Upload
vuthu
View
239
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE Trening:
Analiza javnih politika i izrada efektivnih policy prijedloga
POLICY ANALIZA .
Sadržaj treningan Uvod u javne politiken Analiza javnih politika - javni problemi n Analiza policy akteran Instrumenti javnih politikan Procjena policy opcijan Monitoring i evaluacija javnih politikan Značajke efektivnog policy prijedloga
Vaša očekivanja od treninga
n ...
Osnovni pojmovi i kontekst stvaranja javnih politika
Što je policy (javne politike)?
ü Tijek ili plan djelovanja kojim se na racionalan način nastoje postići ciljevi u političkom odlučivanju
n Javna pitanja i problemi –tiču se cijele zajednice ili društva
n Političko odlučivanje –odlučivanje o javnim pitanjima
n Racionalno – temeljeno na argumentima (troškova i koristi)
n Usmjerenost na rješavanje problema
Ali…
n Javne politike su sve što je vlada odlučila DA ĆE ILI NEĆE napravitin nisu vezane samo za pisane dokumente, nego
za djelovanje - tiče se nekog oblika postizanja cilja u političkom odlučivanju
n Pisana forma – strategija, programi, zakodavni ili podzakonski akti, planovi djelovanja…
Policy procesproces
odlučivanjao javnim pitanjima
Politics
politička moćdonošenja odluka,
poborništvo, iracionalnost
akteri političkog odlučivanja
Policyracionalno
rješavanje problema,izbor
između alternativasadržaj
političkog odlučivanja.
Polity
institucionalni ustrojpolitičke
zajednice procedure
političkog odlučivanja
Kontekst stvaranja javnih politika
Birači, interesne skupine, stranke
Politički sustav
Policy input Policy output
Proračun;Odluke: zakoni,uredbe ...
Policy ishodi
Rezultati politika
okolina
okolina
Dimenzije i kompleksnost javnih politika
Promjena općeg konteksta stvaranja politika: od vlasti (government) prema javnom upravljanju (governance)
Vertikalna, ali i horizontalna dimenzija policy procesa
Klasifikacija javnih politika prema sektorima ili prema distribuciji troškova
JAVNO UPRAVLJANJE + JAVNI MENADŽMENT
javne politike su-stvaraju i su-provode:
Vlast Ekspertiza
Niz zainteresiranih aktera
FAZE i AKTERI POLICY CIKLUSA
§ Postavljanje politike na dnevni red§ Formulacija politike§ Legitimiranje politike§ Implementacija politike§ Evaluacija i promjena politike§ Akteri javnih politika i njihova specifična uloga
Policy ciklus1. POSTAVLJANJE POLITIČKOG
DNEVNOG REDA –ODLUČIVANJE
üdefiniranje prioritetnih problemaüdefiniranje glavnih ciljeva
politike
5. EVALUACIJA (VREDNOVANJE) I PROMJENA
üProcjena rezultataüPrijedlozi za
nastavak, izmjene ili okončanje politike
4. IMPLEMENTACIJA (PROVEDBA)ü Administracija, koordinacijaü Monitoring (praćenje) kvalitete provedbe
i direktnih rezultata
2. FORMULACIJA/RAZVOJüIdentifikacija opcijaüProcjena učinka opcijaüRazrada politike - izrada
instrumenta (propisa)üProcjena učinka propisa
3. LEGITIMIRANJE
üDonošenje političke odlukeüPromocija i prihvaćanje
politike
1. Odlučivanje o dnevnom redu – VELIKI BROJ aktera
2. Razvoj politike –smanjuje se broj aktera, raste VAŽNOST STRUČNJAKA
3. Legitimiranje –prvenstveno formalni akteri ali i MEDIJI
4. Implementacija –DEFINIRANI nositelji -administracija, ali i PARTNERI iz civilnog društva
5. Vrednovanje -. raste broj aktera -JAVNA I POLITIČKA RASPRAVA
Tko su akteri / dionici?
Osobe, skupine ili institucije koje imaju interes za ili na koje utječe određena javna politikan Formalni akteri n Neformalni akteri
Čemu analiza aktera?n Kako bismo na vrijeme otkrili na
koje bi sve pojedince, skupine, zajednice i institucije mogla utjecati ili koji bi mogli utjecati na javnu politiku (pozitivno ili negativno)
n Kako bismo predvidjeli vrstu utjecaja (pozitivnog ili negativnog) pojedinih aktera na javnu politiku
n Kako bismo stigli razviti strategiju za pridobivanje najučinkovitije potpore za buduću politiku odnosno smanjivanje potencijalnih prepreka njezinoj provedbi
Policy akteri – vertikalna i horizontalna dimenzija
Nadzorne institucije –sudbene vlasti, regulatorne agencije
Specijalizirane vladine agencije Socijalni partneri
(sindikati, poslovni sektor)
Nevladine organizacije, vjerske zajednice
Direktni provoditelji politika (javna uprava)
Regionalna i lokalna uprava
Regionalni i lokalni donositelji odluka
Donositelji odluka na nacionalnomnivou (Parlament, Vlada)
Stručnjaci (instituti,univerziteti)
Međunarodni akteri
Mediji i javnost
Izravno pogođene društvene grupe
Parlamentarne političke stranke (vodstvo, stranački klubovi, istaknuti pojedinci)
Analiza akteraKorak 1 – Identifikacija aktera
n svi formalni i neformalni akteri dosad uključeni i zainteresirani za problemsko područje i politiku
n oni koji su direktno i indirektno relevantni za provođenje
n Popis: n aktera neophodnih za realizaciju ciljevan aktera na koje će ciljevi imati direktni utjecajn aktera koji su vjerojatno negativno nastrojeni prema
ciljeviman aktera s utjecajem na oblikovanje političkog i javnog
mnijenja o ciljevima i sadržaju politike
Korak 2 – Svrstavanje aktera prema razini moći i interesa
Uzimamo ih u obzir...sekundarni
Ključni akteri -primarni
Ne posvećujemo im pažnju
Moramo imati na umu njihove potrebe -sekundarni
Nizak INTERES DIONIKA Visok
Velika
MOĆ
Mala
Korak 3 – Dublja analiza ključnih aktera
Naziv aktera
(org/inst/pojedinac)
2. Status u policy procesu(formalan/neformalan)
3. Znanjeo politici
1-2-3
4. Glavni interesočekivanje i
specifični cilj koji odgovara akteru
5. Stav prema politici+, 0, -
6. Savezništ
va(aktualn,izvjesna)
7. Utjecajna politiku
8. Mogućnosti smanjenja
otpora/osiguranja
aktivne podrškepolitici
Razine sudjelovanja aktera/javnosti
18
PRIJENOS MOĆI
SAVJETOVANJE
INFORMIRANJE
visoka
RAZINA INTERAKCIJE
niska
nizak
BROJ UKLJUČENIH
visok
UKLJUČIVANJE
SURADNJA
Koraci u kreiranju javnih politika
ü Definiranje problema ü Određivanje ciljeva politike ü Određivanje ciljanih skupina/aktera
ü Definiranje policy opcijaü Predviđanje učinaka ü Odabir opcijeü Razrada politike (policy dizajn)ü Procjena izvedivosti politikeü Planiranje provedbe i praćenja
INSTRUMENTI JAVNIH POLITIKA
ØRegulacija
ØPribavljanje usluga
ØOporezivanje i javna potrošnja
ØTržište
ØObrazovanje, informiranje i uvjeravanje
Temeljne značajke policy analizen Sakupljanje i interpretacija informacija koje
osvjetljuju uzroke i posljedice javnih probleman Procjena vjerojatnih posljedica različitih policy
opcija u rješavanju tih probleman Djelomično znanost, djelomično vještinan Kombinacija deskriptivnog i normativnog
pristupan Nije formula za rješavanje problema, već
davanje važnih informacija donositeljima odluka i javnosti!
Analiza javnih politika
n Policy analiza može biti
POLITIČKAZagovaranje i podrška politikama
koje se preferiraju
ZNANSTVENAZnanstvene metode za testiranje
hipoteza i teorija
PROFESIONALNAAnaliza mogućih alternativa, sintetizirateoriju i istraživanje i stvara praktična
znanja
Vrste analize javnih politika u policy znanostiPolicy studija – znanje O
n Istraživanje i razumijevanje policy procesa
n Usmjerenost na problem
n Znanstvenost – teorijska razmatranja i temeljna istraživanja
n Ciljana publika – znanstvenici, policy savjetnici
n Diskurs znanstvene zajednice –preciznost
n Policy prijedlog – do 80 kartica (20 000 riječi)
Policy analiza – znanje ZA
n Razumijevanje i priprema stvarne politike
n Usmjerenost na rješenja
n Stručnost – primjena teorijskih postavki, postupaka i postojećih istraživanja
n Ciljana publika – klijent, donositelj odluka
n Diskurs javne uprave i profesionalne zajednice – razumljivost
n Policy prijedlog – do 20 kartica (5 000 riječi)
Analiza za javne politike (policy analiza)
PRISTUP n Pragmatičnost – fokus na
rješavanje probleman Multidisciplinarnostn Vrijednosna određenost –
iznošenje vrijednosne argumentacije
n Prilagođenost vremenskom okviru, ljudskim i financijskim resursima
n Kombinacija analize postojećih podataka i empirijskih istraživanja
METODE n Analiza policy dokumenatan Anketno istraživanjen Intervjui s policy akteriman Intervjui sa zainteresiranim
skupinaman Intervjui s korisniciman Fokus grupen Statističke analizen Analiza medijskih napisan Analiza troškova i koristi
VAŽNO:Policy analiza NIJE formula za rješavanje problema, već davanje važnih informacija donositeljima odluka i javnosti!
Akteri analize javnih politika
1. Donositelji odluka 2. Provoditelji politika3. Analitičari politika 4. Interesne/zagovaračke skupine
n Dinamični, konfliktni odnos moći koji određuje proces i ishode policy analize
n Prisutnost raznolikih, često prikrivenih političkih interesan Unutarnja/vanjska (prekogranična) pozicija n Važnost uključivanja stavova raznih aktera u analizun Izazov komunikacije!!!!
Analitički postupci u policy ciklusu1. Detaljna analiza
problema radi određivanja prioriteta i smjera političkog djelovanja, tj. određivanja ciljeva
5. a. Procjena postignuća politike i procesa provedbe politike (ex-post) 3. Procjena prihvaćenosti
političke odluke u javnosti i interesnim skupinama, identifikacija rizika za provedbu politike.
5. b. Komparativna analiza opcija budućnosti politike s obzirom na njezine ciljeve i iskustva u njezinoj provedbi. 2. b. Procjena izvedivosti
predložene politike s obzirom na političke odnose i administrativne kapacitete. (ex-ante)
2. a. Komparativnaprocjena izvedivosti i efektivnosti opcija rješenja za definirani problem s obzirom na ciljeve i troškove te u odnosu na status quo.
4. MONITORING –Pravovremeno uočavanje prepreka i rizika u provedbipolitike te potreba za njezinom modifikacijom.
razvoj/oblikovanje
Iskustva sudionika
n Kako identificirate problem na kojeg treba odgovoriti javnom politikom?
n Na koji način pristupate definiciji problema u okviru vaše organizacije?
n Koje izvore podataka koristite?n Koje metode ste do sada koristili?
Definiranje policy problema
Analiza problema
n Pretpostavka za kvalitetno definiranje ciljeva politike
n Temeljem analize prethodnih srodnih politika i njihovih postignuća
n Relevantnost znanstvenih istraživanja, javnog mnijenja i niza zainteresiranih aktera
n Zajednički pothvat stručnjaka i praktičara različitih profila iz više odjela/uprava/agencija
KAKO?n Prepoznavanje policy okvira
(širih policy tema) unutar kojih se organiziraju argumenti
n Potraga za središnjim problemom u aktualnom društvenom i političkom kontekstu
n Prepoznavanje međuovisnosti specifičnih problema
n Analiza društvenih fenomena i trendova
n Razlikovanje uzroka i posljedican Grupiranje srodnih problema
n Metode: Problemsko stablo, SWOT, PEST, analiza društvenih/političkih fenomena
Policy okviriJavne politike -
proces deliberacije (rasprave) i praktičnog
rezoniranja (promišljanja) temeljen na normativnim i empirijskim argumentima
(Frank Fisher)
Policy okvir –široki okvir značenja
unutar kojeg se organiziraju argumenti i
problemi vezani uz određenu javnu politiku
Primjer različitih policy okvira iste politike
Politika/policy tema:REGULACIJA KONZUMACIJEDUHANSKIH PROIZVODA
Mogući okviri:n pravo na zdravlje kao ljudsko
pravo
n zaštita privatnosti i prava na izbor kao ljudsko pravo
n efikasno javno zdravstvo
n zaštita okoliša
n prevencija društveno štetnih ponašanja
n povećanje proračunskih prihoda kroz trošarine
Podsjetnik za analizu problema1. POZADINA PROBLEMA
§ Kad je i kako problem nastao?§ Koji su uzroci problema?§ Koji je povijesni, zakonski, politički, društveni i gospodarski kontekst§ problema?§ Kako je problem privukao pozornost javnosti?§ Na koga i na koje načine problem utječe?§ Koje su se politike primijenile u prošlosti u pokušaju da se riješi
problem?§ Koji su bili rezultati tih politika?
2. PROBLEM U OKVIRU TRENUTAČNE POLITIČKE SITUACIJE:§ Koji su trenutačni pravni, društveni, gospodarski, politički konteksti i
posljedice problema?§ Koji je trenutačni opseg problema?§ Koja se politika trenutačno primjenjuje u pokušaju da se riješi problem?§ Koja sve različita mišljenja postoje problemu i trenutačnom pristupu§ problemu?§ U kojem je pogledu trenutačna politika uspješna/neuspješna?§ Što ne valja u trenutačnom pristupu?
·
Definiranje policy problema
ü Definiranje problema ü Način mjerenja problemaü Određivanje opsega i veličine problemaü Pronalaženje uzroka problemaü Postavljanje operativnih i dugoročnih ciljeva
za rješavanje problemaü Određivanje mjera koje treba poduzeti
Definiranje problema
Ako je problem kvaliteta obrazovanja, što s aspekta obrazovne politike to zapravo znači? U
čemu se očituje problem tog aspekta obrazovne politike – je li stvarno došlo do pada u kvaliteti obrazovanja ili je pak ta
kvaliteta niža nego što smatramo da bi trebala biti u odnosu na vrijeme u kojem živimo?
Način mjerenja problema
ü Dostupnost kvantitativnih i kvalitativnih podataka
ü Koja je od tih vrsta podataka najbolja za mjerenje kvalitete obrazovanja?
ü Npr: Ø USPJEH UČENIKA NA STANDARDIZIRANIM ISPITIMAØ INDIKATORI KOJI GOVORE O KVALITETI NASTAVNIKA
Određivanje opsega ili veličine problema
ü Odnosi li se problem na razlike u kvaliteti obrazovanja između pojedinih vrsta škola (gimanzije, strukovne...)
ü Odnose li se razlike poglavito na lokaciju škola (veliki gradovi – provincija)
TKO JE POGOĐEN PROBLEMOM I U KOJOJ MJERI?
Pronalaženje uzroka problema
ü Koji su uzroci doveli do problema
ü Na koji se način tijekom nekoliko posljednjih desetljeća mijenjala kvaliteta obrazovanja
KAKO SE PROBLEM UOPĆE NASTAO?
SREDIŠNJI PROBLEM
NEPOSREDNIUZROK
NEPOSREDNIUZROK
NESPOREDNIUZROK
DUBLJI UZROK DUBLJI UZROK DUBLJI UZROK
POSLJEDICE
POVEZANI PROBLEM POVEZANI PROBLEM POVEZANI PROBLEM
POSLJEDICE POSLJEDICE
PROBLEMSKSTABLO
STABLO CILJEVA – FOKUS NA UZROKE PROBLEMA I ONE POJAVE KOJE ZNAČAJNO BRINU KLJUČNE AKTERE
česte prometne nesreće
Nepažljivost vozačaLoša kvaliteta vozila
Loša kvaliteta cesta
Slaba samodisciplinai neučinkovite
sankcije
vozni park prestarneodržavanje vozila
loše održavanje cestamanjak
kapitalnih investicija
Nepovjerenje javnosti u Vladu
prometne nesreće glavni uzrok i trošak
ozljeda na radu
visoka smrtnost i teške povrede
u prometu
loš rejting u EU analizama sigurnosti
u prometu
negativan utjecaj
na turističku reputaciju zemlje
PROBLEMSKO STABLO
mladi vozači najčešći počinitelji nesreća
Definiranje policy ciljeva
Značajke dobro definiranih policy ciljevan Jasnoća n Direktno povezani s definiranim problemom i
uzrocima problema n Međusobno povezani u logičan slijedn Općin Specifičnin Operativni
SMART kriteriji za definiranje ciljeva
n SPECIFIC – jasni i precizni, svima znače isto!
n MEASURABLE – trebate znati dali ste ih ostvarili!
n AGREED – dogovoreni sa svima koji imaju utjecaja i interesa za ostvarenje cilja!
n REALISTIC – izvedivi, ali i izazovni!
n TIME-BOUND – vremenski ograničeni u skladu s dogovorom i potrebama zainteresiranih strana
Pri definiranju ciljeva politike treba odgovoriti na sljedeća pitanja:n Kakva se pozitivna promjena u odnosu na
prepoznati problem u ciljanom području nastoji izazvati ili postići novom ili izmijenjenom politikom?
n Koji su konkretni rezultati očekuju neposrednonakon uvođenja politike?
n Koji su očekivani rezultati u srednjoročnomrazdoblju, nakon 1-3 godine provedbe?
n Po čemu je upravo donošenje nove ili izmijenjene politike prikladan način utjecanja na prepoznati problem?
Iz problemskog u stablo ciljeva
Smanjivanje broja prometnih nesreća
Povećavanje pažljivosti kod vozača
Poboljšanje kvalitete vozila
Poboljšanje kvalitete cesta
Edukacija vozača
Nabavka novih vozila
Redovito održavanje
vozila
Bolje održavanje
cesta
Smanjivanje broja poginulih i stradalih u prometu
Revizija sankcija
Kapacitiranje prometne policije
Fin.olakšice za nabavku i redovito državanje vozila
Strategija kapitalnih investicija u prometnu infrastrukturu
Instrumenti za provedbu javnih politika
Instrumenti javnih politikan strategije, mjere i resursi koje vlada upotrebljava
kako bi ispunila zacrtane ciljeve
n uključuju, ali se ne ograničavaju na:n oporezivanjen regulacijun propisivanje obvezatnih uvjeta i zabranan javnu potrošnju,n Informiranjen političke odluken …
Klasifikacija instrumenata javnih politikaJavne politike kroz: n normativni akti - legislativa, regulativa i službeni autoritetn direktnu akciju vlasti – pružanje javnih usluga n novac – korištenje ovlasti za trošenje i prikupljanje javnih
prihoda kako bi s oblikovala aktivnost aktera i izvan same vlastin umrežavanje - razvijanje i održavanje odnosa unutar i između
vlade i javne uprave te u s izvan-vladinim akteriman Informiranje i javna promocija – edukacija i uvjeravanje uz
korištenje informacija koje su vladi na raspolaganju
Javne politike kroz normativne akte
n Legislativan Regulacijan Parlamentarne rezolucijen Administrativni aktin Prostorni planovin Izdavanje dozvola
Javne politike kroz direktno djelovanje vlastin Odluke vladen Stvaranje novih institucijan Programi pružanja javnih usluga (edukacija,
socijalne i zdravstvene usluge, kulturne…)n Podugovaranje i financiranje pružanja usluga
agencijama vlasti ili nevladinih organizacijan Administrativne odluken Delegiranje nadležnosti za provedbu na niže
nivoe vlasti
Javne politike kroz novac
n Višestruki ciljevi fiskalne politiken Utjecaj na ekonomiju (deregulacija)n Osiguranje javnih prihoda (balansiranje
između poticaja za gospodarstvo i financiranja vladinih programa)
n Utjecaj na ponašanje pojedinaca – stimulacija ili destimulacija
n Postizanje ciljeva kroz financiranje programa
Javne politike kroz umrežavanjen Mreže funkcioniraju VERTIKALNO I HORIZIONTALNO
unutar i između formalnih i neformalnih akteran Tipovi mreže.
n policy zajednice/ teritorijalne zajednicen profesionalne mrežen međuvladine mrežen interesne mrežen mreže povezane oko određene teme
Javne politike kroz informiranje i javnu promocijun Osiguranje sredstava za javnu edukaciju i promotivne
aktivnostin Provođenje kampanjan Uspostavljanje konzultativnih multisektorskih tijelan Organizacija sastanaka, okruglih stolova, javnih
događanjan Prezentacije na javnim zbivanjima drugih akteran Izrada dokumenta kojima se predstavljaju i
argumentiraju politike vlade
Izbor instrumenata
n Odnos između instrumenata prisile i instrumenata poticajan Obvezujućin Mješovitin Dobrovoljni
niska Tržište- dobrovoljni obitelj i zajednica
↨razina
državneintervencije
↨
dobrovoljne organizacije
mješoviti instrumenti informiranje i uvjeravanje
subvencije
prodaja vlasničkih prava (npr. koncesije)
porezi i korisničke naknade
prisilni instrumenti regulacija
javna poduzeća
visoka javne usluge
Izvor: Howlett i Ramesh 1995, 82.
Odnos između instrumenata prisile i instrumenata poticaja
Instrumenti javnih politika kao metode za ostvarenje ciljevaLOŠ IZBOR INSTRUMENATA
n Intervencija koja ne djeluje na postizanje očekivanih rezultata
n Npr. studije pokazuju da povećanje sankcija ima malen efekt na smanjenje stopa kriminaliteta
BOLJI IZBOR – UPOTREBA VIŠESTRUKIH INSTRUMENATA
n Čak i jednostavni prijedlozi javnih politika mogu koristiti više različitih instrumenata
n Smanjenje učestalosti prebrze vožnje može se postići kombinacijom dodatne zakonske regulative, korištenjem opreme za mjerenje brzine i povećanjem kazni, te informativnim i edukativnim programima
Odabir instrumenta javnih politike
n Prikladnostn Efikasnostn Efektivnostn Pravednost n Održivostn Izvedivostn Politička prihvatljivost
Analiza policy opcija
Svrha analize opcijan razmotriti različite mehanizme postizanja cilja te
odabrati najprikladniji mehanizam temeljem unaprijed određenih kriterijan Efektivnost n Efikasnostn Konzistentnost
n procjena koliko je koja od mjera provediva, koliko bi bila učinkovita i koji je odnos troškova i koristi uvođenja te konkretne opcije.
n Razmatranje koherentnosti i komplementarnosti različitih komponenata
n Procjena utjecaja na ciljanu populaciju
Razvoj policy opcija s obzirom na:
n glavne ciljeve politike!
n temeljna načela i vrijednosti politike/njenih stvaratelja
n policy okvire koji korespondiraju s ideološkom orijentacijom Vlade te s obzirom na međunarodne obveze
n analizu problema koji uključuje i analizu dotadašnjih načina njegova rješavanja
n očekivanja i prijedloge aktera
n ulaznih parametara (novac, vrijeme, institucionalni okvir)
Izvori ideja:
n Aktualne politike (na različitim nivoima vlasti)
n Međunarodne preporuke n Policy studije n Međunarodne prakse n Znanstvena istraživanjan Konzultacije sa stručnjacima
unutar i izvan vladen Konzultacije s korisniciman Prijedlozi zagovaračkih
skupina
Skiciranje policy opcija
n Status quo
n Grupiranje prijedloga temeljem analize problema (i aktera) u značajno različite pristupe (prema logici intervencije i kombinaciji instrumenata)
n Izbjegnite formalno nizanje opcija (status quo, unaprijed preferirana opcija, nemoguća opcija)
Glavni elementi opisa opcije:
n Opis rješenja problema (načela, ciljevi, instrumenti, organizacijska struktura)
n Zašto je ona relevantna?
n Očekivani učinak po ciljeve politike
n Pod kojima je uvjetima ona izvediva?
Tri glavna uvjeta za uspješno (izvedivo) policy rješenje (dr. sc, Ivan Grdešić, Uvod u analizu javnih politika, 2006:115-116)
n Tehnička provedivostn Imamo li na raspolaganju i postoje li uopće potrebna tehnička
sredstva i opremu?
n Financijska i organizacijska izvedivost n Imamo li na raspolaganju dovoljno financijskih i
organizacijskih resursa (znanje, iskustvo, vodstvo, org. sposobnost, motivacija)
n Politička izvedivost Koja je razina političke podrške, tko su saveznici? Postoji li
prostor za kompromis i koliki je? Koje elemente rješenja možemo modificirati radi osiguranja političke podrške?
U stvarnom svijetu, mogućnost političkog dogovoranajviše određuje konačno policy rješenje, a time dominira inkrementalizam u razvoju javnih politika (Charles Lindblom)
Usporedna procjena policy opcija
• Uspoređivanje pozitivnih i negativnih učinaka
Kako usporediti opcije?
Razmotriti pozitivne i negativne učinke policy opcijaKoristiti dostupne brojčane pokazatelje Uspoređivati prema pogodnim sektorimaPreporučiti najbolju, optimalnu policy opciju
• Preporuke za uspoređivanje policy opcija
1. Grupiranje učinaka po područjima i usporedba2. Sažetak učinaka policy opcija3. Sažetak prednosti i nedostataka policy opcija4. Analiza troškova i koristi policy opcija
Usporedba opcija
1. Usporedba opsega učinaka prema vrsti i specifikaciji učinaka(npr. na skali +++, ++, +, 0, -, --, ---)
2. Usporedba glavnih prednosti i nedostataka opcija (zbirni prikaz različitih tipova učinaka)
Završni odabir nije puko zbrajanje učinaka već se vodi glavnim evaluacijskih kriterijima (efektivnost, efikasnost,izvedivost, distribucija troškova/pravičnost, održivost)
Vrste procjene učinaka opcija
Procjena fiskalnog učinka
n Da li se provedba propisa/akta planiranja mora financirati iz javnih proračuna?
n Koji su predviđeni prihodi i rashodi?
n Koji su prijedlozi pokrivanja povećanih rashoda i izdataka proračuna uzrokovanih propisom/aktom planiranja?
n Koji su prijedlozi za nadomjestak smanjenih prihoda i primitaka proračuna uzrokovanih propisom/aktom planiranja?
n Koji je učinak propisa/akta planiranja na zapošljavanje službenikakorisnika javnih proračuna odnosno da li je potrebno osigurati sredstva za plaće novih službenika?
n Kako će se procjenjivati uspješnost provedbe propisa/akta planiranja, s obzirom na fiskalni učinak?
Procjena ekonomskih učinaka
n Koji su glavni pozitivni i negativni učinci na cjelokupno gospodarstvo?
n Koji su gospodarski sektori izravno obuhvaćeni i pogođeni?n Koji su glavni pozitivni i negativni učinci na zahvaćene
gospodarske sektore?n Koji su glavni pozitivni i negativni učinci na aktere tih
gospodarskih sektora?n Koji je od tih učinaka dominantan?n Što treba učiniti da se smanji/spriječi najznačajnija
potencijalna šteta?
Procjena ekološkog učinka
n Koji su i koliki glavni pozitivni, negativni i neizvjesni učincipolicy opcija na obuhvaćena područja zaštite okoliša?
n Koja je vjerojatnost određenog učinka : mala (1)/srednja(2)/velika(3)?
n Aspekti okoliša koje treba razmotriti:
ü kakvoća zraka, voda i mora, tla, ü klima, ü obnovljivi ili neobnovljivi prirodni resursi, biološka i krajobrazna
raznolikost, ü korištenje zemljišta, otpad, buka, iskorištavanje energije,
industrija, ü zdravlje i sigurnost biljnog i životinjskog svijeta, sigurnost hrane
i stočne hrane
Procjena socijalnog učinka
1. Koje su (ranjive)socijalne skupine izravno te posrednopogođene propisom/aktom planiranja?
+/++/+++ ili - /- - / - - -
2. Koji su najznačajniji pozitivni i negativni učinci na društvene skupine ? n Mogućnost ostvarenja prava, dostupnost socijalne
zaštite, javnih i socijalnih uslugan Jednakopravnostn Participacija
3. Što treba učiniti da se spriječi/ smanji potencijalna šteta?
Evaluacija je sustavna procjena operacije i/ili ishoda određenog programa ili politike, u usporedbi sa nizom eksplicitnih ili implicitnih standarda, u svrhu doprinosa poboljšanjuodređenog programa ili politike.
Weiss, Carol H. (1998). Evaluation, Second Edition. Prentice Hall: Upper Saddle River, NJ, USA
Evaluacija – vrednovanje putem istraživanja
Monitoring/praćenje
Monitoring je periodično, sustavno prikupljanje i analiza podataka o provedbi nekog projekta, programa i politike.
Preduvjet za kontrolu nad provedbom i evaluaciju
Ključna pitanja:
Ø Da li je provedba u skladu s propisanim planom? Ø Da li se novci i drugi resursi svrhovito troše? Ø Da li je došlo do promjena u kontekstu koje se treba uzeti u obzir
s obzirom na ciljeve politike?Ø Obuhvaća li provedba ciljane skupine?Ø Postižu li se očekivani rezultati pojedinih aktivnosti/mjera?
Posebnosti evaluacije:
n Svrha – (pr)ocjena, a ne opis n Predmet istraživanja – intervencije, a ne sve
društvene pojave n Istraživački kontekst – aktualan n Primjena – odlučivanje, a ne samo znanje n Publika – primarno interna, a ne javnostn Metodologija – raznorodna i prigodna
Što sve evaluiramo?
REZULTATI
PROCESIODNOSI
NACRT
PROVEDBA
UTJECAJ
•Politike
•Programi
•Projekti
•Sektori
•Institucije
•Organizacije
Preduvjeti uspješnog praćenja i evaluacije javnih politika
ü Integralni dio upravljanjaü Jasnoća ciljeva i provedbenog plana politike
koja se evaluira ü Dovoljni resursiü Standardi kvaliteteü Evaluatori imaju legitimitetü Nalazi imaju kredibilitetü Pravovremenost u odnosu na odlučivanjeü Izvedivost preporukaü Dostupnost nalaza
Evaluacijski postupci u policy ciklusu
6. Procjena utjecajapolitike i procesa provedbe politike
4. Procjena prihvaćenosti političke odluke
7. Komparativna analiza opcija buduće politike
3. Procjena izvedivosti donesene odluke
2. Komparativna procjena izvedivosti i učinkovitosti opcija rješenja
ODLUČIVANJE
1. Definiranje i procjena važnosti problema
5. Pravovremenouočavanje prepreka i rizika u provedbi.
Akteri evaluacije
EVALUATORI
DONOSITELJI ODLUKA
PROVODITELJI POLITIKA
MOGUĆI ŠUMOVI
n Komunikacijski šum oko ciljeva evaluacije
n Informacijski šum oko dostupnosti i prijenosa informacija
n Akcijski šum oko spremnosti na provedbu preporuka i odgovornosti za promjenu
INTERESNEZAGOVARAČKE GRUPE
Evaluacija koristi izazovi/rizici
n Povećanje kvaliteten Sprječavanje zloporabe i
šteten Pravovremena modifikacija
programan Povjerenje javnosti i dionika n Politička podrškan Učinkovitije financijsko
upravljanjen Učenje i inovacijan Motivacija n Opravdanje za okončanje
programa
n Pokrićen Nerealna procjenan Preveliki troškovin Manjak kompetencija n Izostanak primjene rezultatan Politička manipulacijan Ugrožavanje političke pozicije
Evaluacijski postupak
§ ključni koraci u monitoringu i evaluaciji javnih politika§ definiranje indikatora i metoda u odnosu
na evaluacijske kriterije
Ključna pitanja za praćenje provedbe:
§ Da li je provedba u skladu s propisanim planom?
§ Da li se novci i drugi resursi svrhovito troše?
§ Koji su izazovi (organizacijski, politički, financijski) u dosadašnjoj provedbi politike?
§ Da li je došlo do promjena u političkom i društvenom kontekstu koje se treba uzeti u obzir s obzirom na ciljeve politike?
§ Da li je provedba politike usmjerena na ciljane skupine kojima je namijenjena?
§ Koja su dosadašnja postignuća politike s obzirom na ciljeve?
§ Što treba učiniti kako bi provedba bila uspješnija?
§ Ima li potrebe za modifikacijom same politike?
Ključna pitanja za evaluaciju politike ili propisa:
n Koliko su se ciljevi pokazali primjerenima u odnosu na potrebe/problem?
n Koliko je politika/propis usklađen s drugim povezanim programima i politikama?
n Koliko je provedba politike/propisa odgovarala predviđenim troškovima i rezultatima?
n Što su glavni izravni rezultati politike/propisa po korisnike, nositelje i druge dionike?
n Što su dugoročni i širi rezultati politike/propisa po korisnike, nositelje i druge dionike?
n Ima li nepredviđenih rezultata i ishoda?n Koliko je ova politika/propis uspješan u odnosu na najbolje prakse
(benchmarking)?
Metodološki postupak za praćenje i procjenu:
Kriteriji PitanjaIndikatori
Izvori informacija
Metode prikupljanja i analize podataka
Evaluacijski kriteriji(EU: temelj – principi dobrog upravljanja)
n Relevantnost –s obzirom na problem i kontekstn Koherentnost (unutarnja i vanjska) - usklađenost ciljeva
intervencije međusobno i s drugim relevantnim politikaman Održivost – potencijal dugoročnog pozitivnog utjecaja i kapaciteti
aktera za nastavak provedben Učinkovitost – omjer koristi i troškova, odnosno mjera u kojoj su uz
razumne troškove ostvareni ishodi, rezultati i utjecajn Djelotvornost– razina ostvarenosti očekivanih učinaka odnosno
ciljeva n Utjecaj – promjena u širem okružju, u duljem vremenskom razdoblju
uslijed ukupnih učinaka intervencije
Indikatori – znakovi na putu
§ Pravovremeno definiranje
§ Izvedivost prikupljanja podataka
§ Usporedivost
• Kombinacija kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja
• Izbjegavanje proizvoljnih ciljanih rezultata i standardnih vrijednosti
• Kombinacija kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja
• Izbjegavanje proizvoljnih ciljanih rezultata i standardnih vrijednosti
Zašto su važni pokazatelji uspješnosti?
§ To su mjere koje daju informacije o učincima javnih programa§ Mogu biti kvantitativni i kvalitativni§ Trebaju se redovito ažurirati
§ Trebaju odražavati ostvarenje postavljenih posebnih ciljeva§ Omogućuju efikasniju kontrolu ostvarivanja strateških općih
ciljeva§ Osiguravaju troškovnu učinkovitost i učinkovitije upravljanje
javnim sredstvima§ Omogućuju dobru osnovu za pregovaranje oko visine
proračunskih sredstava § Poboljšavaju donošenje odluka
Od kriterija k indikatorimaPrimjer: reforma javne uprave
n Kriterij: efikasnost javne uprave n Pitanje: U kojoj je mjeri javna uprava sposobna pružati kvalitetne javne
usluge u zadanom vremenskom i financijskom okviru? n Indikatori:
n Primjerene menadžerske kompetencije viših državnih službenika n Zapošljavanje novozaposlenih temeljem stručnosti n Redovite evaluacije rada kao temelj napredovanja n Postupno smanjenje ukupnog broja zaposlenih u skladu s
višegodišnjim planom n Povećano zadovoljstvo građana javnim uslugama n Standardizacija procesa pružanja usluga n Primjerena informatiziranost TDU n Odnos troška i obuhvata javnih usluga
Indikator: Primjerene menadžerske kompetencije viših
državnih službenika
Sekundarni izvori informacija:n Sistematizacija i uvjeti radnih
mjestan Izvješća o provedenomn usavršavanjun Evaluacije rada
Primarni izvori informacija:n Uzorak viših državnih
službenika n Uzorak nadređenih državnih
službenikan Uzorak podređenih državnih
službenika
Metode:n Analiza dokumenata (kategorizacija i
sintetiziranje podataka, statističkaobrada)
n Usporedba s početnim stanjem i/ilistandardnim vrijednostima i/iliočekivanim ciljem
n Anketa (i fokus grupe) –samoevaluacija
n Anketa (i fokus grupe) – evaluacija
Mogući instrumenti praćenja:
n Interni izvještaji o provedbi na nivou sektora i ministarstva n Godišnji izvještaji o provedbi za Vladu n Tablični prikazi provedbe (mjere, rokovi, nositelji,
indikatori, ostvarenost)n Baze statističkih podataka n Interne konzultacije, sastanci i radionice posvećene
praćenju n Mailing liste svih nositelja i sunositelja
Ključna pitanja za planiranje evaluacije
§ Što je specifična svrha evaluacije? § Što je predmet evaluacije?§ Tko je sve ciljana publika?§ Koji su najvažniji evaluacijski kriteriji s obzirom na svrhu
evaluacije?§ Na koja glavna pitanja treba odgovoriti evaluacija?§ Postoje li indikatori, treba li ih i kako odrediti?§ Koje je informacije potrebno prikupiti?§ Iz kojih izvora treba prikupiti informacije i jesu li ti izvori
dostupni? § Kojim metodama treba skupiti informacije s obzirom
vremenski okvir, dostupna znanja i resurse?§ Tko će i zašto biti uključen u interpretaciju podataka?§ Koji je format prezentacije nalaza ciljanoj publici
najprikladniji?
Upute za rad u malim grupaman Nakon što pročitate politiku pokušajte odrediti:n Grupa 1
n Da li je problem adekvatno definiran?n Da li su ciljevi jasni i koherentni?
n Grupa 2n Koliko odabrani instrumenti doprinose ostvarenju
specifičnih ciljeva?n Postoje li kritične točke provedbe?
n Grupa 3n Kojim indikatorima vezanima uz koji kriterij biste mjerili
uspješnost provedbe?n Koji podaci nedostaju? n Gdje ćete pronaći te podatke?
Značajke i struktura policy prijedloga
Svrha i značajke policy prijedloga
n Podloga za odlučivanje rješenju nekog javnog i političkog problema
n Usmjeren na smanjenje rizika u razradi i provedbi politike
n Praktičan, a ne akademski tekstØ zahtijeva samoograničenje
u prikazu svih postojećih informacija i aspekata nekog problema na najuvjerljivije argumente i doprinos osvjetljavanju mogućih rješenja
n Društveni politički angažiran -zasnovan na vrijednosnoj argumentaciji!
Policy prijedlog treba…
“osigurati sveobuhvatnu i uvjerljivu argumentacijukojom se obrazlažu preporuke iznijete u samom policy prijedlogu da bi na taj način, djelujući kao sredstvo odlučivanja, utjecao na ciljnu publiku.”
Young i Quinn, (2002) 2007:22
Sastavnice policy prijedloga
n Određenje konteksta i opis policy problema, uz obrazloženje potrebe za (drugačijim) djelovanjem
n Skiciranje mogućih opcija (policy rješenja)
n Procjena vjerojatnih ishoda i učinaka svake opcije
n Komparativna procjena opcija
n Preporuke policy rješenjan Obrazloženje zašto se radi o optimalnom izborun Preporuke za razradu politike (policy dizajn) –
kontekstualni faktori, instrumenti, financije, organizacijska struktura i kapaciteti
Standardni sadržaj analitičkog prijedloga javne politike (policy analiza/policy prijedlog):Prema Young i Quinn, (2002) 2007.
n Naslovn Sadržajn Sažetakn Uvodn Opis probleman Policy opcijen Zaključak i preporuke n Dodacin Bibliografijan Bilješke
Očekivane odlike:n Usmjerenost na ciljanu publikun Jasnoća argumentacijen Uvjerljivost argumentacijen Konzistentnost zaključaka i preporuka
s prethodno iznesenim argumentiman Relevantnost i izvedivost preporuka n Prohodnost tekstan Navođenje izvoran Primjerena dužina (10-20 stranica s
proredom i fontom 12)
Tekst: “POBOLJŠANJE SISTEMA POTROŠNJE TEKUCIH SREDSTAVA DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE”, ACIPS, P.B. 3.2/07, zaključak str. 14
“Pravilnici koji regulišu trošenje sredstava za tekuće potrebe ne obezbjeđuju najbolji sistem upravljanja i potrošnje sredstava. Analizirajući interne pravilnike koji regulišu korištenje sredstava za tekuće potrebe zaključili smo da postoje velike razlike između pojedinihpravilnika i to u visinama odobrenih iznosa po pojedinim stavkama, u pravima na privilegije, kao i u nivou detaljnosti samih pravilnika. Uspostavljanje zakonskog okvira bi omogućilo prevazilaženje ovog nedostatka.”
Matrica za analizu policy argumenataKorak 1 - analiza(Des Gasper, (2000). Strucures and Meanings: A way to Introduce Argumentation Analysis into Policy Studies Education, WP 317, Institute of Social Studies, the Hague)
Tekst Komentari o značenju
Preformuliranje glavnih komponenti
Glavni zaključci i pretpostavke identificirane u tekstu
1.DIOPravilnici…ne obezbjeđuju najbolji sistem upravljanja i potrošnje sredstava
Sistem nije najbolji, no je li dovoljno dobar?Da li je problem u odredbama ili u provedbi?
Dopuštaju proizvoljnu potrošnju, ne kontroliraju potrošnju, loš upravljački alat potrošnjom
Vrlo diplomatska indirektna kritika, pokušaj izbjegavanja konfrontacije s ciljanom publikom (ministarstva)
TVRDNJA
Ja tvrdim da…
PODRŠKA(dokazi, činjenice)
stoga što..
JAMSTVO(načela,vrijednosti, teorijske tvrdnje)i u svjetlu principa…
(KONTRA-ARGUMENT)
..osim ako…(i unatoč tomu što…)
Treba donijeti zakon koji će ujednačiti pravila i nivo tekuće potrošnje u u državnoj upravi
aktualni se pravilnici(interni akti) previše razlikuju u odredbama (visina, privilegiji)
regulacija tekuće potrošnje važan segment efikasnog upravljanja javnim sredstvima kojem stremimo
zakon neće definirati adekvatni nivo tekuće potrošnje; zakon se neće konzistentno provoditi, zakon politički nije moguće donijeti
Uputa za vježbu recenzije policy prijedloga:
n Naslov - odraz glavne teme policy prijedloga, ali i zanimljiv?n Sadržaj – preglednost i jasnoća?n Jasna i konzistentna orijentacija na ciljanu publiku?n Sažetak – ključni nalazi i preporuke (ne uvod)?n Naglasak i obrazloženje relevantnosti i urgentnosti problema za
političko djelovanje?n Usklađenost svrhe policy prijedloga s realnom (aktualnom) fazom
policy ciklusa?n Uvjerljivost/snaga argumenata – što se dobiva ako DA, što se gubi ako
NE?n Jasno definirani ključni pojmovi – izbjeći podrazumijevanje?n Navođenje konzultiranih aktera - ako ne po imenu, prema funkciji ili
instituciji i sektoru?n Navođenje izvora?n Ilustrativnost – primjeri/slučajevi iz prakse? n Ciljanost preporuka – prema ciljanoj publici i/ili nivou i mehanizmu
intervencije?