnosti koje e otkloniti uzroke i dovesti trgovako drutvo u stanje likvidnosti. Jednako tako, iako na prvi po-gled izgleda da je situacija bolja to je udio radnog kapitala vei, treba napomenuti da je to tako sve do postizanja optimalne likvidnosti, dok nakon toga poveanje radnog kapitala dovodi do smanjenja mogue rentabilnosti poslovanja.

    2.3. POKAZATELJI ZADUENOSTIPokazatelji zaduenosti mjere koliko se trgovako

    drutvo financira iz tuih izvora sredstava (tj. koliki je stupanj koritenja financijske poluge), odnosno koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala, a koliko iz tueg kapitala (obveze). Dakle, pomou tih pokazatelja mogue je utvrditi odnos tueg i vla-stitog kapitala.

    a) udjel tueg kapitala =

    dugorone obveze s fi ksnom kamatom

    dug. obveze s fi ksnom kamatom + vlastiti kapital

    OPIS 2008. 2009. 2010.Dugorone obveze s fi ksnom kamatom 0 177.192 104.523

    Dugorone obveze s fi ksnom kamatom + kapital 132.786 348.753 452.001

    Udjel tueg kapitala 0,00 0,51 0,23

    Iskustveni podatci govore da bi se ovaj pokaza-telj trebao kretati od 30 do 35%. Iz prikazane je ta-blice vidljivo da se u 2010. na 1,00 kn ukupno ulo-enog kapitala (vlastitog) i dugoronih izvora, 0,23 kn odnosi na tui kapital koji ima rok povrata dulji od godinu dana.

    b) stupanj zaduenosti (koefi cijent zaduenosti) =ukupne obveze

    ukupna aktiva (imovina)

    OPIS 2008. 2009. 2010.Ukupne obveze 3.620.997 2.825.838 2.862.925Ukupna aktiva (imovina) 3.753.784 2.997.399 3.210.403Stupanj zaduenosti (koefi cijent zaduenosti) 0,96 0,94 0,89

    Stupanj zaduenosti ne bi trebao biti vei od 50%. to je stupanj zaduenosti vei, to je vei rizik ula-ganja u drutvo. Stupanj (koeficijent) zaduenosti kod trgovakog drutva XYZ d.o.o. ima tendenciju smanjivanja, to pokazuje da se drutvo iz godine u godinu sve manje financira tuim kapitalom (u 2010. drutvo se financiralo 11% vlastitim kapitalom, a 89% dugom), no unato tome obveze su velike i moe se zakljuiti da je drutvo prezadueno.

    c) samofi nanciranje =kapital i priuve + rezerviranja

    ukupna pasiva

    OPIS 2008. 2009. 2010.Kapital i priuve + rezerviranja 132.786 171.561 347.478Ukupna pasiva 3.753.784 2.997.399 3.210.403Samofi nanciranje 0,04 0,06 0,11

    Pokazatelj samofinanciranja pokazuje koliki je udio vlastitih izvora sredstava u ukupnim izvorima te prikazuje zaduenost trgovakog drutva s obrnutog motrita u odnosu na stupanj zaduenosti. Tijekom godina vidljiva je tendencija rasta ovog pokazatelja, to je pozitivno. No unato rastu, udio vlastitih izvora jo uvijek nije zadovoljavajui te se moe rei da je drutvo prezadueno.

    d) odnos ukupnih obveza i kapitala (koefi cijent fi nanciranja) =ukupne obveze

    kapital

    OPIS 2008. 2009. 2010.Ukupne obveze 3.620.997 2.825.838 2.862.925Kapital i priuve 132.786 171.561 347.478Odnos ukupnih obveza i kapitala (koefi cijent fi nanciranja)

    27,27 16,47 8,24

    Odnos ukupnih obveza i kapitala (koeficijent fi-nanciranja) pokazuje odnos financiranja iz tuih izvora i iz vlastitih izvora. Vidljiva je tendencija sma-njenja dugova, odnosno poveanja kapitala. U 2009. ovaj koeficijent iznosi 16,24 to znai da na 100,00 kn vlastitih sredstava dolazi 1.647,00 kn tuih sredstava, dok u 2010. na 100,00 kn vlastitih sredstava dolazi

  • RAUNOVODSTVO

    23

    RRiF br. 7/11.

    Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

    824,00 kn tuih sredstava, to predstavlja poboljanje financiranja poslovanja. S obzirom na to da se isku-stveno smatra da bi odnos kapitala (vlasnike glav-nice) i dugova trebao biti 1:1, moe se jo jednom potvrditi da je trgovako drutvo XYZ d.o.o. prezadu-eno. Pokazatelji zaduenosti prikazani su na slici 2.

    Slika 2. Pokazatelji zaduenosti

    U 2008. se kratkotrajna imovina 2,25 puta pretva-rala (obrtala) u prihode, u 2009. 2,11 puta, a u 2010. 1,90 puta. Slika 3. prikazuje pokazatelje aktivnosti, odnosno koeficijente obrtaja ukupne imovine i koe-ficijent obrta kratkotrajne imovine.

    Slika 3. Koeficijent obrta ukupne imovine i koe-ficijent obrta kratkotrajne imovine

    1,00

    0,90

    0,80

    0,70

    0,60

    0,50

    0,40

    0,30

    0,20

    0,10

    0,002008. 2009. 2010.

    Udjel tueg kapitala

    Stupanj zaduenosti

    Samofi nanciranje

    2.4. POKAZATELJI AKTIVNOSTIPokazatelji aktivnosti mjere koliko je trgovako

    drutvo aktivno, odnosno koliko uinkovito upotre-bljava svoje resurse te kojom brzinom imovina cirku-lira u poslovnom procesu.

    a) koefi cijent obrta ukupne imovine =ukupni prihodi

    ukupna imovina

    Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje od-nos izmeu ukupnog prihoda i ukupne imovine tj. koliko se puta imovina pretvori u prihode. Na taj se nain prikazuje intenzitet uporabe kapitala za fi-nanciranje imovine.

    OPIS 2008. 2009. 2010.

    Ukupni prihodi 7.393.603 5.817.025 6.183.981

    Ukupna imovina (aktiva) 3.753.784 2.997.399 3.210.403Koefi cijent obrta ukupne imovine 1,97 1,94 1,93

    Koeficijent obrta ukupne imovine ima tendenciju blagog pada, to znai da se poveava prosjeno tra-janje obrta ukupne imovine. U 2008. svaka kuna imo-vine rezultirala je s 1,97 kn prihoda, dok je u 2010. na svaku kunu imovine bilo ostvareno 1,93 kn prihoda.

    b) koefi cijent obrta kratkotrajne imovine =prihodi od prodaje

    kratkotrajna imovina(tekua aktiva)

    Koeficijent obrta kratkotrajne imovine pokazuje od-nos izmeu ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine.

    OPIS 2008. 2009. 2010.

    Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952

    Kratkotrajna imovina 3.259.147 2.596.306 3.083.148Koefi cijent obrta kratkotrajne imovine 2,25 2,11 1,90

    2008. 2009. 2010.

    Koefi cijent obrta ukupne imovine

    Koefi cijent obrta kratkotrajne imovine

    2,30

    2,20

    2,10

    2,00

    1,90

    1,80

    1,70

    c) koefi cijent obrtaja dugotrajne imovine =prihodi od prodaje

    dugotrajna imovina

    OPIS 2008. 2009. 2010.

    Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952

    Dugotrajna imovina 493.904 400.734 127.255Koefi cijent obrta dugotrajne imovine 14,82 13,66 46,02

    U 2008. 1,00 kn dugotrajne imovine donosi 14,82 kn prihoda, dok u 2010. 1,00 kn dugotrajne imovine donosi 46,02 kn prihoda od prodaje. Pokazatelj ima tendenciju rasta, to je pozitivno.

    d) koefi cijent obrta potraivanja =prihodi od prodaje

    potraivanja

    Koeficijent obrta potraivanja pokazuje koliko se puta godinje potraivanja naplate, tj. pretvore u no-vac. Trajanje naplate potraivanja u danima rauna se na temelju ovog koeficijenta.

    OPIS 2008. 2009. 2010.

    Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952

    Potraivanja 1.651.218 1.375.159 1.652.074Koefi cijent obrta potraivanja 4,43 3,98 3,54

    U 2008. potraivanja su se 4,43 puta pretvarala u prihode, u 2009. 3,98 puta, a u 2010. 3,54 puta. Na te-melju ovoga zakljuuje se da nije dolazilo do znatni-jih oscilacija kod obrtaja potraivanja.

    e) trajanje naplate potraivanja u danima =broj dana u godini

    koefi cijent obrta potraivanja

    OPIS 2008. 2009. 2010.Broj dana u godini 365 365 365Koefi cijent obrta potraivanja 4,43 3,98 3,54Trajanje naplate potraivanja u danima 82,39 91,71 103,11

  • RAUNOVODSTVO

    24

    RRiF br. 7/11.

    Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

    U 2008. trgovakom drutvu XYZ bilo je potrebno 82 dana, u 2009. 92 dana, a u 2010. 103 dana da napla-ti svoja potraivanja (slika 4.).

    Slika 4. Trajanje naplate potraivanja u danima

    Slika 5. Prosjeno razdoblje plaanja obveza prema dobavljaima

    2008. 2009. 2010.

    Trajanje naplate potraivanja u danima

    120,00

    100,00

    80,00

    60,00

    40,00

    20,00

    0,00

    f) koefi cijent obrta obveza =rashodi od prodaje6

    obveze prema dobavljaima7

    Ovaj koeficijent pokazuje koliko je XYZ dobar ili lo platia. Koeficijent obrta obveza stavlja u odnos rashode od prodaje i obveze prema dobavljaima te pokazuje koliko puta godinje poduzee plati svoje obveze. Na temelju koeficijenta obrta obveza utvru-je se prosjeno razdoblje plaanja obveza.

    OPIS 2008. 2009. 2010.Rashodi od prodaje 5.823.937 4.898.460 5.054.892Obveze prema dobavljaima 3.544.675 2.330.561 2.297.429Koefi cijent obrta obveza 1,64 2,10 2,20

    U 2010. trgovako drutvo XYZ bre plaa nego u prethodnim godinama. Prisutna je pozitivna tenden-cija rasta koeficijenta.

    g) prosjeno razdoblje plaanja obveza =broj dana u godini

    koefi cijent obrta obveza

    Dijeljenjem broja dana u godini s koeficijentom obrta obveza dobivamo prosjeno razdoblje plaanja obveza koji nam pokazuje koliko je dana potrebno za podmirivanje obveza.

    OPIS 2008. 2009. 2010.Broj dana u godini 365 365 365Koefi cijent obrta obveza 1,64 2,10 2,20Prosjeno vrijeme plaanja obveza 222,56 173,81 165,91

    Trgovakom drutvu XYZ 2008. bilo je potrebno oko 223 dana za podmirenje obveza, u 2009. oko 174 dana, da bi se taj broj smanjio u 2010. na oko 166 dana (slika 5).

    6 Promet odnosno potrana strana na raunima dobavljaa.7 Stanje odnosno saldo obveza prema dobavljaima na dan bilance.

    Prosjeno vrijeme plaanja obveze

    2008. 2009. 2010.

    250,00

    200,00

    150,00

    100,00

    50,00

    0,00

    h) koefi cijent utrivosti zaliha =prihod od prodaje

    zalihe

    OPIS 2008. 2009. 2010.Prihod od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952Zalihe 900.436 894.095 1.058.142Koefi cijent utrivosti zaliha 8,13 6,12 5,53

    Koeficijent utrivosti zaliha ne moe se smatrati koeficijentom obrtaja zaliha zbog toga to je u prihod ukljuena i mara. U 2008. 1,00 kn zaliha inicira ostva-renje 8,13 kn prihoda na tritu, dok u 2010. 1,00 kn zaliha inicira ostvarenje 5,53 kn prihoda od prodaje.

    2.5. POKAZATELJI PROFITABILNOSTIPokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvariva-

    nja zarada poduzea. Upuuju na veliinu neto-do-bitka u odnosu na angairanu imovinu, tj. na veliinu ukupnih prihoda. Ako se kod izrade godinjih ili drugih financijskih izvjetaja ili inae ustanovi da u drutvu postoji gubitak u visini polovine temeljnog kapitala drutva, tada uprava sukladno l. 251. st. 1. Zakona o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/93. 137/09., dalje: ZTD) mora odmah sazvati glavnu skuptinu drutva i o tome je izvijestiti. Glavna skuptina u tom sluaju odluuje koje e mjere poduzeti radi ozdravlje-nja drutva. Takva situacija jo ne pogaa vjerovnike jer poslovanje s gubitkom ne mora nuno znaiti i in-solventnost, ali je svakako znak upozorenja na krizu.

    Analitiari pokazatelje profitabilnosti koriste kao indikatore upravljake djelotvornosti, kao metodu za predvianje financijskog rezultata te kao mjeru sposobnosti poduzea da omogui od-govarajuu stopu povrata ulaganja.

    Od pokazatelja profitabilnosti najbitniji su sljedei pokazatelji:

    a) bruto profi tna mara =Bruto-dobitak8

    prihod od prodaje

    8 Prihodi od prodaje umanjeni za trokove prodanih proizvoda.

    www.rrif.hrwww.rrif.hr

    Dokup minuta za telefonske konzultacije:

    pretplate - 01/4699-760 ili e-mail: [email protected]

  • RAUNOVODSTVO

    25

    RRiF br. 7/11.

    Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

    OPIS 2008. 2009. 2010.Bruto dobitak9 2.373.400 391.582 481.176Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952Bruto profi tna mara 0,32 0,07 0,08

    Nakon pokria proizvodnih trokova trgovakom drutvu XYZ d.o.o. ostaje u 2008. 32% prihoda od pro-daje za pokrie trokova uprave i prodaje, trokova financiranja te dobitak. U 2009. je to 7%, a u 2010. 8%.

    b) operativna profi tna mara =operativni dobitakprihod od prodaje

    OPIS 2008. 2009. 2010.Operativni dobitak 826.702 57.121 229.253Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952Operativna profi tna mara 0,11 0,01 0,04

    Nakon podmirenja svih trokova osim trokova fi-nanciranja poduzeu ostaje 11% prihoda u 2008., 1% prihoda u 2009., dok u 2010. ostaje 4% prihoda od prodaje za pokrie trokova financiranja i poreza na dobitak te raspodjelu dobitka.

    c) profi tna mara prije oporezivanja =dobitak prije oporezivanja

    prihod od prodaje

    OPIS 2008. 2009. 2010.Dobitak prije oporezivanja 767.607 38.774 186.872Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952Profi tna mara prije oporezivanja 0,10 0,01 0,03

    Nakon pokria svih trokova ostaje u 2010. 3% pri-hoda od prodaje za pokrie poreza na dobitak i ostale potrebe iz dobitka. Ovo je dobar pokazatelj za uspo-redbu izmeu poduzea te kad se esto mijenja pore-zna politika.

    d) neto profi tna mara =dobitak poslije oporezivanja

    prihod od prodaje

    OPIS 2008. 2009. 2010.Dobitak poslije oporezivanja 767.607 38.774 175.918Prihodi od prodaje 7.320.330 5.474.733 5.855.952Neto profi tna mara 0,10 0,01 0,03

    U 2010. od ukupne vrijednosti posla (prodaje proi-zvoda, robe i usluga prihod od prodaje) ostaje 3% do-bitka koji se moe rasporediti po slobodnoj volji. Ovo je najbolji pokazatelj konanih rezultata nekog posla.

    Slika 6. Pokazatelji profitabilnosti

    9 Prihodi od prodaje smanjeni za trokove prodanih proizvoda po-datak preuzet iz biljeki uz financijske izvjetaje.

    2008. 2009. 2010.

    Bruto profi tna maraOperativna profi tna mara

    Profi tna mara prije oporezivanja

    Neto profi tna mara

    0,35

    0,30

    0,25

    0,20

    0,15

    0,10

    0,05

    0,00

    Na slici 6 prikazano je kako su se kretali pokazatelji profitabilnosti u razdoblju 2008. do 2010. Uoljivo je da je u 2008. bruto profitna mara bila znatno vea u odnosu na 2009. i 2010. Razlog tome je vei prihod od prodaje u 2008. u odnosu na 2009. i 2010., ali i znatno poskupljenje zaliha sirovina i materijala za proizvod-nju proizvoda u 2009. i 2010. to je rezultiralo veim trokovima proizvedenih gotovih proizvoda.

    e) mara neto preostalog profi ta =dobitak poslije oporezivanja

    trina cijena kapitala -1

    OPIS 2008. 2009. 2010.

    Dobitak poslije oporezivanja 767.607 38.774 175.918Trina cijena kapitala 30.756 30.756 30.756

    -1 -1 -1Mara neto preostalog profi ta 23,96 0,26 4,72

    lanovi drutva su u 2009. ostvarili 26% vei profit od onoga kojeg bi mogli ostvariti na alternativnom tr-itu, odnosno to bi ostvarili da su ulagali u projekte po trinoj cijeni kapitala. U 2010. se situacija promi-jenila. Naime, lanovi drutva su u 2010. ostvarili vei profit nego da su ulagali u projekte po trinoj cijeni kapitala i to za 472.

    Ovaj pokazatelj odgovara na pitanje koliko se ispla-te ulaganja lanova drutva u odnosu na zaradu koju su mogli ostvariti ulaganjem u alternativni projekt na kojem se moe ostvariti trina cijena kapitala ili fik-sna kamata na posueni kapital.

    Najvei problem je pri praktinom izraunavanju neto preostalog profita odreivanje trine cijene ka-pitala tj. trine stope koja se moe dobiti u fiksnoj svoti na posueni kapital. Kad se pokae da je ta sto-pa teko odrediva zbog toga to trite kapitala ne djeluje u potpunosti, esto se primjenjuje kamatna stopa na novac uloen u banku.

    f) povrat na ukupnu imovinu (ROA) =operativni dobitak

    ukupna aktiva

    OPIS 2008. 2009. 2010.Operativni dobitak 826.702 57.121 229.253Ukupna aktiva 3.753.784 2.997.399 3.210.403Povrat na ukupnu imovinu (ROA) 0,22 0,02 0,07

    RAUNOVODSTVO PROIZVODNJERAUNOVODSTVO PROIZVODNJE

    SKUPINA AUTORA

    ii. DOPUNJENO IZDANJE

    Sukladno zahtjevima HSFI, MRS-ova (MSFI) i poreznih propisa

    Zagreb, 2009.

    RAUNOVODSTVO PROIZVODNJE

    II. dopunjeno izdanje

    Opseg: 294 str. Cijena: 295,00 kn

    Narudbenica na kraju asopisa.

  • RAUNOVODSTVO

    26

    RRiF br. 7/11.

    Raunovodstvo, revizija i nancije, srpanj 2011.

    Ovaj pokazatelj je indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranju dobitka te govori o tome kolika je intenzivnost imovine. Odnosi se na dobitak koju trgovako drutvo generira iz jedne novane jedinice imovine. U 2010. trgovako drutvo XYZ d.o.o. je na 100 investiranih jedinica u aktivu ostvarilo 7 jedinica operativnog dobitka.

    g) povrat na ukupni kapital (ROE) =dobitak poslije oporezivanja

    ukupni vlastiti kapital10

    OPIS 2008. 2009. 2010.Dobitak poslije oporezivanja 767.608 38.775 175.917Ukupni vlastiti kapital -634.822 132.786 171.561Povrat na ukupni kapital (ROE) -1,21 0,29 1,03

    Povrat na ukupni kapital je jedan od najbitnijih pokazatelja koji pokazuje koliko novanih jedinica dobitka trgovako drutvo ostvaruje na jednu jedi-nicu vlastitog kapitala. Trgovako drutvo XYZ d.o.o. u 2010. na 100 novanih jedinica vlastitog kapitala ostvaruje 103 jedinice dobitka nakon oporezivanja, dok je u 2009. na 100 jedinica vlastitog kapitala ostva-reno svega 29 jedinica dobitka nakon oporezivanja. U 2008. se zbog prenesenog gubitka koji je bio vei od uloenog kapitala nije bio ostvario nikakav povrat.

    2.6. POKAZATELJI PROIZVODNOSTI RADAKada je rije o pokazateljima proizvodnosti rada,

    tada se prije svega misli na podatke koliko iznosi uku-pan prihod po jednom zaposleniku te koliko iznosi dobitak prije oporezivanja po zaposleniku.

    OPIS 2008. 2009. 2010.Ukupan prihod 7.393.603 5.817.025 6.183.981Broj zaposlenih 9 11 12Proizvodnost rada na temelju prihoda 821.511 528.820 515.332

    Iz prikazanog je vidljivo da proizvodnost rada na temelju prihoda ima tendenciju pada. Razlog pada je smanjenje ukupnog prihoda i poveanje broja zapo-slenih (slika 7).

    Slika 7. Pokazatelj proizvodnosti rada na teme-lju ukupnog prihoda

    OPIS 2008. 2009. 2010.Dobitak prije oporezivanja 767.607 38.774 186.872Broj zaposlenih 9 11 12Proizvodnost rada na temelju dobitka 85.290 3.525 15.573

    Proizvodnost rada na temelju dobitka je u 2009. u odnosu na 2008. pala jer je dolo do znatnog smanje-nja dobitka uz istodobno poveanje broja radnika. U 2010. je proizvodnost rada na temelju dobitka u od-nosu na 2009. porasla na to je posebno utjecao po-rast dobitka (slika 8.).

    Slika 8. Pokazatelj proizvodnosti rada na temelju dobitka

    10 Bez dobitka tekue godine.

    2008. 2009. 2010.

    Proizvodnost rada na temelju prihoda

    900.000,00

    800.000,00

    700.000,00

    600.000,00

    500.000,00

    400.000,00

    300.000,00

    200.000,00

    100.000,00

    0,00

    2008. 2009. 2010.

    Proizvodnost rada na temelju dobitka

    90000

    80000

    70000

    60000

    50000

    40000

    30000

    20000

    10000

    0,00

    Dakle, kao to je iz prikazanog vidljivo, do povea-nja proizvodnosti rada moe doi zbog poveanja pri-hoda i dobitka, ali i zbog smanjenja i otputanja za-poslenih. Ako je rije o poveanju proizvodnosti rada do kojeg dolazi zbog otputanja zaposlenih, tada se ne moe govoriti o poslovnom uspjehu, iako na prvi pogled to tako izgleda. Naime, u poslovnoj ekonomiji nerijetko se tumai da je otputanje zaposlenih znak da menadment nije sposoban ih zaposliti.

    3. ZAKLJUAKU lanku se nastojalo u kratkim crtama i na teme-

    lju primjera pokazati kako je mogue napraviti anali-zu temeljnih financijskih izvjetaja, odnosno analizu poslovanja. U primjeru su koriteni financijskih izvje-taji malog trgovakog drutva. Naime, iako se esto misli kako lanovi drutva malih trgovakih drutava i bez analize dobro znaju kako drutvo posluje, prak-sa pokazuje kako im je analiza financijskih izvjetaja vrlo esto korisna jer brojevi, odnosno slikovni prikazi pokazatelja govore vie od tisuu rijei. Dakle, moe se zakljuiti da financijska analiza slui trgovakom drutvu za identifikaciju uspjenosti i identifikaciju osnovnih problema koji se pojavljuju unutar drutva. Jednako tako, osim samih lanova drutva, ovakva je analiza prije svega korisna sadanjim i potencijalnim kreditorima, investitorima, kao i dobavljaima kako bi donijeli odgovarajuu poslovnu odluku o suradnji s navedenim trgovakim drutvom.