analiza tema iz košarke

8/13/2019 analiza tema iz koarke

1/8

22. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

557

Ivana ariDamir Knjaz

Bojan Matkovi

Tomislav RupiSaa Rodi

ANALIZA NASTAVNIH TEMA IZ PODRUJAKOARKAKE IGRE ZA 7. I 8. RAZRED PREMA

HRVATSKOM NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU

1. UVODZdravstvene organizacije neprestano upozoravaju na probleme suvremenog

drutva izazvane smanjenom fizikom aktivnou te potiu bavljenje razliitimvidovima rekreacije i sporta. S obzirom da se navike stjeu u najranijoj dobi veliku

ulogu u ouvanju ovjekovog zdravlja ima kola kao odgojno-obrazovna ustanova,

u okviru koje posebno mjesto u ouvanju i unapreenju ovjekova zdravlja pripada

predmetu tjelesna i zdravstvena kultura.

Prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu iz 2006. godine, nastava

tjelesne i zdravstvene kulture odrava se 3 puta tjedno od 1. do 3. razreda osnovne

kole, to iznosi najmanje 105 sati godinje, dok je od 4. do 8. razreda osnovne kole

predvieno 2 sata tjelesne i zdravstvene kulture tjedno, odnosno najmanje 70 satigodinje. U tom godinjem opsegu sati treba zadovoljiti odgojne i obrazovne ciljeve.

Odgojni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je stvoriti naviku kod uenika zasamostalnom i cjeloivotnom tjelovjebom dok je obrazovni cilj usvajanje teorijskih i

motorikih znanja. U motorika znanja spadaju: hodanja i tranja, skakanja, bacanja,

puzanja, provlaenja, penjanja, vuenja, potiskivanja, kolutanja, upiranja, preskoci,

plesne strukture, borilake strukture, ravnoteni poloaji, ritmine strukture te igre

unutar kojih i koarka, ije teme za 7. i 8. razred osnovne kole e se u ovom radu

posebno obraditi.

2. HNOS U TJELESNOJ I ZDRAVSTVENOJ KULTURI

Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno podruje ima svoje ciljeve i zadae

kao i ostali nastavni programi, ali tjelesna i zdravstvena kultura zauzima posebno

mjesto u odgojno-obrazovnom procesu zbog svoje specifinosti, a to je da osimodgojnih i obrazovnih ciljeva i zadaa ima i antropoloke zadae koje ne moe

ponuditi niti jedno drugo odgojno-obrazovno podruje (Findak, 2003).


2/8

struni radovi izvan teme

558

3. NASTAVNE TEME IZ PODRUJA KOARKAKE IgRE ZA7. RAZRED OSNOVNE KOLE PREMA HNOSU-u

U ovom razredu uenici iz podruja koarkake igre obrauju sljedee nastavne

teme: Obrambeni stav i kretanje u obrani, Ubacivanje lopte u ko tehnikom odozgoranakon dodane lopte koarkaki dvokorak te Kontranapad zavrna akcija.

3.1. Obrambeni stav i kretanje u stavu

Sve teme iz koarkake igre koje su se do sada obraivali na nastavi tjelesne i

zdravstvene kulture odnosile su se na fazu napada. Obrambeni stav i kretnje u stavu

prvi je element koarkake igre koji se odnosi na fazu obrane.

Obrana se moe provoditi na igrau s loptom ili bez nje. Da bi obrana bila dobra

glavni preduvjet je brzina rada nogu i koordiniranost pokreta. Osim toga vana je iravnotea te postavljanje obrambenog igraa u odnosu prema protivniku, lopti, kou.

3.1.1. Paralelni obrambeni koarkaki stav analiza:

Stopala su razmaknuta neto vie od irine ramena (moraju biti vrsto na tluda osiguraju stabilnu ravnoteu), koljena blago savijena (kut izmeu natkoljenice i

potkoljenice je optimalan, iznosi oko 120 stupnjeva), kukovi sputeni, lea su ravna,

tijelo je malo nagnuto prema naprijed, glava podignuta, a pogled usmjeren ispred sebe

(primarnim vidom se kontrolira protivnik, tj. njegov opi centar teita tijela (OCTT),

a perifernim vidom se nadzire situacija na terenu), ruke blago rairene, dlanovi suokrenuti prema unutra, ruke moraju biti uvijek spremne za akciju (presijecanja,oduzimanja lopte).

Obrambeni igra mora imati pravilan koarkaki cilindar, tj. mora stajati sobje noge na tlu, u pravilnom obrambenom stavu jer ako igra u napadu ue u njegov

koarkaki cilindar u tom sluaju njemu se dosuuje osobna pogreka u napadu.

3.1.2. Dijagonalni obrambeni koarkaki stav analiza:

U dijagonalnom stavu peta prednje i prsti stranje noge nalaze se priblino uravnini. Stopala su razmaknuta neto vie od irine ramena; kukovi, koljena i skoni

zglobovi su savijeni, a tijelo nagnuto malo prema naprijed, lea uspravna, glavapodignuta i pogled usmjeren ravno ispred sebe.

Najee pogreke su: preuzak ili preirok stav, nepravilan koarkaki cilindar,

preveliki kut izmeu natkoljenice i potkoljenice, trup previe u pretklonu, primarni

vid nije usmjeren na OCTT, ruke su sputene uz tijelo i nisu spremne za akciju.


3/8


559

3.1.3. Kretanje u obrambenom stavu analiza

U obrambenom koarkakom stavu igra se kree kratkim koracima, stopalakliu po podlozi. Tijekom kretanja u ovom stavu tijelo se ne podie po horizontalnoj

ravnini. U paralelnom stavu igra se kree bono dokorakom. Veina koarkakeliterature kae da prva kree noga blia pravcu kretanja iako to umnogome ovisio inicijalnoj irini obrambenog stava). U dijagonalnom stavu igra se kree u svim

smjerovima (bono kao kod paralelnog stava, unatrag se kree prvo prednjom, aprema naprijed prvo stranjom nogom). Kod primjene ovog stava obrambeni igra

najee pokuava usmjeriti napadaa u nepovoljniju stranu ili dio igralita.

VANO:prilikom kretanja u obrambenom stavu NE SMIJE se naruiti ravnotea

(tijelo ne smije oscilirati po vertikali, noge se ne smiju spajati ili kriati, bitno je to

ee imati kontakt s podlogom).

Vjebe za uenje obrambeno stava i kretanja u stavu, pritom potivajuiprincip postupnosti su:postavljanje u poziciju pravilnog obrambenog koarkakogstava; na zvuni signal zauzeti pravilnu poziciju obrambenog koarkakog stava;koarkaki step ili niski skip, na znak zauzeti poziciju obrambenog koarkakog

stava; na vizualni signal kretanje u obrambenom koarkakom stavu desno i lijevo;

tranje od jedne linije do druge, zaustaviti se, dotaknuti je i vratiti se natrag do prve

linije kretanjem u obrambenom koarkakom stavu; igra jedan na jedan razliite

varijante, itd.

3.2. Ubacivanje lopte u ko tehnikom odozora nakon dodane lopte koarkaki dvokorak

Kod ubacivanja lopte u ko tehnikom odozgora nakon dodane lopte moemouoiti dva elementa tehnike s kojima su se uenici ranije imali priliku susresti, a to

su: ubacivanje lopte u ko tehnikom odozgo i hvatanje i dodavanje lopte.

S obzirom da je u koarci cilj svakog napada izboriti nadmo nad protivnikom

tako da se postigne ko, ovaj element se mora nauiti tako da e se osim ispravne

tehnike dodavanja i tehnike ubacivanja lopte u ko raditi jo i na preciznosti postizanja

koa (Tocigl, I., 1998).

3.2.1. Ubacivanje lopte u ko tehnikom odozgora nakon dodane lopte

koarkaki dvokorak analiza

Pri izvoenju desnog koarkakog dvokoraka lopta se ubacuje u ko desnomrukom, a odrazna noga je lijeva, dok se kod lijevog koarkakog dvokoraka loptaubacuje lijevom rukom, a odrazna noga je desna.


4/8


560

Lopta se hvata na iskorak onom nogom kojom igra kree u koarkaki dvokorak,

na optimalnoj udaljenosti od koa. Prvi korak je dui i slui tome da se uenik to

vie priblii kou, dok je drugi korak, usporavajui i krai, kako bi se igra mogao

brzo i snano odraziti uvis, dok se vri odraz jednom nogom, druga radi zamah premagore koljeno je pogreno i usmjereno gore. Lopta se dri vrsto, jednim pokretom

podie se uz tijelo iznad ramena i glave i kree faza ubacivanja lopte u ko u najvioj

toci skoka ruka se potpuno oprui, a lopta se izbacuje mekano vrhovima prstiju i

trzajem zgloba ake. Druga ruka prati loptu i ostaje sa strane lopte sve do izbaaja.

Doskok je na obje noge sunoan, noge su malo savijene radi odravanja ravnotee.

Najee pogreke su: neusklaenost ruku i nogu, nema pokreta s koljenomzamane noge (djeca ostavljaju potkoljenicu iza), jednononi doskok, nema zavretka

u zglobu ake, neujednaenost lijeve i desne strane.

Primjeri vjebi za uenje koarkakog dvokoraka, pritom potivajui

princip postupnosti su:stati pod kutem od 45 stupnjeva, radi se pravilno ubacivanje

u ko s lijeve i s desne strane; udaljiti se za jedan korak od koa, radi se iskorak (desni

dvokorak lijeva noga, lijevi dvokorak desna noga) i vri se ubacivanje; udaljiti se

za dva koraka od koa, u niskom koarkakom stavu kree se u dvokorak iz mjesta

i vri se ubacivanje lopte u ko (NAPOMENA: ovo se radi samo u metodici, jer je

inae prekraj pravila i sude se koraci); iz voenja u mjestu kree se u dvokorak;jedno voenje dvokorak; finalna izvedba -cijeli dvokorak iz voenja. Nakon toga

slijede specifine vjebe za koarkaki dvokorak na dodanu loptu (u parovima sapodbacivanjem lopte, dodavanjem pod odreenim kutem, itd.).

3.2.2. Dodavanje lopte

S dodavanjem lopte, jednim od osnovnih tehnikih elemenata koarke uenici su

se imali priliku susresti u 3. razredu osnovne kole, stoga u ovom razredu dodavanje

nije potrebno uiti kao novu nastavnu cjelinu, nego samo ponoviti u sklopu elementa

ubacivanje lopte u ko tehnikom odozgora nakon dodane lopte koarkaki dvokorak.

Postoje etiri vrste osnovnih koarkakih dodavanja: dodavanje lopte s dvije ruke

s grudiju, dodavanje s dvije ruke iznad glave, dodavanje s jednom rukom sa strane ilidodavanje jednom rukom guranjem, dodavanje jednom rukom iznad ramena.

3.3. Kontranapad zavrna akcija

Kontranapad (protunapad) je oblik brzog napada na nepostavljenu obranuprotivnika koji nam omoguuje stvaranje prostorno vremenske i brojane prednosti

nad protivnikom ekipom i mogunost postizanja laganog koa (Trnini, 1996).Metodika uenja kontranapada je obrnuta, kree se s uenjem realizacije kontranapada

postizanjem koa (jer je to osnovni cilj).


5/8


561

Primjeri vjebi za uenje kotranapada, pritom potivajui princip

postupnosti su: rad u kolonama, na centru postaviti dvije kolone, jedna nasuprotdruge. Svaka kolona se kree na svoj ko. Ponoviti desni i lijevi dvokorak; na svakoj

polovici igralita postave se dvije kolone usmjerene prema kou, jedna kolona imaloptu te prvi iz te kolone kree u voenje lopte prema kou te se zaustavlja unutar

polja dva poena, a iz suprotne kolone uenik se kree bez lopte prema kou, vriprimanje lopte od strane partnera iz druge kolone i radi dvokorak (skok ut); dvije

kolone se postave ispod jednog koa. Svaka na svako krilo. Rad u parovima. Igra

s loptom baca loptu o plou, skae za loptom i radi pivot za 180 stupnjeva i dolazi

u poziciju Baseball dodavanja. U trenutku bacanja lopte o plou igra bez lopte

kree prema suprotnom kou gdje prima loptu koju mu je partner uputio preko cijelog

igralita i zavrava sa ubacivanjem lopte u ko; rad u trojkama, izvodi se primarni

kontranapad 2:1., itd

4. NASTAVNE TEME IZ PODRUJA KOARKAKE IgRE ZA 8.RAZRED OSNOVNE KOLE PREMA HNOSU-u

U ovom razredu uenici moraju obraditi sljedee teme iz koarke:

Skok ut nakon voenja ili dodane lopte

Igra koarka 3:3 ili 5:5

4.1. Skok ut nakon voenja ili dodane lopteSkok ut u dananjoj koarci predstavlja osnovno sredstvo napada. Jednoruni

skok ut se u koarci koristi od 1936. godine kada je Hank Luisetti na utakmiciizmeu Stanford Indians, za koji je igrao i Long Island University na Madison Square

Gardenu prvi put izveo takav nain upuivanja lopte prema kou, jer se do tadakoristio dvoruni ut.

4.2. Skok ut - analiza

Poetni poloaj je stav trostruke prijetnje, stopala mogu biti paralelna ili malodijagonalna. Istovremeno se vri sunoni odraz te polukruna kretnja loptom prema

centralnoj poziciji. U centralnoj poziciji kut izmeu podlaktice i nadlaktice uterske

ruke iznosi 90 stupnjeva, a lakat je usmjeren u pravcu koa. Druga ruka pridrava

loptu sa strane. U najvioj toci skoka lopta se izbacuje opruanjem ruke u zglobu

lakta te izbaajem iz zgloba ake. (Tocigl, 1998:126). Element se zavrava sunonim

doskokom.

Najee pogreke su: lakat postavljen prema van, nenaglaen segment izbaaja

iz zgloba ake (lopta ne dobiva rotaciju), neuravnoteen poloaj tijekom dovoenja


6/8


562

lopte u centralnu poziciju, dvotaktni ut, guranje ruke prema naprijed i bacanje tijelom

prema naprijed, lo, nestabilan doskok.

Primjeri vjebi za uenje, pritom potivajui princip postupnosti su:rad uparovima, jedan nasuprot drugoga, vjebati izbaaj lopte iz zgloba ake; iz pozicijestave trostruke prijetnje lopta je uz tijelo, dovodi se do centralne pozicije i radi se

izbaaj (vjebu izvoditi bez odraza); isto kao u prethodnoj vjebi, samo dodati sunoni

odraz i doskok; vjebanje izbaaja na ko jednom rukom, druga je uz tijelo s male

udaljenosti od koa; vjebanje izbaaja iz stave trostruke prijetnje bez odraza. Mogu

se mijenjati pozicije izvoenje skok uta u cijelosti (iz voenja, na dodanu loptu);izvoenje naizmjenino ut jednom rukom s grudiju iz mjesta pa skok ut; izvoenje

skok uta nakon voenja i promjena pravca kretanja; izvoenje skok uta uz pasivu

obranu; izvoenje skok uta uz poluaktivnu obranu.

5. IgRA KOARKA 3:3 ILI 5:5

S obzirom na veliki broj nauenih elemenata koarkake igre u prethodnimrazredima, u ovom razredu uenike treba uiti kako koristiti odreene elemente u

igri kroz suradnju sa suigraima da bi se ostvario osnovni cilj postizanje koa i

time ostvarivanje pobjede nad protivnicima. Uenike je potrebno najprije uiti igru

3:3, a zatim i 5:5.

5.1. Ira koarka 3:3Najvanije u igri 3:3 je nauiti uenike kako koristiti prostor koji im stoji na

raspolaganju, prostor cijelog igralita, zatim polovice igralita i na kraju prostor blizu

koa. Uenicima treba naglasiti da u ovoj igri samo jedan igra ima loptu, a ostala

dvojica bez lopte ne smiju biti pasivni, moraju se kretati po terenu i osloboditi se od

igraa za prijem lopte.

Igra s loptom mora pratiti situaciju na terenu, poloaj suigraa, poloajprotivnika i mora moi brzo odluivati i reagirati. Mora to bolje procijeniti situaciju

na terenu i odluiti hoe li utirati, dodati ili povesti.

Nakon dodavanja uenik mora primjenjivati princip dodaj i idi, to znaida se nakon dodavanja mora nastaviti kretati bilo protravanjem i pokuavanjemoslobaanja za prijem lopte ili tako da radi blokade.

5.2. Ira 5:5

Kad se dobro naue osnovna pravila kretanja i koritenja prostora u igri 3:3uenike je potrebno nauiti i igru 5:5 kako bi mogli odigrati koarkaku utakmicu.


7/8


563

Principi igre 5 na 5 napadaki koncepti su: bez obrane ispred sebe igra unapadakoj poziciji mora voditi do koa; bez obrane ispred sebe, ako je napadaispod koa, moe utirati; s obrambenim igraem ispred sebe napada mora pokuati

savladati obrambenog igraa (1 na 1 voenje ili utiranje); ako napada ne moesvladati obrambenog igraa, onda mora dodati loptu suigrau koji je slobodan (koji

se oslobodio) i odigrati dodaj i idi ili zamijeniti mjesto s drugim suigraem; ako je

suigra u napadakoj poziciji u tekoama i ne moe dodati loptu, suigra mu mora

pokuati pomoi (tako da primi loptu uruivanjem); kod utravanja prema kou sa

suprotne strane vano je da dodavanje ide ispred obrambenog igraa (FIBA- Koarka

za mlade igrae, 2000:200).

Principi igre 5 na 5 obrambeni koncept su: kad uvamo napadaa, vano je

ostati ispred igraa koji ima loptu; u utravanju pod ko napada ne smije nikada

doi u prednju poziciju; napada ne smije nikada doi u poziciju da lako utira; iina skok za odbijenom loptom nakon to napada uputi ut; pritisnite napadaa koji

nije u posjedu lopte (FIBA- Koarka za mlade igrae, 2000:200).

Najee pogreke u igri 5:5 su: nakon dodavanja lopte igra ostaje na mjestu;

igrai bez lopte su pasivni, ne protravaju, ne rade blokade; u obrani pasivna igra

napada lako dolazi u poziciju za ut, a igra bez lopte se lako oslobaa za prijem,

utravanje napadaa pod ko u prednju poziciju.

Proces uenja temelji se na igri 1:1, 2:2 (suradnja dvojice igraa: napad -dodavanje, otvaranje, blokade, obrana pomaganje, probijanje bloka), 3:0, 3:3 bez

voenja, igri 3:3, od 4:0 do 4:4 te od 5:0 do 5:5.

6. ZAKLJUAK

U ovom radu cilj je bio analizirati i objasniti nastavne teme iz podruja koarkake

igre za 7. i 8. razred osnovne kole prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnomstandardu. Za svaku temu je napisana analiza, metodski postupak uenja te najee

pogreke.

Treba napomenuti da je program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli

osmiljen po razvojnim razdobljima i da sedmim razredom osnovne kole poinjepeto razvojno razdoblje koje zavrava prvim razredom srednje kole. To je razdoblje u

kojem se uenici nalaze u pubertetu i postpubertetu, obiljeava ga izrazito razlikovanje

uenika i uenica u morfolokim, motorikim i funkcionalnim znaajkama.

S obzirom na specifinosti ovog razdoblja u kojem se uenici nalaze naraskriju ivotnog puta izmeu djetinjstva i odrasle dobi uloga nastavnika tjelesne

i zdravstvene kulture je velika jer se u ovom razdoblju nerijetko smanjuje interesuenika za bavljenje sportom. Stoga nastavnik treba dobrom razradom nastavnihtema i dobrom pripremom, sat tjelesne i zdravstvene kulture napraviti zanimljivim


8/8


564

za uenike ove dobi. Iz podruja koarkake igre koja su se posebno obradila uovom radu, nastavnik ima priliku birati razliite metodske vjebe koje smo naveli

i time podii kvalitetu sata te tako pobuditi uenikov interes za koarkaku igru, tj.

tjelesno vjebanje. Dobrim poznavanjem koarkakih elemenata, najeih pogreakate poznavanjem velikog broja metodskih vjebi nastavniku omoguuje da na najbolji

nain prezentira uenicama odreenu temu i da im pomogne da brzo usvoje odreene

teme.

7. LITERATURA

1. Fiba (2000) Koarka za mlade igrae. Zagreb: Gandalf.

2. Findak, V. (2003) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: kolska

knjiga.3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, (2006.). Nastavi plan i program

za osnovnu kolu. Zagreb:GIPA. S mree skinuto 20. kolovoza 2012 s adrese:

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2199

4. Tocigl, I. (1998) Koarkaki udbenik. Split: Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti o odgojnih podruja sveuilita u splitu, zavod zafiziku kulturu.

5. Trnini, S. (1996) Analiza i uenje koarkake igre. Pula: Vikta.

Documents

analiza tema iz košarke