Analiza modula „Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno ... 2.pdf · „Prevencija nasilničkog ... adolescentske seksualnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja ... heternormativnosti školskog sustava i

Embed Size (px)

Text of Analiza modula „Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno ... 2.pdf · „Prevencija nasilničkog...

  • 1

    Analiza modula Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje i

    Prevencija nasilnikog ponaanja prirunika za Zdravstveni odgoj

    Autorica izvjetaja: mr.sc. Nataa Bijeli, CESI, 2013.

    CESI ima dugogodinje iskustvo rada u podruju rodne ravnopravnosti, prevencije nasilja u

    adolescentskim vezama i seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja mladih, stoga nam je namjera dati

    osvrt na module u prirunicima koja su podruje nae ekspertize. Najmera ove analize jest unaprijediti

    kvalitetu programa Zdravstvenog odgoja i pripadajuih prirunika budui da ovaj predmet smatramo

    izuzetno vanim sadrajem kurikuluma.

    CESI je prva udruga u Republici Hrvatskoj, i meu prvima u regiji, koja se sustavno bavila

    senzibiliziranjem mladih za pitanja roda i spola te prevencijom nasilja u adolescentskim vezama.

    Koristei vlastita iskustva, teoretska znanja, i rezultate naih istraivanja, osmislile/i smo programe

    obrazovanja mladih i edukacije edukatora/ica te izdali/e prirunike koji su namijenjeni svima koji rade s

    mladima, a koriste se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Bugarskoj. Za na rad na podruju

    adolescentske seksualnosti i prevencije rodno uvjetovanog nasilja primile smo meunarodna ali i

    domaa priznanja i nagrade.

    Predmet analize bila su sva tri prirunika MZOS-a i AZOO-a zdravstvenog odgoja za nastavnike i strune

    suradnike za osnovnu i srednju kolu i to samo moduli Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno

    spolno ponaanje i Prevencija nasilnikog ponaanja. Vano je istaknuti, prije same analize

    prirunika da postoji odreena diskrepancija izmeu Kurikuluma zdravstvenog odgoja i prirunika

    Zdravstvenog odgoja. Kurikulum zdravstvenog odgoja daje prikaz planiranih aktivnosti, u okviru

    modula, i oekivanih ishoda. Planirane aktivnosti definirane kurikulumom obuhvaaju sve vane teme

    vezane uz rodnu ravnopravnost, seksualnost i prevenciju nasilja. Meutim, problem nastaje kod

    operacionalizacije ovih nastavnih sadraja kroz predloene aktivnosti u prirunicima gdje je vidljivo da su

    neke osmiljene aktivnosti daleko od kvalitetne razrade predloenih nastavnih sadraja.

  • 2

    SADRAJNE PRIMJEDBE

    HOMOSEKSUALNOST

    Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja (Narodne novine,br.106,23.08.2013) predvia da se na

    satu razrednika govori o temi Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina gdje je oekivani ishod

    izgraditi vrijednosti prihvaanja i tolerancije seksualnih razliitosti (str.90) a kljuni pojmovi su:

    diskriminacija, stigmatizacija, seksualne manjine, uvaavanje razliitosti.

    Predloene aktivnosti u prirunicima teko mogu ispuniti oekivani ishod jer se o temi

    homoseksualnosti, i openito seksualnih manjina, govori samo kroz definiciju homoseksualnosti, uzroka

    homoseksualnosti, veliine populacije i razliitim pristupima homoseksualnosti (koje prirunik definira

    kao religijski, drutveni, znanstveni i zakonski). Ovakav pristup temi upuuje na vrlo ogranien i

    stereotipan prikaz homoseksualnosti. Prirunik koji bi trebao izgraditi toleranciju i prihvaanje razliitosti

    i sam doprinosi stereotipizaciji i stigmatizaciji na nain da se uz teme vezane uz homoseksualnost esto

    pojavljuje pojam kontroverzni. U prirunicima izostaju bilo kakve aktivnosti kojima bi se utjecalo na

    de-stigmatizaciju homoseksualnosti i uklanjanje homonegativnosti/homofobije meu mladima odnosno

    sveprisutnih mitova, degradirajuih predrasuda i stereotipa prema osobama homoseksualne orijetacije.

    U modulu Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje za 7.razred O u aktivnosti

    Komunikacija o spolnosti po prvi puta se u priruniku spominje homoseksualnost, ali ne kao tema

    aktivnosti ili radionice, ve indirektno. Uiteljima/icama se daje definicija homoseksualnosti ako se

    sluajno ovaj pojam pojavi u diskusiji:

    Homoseksualnost = spolna privlanost i emocionalna privrenost koju neke osobe osjeaju prema osobama svoga spola. Danas se vie ne smatra boleu, ve naprosto seksualnom orijentacijom ili sklonou koja se razlikuje od heteroseksualnosti (privlanost prema osobama suprotnog spola). (Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli, 2013, str.200).

    U priruniku za srednju kolu uz pojmove istospolni brak i usvajanje djece od strane istospolnih parova

    vee se pojam kontroverzni. Primjerice:

    kontroverze vezane uz istospolni brak (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.221) U posljednjih su se petnaestak godina razvile estoke diskusije oko pitanja treba li legalizirati vezu dviju

    osoba istoga spola. U tom je kontekstu prilino kontroverzno pitanje istospolnog braka. (Prirunik za

    nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str. 227)

    Danas se govori i o homoseksualnim zajednicama (istospolni brak, registrirano partnerstvo), pri emu je pitanje njihova usvajanja djece najee iznimno kontroverzna tema. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013,str.229)

    Srednjokolski prirunik, donosi jo jednom, definiciju homoseksualnosti i informaciju o broju osoba homoseksualne orijentacije pri tom mijeajui pojmove kao to su seksualna orijentacija i seksualni identitet.

  • 3

    Homoseksualnost je fizika, emocionalna i duhovna privlanost prema osobama istoga spola. U popularnoj se kulturi zovu gej, to je rije nastala pohrvaenjem engleske rijei gay. Ovaj se pojam ipak najee koristi za mukarca homoseksualne orijentacije, dok su ene homoseksualne orijentacije u veini prihvatile termin lezbijka kao svoj seksualni identitet. Premda je toan broj teko ustanoviti, znanstvenici koji se bave istraivanjima seksualne orijentacije smatraju da bi oko pet posto ope populacije moglo biti homoseksualne orijentacije. (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str. 239-240)

    Aktivnost Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina II izuzetno je problematina aktivnost jer

    se eli iskombinirati dvije stvari koje teko da se mogu meusobno kombinirati i nadopunjavati a to je

    osobno iskustvo i stavovi razliitih drutvenih aktera o homoseksualnosti. Kao jedan od ishoda uenja

    navodi se prepoznati razliite pristupe homoseksualnosti (religijski, drutveni, znanstveni i zakonski)

    (Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.242). Glavna aktivnost

    strukturirana je oko osobnog iskustva mladia koji je gay.

    Aktivnost se sastoji u tome da uenici/e dobiju Pismo zabrinutog mladia (ibid.,str.245) koji govori o tome kako je zaljubljen u deka ali ne zna to da radi, pita se je li to normalno, te kako e reagirati njegovi prijatelji i roditelji da saznaju. Zadatak uenika/ica je da zastupaju stav odreene drutvene skupine/institucije/grupacije (svaka skupina na temelju priloga ita i priprema stav jedne grupacije). Stavovi koji se razmatraju su: stajalite Katolike crkve, znanosti, zakona, stav drutva/javnosti. Nakon to proitaju odreeni stav, uenici/e trebaju napisati kratak odgovor mladiu. Zadatak je skupine uenika/ca ukratko predstaviti stav grupacije koju zastupaju te nakon toga rei kako su odgovorili mladiu prema tom stajalitu. Potpuno je neprimjereno koristiti priu o osobnom iskustvu, na ovaj nain i dovoditi u vezu pruanje

    psiholoke podrke i pomoi sa stavom crkve, znanosti, i drutva prema homoseksualnosti. Psiholoko

    savjetovanje i pruanje psiholoke pomoi osobama homoseksualne orjentacije zasniva se na

    znanstvenim postavkama a ne na religijskim dogmama stoga je ova vjeba u potpunosti promaena.

    Povrh toga, ovako zamiljena aktivnost moe doprinijeti uvrivanju negativnih stavova umjesto

    uvaavanja razliitosti i razvoja tolerancije. Pria o osobnom iskustvu je vana ali je primjerenija za

    koritenje u sklopu aktivnosti na nain da se mlade potakne na razmiljanje i diskusiju o tome to bi

    uinili/e u situaciji ako im prijatelj/ica povjeri da je gay i na koji nain bi reagirali i podrali ga/ju.

    U prilogu koji govori o stavu Katolike crkve iznose se vjerske dogme da su homoseksualni ini neuredni i poziva se homoseksualne osobe na istou. Istie se da crkva kao glavni problem dananjice istie da sve manji broj ljudi vidi homoseksualnu praksu kao grenu. ( Prirunik za nastavnike i strune suradnike u srednjoj koli, 2013, str.246). Prilog koji govori o stavu znanosti iznosi da homoseksualnost nije bolest te da su pokuaji promjene seksualne orijentacije neuinkoviti i psihiki tetni. Prilog o stavu drutva ocjenjuje da je teko odrediti jedinstven stav drutva prema osobama homoseksualne orijentacije(ibid.,str.248) pri tome iznosei rezultate istraivanja o negativnim stavovima prema homoseksualnim osobama i njihovoj diskriminaciji. U prilogu o slovu zakona govori se o zatiti ljudskih prava i zabrani diskriminacije osoba na temelju seksualne orijentacije. Primjereniji nain obrade teme koje obuhvaa stavove i stajalite Katolike crkve, znanosti, drutva i zakonske regulative je nain koji e omoguiti diskusiju i kritiko sagledavanje/propitivanje razliitih stajalita od strane uenika/ca. Umjesto toga, zahtijevajui od uenika/ca da reproduciraju stavove

  • 4

    razliitih aktera i primjene ga na osobno iskustvo mladia bez kritikog razmatranja tih stavova moe doprinijeti potvrivanju homofobnih stavova kod nekih uenika/ca. Takoer, tome pridonosi i sugestija nastavnicima/ama da ukau mladima na pouak vjebe: Bitno je naglasiti da imaju pravo podravati bilo koji od ovih stavova, no ono to je vano jest da dopuste drugim ljudima pravo na izbor vlastite seksualne orijentacije, na ivot bez nasilja i diskriminacije. To znai da je vano da se prema njima odnose s potovanjem. Poruka mora biti: Svi smo razliiti (s razliitim stavovima, seksualnim