Embed Size (px)
Citation preview
ANALIZA JESENI 2021. GODINE PO TIPOVIMA VREMENA
Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing. Marija Mokorić, dipl. ing.
Krunoslav Mikec, dipl. ing.
Uvod
Jesenski mjeseci (rujan, listopad i studeni) su se što se tiče vremenskih prilika međusobno znatno ra-zlikovali. Primjerice, rujan je bio uglavnom topliji od prosjeka i suši, u listopadu je temperatura bila niža od uobičajene, dok je u studenom odstupanje ukupne količine oborine od prosjeka ponegdje bilo i znatno izraženo uz tri puta više kiše od uobičajenog.
Kao što je već napomenuto rujan je bio topliji od uobičajenog, a to se odnosi ponajprije na prvu polo-vinu mjeseca koju je obilježilo pretežno sunčano, a na Jadranu povremeno i vjetrovito vrijeme s umjerenom do jakom burom i sjeverozapadnim i jugozapadnim vjetrom. Prizemno je na vrijeme utjecalo većinom polje visokog tlaka zraka ili greben polja visokog tlaka zraka (greben anticiklone), a po visini je bio termobarički greben ili bezgradijentno polje. U drugom dijelu mjeseca bilo je povremenih prodora vlažnog i svježeg zraka, ali oni nisu bili jako izraženi. Najizraženiji su bili 17., 20. i 30. rujna kada su se premjestile hladne fronte, a na vrijeme u našoj zemlji utjecale su i visinske doline. Uslijed utjecaja frontalnih sustava i ponekad grebena anticiklone povremeno je bilo vjetrovito s umjerenim i jakim jugom i jugozapadnjakom te burom i sjevero-zapadnjakom.
Listopad su, za razliku od rujna, obilježili utjecaji izraženih ciklonalnih i frontalnih sustava. Tako je u prvoj dekadi listopada najznačajniji bio utjecaj Genovske ciklone koja se premjestila nad jug Italije i Tirensko more, a zatim nad Jonsko more. Zbog jakog utjecaja na vrijeme u Sredozemlju ciklona je dobila ime Athina. Po visini je bio utjecaj doline, a od 8. listopada i visinske ciklone. Bilo je obilne kiše i vrlo jakog juga te bure s olujnim i orkanskim udarima. Zahladilo je, pa je 10. listopada u višem gorju bilo susnježice i snijega. Do kraja mjeseca i dalje je bilo izraženih prodora vlažnog zraka, odnosno premjestile su se hladne fronte i visinske doline uz jugozapadno strujanje, primjerice 14., 22. i 23. listopada. Bilo je i povremeno vjetrovito s jakom burom i jugom uslijed izraženih gradijenata u polju tlaka zraka između ciklona iz Sredozemlja i Ja-drana te anticiklona sa zapada i sjeverozapada kontinenta. Na samom kraju mjeseca, od 28. listopada, uslijed utjecaja stabilne anticiklone i istovremenog pritjecanja razmjerno toplog zraka po visini nastala je izražena temperaturna inverzija uzrokujući dugotrajnu maglu i zadržavanje niskih oblaka iznad dijela kopnenih kra-jeva. Takve stabilne vremenske prilike bez vjetra omogućuju zadržavanje raznih čestica u nižim slojevima atmosfere, pa je i mjerenje koncentracije lebdećih čestica u zraku u Zagrebu tih dana pokazalo njihovu povećanu koncentraciju.
Studeni je ove godine bio u vremenskom smislu vrlo dinamičan mjesec s čestom izmjenom utjecaja ciklona i atmosferskih fronti te utjecajem jugozapadnog strujanja, odnosno visinskih dolina s jedne te raz-mjerno manje izraženim utjecajima polja povišenog i visokog tlaka zraka i visinskog grebena s druge strane. Pri tome je značajan bio utjecaj ciklona iz zapadnog Sredozemlja, odnosno Genovskog zaljeva koje su se zajedno s frontalnim sustavima premještale preko Jadrana i unutrašnjosti donijevši oborine, mjestimice i obilne. U trećoj dekadi bilo je i snijega u gorju, ali i u nižim predjelima kontinentalne Hrvatske. Uslijed takvih sinoptičkih prilika bilo je i povremeno vjetrovito, na Jadranu s jakim, ponegdje i olujnim jugom te južnim i jugozapadnim vjetrom, ali i s burom i sjeverozapadnjakom. Jak i olujan jugozapadni i južni vjetar i sniženi tlak zraka uzrokovali su podizanje razine mora te posljedično na pojedinim izloženim lokalitetima plavljenje riva. Na Jadranu je bilo i pojava pijavica. Ciklone su utjecale na vrijeme u našoj zemlji primjerice 2., 4., 6., 8., oko 13., 23. te oko 27. studenog.
Daljnje sinoptičke analize, posebice srednjih mjesečnih visinskih strujanja dat će dodatni uvid u vre-mensku sliku u jesenskoj sezoni.
Analiza vremenskih prilika u jesenskim mjesecima 2021. godine preko srednjih mjesečnih visinskih stanja
Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere utječe i stanje atmosfere u višim slojevima.
Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km – na izobarnoj plohi AT 500 hPa, te na visini oko 1.5 km – na izobarnoj plohi AT 850 hPa.
2 ANALIZA JESENI 2021. GODINE PO TIPOVIMA VREMENA
Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i visinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj srednjeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odnosno nad sjevernom hemisferom.
Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Readingu (ECMWF) u 12 UTC.
Rujan 2021.
Prema srednjem mjesečnom stanju u rujnu na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika 1) iznad zapadne je Europe bio greben, a iznad istočne duboka dolina. Naši su krajevi bili na prednjoj strani spomenutog gre-bena pri čemu nam je sa sjeverozapada pritjecao relativno topao i vlagom ne odveć bogat zrak. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa greben se pružao od sjevera Afrike prema sjeveru kontinenta pri čemu je njegova os bila malo zapadnije od nas, ali bliže našim krajevima nego na plohi AT 500 hPa.
Listopad 2021.
Prema srednjem mjesečnom stanju atmosfere na izobarnoj plohi AT 500 hPa u listopadu (slika 2) je iznad našeg dijela Europe bila dolina čija se os od središnjeg dijela kontinenta preko Hrvatske pružala do Sre-dozemlja i sjevera Afrike. Greben je bio iznad jugozapadne Europe, a duboka dolina iznad Sjevernog mora. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa je u listopadu u blizini Islanda bilo središte duboke ciklone. Naši su krajevi bili na prednjem rubnom dijelu te prostrane ciklone pri čemu se od istoka preko Panonske nizine do Alpa
Slika 1. Srednje mjesečno stanje atmosfere u RUJNU 2021. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).
Slika 2. Srednje mjesečno stanje atmosfere u LISTOPADU 2021. na AT 500 hPa (lijevo),odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).
ANALIZA JESENI 2021. GODINE PO TIPOVIMA VREMENA 3
Slika 3. Srednje mjesečno stanje atmosfere u STUDENOM 2021. na AT 500 hPa (lijevo), odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).
pružao slabo izraženi greben. U takvim nam je okolnostima pritjecao razmjerno hladan zrak s istoka koji je povremeno bio bogat vlagom.
Studeni 2021.
U studenom su naši krajevi na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika 3) prema srednjem mjesečnom stanju bili na prednjoj strani duboke doline koja se pružala zapadnije od nas, od zapadne Europe preko zapadnog Sredozemlja do sjevera Afrike. Greben je bio nad Atlantskim oceanom te iznad jugoistoka kontinenta. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa su također naši predjeli bili na prednjoj strani duboke doline čija nam je os bila malo bliže nego na plohi AT 500 hPa. U takvim nam je okolnostima pritjecao vlagom bogat i ne odveć hladan zrak s juga i jugozapada.
Rezultati i diskusija
Unutrašnjost Hrvatske
Analiza vremenskih režima za jesen 2021. u unutrašnjosti Hrvatske (slika 4) pokazuje kako je najveću relativnu čestinu imao radijacijski režim koji je zabilježen u malo manje od 70% dana tijekom cijele sezone. U rujnu je bio najčešći (zabilježen je tijekom 24 dana), a u listopadu je njegova učestalost bila zamjetno ma-nja – 16 je dana u mjesecu imalo neki od tipova vremena koji pripadaju ovom režimu (u studenom zabilježen je tijekom 21 dan).
Slika 4. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za JESEN 2021. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo
jesen 2021. jesen 1971. - 2000.
vremenski re im
rela
tivna
es
tina
(%)
4 ANALIZA JESENI 2021. GODINE PO TIPOVIMA VREMENA
Više od uobičajenog bilo je i advekcije s jugoistoka, a njezina veća relativna frekvencija od višegodišnjeg prosjeka zabilježena je i u ostalim krajevima Hrvatske kao posljedica specifične sinoptičke situacije, osobito u listopadu. Naime, tijekom 7 dana listopada u unutrašnjosti Hrvatske, zbog učestalije ciklonalne aktivosti iznad Sredozemlja i Jadrana te stacioniranja anticiklone jugoistočno ili istočno od naših krajeva strujanje iznad Hrvatske bilo je s jugoistoka ili istoka, uz dotok vlažnog, ali i hladnijeg zraka.
Oborinskog je režima u sezoni bilo manje od prosjeka za referentno razdoblje 1971. – 2000. Bilo ga je tijekom 15 dana, pri čemu je najviše zabilježeno u listopadu (7 dana), pa studenom (5 dana), a najmanje u rujnu (3 dana).
Od ostalih režima, vjetrovni je zabiježen samo jednom (8. 10.), dok advekcije sa sjeverozapada te režima ostalo tijekom sezone nije bilo.
Analiza vremenskih tipova (slika 5) pokazuje kako je ove jeseni najveću relativnu frekvenciju od oko 34% imao tip greben visokog tlaka (g). U studenom je više od pola mjeseca bilo pod utjecajem ovog vremen-skog tipa (16 dana), manje je čest bio u listopadu (9 dana) te u rujnu (6 dana). Potom slijedi tip bezgradijen-tno anticiklonalno polje (Ba) koji je zabilježen 15 puta tijekom jeseni, od čega je čak 12 dana u rujnu imalo ovaj tip vremena. Tip bezgradijentno ciklonalno polje (Bc) bio je zamjetno manje čest nego što je uobičajeno u referentnom razdoblju 1971. – 2000. Od ostalih vremenskih tipova koji pripadaju radijacijskom režimu relativno je česta bila donja (južna) strana anticiklone (V2). U listopadu je zabilježen čak 10 puta, a u rujnu i studenom je po 1 dan imao ovaj tip.
Od tipova koji pripadaju oborinskom režimu oni vezani uz utjecaj ciklone bili su manje česti nego što je bilo uobičajeno u referentnom razdoblju 1971. – 2000. Tako je tip prednja (istočna) strana ciklone (N1) zabilježen 5 puta i to samo u studenom. Češći je nego inače bio tip os doline (Dol2) zabilježen 6 puta ove jeseni (5 puta u listopadu), a manju je učestalost od prosječne imao tip prednja strana doline (Dol1).
Od preostalih tipova relativnu čestinu veću od prosjeka imao je vremenski tip stražnja (zapadna) strana anticiklone (V3), koji je zabilježen 12 puta tijekom sezone (3 dana u rujnu, 5 u listopadu te 4 u studenom). Zajedno s njim režimu advekcije s jugoistoka (SE advekcija) pripada i tip jugoistočno prijelazno stanje (SES) kojeg je bilo 2 puta u listopadu.
Sjeverni Jadran
Analiza vremenskih režima na sjevernom Jadranu (slika 6) pokazuje da je ove jeseni, kao i u unutraš-njosti, radijacijski režim imao najveću relativnu frekvenciju te se pojavljivao u oko polovice dana tijekom jeseni. Pritom je najčešći bio u rujnu (24 dana), a manje zastupljen u listopadu i studenom (12, odnosno 10 dana).
Oborinskog je režima bilo malo manje od višegodišnjeg prosjeka i zabilježen je 16 puta. Od toga je 9 dana u studenom imalo neki od vremenskih tipova koji pripadaju ovom režimu, 5 u listopadu te samo 2 u rujnu.
Slika 5. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za JESEN 2021. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske
0
5
10
15
20
25
30
35
40
N1
N2
N3
N4
Nc
Dol
1
Dol
2
Dol
3
Dol
V1
V2
V3
V4 Vc g
mv
SS
SW
S
WS
NW
S
NS
NE
S
ES
SE
S
Ba Bc
zodo
l1
zodo
l2
zodo
l3
jesen 2021 jesen 1971. - 2000.
tip vremena
rela
tivna
es
tina
(%)
ANALIZA JESENI 2021. GODINE PO TIPOVIMA VREMENA 5
Vjetrovni režim i režim advekcije s jugoistoka (SE advekcija) imali su podjednaku relativnu frekvenciju (15, odnosno 14%). Pritom je vjetrovni režim bio zamjetno češći nego u referentnom razdoblju 1971. – 2000. Dani s jakom burom zabilježeni su pritom 8 puta u listopadu te 6 puta u studenom, a u rujnu ih nije bilo. Režim advekcije s jugoistoka (SE advekcija) također je češći bio u listopadu (6 dana) i studenom (5 dana) nego u rujnu (2 dana).
Analiza učestalosti vremenskih tipova na sjevernom Jadranu (slika 7) pokazuje da je i tu najveću rela-tivnu frekvenciju, dvostruko veću od prosjeka, imao tip greben visokog tlaka (g) – 22%. Najčešći je bio u rujnu kada je 9 dana imalo ovaj tip vremena. Potom slijedi bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) kojega je tijekom sezone bilo 15 puta, od čega čak 12 puta u rujnu (i 3 u studenom). Od ostalih tipova koji pripadaju radijacijskom režimu razmjerno je čest bio tip donja (južna) strana anticiklone (V2), zabilježen u 8 dana (6 u listopadu). Zanimljivo je da je tip prednja (istočna) strana anticiklone (V1) potpuno izostao, a bezgradi-jentno ciklonalno polje (Bc) je zabilježen samo jednom u rujnu.
Veliku su učestalost tijekom jeseni imali tipovi stražnja (zapadna) strana anticiklone (V3) te istočno prijelazno stanje (ES) – svaki je zabilježen 11 puta. Pritom je ovaj drugi, koji pripada vjetrovnom režimu, bio višestruko češći nego u referentnom razdoblju 1971. – 2000 i nije zabilježen u rujnu (u listopadu 6 dana, u studenom 5). A prvi koji je iz režima advekcije s jugoistoka (SE advekcija) imao je relativnu frekvenciju malo veću od prosječne te je bio podjednako raspodijeljen po mjesecima kao u unutrašnjosti (2 dana u rujnu, 5 u listopadu te 4 u studenom).
Što se tipova vremena vezanih uz oborinski režim tiče, najveću učestalost ima prednja strana ciklone (N1), tip koji je najčešći bio u studenom (7 dana), s relativnom frekvencijom oko prosječne. Oko uobiča-jene čestine bilo je tipova os doline (Dol2), južno (SS) i jugozapadno (SWS) prijelazno stanje, koji također
Slika 6. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za JESEN 2021. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran
00
10
20
30
40
50
60
70
80
90
oborinski radijacijski SE advekcija NW advekcija vjetrovni ostalo
jesen 2021. jesen 1971. - 2000.
vremenski re im
rela
tivna
es
tina
(%)
Slika 7. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za JESEN 2021. i za jesensko razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran
0
5
10
15
20
25
30
35
40
N1
N2
N3
N4
Nc
Dol
1
Dol
2
Dol
3
Dol
V1
V2
V3
V4 Vc g
mv
SS
SW
S
WS
NW
S
NS
NE
S
ES
SE
S
Ba Bc
zodo
l1
zodo
l2
zodo
l3
jesen 2021. jesen 1971. - 2000.
tip vremena
rela
tivna
es
tina
(%)
6 ANALIZA JESENI 2021. GODINE PO TIPOVIMA VREMENA
pripadaju oborinskom režimu, a zamjetno je manje od prosjeka za razdoblje 1971. – 2000. bilo tipa prednja strana doline (Dol1).
Srednji i južni Jadran
Prema analizi vremenskih režima na srednjem i južnom Jadranu (slika 8) također je najčešći bio radi-jacijski režim s relativnom čestinom od 44%, odnosno 41%. I ovdje je broj dana s tim režimom bio najveći u rujnu (23, odnosno 22 dana) te zamjetno manji u ostala dva mjeseca.
Zatim slijedi oborinski režim, na srednjem Jadranu s učestalosti od 20%, a na južnom 24%. Pritom je, kao i na sjevernom Jadranu, najčešći bio u studenom (10 na srednjem te 13 dana na južnom Jadranu), manje čest u listopadu (5, odnosno 6 dana) te još rjeđi u rujnu (po 3 dana).
Režim advekcije s jugoistoka (SE advekcija) ima relativnu čestinu od oko 15% te je zabilježen najviše u listopadu (8 dana).
Vjetrovni režim češći je bio na srednjem Jadranu (14%) nego na južnom (11%). Pritom su vjetroviti dani s burom izostali u rujnu, u listopadu ih je bilo po 8 u svakom području, a u studenom je 5 dana na srednjem Jadranu imalo neki od tipova vremena koji pripadaju ovom režimu te 2 dana na južnom.
Vremenski tipovi iz grupe ostalo češće su zabilježeni na južnom Jadranu i uglavnom su bili vezani uz zonalnu dolinu koja se od istočnog Sredozemlja preko Grčke i Jonskog mora pružala prema Jadranskom moru pri čemu su naši krajevi bili na njezinoj stražnjoj strani.
Od vremenskih tipova na srednjem i južnom Jadranu (slika 9.) najveću relativnu čestinu imao je tip bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) – oko 17%. Potom slijedi greben visokog tlaka (g), koji također pri-pada radijacijskom režimu i kojega je najviše bilo tijekom rujna. Od ostalih tipova iz radijacijskog režima raz-mjerno je čest bio tip donja (južna) strana anticiklone (V2). Kao i na sjevernom Jadranu tip prednja (istočna) strana anticiklone (V1) je izostao ove jeseni, a bezgradijentno ciklonalno polje (Bc) pojavio se samo jednom.
Od tipova iz oborinskog režima prednjači prednja (istočna) strana ciklone (N1) s 13%. To pokazuje kako su oborinske prilike, kao i na sjevernom Jadranu, uglavnom bile posljedica djelovanja ciklona koje su se premještale Sredozemljem i Jadranom, i to posebno u studenom (8 dana s ovim tipom). Tipovi povezani s premještanjem fronti, odnosno doline, bili su zamjetno manje česti, a 2 dana na srednjem, odnosno 3 dana na južnom Jadranu imali su tip vremena južno prijelazno stanje (SS), koji je osim oborinom obilježen i jakim jugom.
Od tipova iz vjetrovnog režima, istočno prijelazno stanje (ES) je na srednjem Jadranu bilo češće nego na južnom (10 i 6 dana), dok je na južnom Jadranu češći bio tip gornja (sjeverna) strana ciklone (N4), također obilježen jakom burom. To pokazuje kako su putanje ciklona često bile južnije od naših krajeva te su one zahvaćale naše južne krajeve.
Kao i drugdje u Hrvatskoj, razmjerno je veliku relativnu frekvenciju imao tip stražnja (zapadna) strana anticiklone (V3) koji je zabilježen po 5 puta u listopadu, 3 u studenom te jednom u rujnu.
Od ostalih tipova izdvojiti se još može stražnja strana zonalne doline (zodol3) koji je zabilježen tijekom 6 dana na južnom i 4 dana na srednjem Jadranu.
Slika 8. Relativne čestine vremenskih režima za JESEN 2021. za srednji i južni Jadran
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
obor rad+g SE adv. NW adv. vjet ostalo
srednji Jadran ju ni Jadran
vremenski re im
rela
tivna
es
tina
(%)
ANALIZA JESENI 2021. GODINE PO TIPOVIMA VREMENA 7
Zaključak
Jesenski mjeseci 2021. godine po svojim temperaturnim i oborinskim obilježjima bili su vrlo različiti, što se pokazalo i u prevladavajućim prizemnim, ali i visinskim tipovima/režimima. Međutim, gledajući sezo-nu u cjelini radijacijski režim, odnosno tipovi vremena vezani uz taj režim bili su najčešći u cijeloj Hrvatskoj (malo manje od 70% dana u unutrašnjosti i između 40 i 50% na Jadranu).
Tako smo u rujnu imali gotovo nastavak stabilnih, ljetnih sinoptičkih prilika (u čak 22 do 24 dana) uz najčešći tip vremena greben visokog tlaka ili bezgradijentno polje. U listopadu i studenom radijacijskih tipova bilo je manje, uz češći utjecaj tipova vremena vezanih uz prijelazna stanja ili oborinski tip vremena (osobito u studenom na Jadranu). Naime, ciklone su se ove jeseni najčešće premještale preko Sredozemlja i Jadrana na jugoistok donoseći više oborina na Jadran i uz njega, dok su u unutrašnjosti oborinske prilike bile obilježene prolazom fronti. Zbog ciklona koje su se premještale južnije te ogranka anticiklone sa sjevera ili sjeverozapada na Jadranu je povremeno bilo vjetrovito (češći vjetrovni režim te tip vremena ES (istočno prijelazno stanje)), osobito uz buru na sjevernom dijelu. Uz ciklonalnu aktivnost na Sredozemlju vežemo i vjetrovite dane na Jadranu s jugom, osobito na srednjem i južnom dijelu, koje je prethodilo prolasku ciklona (SS i SES prijelazna stanja).
Također je zanimljivo istaknuti da je ove jeseni advekcije s jugoistoka bilo više od uobičajenog. Zbog češće ciklonalne aktivnosti iznad Sredozemlja i Jadrana te prolaska anticiklona većinom sjevernije od naših krajeva, a zatim i njihovog zadržavanja jugoistočno ili istočno (češći tip vremena V3 – stražnja (zapadna) strana anticiklone), strujanje iznad Hrvatske bilo je s jugoistoka ili istoka, uz dotok vlažnog i ne odveć toplog zraka (osobito u listopadu i studenom). S obzirom na spomenuto, izostao je naglašeniji utjecaj anticiklone sa zapada ili sjeverozapada, što se vidi po znatno smanjenoj relativnoj frekvenciji ili potpunom izostanku tipa vremena V1 (prednja (istočna) strana anticiklone).
Literatura
DWD, 2021.: Europäische WetterberichtLončar E. i A. Bajić, 1994.: Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrv. Meteor. Čas., 29, 31-41Lončar E. i V. Vučetić, 2003.: Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38,
57-81Poje D., 1965.: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavi-
jom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str.
Slika 9. Relativne čestine tipova vremena za JESEN 2021. za srednji i južni Jadran
0
5
10
15
20
25
30
35
40
N1
N2
N3
N4
Nc
Dol
1
Dol
2
Dol
3
Dol
V1
V2
V3
V4 Vc g
mv
SS
SW
S
WS
NW
S
NS
NE
S
ES
SE
S
Ba Bc
zodo
l1
zodo
l2
zodo
l3
srednji Jadran ju ni Jadran
tip vremena
rela
tivna
es
tina
(%)
