Analiza izvještavanja medija o romskoj problematici · *informativno-narativni (Ova vrsta naslova, kako samo ime kaže, informiše odnosno priča. Ovakva vrsta naslova je za novine

Antuna Branka Šimića, 5; 71000 Sarajevo; Bosna i Hercegovina; Tel/fax: + 387 33 717 840, 717 841 [email protected]

MEDIJSKE INICIJATIVE udruženje za razvoj medija i promociju profesionalnog novinarstva

Analiza izvještavanja medija o romskoj problematici

POTPUNO SPOREDNA TEMA

Radenko Udovičić i Dalibor Tanić

Istraživanje koje smo realizovali u periodu od 06.04. do 11.05. 2018. godine podrazumijevalo

je dnevno praćenje sljedećih medija:

- news portala Klix (www.klix.ba)

- dnevnih novina Dnevni avaz

- centralnih dnevnika tri javna RTV servisa u BiH: BHT u 19.00, RTRS u 19.30 i FTV u

19.30

Uzorak posmatranja je zasnovan na kombinaciji uticaja i popularnosti (čitanosti i gledanosti)

ovih medija na osnovu dugogodišnjih analiza Media plan instituta i Medijskih inicijativa kao i

podataka o gledanosti putem piplmetara. Upravo zbog velike popularnosti, kao i društveno-

političkog profila, a kod javnih servisa i pravne pozicije ovih medija, od njih se očekuje

izvještavanje koje će pokrivati različite društvene grupe i događanja u BiH. Pa tako i romsku

populaciju u BiH, odnosno teme u koje su direktno involvirani pripadnici romske manjine ili

ih se te teme direktno tiču.

Klix je najpopularniji, neki će reći i najbrži, news medij u BiH. Ima relativno snažnu medijsku

produkciju zasnovanu u manjoj mjeri na tekstovima vlastitih novinara, a većinom na

različitim novinskim agencijama. Popularnost mu posebno diže činjenica da komentari

čitalaca nisu administrirani, momentalno se objavljuje svaki komentar, što doprinosi dodatnoj

vrijednosti vijesti, ali nerijetko i cikličnim krugovima vrijeđanja, pa čak i jeziku mržnje.

Dnevni avaz je najtiražniji dnevni list u BiH, mada su u apsolutnom iznosu tiraži novina, pa

tako i ovog dnevnika, nekoliko puta manji nego prije desetak godina. Razlog je apsolutna

dominacija web medija zbog izuzetno omasovljenog pristupa interenetu i posjedovanja

smatrtfona kojima su sve news aplikacije u potpunosti prilagođene. Dnevni avaz ima izrazitu

stranačku i političku pristrasnost i u tom smislu katkada i senzacionalistčki sadržaj, ali i veliku

tematsku raznolikost sadržaja koja je povremeno veoma otvorena za stavove drugih etničkih

grupa i predstavnika zemalja iz susjedstva.

Centralni dnevnici javnih servisa, otkako postoje mjerenja gledanosti, su najpopularnije

emsije na ovim TV stanicama. Postoji izreka – ono što nije bilo na dnevniku, nije se ni

dogodilo, što je donekle bilo tačno dok internet nije preuzeo primat u informisanju. Tri

dnevnika imaju značajno drugačije uređivačke politike, što se u jednom dijelu pokazalo

tačnim i kroz praćenje ove problematike.

Vremenski uzorak koji smo uzeli za praćenje odabran je iz razloga što su u tom periodu dva

veoma bitna praznika, Svjetski dan Roma (8. april) i Đurđevdan (6. maj). Naša pretpostavka

mailto:[email protected]

http://www.klix.ba/



je bila da će oko ovih datuma biti pojačana proizvodnja sadržaja ovih redakcija, dok će u

periodu između, koji obuhvata skoro mjesec dana, biti umanjena frekvencija proizvodnje i

objavljivanja tekstova. Pokazalo se da je ova pretpostavka djelimično tačna, ali da je i

frekvencija objavljenih tekstova izuzetno mala, čak manja nego ranijih godina, barem kada su

u pitanju ovi praznici.

Slijedi prikaz varijabli koje su praćene i koje su osnova kvantitativnih podataka i doprinos

kvalitativnoj analizi.

Tematika

Tematika je kategorisana na osnovu ranijih iskustava medijske prezentacije romske

problematike u BiH. Ako se u članku (TV objavi) isprepliće više tema, odabirano je ono što je

dominantno.

• Obrazovanje

• Stambeno zbrinjavanje

• Politička participacija

• Jezik i kultura

• Projekti NVO sektora i međunarodnih organizacija

• Ostalo

Pozicija subjekta

• Glavni subjekt

• Sporedni subjekt

Pod subjektom, u smislu ove varijable, se podrazumijeva ciljni pojedinac ili događaj koji je

tema monitoringa. Gledamo njegovu poziciju u tekstu – da li tekst govori dominantno o

posmatranoj problematici, ili je sporedan (samo spomenut) u tekstu. Npr, ukoliko tekst govori

o stavovima političara oko izdvajanja za različite programe za Rome, riječ je o glavnom

subjektu. Ukoliko je riječ, npr, o izvještaju sa zasjedanja državnog parlamenta gdje se

govorilo o različitim državnim pitanjima koja su na dnevnom redu, a samo na kraju

spomenuto da se nije stiglo raspravljati o izvještaju o implementaciji Dekade Roma, riječ je o

sporednom subjektu.

Novinarske forme

Za TV

*Vijest (Informacija koja sadrži 6 ili manje odgovora na ključna novinarska pitanja. Najčešće

se sastoji od lida, razrade i određene forme zaključka, mada je moguća i drugačija struktura.

Dužina je uglavnom do jedne novinarske kartice.)

*TV prilog/izvještaj (Pod ovim podrazumijevamo televizijsku formu koja zahtijeva

intelektualnu i tehničku obradu informacije kako bi ona kroz novinarski tekst (off), zvuk i

sliku pružila gledaocima informaciju.)

*Telefonski izvještaj (Javljanje vlastitog dopisnika ili druge relevantne osobe sa druge

lokacije putem telefona.)

*Direktni TV link (Audio-video veza u kojoj su spojeni studio i teren na kojem je novinar ili

sagovornik.)

*Intervju (Studijski ili terenski razgovor u kojem postoje namanje dva direktna pitanja i dva

direktna odgovora.)




*Ostalo

Za štampu i web

*Vijest (Isto kao kod “TV”.)

*Izvještaj (Izvještaj je priča o konkretnom događaju koja koristi, slično kao i vijest, iste

elemente i spisateljske konstrukcije. Opširniji je od vijesti, a pojedini izvještaji trpe i

slobodniji spisateljski stil, s tim da eventualni zaključci ili usmjerenja moraju jasno biti

odvojeni od navođenja činjenica, ili se moraju jasno referisati na određene činjenice.)

*Komentar (Najčešće je riječ o kolumnama u kojima se autor u ime redakcije ili samostalno

izražava o nekom događaju. Komentar kao takav ne mora biti naznačen, ali sama činjenica da

se novinar razmatra, upozorava, kritikuje i hvali, može se smatrati komentarom.)

*Intervju (Forma u kojoj postoje najmanje dva direktna pitanja i dva direktna odgovora.)

*Ostalo

Autorstvo

Autorstvo prvenstveno pokazuje na koji način mediji obrađuju informacije, odnosno koliko

im je snažna vlastita produkcija. Takođe, na osnovu autorstva vidimo koliko novinari svojim

imenom i prezimenom preuzimaju odgovornost prema objavljenoj (stvorenoj) informaciji,

odnosno da li se navode izvori informacija koje su proizvedene od strane novinskih agencija i

saopštenja za štampu raznih institucija i kompanija.

*novinar redakcije (potpisani tekstovi/prilozi bilo inicijalima bilo punim imenom)

*novinska agencija (naziv agencije naveden bilo kroz tekst bilo na kraju ili početku)

*saopštenje za medije (naznaka da se radi o saopštenju navedena ili u tekstu ili na kraju ili

početku)

*preneseno iz drugih medija (jasno naznačeno da je sadržaj prenesen u cjelini ili djelimično

iz drugih medija)

*gost komentator (razni autori koji ne rade u redakciji, ali se novinarski izražavaju na

mediju)

*nepotpisano (sve za što nije navedeno ko je autor, ili to u okviru sadražaja nije jasno

naznačeno)

Naslovi (ova varijabla je samo za pisane medije i web)

Različita istraživanja pokazuju da čitaoci često u novinama čitaju samo naslove i nešto manje

lid. Dakle, informišu se samo na osnovu naslova što je prilično reducirana varijanta primanja

informacija. Istraživanja koja je radio Media plan institut su u više navrata pokazala da

katkada naslovi ne odgovaraju suštini teksta – dezavuišu čitaoca, odnosno sadrže

senzacionalističke konstrukcije koje nekada nemaju utemeljenje u tekstu.

Vrsta naslova

*informativno-narativni (Ova vrsta naslova, kako samo ime kaže, informiše odnosno priča.

Ovakva vrsta naslova je za novine najpogodnija, a sa profesionalnog stanovišta i

najpoželjnija. U kombinaciji nadnaslova i glavnog naslova (kada kažemo naslov mislimo na

kombinaciju ova dva elementa) moguće je ponuditi u par riječi dosta informativnih elementa.)

*beletristički (simbolički) (Ove naslove katkada koriste novine jer oni mogu biti duhoviti i

provokativni. Sa informativnog stanovišta, ovakvi naslovi izražavaju samo tanku logičnu vezu

sa sadržajem, što je slučaj u beletrističkoj literaturi te nisu pogodni za novine.)




*udica naslovi (Ovi naslovi su posebno korišteni na web medijima, mada ih ima i u štampi,

jer “navlače” čitaoca da otvori tekst. Oni su suštinski u suprotnosti sa tradicionalnim

novinarskim pravilima koja inistiraju na tome da je i naslov informacija sa odgovorima na

barem tri novinarska pitanja. Primjer udica naslova je “Šta je to ponovo skandalozno

Ibrahimović napravio?”. Tradicionalni informativno-narativni naslov bi trebao da bude:

“Ibrahimović navijačima Nanta pokazao srednji prst”.

Emocija naslova

*senzacionalistički (Naslovi koji potenciraju šokantne činjenice i potenciraju određene

događaje mada sama sadržina teksta, ili nečija izjava nije bila osnovna konstrukcija

događaja.)

*emotivni (Naslovi koji namjenski bude emocije. Često se koriste kod tekstova koji treba da

pobude ljubav prema domovini ili ostvare emocije prema pozitivnom ili negativnom

postupanju naspram neke osobe, pojave ili grupe.)

*hladni naslovi (Ovo je forma informativnih naslova koji sadrže činjenice i ne sadrže

elemente karakteristične za prethodna dva oblika. Npr. “Usvojen akcioni plan za Rome u

Kaknju” ili “Liga šampiona: Liverpul u prvoj utakmici četvrtfinala pobijedio Real Madrid sa

1:0”)

Broj fotografija - 1 - 2 - 3 - Više od 3

Sadržaj fotografije

- Učesnici događaja Romi - Učesnici događaja neromi - Panorame gradova i objekti gdje se događaj desio - Simbolične fotografije - Ostalo

Izvori

Za postavljanje ove varijable držali smo se u novinarstvu ustaljene prakse da je izvor direktno

ili indirektno naglašavanje u novinarskoj formi ko je dao podatak. Kada je televizija u pitanju,

izvori informacija se uglavnom oslikavaju kroz audiovizuelne nastupe sagovornika odnosno

osoba koje se pojavljuju u prilogu, ali može i kroz parafraziranje nekih izjava ili dokumenata

koji sadrže informacije. Takođe, i u novinama i na web portalima izvori mogu biti prepričani

(parafrazirani) ili direktno prenešeni (intervju, direktna izjava i sl.)

Broj izvora

*jedan

*dva

*tri

*četiri

*više od četiri




Pozicija izvora

Što je više izvora, to bi nekom logikom trebao da bude neutralniji novinarski uklon odnosno

objektivniji sadržaj. Međutim, u novinarstvu su česti slučajevi da imamo takozvane

jednoobrazne, odnosno jedinstvene izvore u pogledu stava. Iako nije uvijek pravilo (zavisno

od konteksta), različiti stavovi daju recipijentu veću mogućnost da sagleda problem, odnosno

događaj o kojem se izvještava. Dakle, jedinstveni izvori su oni koji zastupaju više manje

jednake stavove, a suprotstavljeni oni koji imaju suprotstavljena gledišta ili nude informacije

koje imaju suprotstavljenu sadržinu.

*jedinstveni izvori

*suprotstavljeni izvori

Odnos izvora prema Romima

Svaki izvor koji se pojavljuje može imati određen odnos prema Romima. Važno je istaći da se

ovdje ne radi o novinarskom uklonu, već uklonu izvora. Moguće je da novinar ima pozitivan

odnos prema nekoj pojavi, ali da izvor ima negativan.

*pozitivan

*negativan

*neutralan

Sadržaj teksta/priloga

Sadržaj članka/objave se procjenjuje na osnovu konteksta u BiH odnosno opšteprihvaćenog

poimanja odnosa prema društvenoj realnosti.

*pozitivno

*negativno

*neizraženo

Novinarski pristup

Ovo se odnosi na vrijednosnu prosudbu pozicije medijske objave uzeto prema subjektu koji se

pojavljuje u medijskoj objavi odnosno samom događaju. Drugim riječima analizira se

novinarski pristup (stav). Naprimjer, kakvo stajalište autor/medij zauzima u članku prema

osobi/događaju koju pokriva. Važno je napomenuti da pod novinarskim stavom ne

procjenjujemo sadržaj članka, nego čisto novinarski pristup.

*pozitivan

*negativan

*neizražen




Dnevni avaz: Od Usnije Redžepove do Đurđevdana

Monitorisana je kompletna sadržina print izdanja Dnevnog avaza. U periodu od 06.04. do

11.05. u Dnevnom avazu objavljeno je ukupno 7 novinarskih sadržaja koji su bili predmet

analize. Zanemarljiv broj kada uzmemo u obzir činjenicu da je svaki dan u prosjeku Dnevni

avaz u monitorisanom periodu imao 126 novinarskih informacija (plus reklame, oglase,

smrtovnice i TV program). Dakle u 36 dana je bilo 4536 vijesti od kojih se samo 7, direktno

ili indirektno, ticalo Roma. Ili 0,15 posto svih objavljenih tekstova!

Prvi tekst, objavljen je 20.04. pod naslovom Mezar Esme Redžepove niko ne posjećuje niti

održava. Ova informacija čiji autor nije naveden, prenesena je iz drugog Avazovog izdanja-

Express i govori o tome kako niko ne brine o mezaru/grobu kraljice romske muzike, kako piše

u tekstu, bez obzira na 48 usvojene djece.

U vrlo šturom članku, sa jednom njenom fotografijom, napisano je niz tvrdnji na osnovu

pretpostavki autora, ili autorice, jer članak nije potpisan. Fokus u ovom članku je na jezivom

izgledu njenog mezara, te, kako se navodi, sramnom ponašanje njene usvojene djece.

Nekoliko dana kasnije, 24. 04. Dnevni avaz je ponovo objavio članak o usvojenim sinovima

preminule Esme Redžepove, pod naslovom: Priveden sin Esme Redžepove. Ovog puta je

Dnevni avaz imao svoj autorski članak. Autor, ili autorica, se potpisao inicijalima i nastavlja

priču od nekoliko dana ranije. O ovom događaju su izvještavali brojni mediji u regionu, tako

da je ova vijest bila još jedna u nizu, a Avaz se u svom članku poziva i na neimenovani izvor,

blizak porodici Esme Redžepove, koji je dao izjavu o Simeonu Asanovom, jednom od

usvojenih sinova, koji je bio uhapšen zbog pljačke.

Priču o podjeli nasljedstva Esme Redžepove, Dnevni avaz je nastavio pratiti i novim člankom,

koji je ponovo prenesen iz Expressa, naslova: Bratić Džemo traži dio Esmine zaostavštine.

Nakon prethodna dva, ovaj donosi detalje iz porodice Esme Redžepove i o svemu što se

dešavalo neposredno prije i nakon njene smrti. U ovom članku, ponovo se autor/ica poziva na

neimenovani izvor, navodno blizak porodici Esme Redžepove, koji opisuje detalje velike

porodične svađe oko nasljeđa. Ovaj, kao i prethodni članak su napisani senzacionalistički, sa

gomilom neprovjerenih informacija koje se svode na pretpostavke, bez imenovanih izvora i

izjava aktera o kojima se piše. U ovom slučaju, Džemi, Esminom bratiću.

Autorska vijest naslova: Romi ne mogu biti legalni trgovci, objavljena je 04. maja u

Dnevnom avazu. Ova vijest, zapravo tema, vrlo je važna za Rome i govori o novim

odredbama Vlade FBiH za legalno bavljenje trgovinom. Sadržaj teksta se svodi na izjave

Mirele Begić iz Centra za podršku Roma „Romalen“, ali naslov u startu ukazuje na to da

Romi ne mogu biti legalni trgovci, što je pogrešno.

Na Đurđevdan, 06. maja u rubrici Život, Dnevni avaz je objavio članak naslova: Jedni

uživaju u dvorcima, a drugi preživljavaju sakupljajući željezo. Tekst ima nekoliko izvora,

međutim, niko od njih ne govori o Đurđevdanu - naprotiv. Autor, ili autorica je dala samo par

uopštenih informacija o Đurđevdanu i još nekoliko rečenica o običajima u Bijeljini, gdje je




inače i nastao ovaj tekst, a sa svim sagovornicima je isključivo govorila o teškom životu

Roma. Tekst ide do te mjere da je autorica/autor đurđevdanski uranak iskoristio kao

poveznicu sa tim da mnogi Romi od ranog jutra „špartaju“ bijeljinskim ulicama u potrazi za

sekundarnim sirovinama. Ovo je zapravo eklatantan primjer potpunog odsustva bilo kakvog

osjećaja prema Romima i njihovom životu od strane jednog novinara/ke. Unazad gotovo

mjesec dana nije bilo niti jedne riječi o teškom životu Roma u Bijeljini (i u BiH općenito), ali

je zato autor/ica iskoristio priliku da na Đurđevdan piše o tome. Ono što je karakteristično u

ovom primjeru su fotografije. Na jednoj strani su ogromne kuće bijeljinskih Roma koji žive u

inostranstvu, na drugoj Romi koji žive u Bijeljini sakupljajući željezo. Još jedna

karakteristika ovog teksta je antrfile naslova: Bogata usluga 262 Roma. Ova „bogata usluga“

se odnosi na korisnike Dnevnog centra koji funkcioniše u okviru Udruženja „Otaharin“, a

odnosi se na 262 korisnika Centra koji tu mogu dobiti topli obrok, pranje veša i neke

edukativne radionice.

Dan nakon Đurđevdana, 07. maja, u Dnevnom avazu je objavljen članak iste autorice, ponovo

iz Bijeljine o proslavi Đurđevdana, naslova: Romi proslavili Đurđevdan uz muziku i dobro

raspoloženje. Članak uz par fotografija i sa tri sagovornika, opisao je atmosferu tokom

proslave Đurđevdana u Bijeljini. I ovaj članak je iskorišten kako bi se ukazalo na neke

probleme, pa je u malom antrfileu, predsjednik Udruženja „Otaharin“ skrenuo pažnju na

probleme diskriminacije i mržnje prema romskoj populaciji.

Na istoj strani, 07. maja je objavljen još jedan tekst, naslova: Roštilj i veselje u romskom

naselju Banlozi, koji govori o proslavi Đurđevdna koju je organizovalo Udruženje

nacionalnih manjina iz Zenice.

Statistički prikaz:

I Tematika Frekvencija Postotak

1 Obrazovanje 0%

2 Stambeno zbrinjavanje 0%

3 Politička participacija 0%

4 Jezik i kultura 5 71%

5 Projekti NVO sektora i međunarodnih organizacija 0%

6 Ostalo 2 29%

Total 7 100%




Uzimajući u obzir period istraživanja, dominantno je bilo izvještavanje o dva velika romska

praznika (u slučaju Dnevnog avaza samo o Đurđevdanu), koje smo smjestili u kategoriju

Jezik i kultura. S druge strane, jasno se vidi da su druge relevantne teme potpuno izostale i o

njima se u ovom uzorkovanom periodu nije izvještavalo.

II Pozicija subjekta Frekvencija Postotak

1 Glavni subjekt 7 100%

2 Sporedni subjekt 0 0%

Total 7 100%

Svi monitorisani tekstovi su imali Rome kao glavni subjekt - glavni junaci ili tema priče dok

tekstova u kojima su Romi samo spomenuti ili se tema indirektno njih tiče, nije bilo.




III Novinarske forme Frekvencija Postotak

1 Vijest 4 57%

2 Izvještaj 2 29%

3 Komentar 0%

4 Intervju 0%

5 Ostalo 1 14%

Total 7 100%

IV Autorstvo Frekvencija Postotak

1 Novinar redakcije 5 71%

2 Novinska agencija 0%

3 Saopštenje za medije 0%

4 Preneseno iz drugih medija 2 29%

5 Gost komentator 0%

6 Nepotpisano 0%

Total 7 100%




V Vrsta naslova Frekvencija Postotak

1 Informativno-narativni 1 14%

2 Beletristički (simbolički) 2 29%

3 Udica naslovi 4 57%

Total 7 100%

Vrsta naslova u Dnevnom avazu tokom perioda istaživanja je vrlo indikativna i eklatantan je

primjer kako ovaj list izvještava o Romima. Jedan od primjera je naslov objavljen 04.05.

Romi ne mogu biti legalni trgovci. Iako kratka vijest govori o potencijalno velikom

problemu kakanjskih Roma (i drugih koji se bave trgovinom), naslov u potpunosti mijenja

kontekst i navodi nas da potpuno drugačije prihvatimo ovu vijest.




Naslov koji spada u red „Udica naslova“ je 20.04. „Mezar Esme Redžepove niko ne

posjećuje niti održava“. Ovo je jedan od naslova koji je pratio razvoj situacije oko pljačke

Muzeja, zatim traženja prava na nasljedstvo usvojenih sinova Esme Redžepove.

VI Emocija naslova Frekvencija Postotak

1 Senzacionalistički 4 57%

2 Emotivni 3 43%

3 Hladni naslovi 0%

Total 7 100%

VII Broj fotografija Frekvencija Postotak

1 Jedna 2 29%

2 Dvije 3 43%

3 Tri 1 14%

4 Više od tri 1 14%

Total 7 100%




VIII Sadržaj fotografije Frekvencija Postotak

1 Učesnici događaja 6 86%

2 Panorame gradova i objekti gdje je događaj 1 14%

3 Simbolične fotografije 0%

4 Ostalo 0%

Total 7 100%

IX Broj izvora Frekvencija Postotak

1 Jedan 5 72%

2 Dva 1 14%

3 Tri 0%

4 Četiri 0%




5 Više od četiri 1 14%

Total 7 100%

Procenat od 72 posto sa samo jednim izvorom je, sa profesionalne strane, veoma porazan

podatak. Broj izvora ukazuje, prije svega, na sam kvalitet objavljenog sadržaja.

X Pozicija izvora Frekvencija Postotak

1 Jedinstveni izvori 7 100%

2 Suprotstavljeni izvori 0 0%

Total 7 100%

Čak i u slučajevima gdje je bilo više izvora, oni su imali identična stajališta što pokazuje

jednostrano izvještavanje o ovim temama.




XI Odnos izvora prema Romima Frekvencija Postotak

1 Pozitivan 9 69%

2 Negativan

0%

3 Neutralan 4 31%

Total 13 100%

O Romima niko ništa nije rekao loše, što je trend pozitivne diskriminacije. Ovo jeste

karakteristika aktivističkog novinarstva prema onima koji trpe problem, ali takođe pokazuje

novinarsku neinventivnost kod odabira i obrade teme. Stvari nikada nisu crno bijele.

XII Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak

1 Pozitivno 2 29%

2 Negativno 0 0%

3 Neizraženo 5 71%

Total 7 100%




XIII Novinarski pristup Frekvencija Postotak

1 Pozitivan 2 29%

2 Negativan 0 0%

3 Neizražen 5 71%

Total 7 100%

Posljednja tri grafikona usko su povezana, a zadnja dva su i sa gotovo identičnim rezultatima.

Novinarski pristup često implicira sadržaj, ali to nije uvijek slučaj, što se direktno pokazuje

kroz odnos prema subjektu u tekstu. U ovim sadržajima jednostavno nije mogla da se

prepozna nota angažovanosti, čak ni želje da se napiše jednostavan sadržaj.

Primjera radi, tekst Romi proslavili Đurđevdan uz muziku i dobro raspoloženje (07.05.) već

kroz naslov implicira da je sadržaj teksta pozitivan, a i sam novinar/ka je imao/la takav

pristup. Ako uzmemo recimo sadržaj teksta Iz muzeja nisam uzeo ništa, nasljednik sam

autoskih prava (04.05.), pred nama je nepotpisan sadržaj bez ikakvog ličnog pečata novinara,




ali je tematika negativna. Dakle, neizraženo, samo sa suhoparnom izjavom, od koje je

napravljen isto tako vrlo neizražen tekst.

Klix: Na Dan Roma ništa o Danu Roma, a Đurđevdan nastavlja matricu

stereotipa

U periodu od 06.04. do 11.05. na portalu klix.ba objavljeno je ukupno 8 različitih sadržaja

koji su bili obuhvaćeni analizom. Nije monitorisan cjelokupni sadržaj portala već samo

kategorija Vijesti, koja je inače ubjedljivo najbrojnija sa sadržajima. Ona se sastoji od 7

podkategorija – BiH, Regija, Svijet, Crna hronika, EU integracije, Humanitarne akcije,

Lokalne vijesti. Dakle, riječ je o tematskim ili teritorijalnim kategorijama za koje je bilo

očekivati da mogu sadržati i tekstove o romskoj problematici. U ovim rubrikama Klix objavi

dnevno oko 140 vijesti. Dakle, u 36 posmatranih dana, pregledano je 5040 tekstova.

Procentualni odnos naspram tekstova koji, makar indirektno, tretiraju Rome ili romsku

problematiku je 0,16 % naspram 99,84 % !

Prvi tekst na portalu Klix tokom perioda istraživanja, objavljen je 08. aprila na Svjetski dan

Roma i upravo govori o tom važnom datumu. Naslov teksta je: Međunarodni dan Roma se

obilježava danas: Slavi se romska kultura, historija i naslijeđe. Sem naslova i prve

rečenice u prvom paragrafu, ovaj tekst ništa drugo ne sadrži o samom Danu Roma. Datum je

bio samo povod da se uradi ovakav tekst, a sve ostalo, sem naslova, govori o političkoj

participaciji, naporima, poboljšanju života Roma i njihovoj borbi za jednakopravnost.

U tekstu dominira vođa Akcionog tima projekta "Integracija Roma 2020" Orhan Usein, koji

je trenutno jedan od najkompetentnijih osoba za pitanja Roma u Evropi. Tekst je vrlo

pozitivan, obiluje informacijama, ali se generalno njegov sadržaj u potpunosti kosi sa

naslovom. Čak i naslovna fotografija u suprotnosti je sa sadržajem teksta, jer je u ovom

slučaju bilo mnogo prikladnije staviti fotografiju sagovornika, od simbolične fotografije

starog Roma, karakterističnog izgleda.

Istog dana, 08. aprila, objavljen je tekst pod naslovom: Italijanski lider Romima poručio

da "više rade, a manje kradu". Mnogi evropski mediji su prenjeli riječi Mattea Salvina

(italijanski politički desničar), koji je vrlo oštro kritikovao Rome koristeći vrlo teške uvrede.

Tekst obiluje govorm mržnje i rasizmom. Svjetski dan Roma je bio samo povod da se ovaj

političar oglasi i javno vrijeđa Rome, što su mediji, očigledno rado, prenijeli, uključujući i bh.

portal Klix.

Dva dana nakon Svjetskog dana Roma, 10. aprila, Klix je objavio tekst naslova: Romskoj

djeci je najpotrebnija pomoć u obrazovanju. Tekst govori o par dana ranije održanoj

ceremoniji u povodu Svjetskog dana Roma, koja je održana u Skenderiji u organizaciji

Općine Centar i Udruženja „Kali Sara“. I ovo je tekst/agencijski izvještaj, gdje je Svjetski dan

Roma poslužio kao povod da se govori o problemima Roma, Strategiji koju je usvojila Općina

Centar namijenjenoj romskoj populaciji do 2021. godine. i svemu onome što je Općina učinila

za poboljšanje života Roma. Tekst je u prvoj polovini sadržaja samo taksativno poredao

izjave učesnika ovog dešavanja, dok tek u drugoj polovini govori o samom Svjetskom danu

Roma i njegovom značaju. Ovaj agencijski izvještaj je napisan sa notom angažovanog

pristupa, ali sam pristup u pisanju je bezličan i neizražen.




Agencijska vijest naslova: Zvaničnici i diplomate u BiH na komemorativnom skupu u

Donjoj Gradini, objavljen je na portalu Klix 15.04. Romi su u ovom tekstu spomenuti samo

u jednoj rečenici u kojoj se nabrajaju pripadnici vjerskih zajednica, kojima se tog dana služio

pomen kao žrtvama u Donjoj Gradini u Drugom svjetskom ratu. Međutim, rečenica je

potpuno apsurdna, jer u rečenici piše da će „biti služen i pomen žrtvama uz vjerski obred koji

će predvoditi predstavnici pravoslavne, jevrejske i romske vjerske zajednice“. Romska

vjerska zajednica kao takva ne postoji i za novinara/ku koji su potpuno neupućeni i

nezainteresovani, ova činjenica uopšte nije bitna. Romi većinski ne pripadaju niti jednoj

vjerskoj zajednici, već su pripadnici, barem u Bosni i Hercegovini, i islamske, i pravoslavne, i

katoličke vjeroispovijesti, kada govorimo o dominantnim religijama u BiH. Ovo je još jedan

eklatantan primjer površnog novinarskog pristupa prema romskoj zajednici u BiH.

Pročitajte glavne zaključke izvještaja Evropske komisije o BiH, naslov je vijesti

objavljene na portalu Klix 17.04. Ovaj detaljni izvještaj piše o zaključcima Evropske komisije

o Bosni i Hercegovini, a u jednom dijelu, izvještaj vrlo precizno navodi preporuke EK

upućene BiH za poboljšanje života Roma u BiH. „S tim u vezi potrebno je obezbijediti

sveobuhvatniji i uključujući pristup romskoj populaciji te na taj način njegovati njihovu

socijalnu integraciju", piše u izvještaju.

Portal Klix, 30.04. objavio je analizu njemačkog lista Der Standard, o političkoj krizi u Bosni

i Hercegovini, pod naslovom: Der Standard: Bosni i Hercegovini prijeti ustavna kriza.

Ovaj tekst bavi se političkom, tačnije izbornom krizom u Bosni i Heregovini i izmjenama

izbornog zakona. U kontekstu izmjena zakona, novinarka Der Standarda, a što je prenio portal

Klix, između ostalog podsjeća i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu:

Presudom Evropskog suda za ljudska prava je predviđeno da svi Bosanci (ne kao do sada,

samo Bošnjaci, Hrvati i Srbi, nego i Jevreji i Romi) mogu biti birani u Predsjedništvo BiH.

Porodica Zahirović iz Sarajeva: Đurđevdan znači novi život i nova nadanja, naslov je

autorskog teksta objavljenog 06. maja na portalu Klix. Ovaj tekst je zapravo copy-paste

tekstova koji su bili objavljivani i prethodnih godina na ovom portalu 06. maja. Gotovo da se

prepoznaje matrica po kojoj se ovakav tekst piše. Autor, ili autorica teksta, tekst o

Đurđevdanu je napisao/la posjetivši prodicu Zahirović u sarajevskom romskom naselju

Gorica. Tekst od 15-ak redova, napisan je tako što je uzeta izjava jednog od članova porodice

Zahirović, koja je citirana, odnosno prepričana. Tekst bez ikakvog novinarskog senzibiliteta

upotpunjen je sa nekoliko fotografija proslave Đurđevdana u ovoj porodici.




Đurđevdan u domu porodice Ahmetović: Pjesma i veselje za dolazak proljeća, naslov je

još jednog autorskog teksta koji je takođe objavljen 06. maja na portalu Klix. Tekst opisuje

proslavu Đurđevdana u naselju Kiseljak pored Tuzle. Za razliku od prethodnog, šturo

napisanog teksta iz sarajevske Gorice, ovaj tekst malo detaljnije opisuje romske običaje na

Đurđevdan. Sagovornica Munevera detaljno opisuje kako se običaji provode, ali govori i o

razlikama proslave Đurđevdana. Ova reportaža daje i objašnjenje, upitno je koliko

utemeljeno jer se novinar/ka ne poziva na neki izvor, o tome kako je Đurđevdan

pravoslavni, dok Ederlezi samo paganski običaj koji slavi dolazak proljeća, ali se

proslavljaju istog dana.

Ono o čemu bi se trebalo pisati češće, jeste mišljenje običnih ljudi o životu i položaju Roma i

Romkinja u BiH, što je učinjeno i u ovom tekstu gdje u jednoj rečenici sagovornica kaže:

„Nadam se da će nas država konačno prepoznati na pravi način te da će Romi u budućnosti

imati priliku za uživanje ravnopravnog položaja kao i svi ostali građani BiH.“

Statistički prikaz:


1 Obrazovanje 0%


3 Politička participacija 2 25%



6 Ostalo 3 38%

Total 8 100%







Total 8 100%

U slučaju pozicije subjekata, u periodu istraživanja, Romi su bili „glavni subjekat“ isključivo

u temama dva praznika (Svjetski dan Roma i Đurđevdan), gdje su i sami Romi/Romkinje

bili/e sagovornici/e. Na mjestima gdje su sporedni subjekti, Romi su uglavnom samo

spomenuti, kao u primjeru vijesti gdje je njemački Der Standard, a prenosi DW, napisao da je

„presudom Evropskog suda za ljudska prava predviđeno da svi Bosanci (ne kao do sada, samo

Bošnjaci, Hrvati i Srbi, nego i Jevreji i Romi) mogu biti birani u Predsjedništvo BiH“.


1 Vijest 3 38%

2 Izvještaj 5 63%

3 Komentar 0%

4 Intervju 0%

5 Ostalo 0%

Total 8 100%






2 Novinska agencija 4 50%


4 Preneseno iz drugih medija 1 13%


6 Nepotpisano 0%

Total 8 100%

Pola od onog što je u periodu istraživanja objavljeno na portalu Klix su agencijski sadržaji,

uključujući i izvještaj o Svjetskom danu Roma. Izvještaj sa svečanosti koja je održana 9.

aprila (ponedjeljak) na Klixu je prenesen sa danom zakašnjenja, 10. aprila, ali sa naslovom




koji ne implicira na povod održane svečanosti. Autorski tekstovi su napisani na sam dan

Đurđevdana, oba iz naselja Gorica.

V Vrsta naslova Frekvencija Postotak

1 Informativno-narativni 5 63%

2 Beletristički (simbolički) 2 25%

3 Udica naslovi 1 13%

Total 8 100%

VI Emocija naslova Frekvencija Postotak

1 Senzacionalistički 1 13%

2 Emotivni 4 50%

3 Hladni naslovi 3 38%

Total 8 100%




Emotivni naslovi čine polovinu od ukupnog sadržaja i vezani su isključivo za sadržaje koji se

tiču Đurđevdana i gdje su autori novinri/ke redakcije Klixa. Naslovi su proistekli iz samog

sadržaja i opisuju sam praznik i njegovo značenje: Porodica Zahirović iz Sarajeva:

Đurđevdan znači novi život i nova nadanja.

VII Broj fotografija Frekvencija Postotak

1 Jedna 5 63%

2 Dvije 0%

3 Tri 0%

4 Više od tri 3 38%

Total 8 100%

VIII Sadržaj fotografije Frekvencija Postotak




1 Učesnici događaja 5 63%

2 Panorame gradova i objekti gdje je događaj 0%

3 Simbolične fotografije 3 38%

4 Ostalo 0%

Total 8 100%

IX Broj izvora Frekvencija Postotak

1 Jedan 5 63%

2 Dva 2 25%

3 Tri 1 13%

4 Četiri 0%

5 Više od četiri 0%

Total 8 100%




X Pozicija izvora Frekvencija Postotak


2 Suprotstavljeni izvori 0%

Total 8 100%

XI Odnos izvora prema Romima Frekvencija Postotak

1 Pozitivan 9 82%

2 Negativan 1 9%




3 Neutralan 1 9%

Total 11 100%

Sem prenesene reakcije italijanskog političara u tekstu naslova Italijanski lider Romima

poručio da "više rade, a manje kradu", ostali izvori su vrlo naklonjeni prema Romima (jer

su sagovornici sami Romi, ili druge osobe koje govore o akcijama pomoći i borbi za

ravnopravnost). Jedan izvor koji smo definisali kao neutralan, pronašli smo u tekstu naslova

(30.04.) Der Standard: Bosni i Hercegovini prijeti ustavna kriza, a prenosi DW: „Presudom

Evropskog suda za ljudska prava je predviđeno da svi Bosanci (ne kao do sada, samo Bošnjaci,

Hrvati i Srbi, nego i Jevreji i Romi) mogu biti birani u Predsjedništvo BiH.“

XII Sadržaj teksta/priloga

Frekvencija Postotak

1 Pozitivno 4 50%

2 Negativno 1 13%

3 Neizraženo 3 38%

Total 8 100%




XIII Novinarski pristup Frekvencija Postotak

1 Pozitivan 3 38%

2 Negativan 0%

3 Neizražen 5 63%

Total 8 100%

Tri teksta koja su definisana da imaju pozitivan novinarski pristup producirana su za praznike

koje smo do sada nekoliko puta spominjali. Od 3 napisana, 2 dva su djelo autora, ili autorke iz




redakcije, a tekstovi su pisani u romskim naseljima tokom Đurđevdana. Treći, iako agencijska

vijest, napisana je u povodu Svjetskog dana Roma i ima promotivni pristup.

Vremenski intenzitet izvještavanja

Naša pretpostavka sa kojom smo krenuli u istraživanje da će period između dva romska

praznika (08. 04 i 06.05.) imati manji intenzitet izvještavanja o Romima, ispostavila se

tačnom. Vro jasno se vidi da je intenzitet između 07. i 09. aprila, odnosno 05. i 07. maja

značajno veći u odnosu na ostale dane. U periodu između dva praznika, očigledna je potpuna

stagnacija, bez oscilacija, što jasno ukazuje na trend da se o Romima izvještava vrlo

ograničeno i selektivno.

Zaključak – Dnevni avaz i Klix

Kroz istraživanje se još jednom potvrdila matrica da se o Romima izveštava intenzivnije samo

tokom romskih praznika, a da se ostatak godine izvještava sporadično. Na Klixu se i sada

može pronaći tekst iz 2017. godine, koji je bukvalno prekopiran za 2018. sa nekim manjim

razlikama.

Dnevni avaz nije objavio ni vijest, čak ni agencijsku, na Svjetski dan Roma, što je

poražavajuće za najtiražniju dnevnu novinu u BiH. S druge strane, vrlo pomno je praćena

priča o podjeli bogatstva, nasljedstvu i problemima među usvojenom djecom nekadašnje

velike zvijezde romske muzike Esme Redžepove.




Ako izuzmemo ova dva praznika, u periodu istraživanja, koji uključuje period od 30-ak dana,

nismo pronašli niti jedan tekst sa više izvora koji govori o Romima i Romkinjama u BiH

odnosno problemima ili uspjesima ove populacije kao ni tema koje determiniraju njihov

društveni položaj.

Na Klixu kao najposjećenijem portalu i Dnevnom avazu kao najtiražnijem dnevnom listu,

barem u ovom periodu, nije bilo prostora za izvještavanje o Romima. Procenat objavljenih

tekstova u Dnevnom avazu, koji makar indirektno govori o Romima, je 0,15 posto u odnosu

na sve objavljene tekstove, a u Klixu u posmatraim rubrikama najveće kategorije Vijesti 0,16

posto.

Ono što je zajedničko za oba medija je da se izvještavanje zasniva na agencijskim vijestima i

prenošenju iz drugih medija, što se posebno odnosi na Klix. Dakle, nema autorskih tekstova,

odnosno inicijative da se izvještava o Romima. Teme koje su zabilježene u ovom periodu u

drugim medijima, doduše takođe selektivno, a koje su mogle biti obrađene obzirom na značaj

ova dva medija, su pojačane aktivnosti NVO sektora posebno na edukativnom polju, ponovno

otvaranje problema neprovođenja odluke Sejdić-Finci kao i obilježaavanje stradanja Roma u

Jasenovcu, čemu je u Donjoj Gradini prisustvovao jedan dio predstavnika Roma iz lokalnih

skupština i NVO sektora.

Dnevnici Javnog radio-televizijskog sistema BiH

U monitorisanom periodu od 06.04. do 11.05. 2018. godine u centralnim dnevnicima tri javna

servisa objavljeno je samo 16 sadržaja vezanih za temu analize. Prosječan dnevnik u ovom

periodu trajanja oko 27 minuta (bez sporta i vremenske prognoze) je sadržavao 8 do 10

vlastitih novinarskih priloga (uglavnom terenskih sa lica mjesta) kao i 8 informacija

ponuđenih kroz druge novinarske forme (uglavnom vijest pokrivena pokretnom slikom ili

telopom ili samo agencijska vijest pročitana od strane voditeljice ili voditelja). U 36 dana to je

ukupno 1836 objava, od čega objave koje tretiraju Rome, ili se oni samo spominju, čine 0,9

posto. To je nešto bolji procenat nego kod Klixa i Dnevnog avaza, ali i dalje nedopustivo

mali, pogotovo što je riječ o javnim medijima koji imaju ulogu da i pozitivnom

diksriminacijom obrađuju neke teme, pogotovo kada su u pitanju ugrožene grupe.




Javni radio-televizijski sistem BiH se sastoji od tri javna servisa – Radio-televizije BiH

(BHRT), koji je formalno projektovan da bude medij za cijelu BiH, Radio-televizije

Republike Srpske (RTRS), entitetskog javnog servisa za Republiku Srpsku i Radio-televizije

Federacije BiH, entitetskog javnog servisa za Federaciju BiH. Iako imaju zajednički Odbor

sistema koji je nadležan za pitanja RTV takse, digitalizacije i koordinacije kapitalnih

projekata, javni servisi imaju potpunu uređivačku i u većoj mjeri finansijsku slobodu, a

njihovi dnevnici su i politički i etnički potpuno različiti. Često i suprotstavljeni. Pošto je broj

zabilježenih sadržaja izuzetno mali, narativni dio će biti zajednički, sa opisanim

najznačajnijim primjerima, dok će statistički biti u svakoj varijabli i po jedna tabela koja

prikazuje rezultate po svakom javnom servisu ponaosob.

U 16 zabilježenih priloga, ovo su romski NVO aktivisti ili javne ličnosti koje su imale audio-

vizuelne izjave.

Mujo Fafulić, predsjednik Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH

Hedina Tahirović Sijerčić, profesorica romskog jezika

Suljo Nakičević, predsjednik MZ Jarinje

Mujo Beganović, Udruženje Složna Braća

Ramo Salešević, potpredsjednik Saveza Roma RS

Dakle, pet izjava u širem smislu javnih ličnosti plus tri ili četiri obična građana romske

nacionalnosti koji su svjedočili o problemima koji se tiču ove populacije. Zabilježeno je

nekoliko izjava političara ili drugih društvenih aktivista koji su uključeni u ove teme.

Slijedi opis najznačajnijih sadržaja koji su zabilježeni u ovom periodu:

FTV 7.4.

Prilog govori o skupu nekadašnjih žitelja sela Jarinje u opštini Teočak koji insistiraju na

obnovi svoga sela i povratku na obnovljena ognjišta. Međutim, u prilogu nije objašnjeno, ni

od strane novinara ni sagovornika, zašto nije bilo povratka i obnove čak 27 godina nakon

završetka rata.




U prilogu saznajemo da je Jarinje bilo selo u kojem je živjelo 200 romskih porodica.

Predsjednik MZ Jarinje (dakle, u selu neko ipak živi, jer ne bi postojala ova osnovna jedinica

lokalne samouprave) Suljo Nakičević kaže da je mjesto bilo prvo u bivšoj Jugoslaviji gdje su

Romi imali svoju školu. „U našem selu bilo je 94 posto školovanih Roma i svi su bili

zaposleni na radovima u selu“, kaže Nakičević. Predsjednik udruženja „Složna braća“ Mujo

Beganović kaže da je selo potpuno zapušteno i neobnovljeno i da oni institiraju kod vlasti da

pomogne u obnovi kako bi se vratili svi nekadašnji žitelji (ovo pokrivaju snimci zapuštenih

puteva i razrušenih kuća). Beganović ističe da razvoj obližnjeg rudnika prijeti potpunim

uništenjem sela zato što se ispod njega nalazi ruda, tako da nije u interesu njegova obnova već

pretvaranje u novi kop.

Zaključak novinarke je na kraju da su podaci o romskoj integrisanosti i dalje poražavajući,

mada je ovdje riječ o vrlo konkretnom problemu koji prevazilazi opšte priče o neuključenosti

Roma. Čak i ako je to razlog nerješavanja njihovog povratka, to nije objašnjeno, tako da

imamo prazninu između sadržine i zaključka. U istom smislu možemo dati i zamjerku

voditeljicinom uvodu u priču koja prilog najavljuje: „Prema procjenama u BiH ima između 30

i 60 hiljada Roma. Žrtve su diskriminacije, nemaju zaposlenje, a nije im regulisano ni

zdravstveno ni stambeno pitanje“. No, prilog ne govori o tim problemima već pitanju

povratka, obnove i mogućeg korporativnog nastojanja da se selo uništi.

BHT 8.4.

Nakon voditeljskog uvoda u prilog o tome kako je institucija Ombdusmena BiH pozvala

institucije u BiH da nastave raditi na rješavanju problema Roma, prije svega u oblasti

zapošljavanja, zdravstvene zaštite i stambenog zbrinjavanja, gledamo zanimljiv prilog u

kojem su glavni likovi tri Roma, takozvana obična građanina, a ne NVO aktivista, koji iznose

svoje probleme, ali i imaju neke simpatične opservacije na ukupnu društveno-političku sliku u

zemlji.

Rešad Bešlić kaže da ga žalosti odnos prema romskoj populaciji. „Sada će izbori, pa će doći

stranke sa paketićima“, kaže pomalo cinično. „A to pali kada se boriš za krišku hljeba, jer

vam svaka pomoć znači“, kaže Bešlić.

Fadil Morić se bavi skupljanjem kartona. Tvrdi da niko Rome ne zapošljava i da trpe

diksriminaciju jer uvijek zaposle nekoga drugog, čak i kada ima iste kvalifikacije.

Alija Zahirović ne zna kako da spasi oko kojem je potrebna operacija, jer će oslijepiti. Kaže

da je bio u državnoj klinici i da su mu rekli da ide kod privatnika, a tamo operacija oka košta

5.000 maraka!

FTV 9.4

Filozofski fakultet u Sarajevu od iduće školske godine otvara Odsjek za izučavanje jezika.

Kako u dnevniku izvještava Federalna televizija, biće otvoreno i odjeljenje za izučavanje i

učenje romskog i ledino (jevrejskog) jezika, što će biti prvi put nakon rata da će se i na

naučnom nivou proučavati ovi jezici.

Profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Amira Sadiković kaže da će zainteresovani,

osim učenja, moći da se upoznaju sa istorijom i nastankom ovih jezika i kultura, što

prevazilazi samo jezičko pitanje već otvara nove dimenzije multikulturalnosti. Dr. Hedina

Tahirović Sijerčić, jedina profesorica romskog jezika u BiH: „Kulturu jednog naroda možete

izraziti i putem jezika. Ukoliko vam jezik odumre, naravno da se ne možete prezentovati, a to




se desilo nama Romima“, kaže Tahirović-Sijerčić. (Zanimljivo je da je ova profesorica

reagovala na ovaj prilog preko portala UDAR i rekla da je riječ o njenoj staroj izjavi koja je

izvučena iz arhive i stavljena u ovaj kontekst.)

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci kaže da će profesori morati biti angažovani

iz regiona, a da se već i pregovara sa jednim profesorom iz Izraela.

15.4

Sva tri centralna dnevnika su objavila priloge iz Donje Gradine o obilježavanju zločina nad

zatvorenicima sistema ustaških koncentracionih logora Jasenovac. Najveći prostor, čak 12

prvih minuta dnevnika, ovoj temi je dao RTRS. U prilogu, koji snažno potencira srpske žrtve,

pojavljuje se čak 13 govornika iz BiH i Srbije te američka ambasadorica Morin Kormak. U

prilogu se navodi i da je u Jasenovcu ubijeno 80.000 Roma. Dio priloga koji govori o

jevrejskim i romskim stradanjima počinje ovakvim novinarskim off-om: „Tišina je dugo

vladala nad stratištima na kojima su Ustaše mučki ubijale nevine žrtve. Zato se o tim

zločinima ne treba više ćutati, jer su neprijatelji glasni, poručili su predstavnici jevrejskih i

romskih zajednica.“ Kasnije kroz audivizuelni nastup vidimo da je riječ o parafraziranju

glavnog rabina iz Srbije Isaka Aseila, za govornicom na manifestaciji, koji spominje

„neprijatelje“, što bi kontekstualno trebali biti oni koji relativiziraju ili odobravaju zločine

NDH. Potom gledamo i izjavu Rame Saleševića, potpredsjednika Saveza Roma Republike

Srpske, koji kaže da je romska delegacija došla da oda počast ubijenim Romima, ali i Srbima i

Jevrejima. „Želimo da prenesemo znanje na ove mlađe o tome šta se dešavalo kako bi oni to

mogli prenijeti svojoj djeci“, rekao je Salešević. Neposredno nakon toga vidimo kako romska

delegacija polaže vijenac na spomenik.

Federalna TV u nešto manjoj mjeri u odnosu na RTRS izvještava o komemoraciji. Gledamo

izjavu predsjednika RS Milorada Dodika koji kaže „da ni danas zločin u Jasenovcu nema

svoju kategorizaciju kao genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima“. U drugom dijelu priloga

novinar navodi da je član Svjetskog parlamenta Roma Dragoljub Acković pročitao molitvu na

romskom jeziku. To je pokriveno kratkim video insertom njegovog govora (molitve) na bini,

ali bez tonskog inserta.

BHT, koji ima najkraći prilog o ovom događaju, nema uopšte ni tonski ni slikom nikoga iz

romske zajednice. Tokom priloga nakratko je u nizu pisanih informacija na traci bilo ispisano

i „Istrebljenje Srba, Jevreja i Roma“, što se kontekstualno, dakako, odnosni na Jasenovac,

odnosno zločine u 2. svjetskom ratu. Na kraju novinar zaključuje da je u logoru Jasenovac

ubijeno najviše Srba, potom Jevreja i Roma (na RTRS-u smo mogli čuti podatak da je Roma

ubijeno više od duplo nego Jevreja) te da su „podaci o broju žrtava sporni, ali ono što treba

biti nesporno, je da se to ne smije više ponoviti“.

BHT 8.5.

BHT je u tri navrata u različitim prilozima koji su imali široku političku problematiku

spominjao neprovođenje presude Sejdić-Finci, koja se, gledano kroz ovu temu, odnosi na

presudu Suda u Strazburu da BiH uskladi svoje zakonodavstvo sa evropskim vrijednostima i

omogući kandidovanje na najviše političke funkcije nacionalnim manjinama, pa tako i

Romima. Najviše prostora ovoj temi je posvećeno u dnevniku 8. maja kada se govorilo o

raspisivanju Opštih izbora 2018. gdje se kroz off spominje: „Zbog neimplementacije presude

Sejdić-Finci kandidati iz reda ostalih neće moći biti birani za Predsjedništvo BiH i najviše

funkcije.“ To je pokriveno snimkom kako Dervo Sejdić i Jakob Finci izlaze iz zgrade

Parlamenta BiH. Potom se daje tonska izjava Visokog predstavnika Valentina Incka koji u




govoru u UN-u ističe da je „neprovođenje presude Sejdić-Finci omogućilo diskriminaciju

pojedinih osoba“.

Vremenski period izvještavanja

O Đurđevdanu u dnevnicima javnih servisa nije ništa emitovano. Međutim, iako donji

grafikon pokazuje skok u periodu između 5. i 9 maja, kada se obilježava ovaj praznik, riječ je

o prilozima gdje romsku problematiku imamo kao sporedni subjekt, poput presude Sejdić-

Finci. Takođe, na početku monitoringa bilježimo nekoliko sadržaja, ali se oni ne tiču

Svjetskog dana Roma. Doduše, on je možda bio povod da se govori o romskoj problematici,

ali sam sadržaj se nije dotakao tog međunarodnog praznika.

Statistički prikaz – dnevnici javnih TV servisa:


1 Obrazovanje 0%


3 Politička participacija 6 38%



6 Ostalo 9 56%

Total 16 100%




I Tematika BHT FTV RTRS Total JRTVS

BiH

1 Obrazovanje 0 0 0 0

2 Stambeno zbrinjavanje 0 0 0 0

3 Politička participacija 4 1 1 6

4 Jezik i kultura 0 1 0 1

5 Projekti NVO sektora i međunarodnih organizacija 0 0 0 0

6 Ostalo 4 2 3 9

Total 8 4 4 16

Uopšte nije bilo priloga koji tretiraju pitanja stambenog i zdravstvenog zbrinjavanja Roma,

zapošljavanja i obrazovanja, što je bila karakteristika ranijih monitoringa. Dominirala je

problematika političke participacije – presuda Sejdić-Finci kao i prilog na RTRS-u od 9.4.

kada je Ujedinjena Srpska predstavila Savjet za nacionalne manjine koji treba da doprinese

inkluziji manjina, pa tako i Roma koji su članovi Savjeta, u političke procese. Kategorija

„ostalo“ je najviše uključivala sadržaje vezane za zločine nad Srbima, Jevrejima i Romima

kao i druge teme koje nisu bile zadate, poput borbe protiv prosjačenja.




Total 16 100%




II Pozicija subjekta

BHT FTV RTRS Total JRTVS BiH

1 Glavni subjekt 1 2 0 3

2 Sporedni subjekt 7 2 4 13

Total 8 4 4 16

Činjenica da smo imali manje od 20 posto priloga gdje su Romi glavni subjekt dodatno

umanjuje prisutnost romske problematike na javnim medijima. Dakle, čak 81 posto od

zabilježenih 16 priloga je Rome samo spomenulo kroz obradu tematski mnogo širih tema.

RTRS nije imao ni jedan tzv. direktni prilog, BHT samo jedan naspram čak 7 indirektnih, dok

je kod FTV bilo ravnopravno - 2 naprema 2.


1 Vijest 1 6%

2 TV prilog/izvještaj 15 94%

3 Telefonski izvještaj 0%

4 Direktni TV link 0%

5 Intervju 0%

6 Ostalo 0%

Total 16 100%




III Novinarske forme


1 Vijest 0 0 1 1

2 TV prilog/izvještaj 8 4 3 15

3 Telefonski izvještaj 0 0 0 0

4 Direktni TV link 0 0 0 0

5 Intervju 0 0 0 0

6 Ostalo 0 0 0 0

Total 8 4 4 16



2 Novinska agencija 0%


4 Preneseno iz drugih medija 0%


6 Nepotpisano 4 25%

Total 16 100%




IV Autorstvo BHT FTV RTRS Total JRTVS BiH

1 Novinar redakcije 5 4 3 12

2 Novinska agencija 0 0 0 0

3 Saopštenje za medije 0 0 0 0

4 Preneseno iz drugih medija 0 0 0 0

5 Gost komentator 0 0 0 0

6 Nepotpisano 3 0 1 4

Total 8 4 4 16

Obzirom da je prilog (terenski) najčešća novinarska forma, logičan rezultat je da su prilozi

vlastitih novinara dominantni u praćenju ove problematike.

V Broj izvora Frekvencija Postotak

1 Jedan 2 13%

2 Dva 6 38%

3 Tri 5 31%

4 Četiri 2 13%

5 Više od četiri 1 6%

Total 16 100%




V Broj izvora BHT FTV RTRS Total JRTVS BiH

1 Jedan 2 0 0 2

2 Dva 2 1 3 6

3 Tri 3 2 0 5

4 Četiri 1 1 0 2

5 Više od četiri 0 0 1 1

Total 8 4 4 16

TV prilozi su forma koja se sastoji od najmanje dva izvora (novinari kada odu na teren, uvijek

uspiju naći barem dva sagovornika, a često i više, što se i ovdje pokazalo) tako da nije

iznenađujuće da smo imali veći broj izvora u odnosu na pisane medije, koji, nažalost, dio

izvještavanja zasnivaju na samo jednom izvoru.

VI Pozicija izvora Frekvencija Postotak


2 Suprotstavljeni izvori 2 13%

Total 16 100%




VI Pozicija izvora BHT FTV RTRS Total JRTVS BiH

1 Jedinstveni izvori 6 4 4 14

2 Suprotstavljeni izvori 2 0 0 2

Total 8 4 4 16

Iako je izvora bilo mnogo više, ovdje smo tretirali samo one koji su se u prilozima doticali

romske problematike. Izvori čak u 87 posto slučajeva imaju jedinstveno stajalište, što je

generalno uobičajeno za ovu tematiku jer se uglavnom radi o senzitivnim temama, u manjoj

mjeri i aktivističko-promotivnim. Slučajevi suprotstavljenih izvora se tiču neujednačenih

stavova romskog sektora i predstavnika vlasti, prije svega vezano za podršku, što je inače

trend u svim političkim i društvenim procesima u BiH.

VII Odnos izvora prema Romima Frekvencija Postotak

1 Pozitivan 16 67%

2 Negativan 0%

3 Neutralan 8 33%

Total 24 100%




VII Odnos izvora prema Romima BHT FTV RTRS Total JRTVS BiH

1 Pozitivan 4 9 3 16

2 Negativan 0 0 0 0

3 Neutralan 5 0 3 8

Total 9 9 6 24

Nije bilo negativnog odnosa niti jednog izvora prema Romima, a razlog opet leži u

senzibilitetu problematike i društvenoj poziciji romske populacije.

VIII Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak

1 Pozitivno 2 13%

2 Negativno 13 81%

3 Neizraženo 1 6%

Total 16 100%




VIII Sadržaj teksta/priloga


1 Pozitivno 0 2 0 2

2 Negativno 7 2 3 12

3 Neizraženo 1 0 1 2

Total 8 4 4 16

Ubjedljiva je negativna sadržina zabilježenih objava. Razlog je u tome što u većini slučajeva

Romi trpe problem (ekonomski ili vezan za ukupni položaj u društvu), ali su tome doprinijeli i

sadržaji koji se tiču stradanja u Drugom svjetskom ratu.

IX Novinarski pristup Frekvencija Postotak

1 Pozitivan 5 31%

2 Negativan 2 13%

3 Neizražen 9 56%

Total 16 100%




IX Novinarski pristup


1 Pozitivan 1 3 1 5

2 Negativan 1 0 1 2

3 Neizražen 6 1 2 9

Total 8 4 4 16

Novinarski pristup prema romskoj problematici ili položaju Roma kada su u pitanju šire

društveno-političke teme je neizražen (neutralan) ili pozitivan. U dva slučaja smo imali i

negativan pristup, koji je primijećen ne kroz narativni stav novinara, već kroz odabir izvora.

Npr. na RTRS-u 9.4. u prilogu o osnivanju stranačkog Savjeta za nacionalne manjine,

nemamo izjavu romskog člana, iako su drugi mediji, prije svega na web-u, imali i tu izjavu.

Zaključak – dnevnici Javnih servisa

U monitorisanom periodu centralni dnevnici tri javna servisa objavili su u 36 dana samo 16

priloga koji su se makar indirektno ticali romske populacije u BiH. To je svega 0,84 posto

objavljenih sadržaja u odnosu na kompletnu produkciju dnevnika (bez sporta i vremenske

prognoze). Činjenica da je bilo manje od 20 posto priloga gdje su Romi glavni subjekt,

dodatno umanjuje prisutnost romske problematike na javnim medijima. Dakle, čak 81 posto

od zabilježenih 16 priloga je Rome samo spomenulo kroz obradu tematski mnogo širih tema.

RTRS nije imao ni jedan tzv. direktni prilog, BHT samo jedan naspram čak 7 indirektnih, dok

je kod FTV bilo ravnopravno - 2 na prema 2.

Gotovo isključiva forma kroz koju se obrađivala ova problematika su TV prilozi. To je forma

koja se sastoji od najmanje dva izvora (novinari kada odu na teren, uvijek uspiju naći barem

dva sagovornika, a često i više, što se i ovdje pokazalo) tako da nije iznenađujuće da smo kod

televizija imali veći broj izvora u odnosu na pisane medije, koji, nažalost, dio izvještavanja

zasnivaju na samo jednom izvoru. Najčešći sagovornicic u prilozima su bili sami predstavnici




romske populacije, najčešće iz romskog NVO sektora, potom obični građani Romi, ali i

predstavnici javnih institucija te političari i NVO aktivisti koji se bave relevantnom

problematikom.

Ubjedljiva je negativna sadržina zabilježenih objava. Razlog je u tome što u većini slučajeva

Romi trpe problem (ekonomski ili vezan za ukupni položaj u društvu), ali su tome doprinijeli i

sadržaji koji se tiču stradanja u Drugom svjetskom ratu. Samo je jednom audiovizuelno na tu

temu bio prisutan i sagovornik iz romske populacije (na RTRS-u) u okviru mnogo šireg

priloga koji je fokus imao na srpskim žrtvama. Međutim, događaji u Donjoj Gradini su bili

prilika da se napravi i zaokružena priča kroz posebni prilog o sjećanju na stradanja Roma u 2.

svjetskom ratu. Aktuelni događaji mogu biti odličan povod za samostalne autorske priče, što

su u periodu obilježavanja Svetskog dana Roma učinile FTV i BHT koje su napravile priče

koje direktno determiniraju Rome.

Nije bilo negativnog odnosa niti jednog izvora prema Romima, a razlog leži u senzibilitetu

problematike i društvenoj poziciji romske populacije. Iz istog razloga i novinarski stav i

pristup u prilozima je bio ili pozitivan ili neutralan.


Documents

Analiza izvještavanja medija o romskoj problematici · *informativno-narativni (Ova vrsta naslova, kako samo ime kaže, informiše odnosno priča. Ovakva vrsta naslova je za novine