Analiza pesme Dioba Jakšića 2

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/31/2019 Analiza pesme Dioba Jakia 2

    1/2

    Analiza pesme Dioba Jakia

    Pesma Dioba Jakia predstavlja najstariji zapis koji postoji na srpskohrvatskom jeziku, u

    usmenoj knjievnosti.

    Re je o pesmi koja pripada jednom konkretnom krugu pesama (pesme o deobi brae) koje se

    odlikuju izraenim tzv. invarijantnim jedinicama, zajednikim jezgrom, kao i nizomodreenih komponenti i konkretnim odnosima izmeu junaka u pesmi. To ujedno predstavlja

    prvu specifinu karakteristiku ove pesme.

    Dioba Jakia poseduje snaan stvaralaki impuls, poseduje drugaiju stilizaciju, umetniki

    kvalitet i postignuta je njena celokupna poetizacija. Odnosi scena u pesmi su u odmerenoj i

    fantastinoj razmeri, to je omoguilo da pojave i bia mogu da govore, uestvuju, ude se.

    U oivljavanju pejzaa, prisutne su i suprotnosti ali i nene i tihe dimenzije kako u duhovnoj

    tako i u materijalnoj zoni. Upotreba znakova je veoma izraena i prisutna. Primera radi:

    - utva zlatokrila koja je nedodirljiva,

    - utva se brani,

    - dvoboj ptica koji se ne zavrava smru ve tekom ranom,

    - zlatasta ptica primorava lovca da zapliva u jezero i sl.

    U celoj pesmi se osea nastojanje samog autora da spoji mitsko i ljudsko, u emu je i uspeo.

    Ovakav izbor autora nije bio sluajan ve u neku ruku nuan. Prosto samo ovako neto je

    autor i mogao da realizuje u pesmi, s obzirom da je re o starijoj grai.

    Autor sledi pojave u pesmi, razdvaja dva dogaaja a potom ih na kraju ponovo spaja na

    najbolji nain. Konkretno, Dmitar, jedan od brae prepoznaje u reima sokola svoju sudbinu i

    uri natrag da je sprei.

    U Diobi Jakia se smenjuju predanja i ljudska svest, koje zajedno daju jednu sliku sveta u

    kojoj se trae znaci ljudske sudbine, koristei se pritom Suncem, Mesecom i zvezdama na

    nebu.

    Ono to pesmu Dioba Jakia istovremeno pak izdvaja od drugih takvih i slinih pesama,jeste izvesna etnografska formula koje obuhvata magiju i verovanja.

    Ova mitopoetska dimenzija Diobe Jakia uslovljena je dvostrukom vrednou, dakle,

    svojstvom unutranje napregnutosti i kolizije.

    Primera radi, u pesmi je Mesec u vezi sa zvezdom Danicom. Zvezda Danica (jutarnja i

    veernja ili istona i zapadna) se na poetku pesme nalazi na zapadnoj strani, i na toj strani

    poinje pria u pesmi.

    Dvostruka vrednost mitopoetske dimenzije, je prisutna i kod glavnih junaka pesme odnosno

    dva brata. Iz ovog ugla posmatrano, mogue je najbolje uoiti razloge zbog kojih Dioba

    Jakia je vie legenda nego ljudska pria.

    Dalje, dva brata u pesmi su suparnici. Jedan od brae je u funkciji negativca a drugi u

    funkciji pozitivca.Jedan brat se zove Bogdan za koga se pretpostavlja da je bio starijeg porekla i da su godine

    osnovni uzrok koji se moe koristiti pri objaenjenju ponaanja brata koji je ujedno rtva u

    ovoj pesmi.

    Primarna i izraena dvojnost mitopoetske dimenzije se uruava sa daljim tokom pesme. Prvi

    momenat toga jeste postojanje treeg lika u pesmi, Anelije. Anelija oznaava dobrotu i

    aneosko vladanje, u njoj su sadrane sve odlike ljudskog savrenstva pa otuda i ovakvo ime.

    Anelija je ta trea i istovremeno spasonosna komponenta. Poloaj Anelije u jednom

    momentu u pesmi biva potpuno beznadean. Meutim, on se kasnije menja. Uvoenje

    Anelije u pesmu je kljuna promena i njena potreba proizilazi iz elje da se konani zaplet i

    kulminacija odvede u jednom od dva smera, odnosno u smeru dobra ili zla.

  • 7/31/2019 Analiza pesme Dioba Jakia 2

    2/2

    Dvojna konstrukcija se naruava i kada je re o prostoru i vremenu u pesmi. Naime, dolazi do

    razdvajanja brae, jer jedan od njih, Dmitar odlazi u lov, u planinu, izjutra. Lov je ovde

    namerno ubaen i simbol je i uvertira za ono glavno to predstoji u pesmi.

    Ovde je re o fizikom odvajanju brae, ali ono nije samo fiziko. Razilaenje brae ustvari,

    znai kretanje izmeu njihovih dvostrukih priroda, kako nasleene tako i ljudske. Njihovo

    ponaanje se razlikuje na poetku i na kraju pesme. Jakii su na poetku smrtno zavaenabraa. Dmitar je olienje nemilosrdnosti.

    Dioba Jakia je moe se rei vie legenda o bratoubistvu i kao takva obiluje brojnim

    motivima.

    Prvi motiv koji se istie u pesmi jeste molitvena, zlatna aa. Naime, razni obredi, mitski

    otisci, citati i sl., mogu zadobiti potpuno drugaiju ulogu uvoenjem u odreeni anr. Razlog

    tome jeste to etnografska injenica ima svoju ivotnu prolost pa stoga nije ni redak sluaj da

    jedan detalj u pesmi progovori drugim jezikom, ostvari sasvim drugaiji estetski uinak ili

    pomeri teite samog toka radnje.

    Da bi se ovako neto uoilo u pesmi neophodno je detalje sagledati sa aspekta svih okolnosti

    kako na spoljanjem tako i na unutranjem planu i odrediti prirodu tvorevina koje su kazivane

    usmeno. Taj detalj je posebno zastupljen u zlatnoj, molitvenoj ai, koja predstavlja posebanmotiv gesta junakinje pesme Dioba Jakia.

    Ujedno, podatak o molitvenoj ai u pesmi Dioba Jakia je najstariji podatak te vrste. Ovaj

    podatak je u pesmu prvi uveo Vuk Stefanovi Karadi.

    U pesmi Dioba Jakia dva brata Jakia dele oevinu. Imetak je podeljen na dva jednaka

    dela meu braom, ali sukob i konflikt izmeu braa nastaje oko podele konja i sokola. O

    tome svedoe sledei stihovi u pesmi:

    Lijepo se braa pogodie,

    Oevinu svoju pod'jelie:

    Dmitar uze zemlju Karavlaku,

    Karavlaku i Karabogdansku,

    I sav Banat do vode Dunava,

    Bogdan uze Srijem zemlju ravnu,

    Srijem zemlju i ravno Posavlje,

    I Srbiju do Uica grada,

    Dmitar uze donji kraj od grada,

    I Neboju na Dunavu kulu,

    Bogdan uze gornji kraj od grada,

    I Ruicu crkvu nasred grada.O malo se braa zavadie,

    Da oko ta, vee ni oko ta,

    Oko vrana konja i sokola...

    Konj i soko, jesu povod bolji rei uzroci za motive zavade brae i bratoubistva. Brojne su

    epske pesme u kojima konj i soko ili pak oruje, su glavni povod za neka zlodela. Osnovno

    pitanje koje se ovde namee jeste ta ustvari konj i soko predstavljaju i znae indirektno u

    pesmama, pa uspevaju da dovedu do jednog takvog spleta okolnosti?

    Po mnogim autorima i kritiarima epskih pesama, konj i oruje a time i soko predstavljaju

    poloaj i stareinstvo. U nekim pak konj i oruje predstavljaju znake kraljevskog ili

    vlastelinskog poloaja.