Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
V A R A Ž D I N
Robert Ivanović
ANALIZA OSOBINA WEB PREGLEDNIKA
SEMINARSKI RAD
Varaždin, 2009.
2
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
V A R A Ž D I N
Robert Ivanović Izvanredni student Broj indeksa: S-36348/07-I, 2007. Smjer: Primjena informacijske tehnologije u poslovanju VI/1 stupanj
ANALIZA OSOBINA WEB PREGLEDNIKA
SEMINARSKI RAD
Voditelj rada:
Dr. sc. Dragutin Kermek
Varaždin, svibanj 2009.
3
Sadržaj
1. Uvod……..……………………….….………………………………………………………4
1.1. Razvoj web preglednika……….………………………………………………………..4
1.2. Najvažniji podaci o web preglednicima……...…..…………………………………….6
1.3. Web preglednici s posebnim namjenama………….……………………………………9
1.4. Tekstualni web preglednici s početka ere interneta….………………………………..10
1.5. Web preglednici za mobilnu platformu(mobitele ili PDA)……………………………10
1.6. Web preglednici za Java platformu……………...……………………………………10
1.7. Web preglednici za djecu…………………………………………….………………..10
2. Osobine web preglednika i njihova analiza…………….…………………………………11
2.1. Najvažnije osobine….………………….……………………………………………...12
2.2. Dodatne osobine…………………..………….………………………………………..15
2.2.1.Podrška protokolima……………..…………………………………………….…19
2.2.2. Podrška tehnologijama i standardima……………………………….……….….21
2.2.3. Podrška JavaScript tehnologiji…………………………………….………….…22
2.2.4. Podrška za Plug-in i Web Feed………………………………………..…....…....24
2.2.7. Podrška za različite formate slika……………………………….…………….…25
3. Dodaci……………………………………………………………………………………...25
3.1.Acid test..........................................................................................................................25
3.2.Ranjivosti web preglednika............................................................................................29
3.3. Lokalizacija web preglednika......................................................................................30
4. Zaključak…………...……………………………………………………………………..33
5. Literatura…………………………………………………………………………………..34
6. Linkovi…………………………………………………………………………………..…34
4
Popis slika
Slika 1 "Idealni prikaz Acid3 testa u web pregledniku"……………………………………...27
Slika 2 "Internet Explorer u Acid3 testu"……………………………………………...……..27
Slika 3 "Opera donedavno u Acid3 testu"…………………………………………………....28
Slika 4 "Opera 10 BETA Acid3 Test"…………………………………...…………………...28
Slika 5 "Firefox na Acid3 testu"………………………………………………...……………29
Slika 6 "Firefox 3,5 u Beta 4 verziji na Acid3 testu"………………………………...……….29
Slika 7 "Safari na Acid3 testu"………………………..……………………………….……...30
Slika 8 "Google Chrome na Acid3 testu"………………………...…...…………….……......30
Popis tablica
Tabela 1 "Povijesni razvoj (važnijih) web preglednika"………………………………………6
Tabela 2 "Najvažniji podaci o web preglednicima"……………………………………………8
Tabela 3 "Osnovne osobine, prva tablica"………...………………………………………….14
Tabela 4 "Osnovne osobine, druga tablica"………………………………...………………...15
Tabela 5 "Dodatne osobine, prva tablica"…………………………………………...………..17
Tabela 6 "Dodatne osobine, druga tablica"………………………………………...…………18
Tabela 7 "Podrška protokolima"……………………………………...………………………21
Tabela 8 "Podrška tehnologijama i standardima"…………………...………………………..22
Tabela 9 "Podrška JavaScript tehnologiji"…………………………………...……………….24
Tabela 10 "Lokalizacija web preglednika"…………...………………………………………31
5
1.Uvod
Iako je ime i svrha ovog seminarskog rada analiza osobina web preglednika, autor je smatrao
potrebnim započeti radnju opisom pojma web preglednik (engl. Web Browser) i kratkom
povijesti razvoja internet preglednika i navođenjem podataka o nekima od važnijih i
poznatijih browsera.
Za surfanje internetom koristimo aplikacijski sofware sa grafičkim sučeljem koji prevodi
HTML kod i prikazuje Internet stranicu i omogućuje korisniku interakciju sa tekstom, slikom,
videom, glazbom i dr. multimedijskim sadržajima na internetu. Taj softver se zove web
browser, na hrvatskom web preglednik. Tražeći točnu definiciju preko www.google.com
pronašao sam hrpu definicija, ali najjednostavnija bi bila ona s weba Princeton univerziteta:
„Browser: program korišten za gledanje HTML dokumenata“
(wordnet.princeton.edu/perl/webwn).
1.1. Razvoj web preglednika
Razvoj nekih važnijih i poznatijih web preglednika:
Razvoj web preglednika počinje krajem 80-tih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Početkom 1991. Britanski fizičar Tim Berners-Lee patentirao je prvi Internet preglednik
WorldWideWeb (http://info.cern.ch/ ) (ujedno i WYSIWYG ,“what you see is what you
get“ HTML editor), koji je koristio je ne samo FTP(File Transfer Protocol), nego i
HTP(Hypertext Transport Protocol). Slijedio ga je Mosaic, razvijen na NSCA(National
Centre for Supercomputing Applications). Marc Andreessen, djelatnik istog centra, pokrenuo
je vlastitu kompaniju Netscape, i izumio vlastiti web browser Netscape, koji ubrzo postaje
najrašireniji preglednik tog doba, kojeg koristi 90% tadašnjih korisnika interneta. Microsoft
odgovara razvojem svojeg browsera Internet Explorer, započinjući prvi rat browsera. Pošto
Internet Explorer dolazi u paketu sa OS Windows, uskoro MS IE postaje dominantan i
zadržava pokrivenost tržišta sve do danas. U listopadu 1994. na internetu se prvi put
pojavljuje novi Netscape-ov preglednika Mozilla. 1998. Netscape postaje Mozilla Foundation
i počinje razvoj novog web preglednika, koji će uskoro postati poznat pod imenom Firefox.
Opera se objavljuje 1996.(rad na njezinom razvoju počeo je još 1994.) i iako unatoč svim
svojim kvalitetama ne uspijeva postati popularna(1%), raste joj tržišni udjel među browserima
za mobitele. U siječnju 2003. Apple izbacuje Safari, koji pokriva Mac-ovo tržište i malo
6
izvan toga(oko 8%). Zadnji važniji web preglednik koji se pojavio na web pozornici je
Google-ov Chrome (rujan 2008.), i dosada je ostvario 1,5 tržišnog udjela.
Kronološki razvoj web browsera(koja uključuje i manje poznate preglednike) možete
pogledati u tablici Povijesni razvoj web preglednika ispod:
Tabela 11"Povijesni razvoj (važnijih) web preglednika" Godina Web preglednici
1991. WorldWideWeb
1992. ViolaWWW, Erwise, MidasWWW, MacWWW, Samba(Mac)
1993. Mosaic, Lynx 2.0, Arena, AMosaic 1.0, Cello
1994. IBM Web Explorer, Netscape navigator, SlipKnot 1.0, MacWeb, Ibrowse,
Argo, Minuet, Navipress(Mac,PC)
1995. Internet Explorer, Netscape Navigator 2.0, OmniWeb, WebRouser, IE2, Grail
1996. Arachne 1.0, IE 3.o, Netscape Navigator 3.0, Opera 2.0, PowerBrowser 1.5,
Cyberdog, Amaya 0.9, Aweb, Voyager
1997. IE 4.0, Netscape Navigator 4.0, Netscape Communicator 4.o, Opera 3.0,
Amaya 1.0
1998. IE 5.0 Beta, iCab, Mozilla
1999. Amaya 2.0, Mozilla M3, IE 5.0
2000. Konqueror, Netscape 6, Opera 4, Opera 5, K-Meleon 0.2, Amaya 3, Amaya 4
2001. IE 6, Galeon 1.0, Opera 6, Amaya 5
2002. Netscape 7, Mozilla 1.0, Pheonix 0.1, Links 2.0, Amaya 6, Amaya 7
2003. Opera 7, Safari 1.0, Epiphany 1.0, Amaya 8
2004. Netscape Browser, Firefox 1, OmniWeb 5
2005. Netscape Browser 8, Safari 2.0, Opera 8, Epiphany 1.8, Amaya 9, AOL
Explorer 1.0, Maxton 1.0, Shiira 1.0
2006. SeaMonkey 1.0, K-Meleon 1.0, Galeon 2.o, Camino 1.0, Firefox 2.0, Avant
1.1, iCab 3, Opera 9, IE 7, Sputnik
2007. Maxton 2.0, Netscape Navigator 9, NetSurf 1.0, Flock 1.0, Flock 1.0, Safari
3.0
2008. Konqueror 4.0, Safari 3.1, Opera 9.5, Firefox 3, Amaya 11.0, Flock 2.0,
Google Chrome
2009. Amaya 11.0, IE 8, Safari 4.0, The World Browser, Firefox 3.09, Lunascape,
Google Chrome 2.0, NetSurf 2.1, Camino 2, Opera 10, Sea Monkey 2.0,
7
Maxton 2.0, Google Chrome 3.0
Napomena: Postoji nekoliko stotina web preglednika. Većina ih je velikom djelu korisnika
interneta, čak i upućenijima, nepoznata. Zato se u tablicama spominju samo važniji i poznatiji,
s naglaskom na pet najzastupljenijih i najpoznatijih(IE, Firefox, Opera, Safari i Google
Chrome).
Izvori: http://www.livinginternet.com/w/wi_browse.htm
http://browsers.evolt.org/
http://www.dejavu.org/forsta.htm (browser timeline)
1.2. Najvažniji podaci o web preglednicima
U tablici ispod nalaze se glavni podaci za različite browsere - za koje operacijske sustave su
napravljeni, zatim softver koji preuzima sadržaj sa servera i prikazuje ga na ekranu. (u daljem
tekstu se koristi engleski originalni izraz Layout Engine ili Rendering Engine), cijena, autor
i softverska licenca.
Najpoznatiji Layout Engines su:
Trident, MS-ov Layout Engine, razvijen za IE 4, ostao u uporabi sve do danas
Gecko, Layout Engine kojega je razvila Mozilla Foundation za svoje preglednike
KHTML, razvijen za preglednik Konqueror, http://www.konqueror.org/features/browser.php
WebKit je open source proizvod, razvio ga je Apple Inc. Iz Konqueror-ove KHTML
softverske datoteke, http://webkit.org/
Presto, Layout Engine razvijen za Opera preglednik,
http://dev.opera.com/articles/view/presto-2-1-web-standards-supported-by/
Napomena: Podaci za većinu browsera, poznatih i manje poznatih, i za slijedeću tabelu i za
većinu tablica u ovom radu, preuzeti su direktno s njihovih stranica(linkovi su navedeni na
kraju radnje).
Još jedna napomena: Od web preglednika temeljenih na MS Trident Layout Engine-u kao što
su CrazyBrowser, SlimBrowser, Maxton (kineski Trident-based web browser za Windows-
8
e), Sleipnir(japanski web browser za Windowse, baziran na Trident Rendering Engine-u),
AOL Explorer i Avant Browser u slijedećim tablicama je analiziran samo Avant Browser,
jer su navedeni browseri skoro potpuno istih osobina, kvaliteta i slabosti kao i Internet
Explorer. Također, nisu navedeni web preglednici kao što je The Orca Browser, koji je
Firefox-u isto što i Avant Browser za Internet Explorer (jer se temelji na Firefox-u 3.0).
Isto tako u tablici ne spominje se IE for Mac jer je njegov razvoj obustavljen (koristio je svoj
posebni Tasman Layout Engine).
Od browsera za Mac OS su navedeni samo Safari, Camino (namijenjen Open Source
korisnicima koji migriraju na Mac) i Shiira, a nisu obrađeni OmniWeb i iCab, koji su
Safari-ju isto što i Avant Browser IE-u.
Prikaz obitelji web preglednika temeljenih na Gecko Rendering Engine-u (Mosaic, Netscape,
Mozilla, Firefox, SeaMonkey, Flock, IceWeasel, Netscape Navigator, Camino i
Epiphany) nije previše reduciran(izbacio sam samo Epiphany i IceWeasel), jer ih smatram
zanimljivima, s tim da neki imaju posebitosti(npr. Camino, Gecko-based ali samo za Mac OS
X korisnike, K-Meleon isto Gecko-based ali samo za Windows OS itd.).
Također, prikaz Netscape obitelji (Netscape, Netscape Communicator i Netscape
Navigator) u tablici reduciran je radi jednostavnosti samo na Netscape(browser), a i zato jer
je u međuvremenu njihov razvoj obustavljen.
Tabela 12"Najvažniji podaci o web preglednicima" Web
preglednik
Win
Mac
OS
X
Linux/
Unix
BSD Layout
Engine
Cijena Autor Softver
-ska
licenca
Avant Da Ne Ne Ne Trident Besplatan Avant
Force
Nepozn
ata
Camino Ne Da Ne Ne Gecko Besplatan Camino
Pro.
MPL/G
PL
Chrome Da Ne* Ne* Ne WebKit Besplatan Google BSD
Dillo Da Da Da Da Dillo Besplatan Cid,
Rota,itd
GPL
Flock Da Da Da Da Gecko Besplatan Flock Inc. MPL
Galeon Ne Da Da Da Gecko Besplatan M.P.Gretti GPL
IE Da Ne Ne Ne Trident Besplatan MS, -
9
Spyglass
K-Meleon Da Ne Ne Ne Gecko Besplatan Dorian,
KKO
GPL
Konqueror Da Da Da Da KHTML Besplatan KDE GPL
Mosaic Da Da Ne Ne Gecko Besplatan Andressen,Bina Nepozn
ata
Mozilla Da Da Da Da Gecko Besplatan Mozilla
Foundation MPL/GPL/
LPGL Mozilla Fireox Da Da Da Da Gecko Besplatan Mozilla
Foundation MPL/GPL/
LPGL
Netscape Da Da Da Ne Gecko Besplatan Netscape MPL/GPL/
LPGL
NetSurf Ne Ne Da Da NetSurf
ugrađen
Besplatan NetSurf Developers GPL
OmniWeb Ne Da Ne Ne WebKit 14,95$ TheOmniGroup LGPL
Opera Da Da Da Da Presto Besplatan OperaSoftware -
Safari Da Da Ne Ne WebKit Besplatan Apple LGPL
SeaMonkey Da Da Da Da Gecko Besplatan SeaMonkeyCouncil MPL/GPL/
LPGL
**Shiira Ne Da Ne Ne WebKit Besplatan HappyMac
DevelopmentTeam BSD
WorldWideWeb Ne Ne Ne Ne ugrađen Besplatan T. Berners
Lee
Javno
vlasništvo
*Zapravo, trebalo bi pisati da i u drugom i trećem stupcu, jer programeri kompanije
CodeWeavers (www.codeweavers.com) su uspjeli prije izdavanja službene Chrome
verzije za ta dva OS-a napraviti verziju Google Chrome-a za Mac i Unix
(http://chromium.codeweavers.com/)
GPL - GNU General Public Licence, GNU GPL ili jednostavno GPL, ime za široko
korištenu softversku licencu, koju je koncipirao Richard Stollman za GNU Project, projekt
razvoja besplatnog softvera GNU(„GNU's Not Unix“)
LPGL – The GNU Lesser General Public Licence, ime je modificirane, više dopustive
verzije GNU GPL softverske licence, originalno namijenjene za software libraries i za
softversku dokumentaciju
MPL – Mozilla Public Licence, softverska licenca za open source i besplatni softver, pod
koju spadaju svi proizvodi Mozilla zaklade
10
W3C - W3C Software Notice and License, dopustiva besplatna softverska licenca za sve
softverske proizvode W3C (World Wide Web Consortium), organizacije koja postavlja
međunarodne internetske standarde
BSD - Berkeley Software Distribution, operacijski sustav nastao na Berkley sveučilištu
(www.berkley.edu ), ponekad zvan Berkeley Unix, jedne verzije Unix OS-a
MIT licenca – besplatna softverska licenca, nastala na Massachusetts Institute of
Technology (MIT), dopustiva i GPL-kompatiblina, koristi je MIT X Konzorcij
(http://www.linfo.org/x_consortium.html , http://www.opensource.org/licenses/mit-
license.php )
**Shiira – namjera japanskih programera bila je stvoriti web browser za Apple koji je bolji
od Safari-ja
Postoji još hrpa web preglednika koje se može podijeliti u različite kategorije:
1.3. Web preglednici s posebnim namjenama:
Image Explorer, http://www.catzware.com/software/imagexplorer/index.html , browser
dizajniran samo za gledanje, skidanje i printanje slika, za Windows XP i Vistu, postoji i
„Lite“ verzija
Kirix Strata, http://www.kirix.com/ , dizajniran za analizu podataka,
“data browser” – „a fusion of a web browser and a built-in relational database“
SongBird - http://getsongbird.com/, preglednik s naprednim audio streaming osobinama
Space Time, www.spacetime.com/, za 3D surfanje
Wyzo, http://www.wyzo.com/, media browser s integriranim Bit Torrent klijentom
Zac Browser, http://www.zacbrowser.com/, dizajniran za djecu s autizmom i poremećajima
povezanim s autizmom, kao što je Ašpergerov sindrom
Flock, www.flock.com, „social web browser“, za poticanje društvenih mreža, blogiranja,
djeljenja fotografija i RSS čitanja vijesti
11
1.4. Tekstualni web preglednici s početka ere interneta:
Danas se više ne koriste jer je samo po sebi razumljivo da je Internet vizualna stvar, ima ih
više: Alynx, edbrowse, Elinks, Emacs, Links, Lynx, Net-Tamer, w3m, WebbIE
1.5 Web preglednici za mobilnu platformu(mobitele ili PDA):
Kindle, Android, BlackBerry Browser, Blazer, Danger Browser, Embider, Fennc, IE mobile,
Iris Browser, jB5 Mobile Browser, Myriad, NetFront, Nokia Series 40, Novarra nWeb, Obigo,
Opera Mobile, Picsel, PlayStation Portable, Safari, Symphony, Wapaka Browser i Web
Browser for S60 (za Symbian OS).
1.6. Web preglednici za Java platformu:
BitStream ThunderHawk, HotJava, Opera Mini, X-Smiles i Flyingsaucer.
1.7. Web preglednici za djecu:
KidRocket, Kidzui, MyKidsBrowser
Ali postoji i hrpa web preglednika koji ne spadaju ni u jednu od podjela, npr Lunascape –
„World's First Triple-Engine Web Browser“, koristi tri layout engine-a(Trident, Gecko i
Webkit), s tim da korisnik sam namjesti default-ni rendering engine
(http://en.lunapedia.lunascape.tv/index.php?title=Switching_Engines).
Možda bi još trebalo spomenuti posebitosti nekih web preglednika, npr. kod browser-a Linux
platforme, Internet preglednici se mogu koristiti kao file menager-i tj. kao windows explorer,
za pregledavanje sadržaja nekog folder-a. Također, neki browseri se mogu koristiti kao html
editori(Amaya npr.).
Izvori podataka: http://www.w3schools.com/browsers/browsers_stats.asp
http://www.freebase.com/view/computer/web_browser
www.google.com
12
2. Osobine web preglednika i njihova analiza
Detaljnije je izvršena analiza osobina web preglednika samo u najpopularnijim i
najpoznatijim web preglednicima: Mozillia-nom Firefox-u (autoru teksta najdraži), MS-om
Internet Explorer-u, Opera-i Apple-ovom Safari-ju i Google Chrome-u. Iako su na
računalu autora bili instalirani i neki drugi browseri (npr. Mozillin Flock), za potrebe pisanja
ove radnje instalirani su i isprobavani samo prethodno navedeni. Preglednici za druge
operacijske sustave (Linux, Unix, Open BS itd.) nisu bili isprobani zbog trenutne
konfiguracije računala autora ove radnje( trenutno instalirani samo Windowsi), tako da se
može reći da ova radnja nije potpuna što se toga tiče.
Postoje neke opće osobine svakog web preglednika:
Address field (polje u kojeg upisujemo ili copy-paste adresu koju želimo otvoriti),
Autofill Forms Button (automatsko popunjavanje web obrazaca),
Back Button(gumb za vraćanje na prethodnu stranicu),
Forward Button (gumb za otvaranje slijedeće stranice),
Close Box (gumb sa X za zatvaranje preglednika),
Fonts or Larger or Smaller (izbor stila i veličine fonta slova u browser-u),
Home Button (stranica koja se prva otvara kod startanja preglednika),
Maximize Button i Minimize Button (gumbi za povećavanje i smanjivanje dimenzija
otvorenog browsera),
Print Button (zapravo, print opcija, postoji u svim web preglednicima),
Reload or Refresh Button (ponovno otvaranje već otvorene stranice, da bi se provjerilo
postoje li promjene),
Restore Button(kad je browser spušten u alatnu traku na dnu ekrana i želi ga se opet otvoriti),
Status Bar (u dnu svakog preglednika, pokazuje adresu stranice kad mišem prelazimo preko
linka u prozoru otvorene stranice),
Stop Button (stop gumb prekida učitavanje stranice) i
Window Title (ime otvorene stranice se pokazuje u gornjem djelu preglednika, osim ako
stranica nema ime, onda piše untitled, ili ime bookmark-a za tu stranicu, ako smo je označili)
Scrolling – Navigacija kroz stranicu kotačićem gore-dolje
13
Opće osobine web preglednika nisu toliko važne da ih se analizira za svaki preglednik
posebno, jer ima ih svaki web preglednik, bez njih se ne može surfati internetom i u svima
normalno funkcioniraju.
2.1. Najvažnije osobine
Upravljanje zaporkama(password managing), sam browser nudi mogućnost memoriranja
zaporke za svaki website gdje se traži logiranje, korisno za one koji se logiraju na puno mjesta
Upravljanje downloadom(download managing), korisno je da browser ima svoj vlastiti
download manager za skidanje materijala s interneta, nego poseban softver za tu svrhu.
Zanimljivo je spomenuti da IE ni u verziji 8 još uvijek nema integriran download menager,
što Mozilla Firefox, Opera i drugi preglednici imaju već godinama.
Provjera pravopisa(spell check) kod upisa teksta u input box prije slanja tog teksta,
Upravljanje oznakama(bookmark managing, kod IE se bookmarks zovu favorites),
korisno jer zbog ogromne količine bookmark-a koje se skupe kroz duže vrijeme, treba ih
organizirati u različite foldere(mape)
Alatna traka s tražilicom(search engine toolbar), kod novijih važnijih browsera moguće je
izabrati među više tražilica(ne samo Google, nego i Yahoo, answers.com,amazon.com, itd.)
Automatski update samog browser-a, tj. automatska instalacija update-a –zakrpa,
poboljšanja ili nove verzije samog browsera(Auto-updater). Kod Firefox-a i većine poznatijih
i boljih preglednika se update-i downloadiraju i instaliraju sami(ako korisnik namjesti tu
opciju), kod nekih preglednika se samo pojavi obavijest za update uz pitanje korisniku želi li
ih instalirati
Privatno surfanje – brisanje povijesti surfanja i cookie-ja nakon surfanja (postoji više imena
za taj pojam: inPrivate kod IE, PrivateBrowsing, Porn Mode itd.), tako da druga ili treća
strana ne može dobiti uvid u surferske navike korisnika.
Sigurnosne opcije koje se mogu postaviti posebno za svaku stranicu(security options
separately settable per site). Jako korisna stvar kod surfanja, jer spriječavaju otvaranje opasne
stranice,ako je adresa u memoriji samog preglednika. Postavke se mogu postaviti i ručno za
svaki website. Od preglednika koje je autor koristio i koristi, imali su je samo Mozilla i
14
Mozilla Firefox. Vrijedi i za Phishing site-ove (prevarantske stranice koje kradu brojeve
kreditnih kartica i dr. osobne podatke). Lista opasnih stranica se automatski ažurira bez
korisnikovog sudjelovanja u tome .
Osnovne osobine podijeljene su u 2 tablice:
Tabela 13"Osnovne osobine, prva tablica" Preglednik Upravljanje
zaporkama
Upravljanje
downloadom
Provjera
pravopisa
Upravljanje
oznakama
Avant Da Ne Ne Da
Camino Da Da Da Da
Chrome Da Da Da Da
Dillo Ne Ne Ne Djelomično
Flock Da Da Da Da
Galeon Da Da Da Da
IE Da Ne Da (ieSpell) Da
K-Meleon Da Ne Ne Da
Konqueror Da Da Da Da
Mosaic Ne Ne Ne Da
Mozilla Da Da Da Da
Mozilla Fireox Da Da Da Da
Netscape Da Da Da Da
NetSurf Ne Da Ne Da
Opera Da Da Da Da
Safari Da Da Da Da
SeaMonkey Da Da Da Da
Shiira Da Da Da Da
WorldWideWeb Ne Ne Da Da
Izvori podataka: http://www.ncsu.edu/midlink/bkmks/man.bkmks.html
http://mozilla.gunnars.net/firefox_bookmarks_tutorial.html
http://www.favbrowser.com/
http://news.zdnet.co.uk/security/0,1000000189,39578379,00.htm
15
http://www.mozillazine.org/
Korisno je spomenuti opciju „Immunize“ anti-spyware programa Spyware Search and
Destroy (sličnu Sigurnosnim opcijama za svaku stranicu ) , koja funkcionira na isti način,
integrira se u sve web preglednike koje korisnik ima instalirane na računalu i ne dopušta
otvaranje zaraženih (infected) stranica u nijednom web pregledniku.
Na internetu su pronađeni i posebni web browsere namijenjeni za „porn mode“ surfanje, npr.
„HeatSeek-the ultimate software for adults“( http://www.heatseek.com/?ai=82 ), „The point
of this software is to make porn browsing more efficient and more secure“- kažu na
http://www.techcrunch.com/2006/07/11/porn-browser-heatseek-launches-yeah-porn-browser/,
ali piše da se temelji na IE browseru, tako da smatram ne može biti previše privatan.
Tabela 14"Osnovne osobine, druga tablica" Preglednik Alatna traka
tražilice
Auto-update Privatno
surfanje
Sigurnosne opcije
za svaku stranicu
Avant Da ? ? ?
Camino Da Da ? ?
Chrome Da Da Da Djelomično
Dillo Djelomično ? ? ?
Flock Da Da ? Djelomično
Galeon Da Da ? ?
IE Da Da Da Djelomično
K-Meleon Da ? ? ?
Konqueror Da ? Ne ?
Mosaic Ne ? ? ?
Mozilla Da Da Ne Da
Mozilla Fireox Da Da Da Da
Netscape Da Da Ne ?
NetSurf Da ? ? ?
Opera Da Samo obavijest Ne Da
Safari Da Da Da Da
16
SeaMonkey Da Da ? Djelomično
Shiira Da ? ? ?
WorldWideWeb Ne ? ? ?
Glavnih 5 browsera uglavnom imaju osobine analizirane u ove dvije tablice, ostali manje.
Podaci za tablice o osnovnim i dodatnim osobinama preglednika su preuzeti sa:
http://www.about-the-web.com/shtml/browsers.shtml
2.2. Dodatne osobine
Podijeljeni su u dvije tabele.
Prva tabela sadrži slijedeće osobine:
Blokiranje pop-up prozora(Pop-up blocking), iritantni pop-up prozori koji se sami otvaraju
bez korisnikove želje za tim, treba li reći koliko je korisno mogućnost blokiranja istih ako
želite spriječiti invaziju porno sadržaja ili drugih neželjenih sadržaja, Firefox je možda
najbolji glede toga problema
Potpuno pretraživanje povijesti surfanja – na engleskom Full-history Search, originalni izraz
se koristi i u tablici
Surfanje u tabovima(tabbed browsing), korisna stvar jer ako imate otvorenih previše
prozora, to iscrpljuje memoriju i na računalima sa malo RAM-a dolazi i do rušenje web
preglednika(autoru se događalo u starom Mozilli u prijašnjoj konfiguraciji sa malom
memorijom), surfanje u više tabova koji se otvaraju unutar istog prozora web preglednika je
praktičnije
Inkrementalno pronalaženje (Incremental Finding – interakcijska metoda naprednog
pretraživanja u korisničkom sučelju –kako korisnik upisuje riječ, pojam, keyword ili dio
adrese u adresnu traku tako automatski browser izbacuje sve moguće rezultate koji sadrže taj
pojam ili riječ), Firefox ima tu osobinu već duže vrijeme, prilično olakšava surfanje jer je
dovoljno početi upisivati samo početak ključne riječi po kojoj pamtite taj website i odmah
dobijete riješenje (ako ste zaboravili ime stranice)
17
Zumiranje stranice(Page zooming) osobina koja dobro dođe tako da ne morate save-ati sliku
i otvarati je u pregledniku slika nego je otvorite u novom tabu i tu je zumirate
Filtriranje reklama(Ad filtering), filtriranje reklama, bile one u obliku banner-a, pop-up
prozora, animacije ili sl. zanimljivo je da ga Firefox i IE nemaju dok Opera, Safari, Flock i
neki manje poznati preglednici ga imaju.
Tabela 15"Dodatne osobine, prva tablica" Web
preglednik
Blokiranje
pop-up
prozora
Potpuno
pretraživanje
povijesti
surfanja
Surfanje u
tabovima
Inkrementalno
pronalaženje Zumiranje
stranice
Filtriranje
reklama
Avant Da Ne Da Ne Da Da
Camino Da Ne Da Da Da Da
Dillo Ne Ne Da Ne Ne Ne
Flock Da Da Da Da Ne Da
Galeon Da Ne Da Da Da Da
Chrome
Da Ne Da Da Da Da
IE Da Da Da Da Da Ne
K-Meleon Da Ne Da Da Da Ne
Konqueror Da Ne Da Da Da Da
Mosaic Ne Ne Ne Ne Ne Ne
Mozilla Da Ne Da Da Da Da
Mozilla Fireox Da Da Da Da Da Ne
Netscape Da Ne Da Da Ne Ne
NetSurf Da Da Da Da Da Da
Opera Da Da Da Da Da Da
Safari Da Da Da Da Da Da
SeaMonkey Da Ne Da Da Ne Ne
Shiira Da Ne Da Ne Da Ne
WorldWideWeb Ne Ne Ne Ne Ne Ne
Glavnih 5 browsera imaju sve ili skoro sve osobine navedene u ovoj tablici, drugi uglavnom
pola-pola.
18
Slijedeće osobine su:
Prostorna navigacija(Spatial Navigation), bez miša, kombinacijom tipki, slično prethodnoj
osobini
Upravljanje web browserom glasom (Voice control ili Speech-recognition), konvertira
izgovorene riječi u strojno čitljiv input, jako malo preglednika(Firefox, Opera, OmniWeb) ga
imaju, navigacija kroz bespuća interneta glasovnim komandama, korisno za osobe s posebnim
potrebama, postoje i posebni browseri za tu svrhu ( Firefly voice command browser,
http://www.fireflyvcb.com/ i sl.),
Pretvaranje teksta u govor (Text-to-speech conversion) - snimanje tekstualnih dokumenata,
bilo koji format-txt,pdf,doc itd. i njihova konverzija u audio-file koje se može reproducirati u
razl. media player-ima
Navigacija kroz stranicu koristeći tipke tikovnice (Tabbing navigation),
Navigacija tekstualnim pokazivačem(text-cursorom, Caret Navigation)
Tabela 16"Dodatne osobine, druga tablica" Web
preglednik
Prostorna
navigacija
Upravljanje
glasom
Pretvaranje
teksta u
govor
Navigacija
tipkovnicom
Navigacija
tekstualnim
pokazivačem
Avant Ne Ne Ne Da Ne
Camino Ne Ne Da Da Da
Dillo Ne Ne Ne Ne Ne
Flock Ne Ne Ne Da Da
Galeon ? Ne Ne Da Ne
Chrome
Da ? Da Da Ne
IE Ne Ne Djelomično Da Ne
K-Meleon Ne Ne Ne Da Ne
Konqueror Da Ne Da Da Ne
Mosaic Ne Ne Ne Ne Ne
Mozilla Da Ne Ne Da Da
19
Mozilla Fireox Da Da Da Da Da
Netscape Ne Ne Ne Da Da
NetSurf Ne Ne Ne Da Ne
Opera Ne Da Da Da Ne
Safari Da Ne Da Da Ne
SeaMonkey Ne Ne Ne Da Da
Shiira Da Ne Da Da Da
WorldWideWeb ? Ne Ne ? ?
I ovdje je vidljivo da samo Firefox ima sve, a ostali jako malo naprednih osobina potrebnih za
navigaciju kroz prostranstva interneta.
Izvori:
http://www.opera.com/browser/tutorials/nomouse/
http://www.mozilla.org/access/keyboard/snav/
Nije stavljeno u tablicu, ali važna je i jednostavna instalacija (bez potrebe za resetiranje
računala, kao što još uvijek traži IE), ali većina preglednika ima jednostavnu instalaciju.
Brzina otvaranja stranica, većina preglednika nema problema s tim, ponekad ta brzina ovisi
i o veličini memorije koju korisnik ima na računalu, brzini konekcije na Internet i veličini i
kompliciranosti(sadržaji u vidu slika, flash-a i sl. sadržaja) same stranice.
Nisam spomenuo još neke osobine koje nisam stavio u tablicu jer ih jako malo browsera ima:
Integracija preglednika sa antivirusnim softverom, ima ga npr. Firefox, kod downloada
Anti Virus pregleda skinute datoteke automatski odmah po završetku downloada,
Parental Control – za one korisnike koji žele blokirati pristup sadržajima „za odrasle“, dakle
djeci ili zaposlenicima tvrtki tako da ne zlorabe svoje radno vrijeme i poslodavca – pronašao
sam samo da IE ima u „Settings“ mogućnost blokiranja tih sadržaja. Postoji različiti softveri
za blokiranje adult-sadržaja koji se integriraju u browser ili čak web preglednici za djecu koji
ne otvaraju te stranice- npr. http://kidrocket.org/ , http://www.kidzui.com/ ,
http://www.mykidsbrowser.com/ itd.
Offline Browsing-pregledavanje stranica kad računalo nije spojeno na Internet, ali je moguće
samo ako history i privremena memorija nisu izbrisane, imaju ga npr. Firefox i Safari.
20
Postoje i posebni offlline browseri za tu svrhu(pregledavaju snimljene stranice u .html
formatu, samo treba upisati u adress bar adresu gdje se file-ovi nalaze na računalu), primjeri
su: BackStreet Browser (http://www.spadixbd.com/backstreet/ ), WebStripper
(http://webstripper.net/), itd.
Online Support-korisnička podrška u realnom vremenu, na raspolaganju korisnicima web
preglednika, koliko sam istraživao ima ga samo Firefox
Prilagodba web preglednika individualno svakom korisniku(Customization)-
prilagođavanje vizuelnog izgleda, skinovi, grafički elementi, imaju ga Firefox, IE, Sleipnir,
Opera, Camino, Google Chrome itd.
Search Suggestions – kod tražilice u browseru, kako upisujete pojam sama tražilica daje
sugestije, Firefox ima tu ososbinu
Session Restore – kod nenajavljenog zatvaranja browsera, npr. kod naglog gašenja računala
ili zatvaranja aplikacije uslijed rušenja preglednika, web preglednik pamti koje su stranice
bile otvorene u trenutku zatvaranja i nudi mogućnost restauracije istog tog trenutka(session
restore) kod ponovnog pokretanja preglednika (Mozilla Firefox uvijek nudi tu mogućnost
nakon crash-a browsera), imaju ga npr. Camino, Firefox, OmniWeb,
Add-on Manager – ili upravljanje add-ons(dodacima) i extensions(ekstenzijama)- imaju
ga Firefox (https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/recommended ),
http://www.pcworld.com/article/150576/15_musthave_firefox_addons.html
http://download.cnet.com/windows/firefox-add-ons-and-plugins/
http://www.netmag.co.uk/zine/discover-culture/the-top-50-firefox-extensions
Internet Explorer
(http://www.microsoft.com/windowsxp/using/web/sp2_addonmanager.mspx )
U web pregledniku Opera add-ons se zovu widgets, http://widgets.opera.com/
Tema add-ons, plugins i extensions bila bi možda sama dovoljna za posebnu radnju
Recimo da neke prilično olakšavaju i pojednostavljuju surfanje.
Source(IE)iliPage Source(Firefox), pod View- daje prikaz koda stranice, otvara se u novom
prozoru, što je jako korisno za web programere i one koji to žele postati
21
2.2.1. Podrška protokolima
Koje Internet protokole (IP) koji browser podržava
(Internet protokol: protokol za razmjenu paketa podataka između računala):
Tabela 17"Podrška protokolima" Web
preglednik
HTTP E-
FTP NNTP
(Usenet)
SSL IRC IDN Ipv6
Avant Djelomično Ne Da Ne Djelomično Ne Ne Da
Camino Da Ne Da Ne Da Ne Da Da
Dillo Da Ne Da Ne Ne Ne Ne Da
Flock Da Ne Da Ne Da Ne Da Da
Galeon Da Ne Da Ne Da Ne Da Da
Chrome
Da Ne Da ? Da Ne Da ?
IE Djelomično Ne Da Ne Djelomično Ne Da Da
K-Meleon Da Ne Da Ne Da Ne Da ?
Konqueror Da Ne Da Ne Da Ne Da Da
Mosaic Djelomično Ne Da Da Ne Ne Ne Ne
Mozilla Da Da Da Da Da Da Da Ne
Mozilla Fireox Da Ne Da Ne Da Ne Da Da
Netscape Da Da Da Da Da Da Da ?
NetSurf Da Ne Da Ne Da Ne Ne Da
Opera Da Da Da Da Da Da Da Da
Safari Da Ne Djelomično Ne Da Ne Da Da
SeaMonkey Da Da Da Da Da Da Da Da
Shiira Da Ne ? ? Da Ne Da Da
WorldWideWeb Da Ne Da Da Ne Ne Ne Ne
http://www.experiencefestival.com/a/Web_browser_-_Protocols_and_standards/id/2001076
22
Objašnjenje pojmova:
HTTP-Hypertext Transfer Protocol, protokol aplikacijske razine za distribuirane
hipermedijske sustave, zahtjev/odgovor standard između klijenta i poslužitelja
E-mail-elektronička pošta, tj. sadrži li web preglednik svoj vlastiti program za e-mail
FTP-File Transfer Protocol, mrežni protokol koji se koristi za razmjenu i manipulaciju
podacima preko TCP računalne mreže
NNTP(Usenet)- Network News Transfer Protocol, Internetski aplikacijski protokol koji se
prvenstveno koristi za čitanje i postanje članaka u Usenet mrežama, kao i za razmjenu novosti
između news poslužitelja
SSL-Secure Sockets Layer, kriptografski protokol koji osigurava sigurnost i integritet
podataka kod komuniciranja preko TCP/IP mreža, kao i preko interneta
IRC-Internet Relay Chat, oblik tekstualnog komuniciranja porukama u realnom vremenu, ili
sinhroniziranog konferenciranja, korisnik se programom(klijentom) povezuje na poslužitelj
neke od IRC mreža
IDN- Internationalized domain name, ime internetske domene koja sadrži jedan ili više ne-
ASCII znakova
Ipv6-Internet Protocol version 6, internetski protokol slijedeće generacije koji treba zamijeniti
trenutnu verziju Ipv4
Što više Internet protokola podržava neki browser, naravno to je i bolje jer može komunicirati
s više izvora informacija.
2.2.2.Podrška tehnologijama i standardima
Koje web standarde i tehnologije preglednici podržavaju, osim za JavaScript koji je detaljnije
prikazan u slijedećoj tablici.
Tabela 18"Podrška tehnologijama i standardima" Web
preglednik
CSS2.1 XSLT XHTML
1.0
XHTNL
1.1
MathML Frames Nav
LINKs
Avant Djelomično Da Ne Ne Ne Da ?
23
Camino Da Da Da Da Da Da Ne
Dillo Ne Ne Ne Ne Ne Djelomično Ne
Flock Da Da Da Da Da Da ?
Galeon Da Da Da Da Ne Da ?
Chrome
Da Da Da Da Ne Da Ne
IE Djelomično Da Ne Ne Ne Da Ne
K-Meleon Da Da Da Da Ne Da ?
Konqueror Da Ne Da Da Ne Da Da
Mosaic Ne Ne Ne Ne Ne Ne ?
Mozilla Da Da Da Da Da Da Da
Mozilla Fireox Da Da Da Da Da Da Ne
Netscape Da Da Da Da Da Da ?
NetSurf Da Ne Ne Ne Ne Da Ne
Opera Da Da Da Da Da Da Da
Safari Da Da Da Da Ne Da Ne
SeaMonkey Da Da Da Da Da Da Da
Shiira Da Da Da Da Ne Da ?
WorldWideWeb Ne Ne Ne Ne Ne Ne ?
Objašnjenje pojmova:
CSS2.1 – Cascading Style Sheets, označava upotrebu uzoraka stilova koji se mogu koristiti
u HTML dokumentima, CSS omogućava definiranje načina prikaza teksta ili drugih
elemenata HTML dokumenta, odnosno definiranje stila koji će se koristiti
XSLT- Extensible Stylesheet Language Transformations, jezik temeljen na XML, koristi se
za transformaciju XML dokumenata u čitljive dokumente
XHTML 1.0 – verzija 1.0 XHTML jezika
XHTML 1.1- na modulima bazirana verzija istog jezika
MathMl – Mathematical Markup Language, aplikacija XML jezika za opisivanje
matematičkih notacija
Frames-omogućavaju vizualnom HTML pregledniku da se podjeli u segmente, od kojih svaki
može pokazivati različiti dokument
24
Nav LINKS-navigation links, navigacijski linkovi
Što više web tehnologija neki browser podržava, to ga čini boljim. Vidljivo je da sve ili
većinu web tehnologija podržavaju uglavnom samo bolji i popularniji preglednici.
2.2.3. Podrška JavaScript tehnologiji
Koje JavaScript tehnologije koji web preglednik podržava.
Tabela 19"Podrška JavaScript tehnologiji" Web preglednik JavaScript ECMAScript DOM
1
DOM
2
Xpath Editor
Rich-
texta
XML
Http
Request
DHTML
Avant Da Da Djel. Ne Ne Da Da Da
Camino Da Da Da Da Da Da Da Da
Dillo Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne
Flock Da Da Da Da Da Da Da Da
Galeon Da Da Da Da Da Da Da Da
Google Chrome Da Da Da Da Da Da Da Da
IE Da Da Djel. Ne Da Da Da Da
K-Meleon Da Da Da Da Da Da Da Da
Konqueror Da Da Da Da Ne Da Da Da
Mosaic Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne
Mozilla Da Da Da Da Da Da Da Da
Mozilla Fireox Da Da Da Da Daa Da Da Da
Netscape Da Da Da Da Da Da Da Da
NetSurf Da Da Da Da Ne Da Da Da
Opera Da Da Da Da Da Da Da Da
Safari Da Da Da Da Da Da Da Da
SeaMonkey Da Da Da Da Da Da Da Da
Shiira Da Da Da Da Ne Da Da Da
WorldWideWeb Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne
25
Objašnjenje pojmova:
JavaScript – skriptni jezik koji se koristi za programski dostup objektima unutar drugih
aplikacija, razvijen od Netscape korporacije, za dizajniranje interaktivnih stranica, korišten na
milijunima web stranica radi dodavanja funkcionalnosti, validacije podataka u HTML obrascu
prije slanja na server, detekcije browsera itd
ECMAScript – skriptni jezik, standardiziran od Ecma International (Ecma), najpoznatiji u
obliku svoja tri dijalekta, JavaScript, ActionScripi i Jscript.
Xpath - XML Path Language, upitni jezik za selektiranje nodes(apstraktnih jedinice koje
povezuju strukturu podataka) iz XML dokumenta
DOM i DOM2 - Document Object Model, više-platformska i o jeziku neovisana konvencija
za predstavljanje i interakciju sa HTML, XML i XHTML objektima
Xpath - XML Path Language, upitni jezik za selektiranje nodes(apstraktnih jedinice koje
povezuju strukturu podataka) iz XML dokumenta
Editor obogaćenog teksta- online rich text editor, „What-You-see-is-what-you-get“ sučelje
za editiranje obogaćenog teksta unutar web preglednika
XHR – XMLHttpRequest, DOM aplikacijsko programersko sučelje(API) koje se može
koristiti unutar skriptnog jezika web preglednika
DHTML – Dynamic HTML, kolekcija zajednički korištenih tehnologija za stvaranje
interaktivnih i animiranih website-ova koristeći kombinaciju statičkog HTML-a i skriptnog
jezika sa strane poslužitelja,kao što je JavaScript, prezentacijskog skriptnog jezika(kao što je
CSS) i DOM-a
http://www.w3schools.com/js/default.asp
2.2.4. Podrška za Plug-in i Web Feed
Plug-in: Računalni program koji djeluje u interakciji sa host aplikacijom(web preglednikom u
ovom primjeru) da bi omogućio izvođenje specifične funkcije „on demand“ tj na zahtjev.
Neće biti prikazani u obliku tabele nego samo navedeni, i browseri koji ih imaju:
ActiveX – Tehnologija koja omogućava softverskim komponentama interakciju međusobno
neovisno kojim programskim jezikom su rađene. Najviše se koristi za izradu interaktivnog
26
web sadržaja, iako se može koristiti i za desktop aplikacije i ostale programe. ActiveX je
Microsoftov odgovor na Javu.( http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/activex/ ). Sadrže ga samo
Internet Explorer, AOL Explorer, Avabt browser, Maxton i Sleipnir
NPAPI – Netscape Plugin Application Programming Interface, više platformska plugin
arhitektura, korištena od mnogih browsera, originalno razvijena za Netscape porodicu
browsera, sadrži je prilično puno današnjih browsera
Java – programski jezik originalno razvijen od Jamesa Goslinga, koriste ga samo Google
Chrome, IE i Opera(Mozilla obitelj i ostali browseri ne)
Gears, nekada Google Gears, besplatni open source plugin kojeg je razvio Google,
omogućuje prikaz i korištenje web aplikacija i usluga ako računalo zbog nekog razloga ne
može biti na Internetu (http://www.pcchip.hr/vijesti/recenzije-softvera/google-gears-beta )
RSS (skraćeno od Really Simple Syndication), skup web formata rabljenih za web stranice
koje se često osvježavaju, i sam njih izvor(feed) i preglednici za vijesti iz tog izvora (RSS
readers), tehnologija koja omogućava da pomoću posebnih programa ili dodataka čitate
naslove i sažetke vijesti, blogova i sličnog(http://www.bug.hr/rss/ )
Atom – Kao i RSS, format kojim se povezuje (dobija, šalje ili pregleda) sadržaj iz blog
zajednice ili izvora vijesti sa weba, dozvoljava softveru da provjeri updates na webu.
2.2.5. Podrška za različite formate slika
Velika većina web preglednika koristi JPEG, GIFF i PNG format, ostale formate(JPEG,
APNG, MNG, TIFF, SVG, 2D Canvas i XBM) vrlo malo, skoro uopće ne.
Za PDF format većina preglednika ima plug-in za otvaranje i pregledavanje dokumenata u
pdf formatu, tj. pdf reader se integrira u web preglednik.
3. Dodaci
3.1.Acid test
Acid testovi provjeravaju koliko web preglednici poštuju standarde. Prikaz slike trebao bi biti
što bliži, odnosno identičan referentnoj slici testa koju je moguće vidjeti na web stranici
testa(www.webstandards.org ).
27
Idealan prikaz Acid3 testa u web browseru:
Slika 9 "Idealni prikaz Acid3 testa u web pregledniku"
U većini slučajeva je prikaz slike odgovarao referentnoj slici, osim u slučaju Internet
Explorera.(Pcchip br. 162, studeni 2008, www.pcchip.hr ).
Slika 10"Internet Explorer u Acid3 testu"
28
Opera zadovoljava skoro 90 % web standarda, jedini je browser koji zadovoljava web2.0
obrazac, trenutno uklopljen u HTML5
(http://www.webstandards.org/2008/10/02/dowehaveawinner/).
Opera donedavno u Acid testu3:
Slika 11"Opera donedavno u Acid3 testu"
Ali u Beta verziji 10:
Slika 12"Opera 10 BETA Acid3 Test"
29
Npr. preglednik u kojem autor ove radnje obavlja 99% surfanja internetom (Firefox),
zadovoljio je 71/100 na acid testu ovog tipa: http://acid3.acidtests.org/ .
Slika:
Slika 13"Firefox na Acid3 testu"
Ali u 3,5 Beta 4 verziji:
Slika 14"Firefox 3,5 u Beta 4 verziji na Acid3 testu"
30
Safari, kako tvrde na svojim stranicama(http://www.apple.com/safari/features.html ), jedini je
browser na svijetu koji prolazi Acid 3 test sa 100%(Lunascape također), ali čini se da to više
ne važi, jer i Chrome i Opera 10 tvrde isto.
Slika 15"Safari na Acid3 testu"
Google Chrome na Acid testu:
Slika 16"Google Chrome na Acid3 testu"
Premda, kad se autor ove radnje spojio na test stranicu http://acid3.acidtests.org/ , dobio je
99/100.
3.2. Ranjivosti web preglednika
Popis opasnosti koje vrebaju korisnike računala na internetu je prilično velik, ali može se
svesti na: različite vrste maleware-a (virusa, trojana, backdoor trojana, spyware-a, crva,
virusa, hoax-a), hijacking (otimanje računala od strane napadača i zloraba računala),
31
Distributed Denial of Service Attack i Buffer Overflow, Spoofing(krađa osobnih podataka),
Sniffing(njuškanje za zaporkama), Cross Site Scripting i Phishing. Jedan dio tih radnji daje
napadaču administratorske ovlasti nad napadnutim računalom i mogućnost zlorabe ovlasti.
Ranjivosti web preglednika mogu biti iskorištene od napadača da pokrene kod i instalira
softver bez znanja korisnika(http://blogs.zdnet.com/security/?p=2778).
Exploit je softver, hrpa podataka, ili niz komandi, koji iskorištava bug, nedostatak ili ranjivost
sa namjerom da izazove neku štetu na softveru ili hardveru, ili s namjerom preuzimanja
kontrole nad računalom, da bi ga koristio za svoje svrhe.
Na http://www.cert.org/tech_tips/securing_browser/ se nalaze dobri savjeti, korak po korak,
kako namjestiti security settings u svom browser-u. Premda su svi ti savjeti od pomoći, na
internetu je „svaki čovjek za sebe“, ali kombinacija anti-virusa, firewall-a i anti-spyware-a
pomaže u preživljavanju na internetu.
Većina anti-virusnih programa se integrira u web preglednik i upozorenje o zarazi iskače
odmah po otvaranju opasne stranice ili kod pokušaja instalacije malicioznog softvera, ali
važan je i izbor web browsera na temelju layout engina koji ga pokreće( Gecko, Presto i
WebKit su najsigurniji, MS Trident baš i ne). Naravno, anti-spyware funkcionira na isti način,
a tu je i firewall, ili sigurnosni paket kod kojeg sve troje dolazi integrirano u jednom
proizvodu.
http://www.techzoom.net/publications/insecurity-iceberg/
3.3. Lokalizacija web preglednika
Ne služe se nužno svi korisnici interneta engleskim jezikom, tako da dostupnost web
preglednika na što više jezika ima smisla.
Tabela 20"Lokalizacija web preglednika" Web preglednik Jezici koje web preglednik podržava:
Avant engleski, arapski, bugarski, katalanski, hrvatski, češki, kineski, danski,
nizozemski, francuski, njemački, grčki, hibru, mađarski, italijanski,
japanski, korejski, perzijski, poljski, portugalski, slovački, španjolski,
švedski, ukrajinski
Camino češki, engleski, francuski, nizozemski, njemački, italijanski, japanski,
32
katalonski, norveški, portugalski, poljski, ruski, španjolski, švedski
Dillo engleski, japanski, poljski, ruski
Flock kineski, engleski, finski, francuski, njemački, mađarski, poljski, ruski,
slovački, španjolski, portugalski
Galeon azerbejdžanski, bjeloruski, bugarski, katalonski, češki, danski, njemački,
grčki, engleski, španjolski, estonijski, finski, francuski, irski, galicijski,
hrvatski, mađarski, italijanski, japanski, korejski, litavski, latvijski,
makedonski, mongolski, malajski, norveški, poljski, portugalski,
rumunjski, slovački, slovenski, albanski, srpski, švedski, tamilski,
turski, ukrajinski, vijetnamski, valonski, kineski
Google Chrome arapski, portugalski, bugarski, katalanski, kineski, hrvatski, češki,
danski, nizozemski, engleski, estonski, filipinski, finski, francuski,
njemački, grčki, hibru, hindu, mađarski, italijanski, indonezijski,
japanski, korejski, latvijski, litavski, norveški, portugalski, rumunjski,
ruski, srpski, slovački, španjolski, švedski,tajlandski, turski, ukrajinski,
vijetnamski
IE arapski, bugarski, katalanski, kineski, hrvatski, češki, danski,
nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, hibru,
hindu, mađarski, italijanski, japanski, korejski, latvijski, litavski,
norveški, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski,
španjolski, tajlandski, turski
K-Meleon engleski, njemački, španjolski, francuski, ruski, poljski
Konqueror burski(Afrikaans), arapski, bjeloruski, bugarski, bengalski, katalanski,
kineski, češki, velški, danski, njemački, grčki, engleski, esperanto,
španjolski, estonski, baskijski, perzijski, finski, francuski, galicijski,
hibru, hindu, hrvatski, mađarski, islandski, italijanski, japanski,
mongolski, malajski, norveški, nizozemski, norveški, poljski,
portugalski, rmunjski, ruski, slovački, slovenski, srpski, švedski,
tamilski, tadžik, turski, ukrajinski, uzbečki
Mosaic engleski
Mozilla katalanski, kineski, češki, danski, engleski, finski, francuski, njemački,
grčki, hibru, irski, italijanski, japanski, korejski, litavski, makedonski,
norveški, poljski, portugalski, pundžabi, rumunjski, ruski, slovački,
slovenski, španjolski, švediški, turski, velški
33
Mozilla Firefox burski(afrikaans), albanski, arapski, asturijski, baskijski, bjeloruski,
bengalski, bugarski, katalanski, kineski, češki, danski, nizozemski,
engleski(UK,US), esperanto, estonski, finski, francuski, galicijski,
gruzijski, njemački, grčki, gudžurati, hibru, hindu, mađarski, islandski,
indonezijski, irski, italijanski, japanski, korejski, kurdski, latvijski,
litavski, makedonski, mongolski, norveški, poljski, portugalski,
pundžabski, rumunjski, ruski, srpski, slovački, slovenski, španjolski,
švedski, tajlandski, turski, ukrajinski, velški
Netscape (u verziji Netscape Navigator podržavao je najveći broj jezika)
portugalski, kineski, češki, danski, finski, francuski, njemački, grčki,
mađarski, italijanski, japanski, korejski, norveški, poljski, ruski,
slovački, španjolski, švedski, turski, engleski
NetSurf nizozemski, engleski, francuski, njemački
Opera bjeloruski, bugarski, katalanski, hrvatski, češki, danski, engleski,
estonski, finski, francuski, gruzijski, njemački, grčki, hindu, mađarski,
indonezijski, italijanski, japanski, korejski, litavski, makedonski,
norveški, poljski, portugalski, ruski, španjolski, švedski, tamilski, turski
Safari engleski, francuski, njemački, italijanski, norveški, poljski, norveški,
portugalski, danski, finski, korejski, kineski, nizozemski
SeaMonkey baskijski, bjeloruski, katalanski, češki, engleski, finski, francuski,
njemački, italijanski, korejski, norveški, poljski, slovački, španjolski,
turski
Shiira Kineski, danski, engleski, nizozemski, finski, francuski, njemački,
italijanski, korejski, norveški, poljski, portugalski, slovački, španjolski,
švedski
WorldWideWeb Engleski
Korisna je mogućnost koju nude neki browseri(imao ju je stari Mozilla web preglednik,
www.mozilla.org , čiji je razvoj nažalost prekinut u koris Firefox-a), translate page opcija(ali
ne na jezik korisnika, nego sa drugih jezika na engleski. Google nudi mogućnost prevođenja
na jezik korisnika na stranicama sa rezultatima, a tu je i copy-paste metoda i Google
translate(http://translate.google.com/?hl=en# ).
34
4. Zaključak
Web preglednik je vrlo važna aplikacija jer se njome korisnik svakodnevno služi, i poželjno je
da svakodnevna uporaba bude ugodna i sigurna. Zbog važnosti ove aplikacije bilo je potrebno
detaljnije razmotriti mogućnosti i osobine pojedinog browsera.
Može li se na osnovu analiza osobina web preglednika odabrati najbolji browser, teško je reći
jer svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Autoru ovog rada osobno je već više godina drag
Mozillin Firefox, zbog sigurnosti i raznih dodataka koji pojednostavljuju i ubrzavaju surfanje,
ali to bi bilo osobno.
Možda bi kod određivanja najboljeg browsera presudne bile kombinacija sigurnosti na
internetu i onih osobina koje čine surfanje i pretraživanje interneta bržim, lakšim, praktičnijim
i ugodnijim.
Na svakom korisniku je da odabere onaj browser koji mu odgovara zbog njegovih potreba,
njegovih surferskih navika i osobina.
5. Literatura:
1. Gračanin Matija, „Rat za web“, časopis Bug, svibanj 2009., br. 198, str.58-67
2. Kovač Dragan, „U raljama velikog Googlea“, časopis Bug, listopad 2008., br. 191, str. 99-
102
3. Kriška Marko, „Znatiželjni tragači“, časopis PCChip, studeni 2008.br. 162, str. 69-78
6. Linkovi:
Linkovi za svaki od browsera navedenih u tablicama, onim redom kako su navedeni:
http://www.avantbrowser.com/
http://caminobrowser.org/
http://www.dillo.org/
http://flock.com/
http://galeon.sourceforge.net/
http://www.google.com/chrome/
35
http://www.microsoft.com/windows/products/winfamily/ie/default.mspx
http://kmeleon.sourceforge.net/
http://www.konqueror.org/
http://www.ncsa.uiuc.edu/Projects/mosaic.html
http://www.mozilla.org/
http://www.mozilla.com/en-US/firefox/personal.html
http://browser.netscape.com/
http://www.netsurf-browser.org/
http://www.opera.com/
http://www.apple.com/safari/
http://www.seamonkey-project.org/
http://shiira.jp/en
http://www.w3.org/People/Berners-Lee/WorldWideWeb.html
http://www.lunascape.tv/Home/tabid/36/Default.aspx
http://www.ioage.com/en/
http://www.allwebdesignresources.com/webdesignblogs/graphics/browser-compatibility-
tools-mega-list-of-browser-checkers-to-check-your-web-sites-for-browser-support/
http://webtrends.about.com/od/mobileweb20/tp/list_of_mobile_web_browsers.htm
http://webtips.dan.info/brand-x/
http://www.free-web-browsers.com/freebrowsers.shtml
http://www.w3.org/WAI/References/Browsing
http://www.alternativebrowseralliance.com/browsers.html
http://www.webdevelopersnotes.com/design/browsers_list.php3
http://browsers.evolt.org/
www.webstandards.org
www.pcchip.hr
http://www.bug.hr/
http://www.alternativebrowseralliance.com/browsers.html
http://home.comcast.net/~SupportCD/FreewareBrowsers.html
http://www.webdevout.net/browser-support
http://www.eskimo.com/~bloo/indexdot/history/browsers.htm
www.google.com
http://webbrowserguide.com/
http://164.100.24.167/security/security_browser.htm
36
https://ssd.eff.org/tech/browsers
http://www.privacylover.com/other-personal-privacy/list-of-opera-browser-security-and-
privacy-widgets/
http://4browser.com/
http://codeutopia.net/blog/2007/12/08/the-future-of-browser-widgets/
http://www.youtube.com/watch?v=aOLrCLkLC-g&feature=related
http://www.apple.com/safari/features.html
