ANALIZA FINANCIJSKUČINKOVITOSTI NA PRIMJERU … · DragoFrancišković, LenkaFrcišković mrsc DRAGO FRANCIŠKOVIĆ Međimseleučilište u Čakovcakovec [email protected] mrsc

DragoFrancišković, LenkaFrancišković

mr. sc. DRAGO FRANCIŠKOVIĆMeđimursko veleučilište u Čakovcu, Č[email protected]

mr. sc. LENKA FRANCIŠKOVIĆKoprivnica [email protected]

ANALIZA FINANCIJSKE UČINKOVITOSTI NA PRIMJERU ENERGETSKI UČINKOVITE STAMBENE ZGRADE

CERTIFICIRANE KAO A+

Stručni rad / Professional paper

Sažetak

U radu je načinjena jednogodišnja analiza financijske učinkovitosti za jednu od tri 'šparne hiže' - energetski učinkovite stambene zgrade deklarirane energetske učinkovitosti A+ nedavno izgrađene u Koprivnici. Napravljen je opis izvedenog sustava grijanja, hlađenja i pripreme potrošne tople vode. Uzimajući u obzir da je ta zgrada obložena termo fasadom debljine 20 cm i da su joj stakleni dijelovi dvoslojni, za nju je napravljena analiza financijske

učinkovitosti. Sustav grijanja, hlađenja i pripreme potrošne tople vode te zračne ventilacije je jedan od najsloženijih u odnosu na ostale stambene zgrade u Republici Hrvatskoj. U radu je opisan sustav, objašnjena povezanost pojedinih njegovih dijelova te način izračuna računa za takav sustav. Opisani su i nedostaci sustava, probleme s kojima se suvlasnici stanova susreću i mogućnosti poboljšanja sustava. Dana je i preporuka kako bi državne institucije trebale omogućiti veću efikasnost i stručnost upravljanja takvim sustavom.

Ključne riječi: energetska učinkovitost, A+ certificirani objekt, financijska učinkovitost,

ušteda

1 UVOD

U posljednje vrijeme svjedoci smo nastojanja da se koriste štedljivi izvori energije u svrhu očuvanja okoliša koji je opterećen konvencionalnim izvorima energije, štednje energije kao i financijske dobrobiti korisnika. U Republici Hrvatskoj se pristupilo izgradnji štednih kuća koje bi trebale biti takve da, u odnosu na stare objekte, štede energiju potrebnu za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode. U Koprivnici su izgrađene tri „šparne hiže“, energetski učinkovite stambene zgrade, koje bi trebale zadovoljiti certifikatu A+. Sve tri

stambene zgrade posjeduju samostalni toplinski sustav.

Spomenutim sustavom se jedna stambena i/ili poslovna zgrada odnosno, građevina koja se sastoji od više samostalnih uporabnih cjelina, opskrbljujetoplinskom energijom. Njime

upravlja i održava ga vlasnik ili od njega ugovorom ovlaštena pravna ili fizička osoba (Kupac

toplinske energije).Kupac toplinske energijeu ovakvom sustavu u ime i za račun vlasnika i/ili

suvlasnika zgradekupuje energent za proizvodnju toplinske energije. Vlasnik ili kupac

toplinske energije dužni su osigurati stručno upravljanje, rukovanje i održavanje samostalnog toplinskog sustava.

16. HRVATSKA KONFERENCIJU O KVALITETI

7. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu

19. – 21. svibnja 2016., Poreč, Hrvatska

- 168 -


Hrvatski Sabor je 2013. donio Zakon o tržištu toplinske energije koji se temelji na pravnim

stečevinama Europske unije i kojim se definira djelatnost kupca toplinske energije.

U radu se analiziraju podaci za '3. šparnu hižu' u jednogodišnjem vremenskom intervalu. Podaci toplinskog sustava korišteni u ovom radu dobiveni su od Kupca toplinske energije. Ostali podaci su iz projektne dokumentacije ili su rezultat mjerenja autora. Prema dobivenim

podacima, od veljače do svibnja grijalo se oko 50% površine zgrade predviđene za podno grijanei potrošeno je 11.221kWh ulaznih energenata (plina i struje), a od listopada do siječnja 83%, dok je za podno grijanje potrošeno 16.440kWh energije ulaznih energenata. Spomenuto odgovara godišnjoj potrebi od oko 40.000kWh energije ulaznih energenata za grijanje cjelokupne predviđene grijane površine (1 595m

2). Slijedi da bi godišnja potreba energije za

podnim grijanjem bila oko 25kWh/m2. Kada se tome pridoda i godišnja utrošena električna

energija za grijanja putem sustava ventilacije od oko 20.000kWh slijedi da se za grijanje

prostora troši oko 37kWh/(m2a)a što je daleko više od teoretske vrijednosti

11kWh/(m2a)koliko piše u energetskom certifikatu stambenog dijela zgrade.

'3. šparnu hiža' ima dvadeset i četiri stambene jedinice (osam na svakom katu) i poslovni

prostor u prizemlju, a strojarnica i solarni kolektori su smješteni na ravnom krovu zgrade.

Cijela zgrada je termički izolirana na način da je obložena s 20cm debelim stiroporom.

2 PRIKAZ SAMOSTALNOG TOPLINSKOG SUSTAVA

2.1 Opis sustava

Samostalni toplinski sustav služi za pripremu potrošne tople vode (PTV), za podno grijanje i hlađenje te za prisilnu centralnu ventilaciju stanova. Sustav se sastoji od solarnih kolektora Wolf CFK-1 (12x2m

2), plinskog grijača Wolf CGB-50 (50kW), spremnika za pripremu PTV

Pacetti (2000l), međuspremnikaWolf (1000l) za pripremu vode za podno grijanje i hlađenje, Daikin dizalice topline zrak-voda, LG dizalice topline zrak-zrak, LG hidro kita, sustava

razvodnje energije za podno grijanje i hlađenje stambenih jedinica, sustava razvodnje PTV

stambenih jedinica i ventilacijskog sustava s izmjenjivačima topline (rekuperatorima) na

svakom katu. Rekuperatori nemaju mogućnost ovlaživanja svježeg zraka iako je to bilo

predviđeno od strane projektanta. Solarni kolektori su, zatvorenim sustavom napunjenim glikolom, povezani na spremnik za

pripremu PTV i samo u sezoni grijanja na međuspremnik za podno grijanje i hlađenje. Plinski grijač je zatvorenim sustavom napunjenim vodom povezan na spremnik za pripremu PTV, a samo u sezoni grijanja dogrijava vodu za podno grijanje po potrebi. Daikin dizalica topline u

sezoni grijanja grije, a u sezoni hlađenja hladi međuspremnik za podno grijanje i hlađenje. LG dizalica topline u sezoni grijanja grije, a u sezoni hlađenja hladi svježi ulazni zrak pri izlasku iz rekuperatora. Rekuperatori na ulazni svježi zrak prenose temperaturu izlaznog zraka izstambenih jedinica s efikasnošću od preko 75%. Hidro kit je uređaj koji, u sezoni grijanja, koristi energiju LG dizalice topline koju ona nije prenijela ulaznom svježem zraku te ju prenosi u spremnik PTV i međuspremnik za podno grijanje. U sezoni hlađenja hidro kit koristi toplinu koja je nusprodukt hlađenja LG dizalice topline i prenosi je u spremnik PTV. Sustav podnog grijanja i hlađenja je zatvoren sustav ispunjen vodom koja prolazi stanovima, međuspremnikom, kroz Daikin dizalicu topline, a u sezoni grijanja i plinskim grijaćem i hidro kitom. Sustav podnog grijanja i hlađenja i sustav grijanja i hlađenja ventilacije stambene jedinice dijele s poslovnim prostorom dok je sustav pripreme PTV u strojarnici na korištenju samo za stambene jedinice.




- 169 -


U obračunima do srpnja, na osnovu ulaznih podataka, računala se jedinična cijena ukupne

proizvedene energije strojarnice te se ona primijenila za izračun jediničnih cijena za podno

grijanje i za PTV. Posljedično tome dio troškova i potrošnje podnog grijanja pridodavao se

onima za pripremu PTV. Time je prikaz troška i potrošnje za grijanje bio niži od stvarne

vrijednosti. Od kolovoza se razdvaja izračun jedinične cijena za podno grijanje od one za

potrošnu toplu vodu.

2.2 Shema sustava

Shema sustava preuzeta je iz projektne dokumentacije.

Slika 2.1 Shema sustava

2.3 Koeficijent relativne financijske učinkovitosti

Promatrajmo primarni i njemu alternativni uređaja za proizvodnju toplinske energije (TE). S

i

jm

označimo jedinične cijene proizvedene TE iz primarnog, odnosno alternativnog

uređaja.

Iznos koji kaže koliko je puta manja od opisuje relativnu financijsku učinkovitost

primarnog uređaja u odnosu na alternativni. Omjer spomenutih jediničnih cijena proizvedene

toplinske energije i zvat ćemo koeficijent relativne financijske učinkovitosti

(Coefficient of Relative Financial Efficiency, CORFE ). Neka su i

ij

jedinične cijene

ulaznih energenta koji koriste spomenuti primarni i alternativni uređaj, a COP koeficijent




- 170 -


energetske učinkovitosti primarnog uređaja, tada je jedinična cijena proizvedene TE

primarnog uređaja . Tako da je izraz za koeficijent relativne financijske

učinkovitosti

Iz gore navedenog slijedi da je neki uređaj financijski učinkovitiji u odnosu na alternativni

uređaj samo kada je , odnosno kada mu jeCORFE(t)strogo veći od jedan.

Automatika toplinskog sustava bi trebala na osnovu podataka sustava periodično izračunavati

CORFE(t)te u slučaju kada je onmanji od jedan isključiti uređaj i uključiti alternativan uređaj

za proizvodnju TE. Pored navedenog potrebno je u obzir uzeti i nabavnu cijenu uređaja kao i

cijenu održavanja (redovitog servisa) uređaja.

3 ANALIZA RADA POJEDINIH DIJELOVA SUSTAVA

3.1 Daikin dizalica topline

U Tablici 3.1 za dizalicu topline Daikin dan je mjesečni CORFE za promatrano razdoblje,

relativno u odnosu na plinski grijač čija procijenjena jedinična cijena proizvedene toplinske

energije (TE) iznosi 0.31053kn/kWh i to kada se primjenjuje prosječna mjesečna

jedinična cijena električne energije (EE) u slučajevima primjene tarifnih modela

poduzetništvo crveni, kućanstvo crveni i kućanstvo bijeli.

Tablica 3.1 Prikaz financijske isplativosti dizalice topline Daikin (izvor: podaci mjereni na toplinskom sustavi, izračun autora)

Energija CORFE

Utrošena Dobivena ovisno o tarifnom modelu

Mjesec EE (kWh) TE (kWh) COP posl. Crv. kuć. Crv.* kuć. Bij.veljača 1 854.00 6 090.00 3.28 - - -

ožujak 646.00 2 395.00 3.71 1.246 1.553 1.769

travanj 287.00 1 161.00 4.05 1.410 1.509 1.938

svibanj 135.00 541.00 4.01 1.340 1.562 1.959

lipanj 13.00 5.00*

0.38 - - -

srpanj 554.00 10.00*

0.02 - - -

kolovoz 514.00 3 453.00 6.72 - - -

rujan 107.00 609.00 5.69 - - -

listopad 298.00 1 465,00 4.92 1.417 1.670 2.300

studeni 1 459.00 3 802.00 2.61 0.757 0.895 1.151

prosinac 3 915.00 9 877.00 2.52 0.720 0.851 1.047

siječanj 5 975.00 15 076.00 2.52 0.812 0.980 1.085

sezona grijanja 14 569.00 40 407.00 2.77 0.827***

0.987***

1.163***

*kupac toplinske energije je mjerio energiju grijanja a bilo je potrebno mjeriti energiju hlađenja (problem poznavanja sustava od strane kupca toplinske energije)

**Tarifne stavke za tarifni model kućanstvo Crveni HERA je donijela u studenom 2015, i važeće su od 1.1.2016.. Za mjesece u 2015. godini uzeto je kao da su tarifne stavke postojale i bile jednake onima u siječnju

2016. godine.

***CORFE u sezoni grijanja za promatrani period bez veljače 2015. (od ožujka 2015. do siječnja 2016.).




- 171 -


Jedinična cijena TE =0,31053kn/kWh odgovara jediničnoj cijeni TE koja se dobije iz

energije plina (EP) jedinične cijene =0,295kn/kWh, korištenjem kondenzacijskog

plinskog grijača (bojlera) energetske efikasnosti 95%.

Prikazana je utrošena električna energija od strane dizalice topline Daikin i toplinska energija

koja je dobivena njezinim radom. Na osnovu ta dva podatka izračunat je mjesečni koeficijent

učinkovitosti (COP) dizalice topline Daikin.U lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu sustav je bio u

funkciji hlađenja dok je u ostalim mjesecima kroz godinu sustav bio u funkciji grijanja.

Iz vrijednosti CORFE u Tablici 3.1 je vidljivo da je njegova vrijednost u ožujku, travnju i

svibnju bila iznad 1 bez obzira na to koji je tarifni model električne energije naplaćen. U tim

mjesecima, stambena zgrada je bila naseljena oko jedne trećine svoga kapaciteta te je

sukladno tome i potražnja za podnim grijanjem u tim mjesecima bila niska. Vidljivo je da je i

utrošena električna energija u tim mjesecima niža od one koja se potrošila u prosincu i

siječnju slijedeće sezone grijanja. Stoga je prava slika isplativosti Diakin dizalice topline

vidljiva tek u sezoni grijanja opisanoj za listopad, studeni, prosinac i siječanj. Iz Tablice 3.1 je

vidljivo da se može govoriti o financijskoj isplativosti dizalice topline Daikin samo ako je

cijena električne energije koju plaćaju vlasnici u tarifi Kućanstvo bijeli(samo u tim uvjetima

je CORFE iznad 1).

Budući je potrošnja električne energije toplinskog sustava odnosno strojarnice takva da snaga

premašuje 20 kW, vlasnici stanova plaćaju tuelektričnu energiju po tarifnom modelu

„Kućanstvo crveni“, dok su donedavno plaćali električnu energiju strojarnice po još

nepovoljnijem tarifnom modelu „Poslovno crveni“. Iz Tablice 3.1 se vidi da je po tim

tarifama financijski isplativije za grijanje koristiti plin a ne dizalicu topline kao energetski

učinkoviti uređaj. Stambena zgrada je zapravo unija kućanstava, a strojarnica je u

suvlasništvu svih dvadeset i četiri kućanstava. Unatoč tome priključak električne energije

strojarnice se tretira kao priključak za jedno kućanstvo snage preko 20kWh te se električna

energija naplaćuje po skupljem tarifnom modelu Kućanstvo crveni. Smatramo da je kod

stambenih zgrada potrebno razmotriti naplatu električne energije po tarifi Kućanstvo bijeli bez

obzira na to što je priključak snage preko 20kWh. Stoga se sugerira državnim ustanovama

koje donose pravilnike o naplati cijene električne energije da kritički razmotre model

obračuna i naplate električne energije.

Prema podacima iz relevantnih izvora ovakav tip dizalice topline efikasan je u klimatskom

području gdje se temperatura vanjskog zraka ne spušta ispod oko 5°C. Budući se u jesenskim

i zimskim mjesecima temperatura zraka u sjevernom dijelu Republike Hrvatske spušta ispod

tih vrijednosti postavlja se pitanje opravdanosti ugradnje ovakvog uređaja na građevine, na

spomenutoj lokaciji, u svrhu podnog grijanja. Prema projektnoj dokumentaciji '3. šparne hiže'

vanjska temperatura uvjetuje iskapčanje/ukapčanje drugog uređaja za proizvodnju toplinske

energije, no u praksi se pokazuje da ona ne prestaje s radom niti na temperaturama ispod nule.

To je naročito potvrđeno za studeni, prosinac i siječanj. Ne isključuje se mogućnost da je

automatika u prethodnim mjesecima drugačije funkcionirala i isključivala dizalicu topline

Daikin u nepovoljnim uvjetima i uključivala alternativne izvore energije kao što je plinski

grijač na što naročito upućuje mjesec listopad. Budući je sustav u nekoliko navrata imao

grešku, te su na njemu rađeni popravci od strane raznih servisera, ne isključuje se mogućnost

da je podešavanje sustava promijenjeno od strane nekoga od njih iz razloga nepoznavanja

rada sustava u cjelini. Navedeno se pojavljuje kao dodatni problem zbog činjenice da u

Republici Hrvatskoj nema mnogo takvih sustava niti servisera koji bi optimirali sustav.

Predlaže se da HERA-a (Hrvatska energetska regulatorna agencija), kao instituciji odgovornoj

za nadgledanje upravljanja samostalnih toplinskih sustava i davanje licenci kupcima toplinske

energije,da unaprijedi politiku čija misija bi bila podizanje razine znanja kupaca toplinske

energije koji upravljaju i održavaju takve sustave




- 172 -


3.2 Kondenzacijski plinski bojler

Utrošena energija plina preračunata u kWh, dobivena toplinska energija od plinskog bojlera

pretočena u potrošnu toplu vodu, procijenjena dobivena toplinska energija od plinskog bojlera

za podno grijanje, procijenjena ukupna dobivena energija od plinskog bojlera i toplinska

energetska učinkovitost prikazana je u Tablici 3.2. Toplinska energetska učinkovitost

izračunata je na osnovu utrošene i ukupne dobivene energije.

Tablica 3.2 Prikaz podataka o radu kondenzacijskog plinskog bojlera Wolf (izvor: podaci mjereni na toplinskom sustavu, izračun autora)

Energija

Utrošena

energija plina

Dobivena za

potrošnu toplu

vodu (PTV)

Procijenjena

dobivena za

grijanje

Procijenjena

ukupna

dobivena

HEE*

Mjesec EP (kWh) TE (kWh) TE (kWh) TE (kWh)

veljača 5 940.14 1 403.00 4 629.00 6 032.00 101.5%

ožujak 1 994.48 353.00 1 360.00 1 713.00 85.9%

travanj 1 134.15 189.00 965.00 1 154.00 101.8%

svibanj 603.00 431.00 126.00 557.00 92.4%

lipanj 29.00 0.00 5.00 5.00 17.2%

srpanj 88.88 62.00 1.00 63.00 70.9%

kolovoz 0.00 9.00 0.00 9.00 -----

rujan 447.00 448.00 1.00 449.00 100.4%

listopad 515.28 229.00 -107.00 122.00 23.7%

studeni 878.82 454.00 541.00 995.00 113.2%

prosinac 4 618.00 3 367.00 1 251.00 4 618.00 100.0%

siječanj 7 365.00 4 046.00 3 319.00 7 365.00 100.0%

23 613.74 10 991.00 12 091.00 23 082.00 97.7%

*HEE=Heating Energy Efficiency (toplinska energetska učinkovitost)

Procijenjena dobivena energija koja je iskorištena za podno grijanje izražava se iz razlike

mjerenja kalorimetra koji mjeri ukupnu energiju koja je ušla u sustav podnog grijanja

umanjeno za izmjerenu energiju koja je u podno grijanje došla iz međuspremnika.

U ljetnim mjesecima potrošna topla voda se priprema prvenstveno pomoću solarnih kolektora.

Pored toga koristi se i energija hidro kita koji koristi otpadnu toplinu LG dizalice koja hladi

ulazni zrak. Tijekom ljeta za pripremu tople vode plinski bojler se vrlo malo koristi pa je

utrošena i dobivena energija vrlo niska i iz tog razloga se sama očitanja utrošene i dobivene

energije a i toplinske energetske učinkovitosti ne trebaju razmatrati budući da su u pitanju

mali brojevi te na njih uvelike utječe i greška mjernog instrumenta tj. kalorimetra. U izračunu

za tako male brojeve do izražaja dolaze i pogreške u zaokruživanju od strane kupca toplinske

energije a također i razlike u trenutku mjerenja energije plina od strane dobavljača u odnosu

na mjerenje od strane kupca toplinske energije.

Toplinska energetska učinkovitost od 100% za prosinac i siječanj, rezultat su nužne

privremene procjene dobivene energije za potrošnu toplu vodu zbog toga što je kalorimetar

koji mjeri tu energiju bio u kvaru. Ta procjena je učinjena tako kao da je toplinska energetska

učinkovitost plinskog grijača 100%.




- 173 -


Prema specifikaciji proizvođača, toplinska energetska učinkovitost kondenzacijskog plinskog

bojlera Wolf bi trebala biti oko 93% (vidi [1] strana 60.).

Iz tablice je vidljivo da je toplinska energetska učinkovitost vrlo različita u različitim

mjesecima a uočavaju se vrijednosti koje su više od 100%, što je nemoguće. U tablici se

uočavaju i neke negativne vrijednosti (procijenjena energija dobivena za grijanje) što upućuje

na nekoliko problema.

Kao prvo, postavlja se pitanje ispravnosti mjerenja kalorimetaratj. da li oni mjere ono što se

smatra da mjere ili možda dodatno mjere i nešto drugo a što se ne uzima u obzir. Postavlja se

pitanje koordiniranog rada svih dijelova toplinskog sustava. Znakovita je toplinska energetska

učinkovitost za mjesec studeni koja je teoretski nemoguća, te da je u listopadu, u sezoni

grijanja procijenjen doprinos plinskog grijaća podnom grijanju bio negativan tj da je on hladio

podno grijanje. Kupac toplinske energije do danas nije dao objašnjenje što je uzrok tome i

plan potencijalnih aktivnosti.

Kao daljnji korak sugerira se detaljna analiza mjernih uređaja, tj. kalorimetara, njihova

dogradnja mogućnošću mjerenja energije hlađenja i eventualna ugradnja dodatnih

kalorimetara s ciljem da se vrijednost dobivene energije ne procjenjuje nego da se relevantnim

mjerenjem dobiju egzaktni podaci, a sve u smislu boljeg razumijevanja sustava iučinkovitijeg

upravljanja istim.

3.3 Spremnik za pripremu potrošne tople vode

Podaci o primljenoj i procijenjenoj odaslanoj energiji u pripremi potrošne tople vode (PTV)

za period od godinu dana prikazani su Tablici 3.3. U pripremi tople vode sudjeluju

prvenstveno solarni kolektori.i hidro kit a po potrebi i kondenzacijski plinski bojler Wolf. U

drugom stupcu nalaze se izmjereni kWhtoplinske energije koje je spremnik PTV primio u

pojedinom mjesecu. U trećem stupcu je podatak koliko je teenergije prosječno predano

kubičnom metru potrošne tople vode da se ona zagrije. Zabilježene približne srednje

temperature hladne i tople vode po mjesecima nalaze se u četvrtom stupcu.

Kako je specifična toplina vode =1,163kWh/(m3K), za zagrijavanje kubičnog metra vode za

jedan stupanj1

treba utrošiti 1,163kWh energije (vidi [2] stranu 285).

Količina energije koju je potrebno dodati količini vode volumena kako bi joj se

temperatura povećala za jednaka je je

.

Na osnovu razlike zabilježenih približnih mjesečnih temperatura dobivene tople i polazne

hladne vode, korištenjem prikazane formule, procijenjena je toplinska energija koja je iz

spremnika PTV odaslana u stanove (stupac peti u tablici 3.3). Iznenađujuća je velika razlika

između toplinske energije koja se pohranila u spremnik PTV i one koja je iz njega odaslana,

odnosno konzumirana u stanovima. Razlika je gubitak koji je izražen u postotcima i prikazan

u šestom stupcu tablice. Ti gubici u velike premašujuuobičajeno očekivane gubitke pri

skladištenju i prijenosu tople vode i pogreške nastale pri određivanju približnih srednjih

temperatura hladne i tople vode.

Na osnovu podatka oenergiji primljenoj u spremnik, može se izračunati za koliko se stupnjeva

trebala podignuti temperatura hladnevode pri zagrijavanju a što je prikazano u sedmom

stupcu. To se nije ostvarilo i uočava se veliki nesrazmjer između očekivane i dobivene

temperature tople vode. Taj nesrazmjer je povezan s gubitkom odnosno „istjecanjem“ energije

koji je u obliku % pokazan u šestom stupcu.

1razlika temperature u Kelvinima (K) jednaka je razlici temperature u stupnjevima Celzija (C).




- 174 -


Tablica 3.3 Prikaz podataka spremnika za pripremu potrošne tople vode(izvor: podaci mjereni na toplinskom sustavu, izračun autora)

Primljeno

toplinska

energija

Zabilježena

temp. H/T

vode

Procijenjena

odaslana

topl.energija

Procijenjen

gubitakΔT H-ΔT

Doprinos

solara za

PTV

Mjesec kWh kWh/m3 °C/°C kWh % °C °C kWh

veljača 2 236.0 89.7 9.5 / 52 1 232.7 45% 77.1 -25 597.00

ožujak 2 102.0 82.8 11 / 52 1 211.2 42% 71.2 -19 1 036.00

travanj 2 197.0 87.0 14 / 41 793.1 64% 74.8 -34 1 355.00

svibanj 2 166.0 69.7 15 / 43 1 011.4 53% 60.0 -17 1 515.00

lipanj 2 012.0 81.1 18 / 52 981.4 51% 69.7 -18 1 559.00

srpanj 1 834.0 67,3 19 / 46 856.2 53% 57.8 -12 1 751.00

kolovoz 1 227.0 42.1 20 / 50 1 015.9 17% 36.2 14 774.00

rujan 1 409,0 39.3 18 / 48 1 252.2 11% 33.8 14 422.00

listopad 2 397.0 56.1 16 / 48 1 589.9 34% 48.2 0 425.00

studeni 2 532.0 53.1 12 / 45 1 828.7 28% 45.7 -1 413.00

prosinac 3 955.0* 76.0 10 / 45 2 119.7 46% 65.3 -20 102.00

siječanj 4 769.0* 77.4 8.5 / 44 2 545.5 47% 66.5 -23 209.00

godina 28 836.0 67.4 16 437.8 43% 10 158.00

*Zbog kvara kalorimetra 4 (vidi sliku 2.1) koji mjeri doprinos plinskog grijača spremniku za pripremu PTV u

prosincu 2015, primljena toplinska energija za prosinac i siječanj sadrže procijenjeni (veći) iznos doprinosa

plinskog grijača.

Moguće je da barem jedno mjerilo energije, kalorimetar, ne pokazuje pravo stanje stvari.

Slijedeća je mogućnost da se, u nekim uvjetima, dio energije iz spremnika za PTV prebacio u

sustav za podno grijanje, čija je temperatura u pravilu niža od temperature spremnika za PTV.

To se nažalost ne može registrirati jer kalorimetri vezani za rad spremnika za PTV mjere

samo dotok toplinske energije u spremnik a ne i tok toplinske energije u suprotnom smjeru.

Da bi se to moglo registrirati kalorimetri moraju imati mogućnost mjerenja energije hlađenja,

a što većina ugrađenih kalorimetara u strojarnici sada nema. Postoji mogućnost da, ukoliko

solarni sustav nije dobro reguliran i sinkroniziran s ostalim dijelovima sustava, toplinska

energija „curi“ i preko solarnog sustava. Možda je ipak izolacija toliko loša, a moguće je da se

radi i o kombinaciji spomenutih mogućnosti uzroka problema.

Kupac toplinske energije nije znao odgovoriti na pitanje spomenutog nesrazmjera, to i dalje

ostaje nepoznanica i po tom se pitanju ništa nije učinilo.

Energijom koja je u vidu toplinske energije ušla u spremnik za PTV mogao bi se otapati i

polarni led da bi se dobila procijenjena srednja mjesečna ostvarena temperatura tople vode

prikazane u četvrtom stupcu. Približna temperatura hladne vode, odnosno leda, kojom bi se

dobila ostvarena temperatura tople vode prikazana je u osmom stupcu. Zanimljivo je da se u

lipnju 'potrošilo' toliko energije za grijanje tople vode kao da se za grijanje vode otapao

polarni led od -18°C.

U Tablici 3.3 u zadnjem stupcu, prikazan je doprinos solarnih kolektora u pripremi PTV.

Solarni kolektori su skoro 92% proizvedene toplinske energije prenijeli u spremnik PTV. Ako

se uzme u obzir ukupno primljena energija za pripremu PTV (stupac 1) i ukupna energija

kojom su doprinijeli solarni kolektori (stupac 9), vidi se da je ukupni godišnji udio doprinosa

solarnih kolektora oko 35%. Treba spomenuti da je u opisanom periodu, zgrada bila polu

naseljena i da potreba za PTV nije bila u potpunosti kakva je sada kada su skoro svi stanovi




- 175 -


useljeni te da se očekuje da će ukupna utrošena energija za pripremu PTV biti na nivou

siječnja. Tako da je razložno očekivati da udio energije, primljene u spremnik PTV, koja

dolazi od solarnih kolektora bude mnogo manji. Postavlja se pitanje zašto nije projektirano

postavljanje dvostruko većeg broja solarnih kolektora na zaštićeni krov zgrade na kojemu za

to ima mjesta a što je učinjeno na prve dvije koprivničke „šparne hiže“, čime bi se uvelike

povećao udio praktički besplatnog izvora energije za pripremu PTV i značajno smanjila cijena

potrošne tople vode.

Povezivanjem cjelokupnog sustava da se automatski regulira i dodavanjem dodatnih

kalorimetara te osiguranjem da svi kalorimetri mogu mjeriti i energiju grijanja i energiju

hlađenja moglo bi se bolje razumjeti sustav i poboljšati njego upravljanje.

4 FENOMEN PREPLAĆENIH ULAZNIH ENERGENATA

Suvlasnici su saznali da im se ulazni energenti za strojarnicu naplaćuju po tarifi poslovnog

subjekta šest mjeseci nakon useljenja. U Tablici 4.1 prikazan je postotak preplate energenata

po pojedinim mjesecima. Godinu dana nakon useljenja, višemjesečnim angažmanom

predstavnice suvlasnika kod HERA-e i pregovorima s odgovornima u HEP-u postignuto je da

se električna energija sada naplaćuju po tarifi za kućanstvo.

Tablica 4.1 Prikaz skuplje plaćenih energenata (izvor: izračun autora)

EE prema

kuć. Bijela

Plin prema

kućanstvu

EE prema

kuć. Bijela

Plin prema

kućanstvu

veljača 74.9% 20.4% srpanj 51.6% 38.7%

ožujak 52.1% 23.2% kolovoz 49.8% 38.7%

travanj 37.5% 38.7% rujan 59.4% 38.7%

svibanj 46.2% 38.7% listopad 62.4% 38.7%

lipanj 94.1% 38.7% studeni 51.9% 4.1%

Energija plina se krajnjim kupcima toplinske energije (korisnicima stambenih jedinica),

prema Zakonu o tržištu toplinske energije (NN br.28/2013 i 14/2014, čl.12., st.3.), i Odluci o

cijeni plina po kojoj je opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina dužan prodavati plin

opskrbljivaču u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstvo (NN

br.28/2015.), trebala naplaćivati po tarifi za kućanstvo, no ona je sve do studenog 2015.

naplaćivana po poslovnoj tarifi.

Primijetimo da je u lipnju trošak za struju bio čak 94% veći zbog naplate po poslovnoj tarifi.

Od studenog 2015. svim krajnjim kupcima toplinske energije '3. šparne hiže, uključivši i

poslovnom prostoru, u izračunu za trošak plina implicitno se koristi mjesečna varijabilna

jedinična cijena plina koja ovisi o udjelu potrošenog plina za podno grijanje poslovnog

prostora u ukupnoj potrošnji plina a koji se naplaćuje po poslovnoj tarifi. To je razlog zašto je

u studenom cijena plina bila 'samo' 4,1% veća nego cijene za kućanstvo. Dakle, krajnji kupac

i dalje plaća nešto veću cijenu plina kao žrtva postojanja poslovnog prostora s kojim dijeli

sustav podnog grijanja.




- 176 -


5 ZAKLJUČAK

Opisani sustav ima kapacitet da bude energetski i financijski učinkovitiji od tradicionalnih

sustava za grijanje i pripremu tople vode uz dodatno optimiranje njegovih postavki i dodatne

analize. U skladu s navedenim daju se slijedeće preporuke i prijedlozi:

A. Potrebno je uspostaviti automatsko upravljanje cijelog sustava na način da se u

vremenskim uvjetima u kojima su neki njegovi dijelovi financijski neefikasni, oni

isključe i teret prebaci na druge dijelove sustava koji imaju zadovoljavajuću

efikasnost,

B. Potreban je dodatni angažman investitora (objekt je još u garancijskom periodu),

C. Budući se radi o sustavu koji je u Republici Hrvatskoj rijedak, nisu adekvatna znanja

koja posjeduju subjekti upravljanja i održavanja sustava pa se sugerira mjerodavnim

državnim institucijama da ostvare preduvjet za podizanje relevantnih stručnih znanja.

D. Napraviti bolju analizu rada kalorimetara, dograditi ih mogućnošću mjerenja energije

hlađenja te ugraditi nove da protok toplinske energije unutar sustava bude

transparentniji.

E. Korektniji odnos investitora u pravovremenom rješavanju svih navedenih nedostataka

tako da se što prije postigne zadovoljavajuća i deklarirana energetska i financijska

učinkovitost sustava.

Potrebno je napomenuti da uz sve navedeno zgrada ipak neće zadovoljiti deklarirani A+

certifikat ali može biti efikasniji od tradicionalnih načina grijanja i pripreme tople vode u

kojima se koristi samo jedan izvor energije. Pitanje broja postavljenih solarnih kolektora

ostaje i dalje otvoreno.

LITERATURA

[1] Installation instructions, Gas fired condensing boilers, Wolf GmbH, Mainburg, 2015.

[2] Priručnik za energetsko certificiranje zgrada, 2010., Program UN za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj

[3] Priručnik za energetske savjetnike, Zagreb 2008., UNDP u Hrvatskoj

[4] Priručnik za provedbu energetskog pregleda zgrada, Zagreb 2010, UNDP u Hrvatskoj

[5] Projektna dokumentacija 3. šparne hiže, Zvonimira Goloba 5 48000 Koprivnica, 2013.

[6] Zakon o tržištu toplinske energije (NN 28/2013 i 14/2014)

ANALYSIS OF FINANCIAL EFFICIENCY IN THE CASE OF AN

ENERGY-EFFICIENT APARTMENT BUILDING CERTIFIED AS A+

Summary

The work presents a one-year analysis of the financial performance of one of the three energy-efficient

residential buildings declared energy-efficiency A+ recently built in Koprivnica. A description of the constructed

system of heating, cooling and hot-water preparation has been made. Taking into account that the building is

covered with a thermal facade 20 cm thick, and that it has double-layer glass parts, an analysis of financial

performance is done for it. The system of heating, cooling, domestic hot-water preparation and air ventilation is

one of the most complex of all residential buildings in the Republic of Croatia. The paper describes the system,

explains the connection of its individual parts and the method of calculating the bill for such a system.

Weaknesses in the system are described, as well as problems that the owners of apartments are facing and the

possibility of improving the system. Recommendations are provided for state institutions who should step in and

provide regulations for greater efficiency and expertise in managing such a system.

Keywords: energy efficiency, financial efficiency, energetically-efficient buildings, A+ certification




- 177 -

Documents

ANALIZA FINANCIJSKUČINKOVITOSTI NA PRIMJERU … · DragoFrancišković, LenkaFrcišković mrsc DRAGO FRANCIŠKOVIĆ Međimseleučilište u Čakovcakovec [email protected] mrsc