UDRUENJEZARAZVOJNERDA

ANALIZATRENUTNOGSTANJASEKTORAPLASTIKE EKONOMSKEREGIJESJEVEROSITONEBOSNEIHERCEGOVINE KROZPROJEKATCREDO FINALNIIZVJETAJ

decembar,2009.godine

M.i.Crnogorevia5;BA75000Tuzla;BosniaandHerzegovinaSufinasiraSida Tel:+38735274385;Email:nerda@nerda.ba;Web:www.nerda.baCofundedbySida Poreskibroj:03011755;Banka:NLBTuzlanskaBanka;Raun:1321000311701942 BrojPDVobveznika:209683030008;Identifikacionibroj:4209683030008

SadrajPOGLAVLJEIUVODIMETODOLOGIJA............................................................................................... 1.1 Uvod................................................................................................................................ 1.2 Metodologija.................................................................................................................. POGLAVLJEIISTANJEINDUSTRIJENAGLOBALNOM,EVROPSKOMIREGIONALNOMTRITU...... 2.1StanjeindustrijepreradeplastikeuZapadnojEvropi..................................................... 2.2IndustrijapreradeplastikeuregionuCentralneiIstoneevrope................................... 2.3TrendoviuregionuCentralneiJugoistoneEvropeiuticajglobalnerecesije.................

1 1 1 3 4 5 6 POGLAVLJEIIIPOSLOVNOOKRUENJEUREGIJISIBiHISTANJESEKTORAINDUSTRIJE PRERADEPLASTIKE........................................................................................ 9 3.1PoslovnookruenjeuregijiSIBiHiBiHuodnosunazemljeregiona............................... 9 3.2StanjesektoraindustrijepreradeplastikeuregijiSIBiH................................................. 9 3.3Svjestskarecesijaiutjecajfinansijskekrizenasektorindustrijepreradeplastikeu regijiSIBiH........................................................................................................................ 10 3.4InfrastrukturasektoraindustrijepreradeplastikeialatniarstvauregijiSIBiH............... 11 3.5Stanjekadrovskihpotencijala,potrebeindustrijezaobukom........................................ 12 3.6Stanjetehnologija,mainskeopremeiproizvodnikapaciteti.......................................... 15 3.7Marketing......................................................................................................................... 17 3.8Upravljanjekvalitetom..................................................................................................... 18 3.9Preglednajvanijihfaktorazaunaprjeenjekonkurentnostipremamiljenju menaderaanketiranihfirmi........................................................................................... 3.10Preglednekihnajvanijihopcijaizgradnjekonkurentnostipremamiljenju anketiranihmenadera.................................................................................................. 3.11Pregledpotrebafirmizauslugamakojebimogleznaajnounaprijeditinjihovu konkurentnost............................................................................................................... 3.12SWOTanalizasektorapreradeplastikeuregijiSIBiH.................................................... POGLAVLJEIVANALIZARASKORAKA(GAPANALIZA)IPOTREBNEINETRVENCIJE.......................... 4.1Raksorak1Strategijasektora.......................................................................................... 4.2Raskorak2Uspostavareferentnogcentrazaindustriju.................................................. 4.3Raskorak3OgranienkapacitetKlasteraplastiaraialatniara..................................... 4.4Raskorak4NizakstepentehnikihznanjaupoljuprimjenjenihCAD/CAM/CAE tehnologija..................................................................................................................... 4.5Raskorak5Koritenjehibridnihpolimernihmaterijalaupreradiplastike...................... 4.6Raskorak6Prelazaksniskoakumulativnenaproizvodnjusvisokomdodanom vrijednou............................................................................................. 4.7Raskorak7Osiguranjekvalitetaputemuvoenjasistemaupravljanjakavlitetom......... 4.8Raskorak8Nedostatakorganizacionihidrugihznanjaupoljumenadmenta............... POGLAVLJEVANALIZALANCAVRIJEDNOSTI................................... 5.1Analizalancadodanevrijednosti..................................................................................... 5.2 Zakljuci i preporuke za izgradnju lanca vrijednosti sektoru prerade plastike i alatniarstva........................................................................................................... BIBLIOGRAFIJA....................................................................................................................................

19 19 19 20 22 24 24 25 25 26 26 26 27 28 28 34 37

2

SkraeniceABS BENELUX BiH BOOP CAD CAE CAM CNC CREDO d.o.o. ECEBD EPS ERP EU EUPC EUROMAP FP GDP HDPE HGK IT LDPE MSP MTTC NAFTA NC NERDA PA PC PP PS PVC REACH SIBiH SPSS SWOT TPO UNZE VW 3

AcrylonitrileButadieneStyrene Belgium,NetherlandsandLuxemburg BosnaiHercegovina BiaxiallyOrientedPolypropylene ComputerAidedDrawing ComputerAidedEngineering ComputerAidedManufacturing ComputerNumericalControl CompetitiveRegionalEconomicDevelopment Drutvosogranienomodgovornou EasternandCentralEuropeanBusinessDevelopment Expandedpolystyrene EnterpriseResourcePlanning EvropskaUnija Europeanplasticsconverters Europeanplasticsandrubbermachinery FrameworkProgram GrossDomesticProduct HighDensityPolyethylene HrvatskaGospodarskaKomora Informacionetehnologije LowDensityPolyethylene malaisrednjapreduzea MachineToolTechnologyCenter NorthAmericanFreeTradeAgreement NumericalControl NortheastRegionalDevelopmentAgency Polyamide Polycarbonate Polypropylene Polystyrene Polyvinylchloride Registration,Evaluation,AuthorisationandRestrictionofChemicalsubstances SjeveroistonaBosnaiHerecgovina StatisticalPackageforSocialSciences StrengthsWeaknessOpportunitiesandThreats Thermoplasticpolyolefin UniverzitetZenica Volkswagen

POGLAVLJEI UVODIMETODOLOGIJA1.1Uvod Ovajdokumenatobuhvataanalizustanjaindustrijskogsektorapreradeplastikeialatniarstvauregiji sjeveroistona BiH (SIBiH), kao integriranu komponentu CREDO 1 projekta, kojeg implementira regionalnarazvojnaagencijaNERDA 2 . Analizajebazirananaprimarnomisekundarnomistraivanju.Primarnidioistraivanjaseodnosina distribucijuanketnogupitnikaMSP(malimisrednjimpreduzeima)kojasebavepreradomplastikei alatniarstvom 3 te razgovora s menaderima firmi, dok se sekundarni dio analize odnosi na koritenjudostupnihanalizasvjeijegdatuma,kakobiseupotpunilaslikaostanjuovogindustrijskog sektora,kakouregijiSIBiHtakoiuokruenju. Imajui u vidu da je alatniastvo od posebnog znaaja za industrijski sektor prerade plastike ova analizatakoeobuhvataiovajpodsektor,jerdizajniizradaalatazaplastikupredstavljajujedanod najvanijihkarikauprocesupreradeplastinihmasa. Nakonuvodaimetodologije(PoglavljeI),analizanudipregledstanjanaglobalnomtrituteuticaj svjetske recesije i finansijske krize na sektor (Poglavlje II) nakon ega (Poglavlje III) slijedi opis poslovnogokruenjaistanjasektorauregijiSIBiH,finansijskekrizeiefektimanjomizazvanerecesije, stanja infrastrukture, razvoja kadrovskih kapaciteta, tehnologija, marketinga, i upravljanja kvalitetom.PoglavljeIVsadripregledidentifikovanihraskoraka(GAPanaliza),izmeupostojeegi eljenog stanja sektora i moguih intervencija u premotavanju istih s ciljem stvaranja uslova za podizanjekonkuretnostioveindustrijeunarednih35godina.PoglavljeVjeposveenoanalizilanca vrijednostiusektoru. Analizajeustanoviladapostojinizopcijaizgradnjekonkurentnostiuovomovogsektorukaoisame regije SIBiH. Meutim da bi se pronaao nain odgovora na izazove s kojima se sektor susree, poterbnajejasnamisija,vizijaistrategijasektora,struktuiranrazvojkadrovskihkapaciteta,primjena i brzi transfer aplikativnih znanja, meusobno umreavanje izmeu firmi oko lanca dodane vrijednostiterazvojzajednikeinfrastrukture. 1.2Metodologija Metodolokipristupoveanalizesezasnivanakoritenju: Kvantitativnih podataka prikupljenih putem anketiranja firmi u industrijskom sektoru preradeplastikeialatniarstvatepodatakaprikupljenihizdrugihizvora. Kvalitativnih podataka dobijenih kroz razgovore s menaderima firmi u sektoru za vrijeme popunjavanjaanketnihupitnika. Kvalitativnih podataka koritenih iz drugih studija, publikacija, dostupnih analiza i drugih relevatnihdokumenata.

Anketiranjejeizvrenonauzorkuod19firmikojedjelujuuindustrijskomsektorupreradeplastikei alatniarstva, uglavnom lociranih u opini Graanica i susjednim opinama, gdje je ova industrija uglavnomkoncentrisana.Svefirmeuobraenomuzorkusuucjelostiuprivatnomvlasnitvu,kojeu 1 2

CREDO(eng.skraenica)CompetitiveregionalEconomicDevelopment(konkurentniregionalniekonomskirazvoj) NERDA(eng.skraenica)NorthEastRegionalDveleopmentAgency(regionalnarazvojnaagencijazasjeveroistonuBiH) 3 Alatizaplastikukalupiiostalealatljike

4

prosjeku imaju 24 zaposlena lica. Imajui u vidu da je konkurentnost privrede usko povezana izvoznim kapacitetima sektora, odabir firmi u nanaem uzorku je usmjeren na d.o.o. pravni oblik preduzea.DobijenipodacisuobraenikoritenjemSPSSprogramskeaplikacije. 5

POGLAVLJEII STANJEINDUSTRIJENAGLOBALNOM,EVROPSKOMIREGIONALNOMTRITU Od1950.godineproizvodnjaipotronjaplastikejebiljeilagodinjirastuprosjekuod9%,uglavnom zbograpidnihinovacijauprimjeniplastinihmasakrozsupstitucijutradicionalnihmaterijala:metala, drveta,staklaipapira,tepostalajednaodnajbrerastuihglobalnihindustrijausvijetu. 1950.godine svjetska proizvodnja plastike je iznosila 1,5 a u 2008. godini ak 245 miliona tona. U SjevernojAmericiiZapadnojEvropipotronjaplastikepoglavistanovnikagodinjeiznosiuprosjeku oko 100kg, dok e prema procjenama analitiara do 2015.godine, u ovim zemljama potronja plastikedostii140kg 4 .NajveirastupotronjiplastikeseoekujeuzemljamaurazvojuAzije(osim Japana)gdjepotronjaplastikepoglavistanovnikaiznosiuprosjekuoko20kg. Trendrastaipotronjeplastikejerastaosvedopolovine2008,kadasesvjetskaindustrijaprerade plastikenalapodudaromglobalnerecesijezbogegajepotranjazaplastikom 5 palas260miliona tonau2007.godinina245milionatonau2008.godini. Oekuje se da e globalna industrija 6 prerade plastike doivjeti oporavak tek u prvom i drugom kvartalu 2010 godine, s rastom 12%, te nastaviti trend rasta 34% u periodu 20112013. Globalna potrnjazaplastikomu2009godinibilaje7%niauodnosunaprethodnugodinu.Najteepogoeni sektori industrije su bili proizvoai plastinih djelova za auto industriju, dok se industrija plastike uspjela odrati zahvaljujui proizvodnji ambalae za robu iroke potronje, medicinskih proizvoda i tehnikihdjelova. Odjanuaradojuna2009godineproizvodnjaplastikeu27zemaljaEUjepalaza26%uusporedbis istim periodom u 2008.godini, dok je ukupna potranja za plastikom pala vie od 30%. Potranja automobilskeindustrijezaplastikomjepalaakza40%,dokjeznaajnijipadzabiljeeniusektoru graevinarstva. Evropa 7 proizvodi oko 60 miliona tona plastike godinje, to ini oko 25% svjetske proizvodnje plastike,netovieodzemaljaNAFTAe 8 (23%),nakonegaslijediKinas15%,BliskiIstokiAfrika8%, Japan 5,5%. Njemaka je najvei proizvoa plastike u Evropi s 7,5% svjetske proizvodnje, zatim zemljeBeneluxa 9 ,Francuska(3%),Italija(2%)teVelikaBritanijaipanija(1,5%). U svijetu se koristi oko 20 vrsta plastike od kojih 5 porodinih grupa plastike ine 75% ukupne potranje 10 za plastikom u Evropi: LDPE i HDPE polietilen 11 (PE), polipropilen (PP), polivinilklorid (PVC),polistiren 12 (PSiEPS)ipolietilentereftalat(PET) 13 .U2008.godinipotranjazaovimgrupama jeopalauprosjeku7,5%.

4 5 6 7 8 9

Izvor:PlasticsEuropeMarketResearchGroup(PEMRG) TheCompellingFactsAboutPlastics2009 http://mcgroup.co.uk/news/2009/10/13/3///US%20Consultants%20Predict%20Plastics%20Growth%20in%202011.html PlasticsEuropeMarketResearchGroup(PEMRG) USA,Meksiko,Kanada Belgija,HolandijaiLuksemburg PlasticsEuropeMarketResearchGroup(PEMRG) LDPELowDensityPolyethilen;HDPEHighDensityPolithilen PSPolistyrensolid;EPSexpandablepolistyren PETPolyethilenterephthalate

10 11 12 13

6

Proizvodnja ambalae uestvuje s najveim trinim ueem od 38% ukupne prerade plastike u Evropi,nakonegaslijedigraevinarstvos21%,automobilskaindustrija7%,elektronika6%,dokna drugeindustrijezajednosmedicinomotpada28%. Evropska industrija plastike (proizvoai polimera koje zastupa PlasticsEurope, preraivaa EUPC, i proizvoaaopremeEUROMAP)u27zemaljaEvrope(bezzemaljapotencijalnihizemaljakandidata) zapoljava1,6milionaljudi. MSP ine 80%. globalne industrije alata. Ponuda finalnih proizvoda firmi u procesnoj industriji uvelikozavisiodindustrijealata(kalupa)iobrademainskihkomponenti,kojinisusamovanakarika dodanevrijednostiuponudipremaproizvodnimindustrijamakojainikimuskorosvihproizvodnih industrija razvijenih zemalja. Konkurencija se poveava svakodnevno, te se bazira na najboljim radnimpraksamaitokraemciklusutehnikepripremeuzkoritenjenaprednih3DCAD/CAM/CAE tehnologija. Mnoge alatnice, posebno MSP s limitiranim resursima, teko opstaju na tritu zbog nekolikobarijeraifaktorakonkurentnostikojiseposebnoogledajuudavanjukonkurentneponude kod konstrukcije i izrade alata a koja ujdeno predstavlja najkritiniji elemenat kod ugovaranja poslova posebno po pitanju procjene trokova izrade samih alata. Sama priprema izrade alata poinje s relativno skupim dizajnom nakon ega dolaze visoki trokovi narudbi standardnih komponenata, numeriko kontroliranih NC programiranja, obrade skupih legura elika upotrebom skupihvieosnihCNCobradnihcentaratetestiranjasamihalata. Zamnogemanjealatnicetopredstavljaproblemkodgotovinskogtoka,posebnozbogvisokecijene upoljavanjaresursaikadrovasskupimideficitarnimznanjimaukoritenjunaprednihtehnologija. Zemljesvisokomcjenomradnesnagekojesupodsnanomregulativomzakonaoradusenelazeu nezavidnompoloajuuodnosunazemljegdjejezakonoradublai.Jedanodnajvanijihaspekata izgradnje konkuretnosti je sistemski voena politika zemalja koje imaju struktuirane programe razvoja. 2.1StanjeindustrijepreradeplastikeuZapadnojEvropi PremapodacimaEUROMAP 14 asocijacijiproizvoaamainazaindustrijupreradeplastikeigume,i pored negativnih uticaja recesije na svjetsku ekonomiju u posljednjem kvartalu 2008, industrija je zabiljeilaipakpozitivnerezultatesindustrijskimrastomod1,2%irastomizvozaod1,5%.Industrija alata i alatljika je zabiljeila sline rezultate dok je industrija periferne opreme zabiljeila takoe poztitivanrastod4,1%.Industrijafleksografskihtamparskihmainajeimalanegativanrastod7%. Trino uee ove industrije, na globalnom tritu, je ostalo iznad 50% mada se po prihodima u jesen 2009 osjetio daleko vei pad broja narudbi s daleko manjom iskoritenosti proizvodnih kapaciteta u odnosu na prethodnu godinu. Najvei udar su pretrpjeli dobavljai autoindustrije i sektor graevinarstvo osim proizvoaa izolacionih materijala. Proizvoai ambalae za industriju bjele tehnike su takoe osjetili snaan udar recesije, ali su proizvoai ambalae za prehrambenu industrijuipakuspjelizabiljeiltiboljerezultate.Industrijamedicinskeopremejenastavilapozitivan trendpotronjeplastinihmasa. Veina izvoznika opreme za preradu plastike i gume su pretrpjela tetu zbog svjestke ekonomske krize. U prvoj polovini 2009.godine izvoz u zemlje Sjeverne i Latinske Amerike i Istone Evrope drastino je opao. Prema statistikim izvjetajima prosjean izvoz proizvoaa opreme za preradu 14

EvropskaAsocijacijaproizvoaamainazapreraduplastikeigumewww.euromap.org

7

plastike i gume, u Italiji i Njemakoj, je pao za 35%. Ukupan pad proizvodnje maina za preradu plastikeigumeuzemljamalanicamaEUROMAPaseprocjenjujena22%toiznosioko13,6milijardi Eura gdje upravo ovaj sektor opsluuje 62.7% trita. Postoje znakovi oporavka industrije ali finansijska trita ostaju prepreka za industriju. Evropska industrije plastike predstavlja jedan od najznaajnijih sektora ekonomije EU, jer u njoj djeluje oko 50.000 preraivaa plastike , uglavnom MSP, koji zapoljavaju 1,6 miliona radnika s godinjim prometom od 300 milijardi eura. Evropska industrijase sastojiodproizvoaapolimerakojepredstavljaPlasticEurope 15 ,preraivaaEuPC 16 i proizvoaaopremeEUROPMAP 17 . 2.2IndustrijapreradeplastikeuregionuCentralneiIstoneEvrope Prema ECEBD 18 plastina industrija u regionu Centralne i Istone Evrope se znaajno razvila u posljednjih 10 godina, mnogo bre nego u Zapadnoj Evropi. Prerada plastike u regionu Centralne i Jugoistone Evrope se pribliava potronji plastike zemalja Zapadne Evrope koja iznosi 6080kg po glavi stanovnika. Zbog visokog priliva stranih investicija u ovom regionu tehnoloki nivo prerade plastike je relativno visok, a posebno u polju injekcionog brizganja. Mogunosti za daljnji razvoj u preradi plastike u ekoj, Maarskoj, Poljskoj, Sloveniji i Slovakoj su ogranieni ali bolji nego u zemljamaZapadneEvrope. UzemljamaIstoneEvrope(Rusija,Ukraina,Rumunija,BugarskaizemljeExJugoslavije)tehnoloki razvoj je jo na uvjek niskom nivou, mada postoje izuzeci. U ovim zemljama potronja plastike je negdje oko 2050 kg po glavi stanovnika. Proizvodnja polimera u Centralnoj Evropi se vri u modernizovanim fabrikama to je adekvatno za snabdjevanje regionalnog i zapadnoevropskog trita. U Istonoj Evropi obnova starih proizvodnih pogona vri se ubrzano, a naroito u Rusiji. Granulat se u glavnom ne proizvodi u regionu Centralne i Istone Evrope tako da se regionalne potrebezarepormaterijalomzadovoljavajuuvozomizzemaljaZapadneEvrope. Po pitanju tehnolokih postupaka dominira injekciono brizganje s fokusom na autoindustriju. Oko 1.600firmipreraujeplastikuiproizvoderazliitekomponentezaindustrijeijijepregledprikazani utabelikojaslijedi: Industrija % Autoindustrija 45% Graevina 23% Elektronika,IT 11% Elektromaterijali 6% Ininjering 5% Drugo 10% Ukupno 100%Izvor:http://www.plasportal.com19

Kada su u pitanju tehnoloki postupci prerade plastinih masa situacija je sljedea: Ekstruzija 31%, proizvodnjafolija26%,Injekcionobrizganje25%,Duvanje10%,Ekspandiranje4%.Upotrebaplastike krozfinalneproizvodejesljedea:ambalaa45%,graevinarstvo28%,tehnikidjelovi10%,kuanski 15 16 17

http://www.plasticseurope.org

www.plasticsconverters.eu www.euromap.org 18 http://www.plasportal.com/WebArticleShow.aspx?AGM=PlasticIndustry&AN=VehicleComponents&MN=Menu5&LN=English19

Izvor:http://www.plasportal.com/WebArticleShow.aspx?AGM=PlasticIndustry&AN=VehicleComponents&MN=Menu5&LN=English

8

proizvodi 6% i poljoprivreda 4%. Po potronji repromaterijala Rusija je prva s 21%, Poljaska 19%, Maarska 8%, eka, Ukrajina i Rumunija oko 7%. Ostatak zemalja u regionu je ispod 5%. Omjeri potronjegranulatasusljedei:PA38%,ABS30%,PC25%. Premavrstiproizvodnjetehnikihdjelovapotronjarepromaterijalajesljedea: PP42%,PA11%,ABS10%,HDPE10%,PC8%,PS5%. Tehnoloki procesi koriteni za preradu granulata visokih performansi koritenih za specijalne namjene:Injekcionobrizganje69%,Ekstruzija17%,Duvanje8%,Ekstruzijafolija5%. Distribucijaproizvodnjetehnikihdjelovapozemljama: eka21%,Rusija20%,Poljska18%,Maarska13%dokostalezemljeimajumanjeod10%. Kadajeupitanjuautoindustrija,36%proizvoaaodnjih420poznatijihkoristiPPdokodnjih245, odnosno53%koristiPA. Distribucijaplastinihkomponenatazaautoindustrijupremaveliinifirmeseoglavnomzasnivajuna MSPupreradiplastike,posebnouoblastiinjekcionogbrizganja. Uee firmi koje troe 1001000 tona granulata godinje iznosi 34% i one ine 29% proizvodnje. Uee firmi koje troe 10005000 tona granulata godinje iznosi 7% ali one ine 39% proizvodnje. Velikihfirmiima1%kojeostvaruju20%ukupneproizvodnje. 2.3TrendoviuregionuCentralneiJugoistoneEvropeiuticajglobalnerecesije Globalna finansijska i ekonomska kriza pogodila je daleko tee preraivae plastike u Centralnoj i Jugoistonoj Evropi, nego njihove zapadne konkurente. Najtei periodi poslovanja su bili posljednji kvartal 2008.godine i prvi kvartal 2009.godine. Proizvoai ambalae nisu bili toliko pogoeni kao firme koje proizvode tehnike komponenete posebno one fokusirane na autoindustriju. Prema ECEBD 20 industrijaoekujeoporavakudrugojpolovini2010.Oekujesedaeunarednih10godina postupakinjekcionogbrizganjaporastisasadanjih23%na26%,doksesdrugestraneoekujepadu proizvodnji folija s 30% na 25%. Primjetno je da e autoindustrija biti najvei konzument prerade plastike.SESSI 21 navodidaje1985.godineuprosjenomautomobilubilo4%djelovaodplastike(cca. 120kg)dokje2000.godinetajprocenatiznosiovieod10%. PremaAMI 22 Poljska,Maarska,ekaiSlovakasuzemljeosjeajujakekonomskirastuzadnjih5 godina kao rezultat pridruivanja EU ali i izmjetanju proizvodnih postrojenja i uspostavi potpuno novih iz Zapadne u Evrope prema istoku, u cilju smanjenja trokova i poveanja profita. Jedna od znaajnihprednostijekvalifikovanaradnasnagakojajespremnadaradizanienaknadeiznaajno smanjenabirokratijapokretanjaposlovanjatoomuguavaprilivenovihstranihidomaihinvesticija kojekoristeovajgeografskipoloajzasnabdjevanjetritaZapadaiIstoka.PremaAMIprocjenama, potranjazapolimerimauoveetirizemljeiznosinegdjeoko4,28milionatonau2008.godini. Poljskapredstavljanajveetritesapreko1.700kompanijakojedjelujuusektorupreradeplastikes prosjenim rastom potranje za plastikom od 7%, posmatrajui period od 2004.godine kada je Poljska postala lanica EU. Potranja za polimerima je rezultat velikog priliva investicija u Poljskoj, 20 21 22

EasternandCentralEuropeanBusinessDevelopmentIstoniiCentralnoEvropskiPoslovniRazvoj www.industrie.gouv.frsessi/4pages/pdf/4p189anglais.pdf

AppliedMarketingInformation(2008)http://www.amiplasticsna.com/PressReleases/newsitem.aspx?item=1000084

9

naroito u sektorima: ambalae, bjele tehnike, eketronike i proizvodnje automobila. Strane investicije su rezultat jeftine radne snage i velikog broja kvalifikovanih strunjaka. S procjenjenom potranjomzapolimerimaod2,3milionatonaipotronjomod61kgpoglavistanovnika,Poljskaje znaajno iznad prosjeka zemalja Centralne i Istone Evrope u kojima prosjena potronja plastike iznosioko45kgpoglavistanovnika,alijouvjekznaajnoizaprosjekazemaljaZapadneEvropegdje prosjenapotronjapoglavistanovnikaiznosioko88kg.Najveibrojpreraivaaplastike,njih52%, je u oblasti injekcionog brizganja, dok je najznaajnije trite prerade plastike, po potronji materijala,usektoruproizvodnjefolija. eka s tritem plastike ocrtava snaan ekonomski rast od 7% godinje koji dostie potronju od cca.800.000tona.Ekonomskirastjesnaanzahvaljujuivisokojstopiizvozaotkakojeekapostala punopravna lanica EU, to se najvie ogleda u visokom prilivu domaih i stranih investicija. Potronjapolimeragravitiraoko70kgpoglavistanovnikaanajviejeizraenauindustrijiambalae, automobilskojiindustrijibjeletehnike.Vjerujesedauekojimaoko650preraivaaplastikegdje dominira sektor injekcionog brizganja zahvaljujui stranim investicijama u automobilskoj industriji. eki,Slovakiimeunarodnialatniari(Visteon,Keyplastic,Mollertech,Faurecia,PlasticOmnium, DelphiiHanwha)sunajvieimalekoristiodnovihpogonaHyndaiiKiaupograninomdjeluizmeu ekeiSlovake. Slovakaindustrijapreradeplastikejetakoeslinasvojimsusjedimatojeevidentnouvisokojstopi ekonomskograzvoja.ProcjenjujesedauSlovakojimanegdjeoko130kompanijaupreradiplastike tehnolokim postupkom termofirmiranja i rastom potranje za polimerima u prosjeku od 9% godinje to iznosi negdje oko 400.000 tona. Slino kao i zemlje u okruenju slovaki preraivai plastike su bili pod najveim uticajem automobilske industrije to je Slovaku uinilo da postane zemljasanajveimbrojemproizvedenihautomobilausvijetupoglavistanovnika.Meutim,sektor proizvodnje folija predstavlja najvei sektor po koliini preraenih polimera. S prelaskom na monetarni sistem Eura slovaki industrija plastike e nastaviti s beneficijama zahvaljujui prilivima stranihinvesticija. MaarskajeosjetilaznaajanekonomskirastzahvaljujuilanstvuuEUmadajeukupnibrutoprihod (GDP) u 2008.godini u poreenju s 2007.godinom neto slabiji i predpostavlja se da e ostati na nivouod2%godinje,zbogpadastranihinvesticija.Godinjapotranjazapolimerimajenegdjeoko 745.000 tona u kojima djeluje negdje oko 600 preraivaa. Najjvei sektor prerade plastike u Maarskoj je proizvodnja folija to ini negdje oko 24% ukupne potranje za termoplastikom u 2008.godini. Najvei proiozvoai ekstruzije polietilenske folije su: Partium 70, Nordenia Hungaria, Kabaplast i Rotapack. BOOP23 folije su preuzete od strane Taghleef Industrije koja je kupila Radici folijeu2008.godini.PostupakInjekcionogbrizganjajedrugipoveliinipreradeplastikeuMaarskoj posebno u oblastima telelektronike, eletrotehnike, ambalae i automobilske industrije, koja je neznatnauodnosunasusjednezemljeCentralneEvrope. SlovenijaZbogsvjetskerecesijeifinansijskekrizeuseptembru2009.godineuodnosunaistimjesec prethodne godine, industrijska proizvodnja u Sloveniji je zabiljeila pad od 14,7%. Od januara do septembra 2009.godine u usporedbi s istim periodom 2008.godine, industrijska proizvodnja je zabiljeilapadza20,3%.Sektorpreradeplastikeigumejeuseptembru2009.godineuodnosunaisti mjesec 2008.godine pao za 10,7% dok je za period januarseptembar 2009.godine u odnosi na isti period2008.godinezabiljeenpadod18,5%,apremaizjavamaumedjimavodeihfirmiuSloveniji, izvoz je pao za ak 40%. Slovenija je ekonomija s izrazito snanom mreom proizvodnih firmi. Slovenakefirmeuskosaraujukrozklasterskinaindjelovanjazajednosposlovnimasocijacijama, 23

BiaxiallyOrientedPolypropylene

10

univerizitetima, institutima za istraivanja, kako u Sloveniji tako i sa EU, s fokusom na primjenjeno istraivanje te razvoju i primjeni naprednih nano i ostalih tehologija uglavnom zahvaljujui eminentnimekspertima,teueaistihuFP7programima.Slovenijabrojioko250alatnicakojeine kimuslovenakeindustrije.SlovenakaMSPsteklisuzavidankredibilitetradeizavodeegigante autoiavioindustrije(VW,PSAGrupacij,Mercedes, Audi,Benteler,BMW,Chrysler,INAlfa,Magna, itd). 5,6% prihoda ukupne industrijske proizvodnje Slovenije 24 dolazi iz sektora prerade plastike i gume. Hrvatska prema podacima HGK 25 u ukupnoj industrijskoj proizvodnji ostvarenoj u 2008.godini preradaplastikeigumesudjelovalajes3%.Odukupnogbrojazaposlenihindustrijapreradeplastike igumeupoljava3,2%zaposlenihstendencijomdaljnjegrasta.Industrijajeimalakontinuiranirast od10,8%zaperiod20042007.godine.Industrijabiljeirastizvozaod20,1posto,terastuvozaod 14,6postou2008.godiniuodnosuna2007.godinu.Industrijapreradeplastikeigumeostajenaistoj razinisa1,6postouukupnomizvozupreraivakeindustrijeu2008.godini,dokuukupnomuvozu preraivakeindustrijeostajenepromijenjenasastopom4,1%.Potronjaplastikerastepogodinjoj stopiod5%. Srbija prema podacima republikog zavoda za statistiku Srbije 26 industrijska proizvodnja u septembru2009.godinemanjajeza6,3%uodnosunaseptembar2008.godine,dokje2009.godinau odnosu na prosjek 2008.godine bila manja za 4,7%. U preriodu januarseptembar 2009.godine u usporedbi s istim periodom u 2008.godine ostvaren je pad proizvodnje od 15%. U septembru 2009.godine sektor prerade plastike i gume je u odnosu na septembar 2008.godine zabiljeio pad proizvodnjeza17,8%. 24 25

SloveniainFigures2009,ISSN13183745

HrvatskaGospodarskaKomoraIzvor: http://www.hgk.hr/wps/portal/!ut/p/_s.7_0_A/7_0_PT?WCM_GLOBAL_CONTEXT=/wps/wcm/connect/HGK+Web/Vijesti/Najave/Me_una rodna_konferencija__Odr_ivo_upravljanje_polimernim_otpadom__39.927169574422884 26 http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/index.php

11

POGLAVLJEIII POSLOVNOOKRUENJEUREGIJISIBiHI STANJESEKTORAINDUSTRIJEPRERADEPLASTIKEUREGIJISIBiH 3.1PoslovnookruenjeuregijiSIBiHiBiHuodnosunazemljeregiona Svakegodine,Svjetskabankamjeriprovoenjereformiu178zemaljasvijeta,nakonekaseformira rang lista najpovoljnijih ekonomskih okruenja u svijetu. Imajui u vidu da je 2006.godine BiH zauzimala 87 poziciju od 178 drava svijeta, prema istraivanjima Svjetske Banke Poslovanje u 2008 27 ,evidentnoje dasuzasamodvijegodine,susjedne zemljeuregionuvidnopoboljalesvoj status,posebnoHrvatska,dokjeBiHzaistiperiodpalana105poziciju.UBiH 28 jepotrebno54dana zaregistracijufirmezakojutrebaizdvojiti30%prihodapoglavistanovnika. Ekonomija 2006 Slovenija 63 Makedonija 81 CrnaGora 92 Srbija 92 Hrvatska 118 BiH 87 Izvor:DoingtheBusiness2008 2008 55 75 81 86 97 105 20062008 +8 +6 +11 +6 +21 18

Okruenje za poslovanje u BiH je i dalje nepovoljno u odnosu na okruenje. Sve je manje i manje kakodomaihtakoistranihinvesticijauproizvodnedjelatnostikojezahtjevajuznaajnaulaganjau tehnologije,opremuikadrovskeresurse.KaoposljedicanepovoljnogposlovnogokruenjauBiH,sve jemanjeinvesticijauproizvodnjikojaobezbjeujustvaranjedodanevrijednosti. 3.2StanjesektoraindustrijepreradeplastikeuregijiSIBiH Osnovnom studijom industrijskih sektora 29 u regiji SI BiH, ustanovljeno je da u periodu 2003 2006.godineuukupnomprihoduregijeSIBiH,sektorindustrijepreradeplastikeigumeuestvujesa 9,9%(kumulativno)iposlovnimdobitkomof10%iueemuizvozuod6,1%uzrelativnovisoku stopurastazaposlenostiod22,1%skumulativnomstopomdobitiod42,6%.Uporednomanalizompo pitanju ukupnog prihoda po zaposlenom, dobiti po zaposlenom, izvoza po zaposlenom te konane listerangiranihsektorauregijiSIBiH,sektorpreradeplastikeigumeposjedujenajveipotencijalza rastuodnosunaostaleindustrijskesektoreregije. Sve je izraenije prisustvo potroakih industrija u BiH koje koriste plastiku u svojim proizvodima, potencijalno nudei trine prilike za lokalne firme u industriji prerade plastike i alata, to otvara mogunosti poveanja proizvodnje, iskoritenosti opreme i podizanja nivoa produktivnosti za domaefirme.Meutim,takveprilikemoguiskoristitisamoonefirmeijasekonkuretnosttemelji na razvoju kadrovskih resursa, znanja o tritu i koritenju naprednih tehnologija koji su uslov za konkurentnuproizvodnju. Postoji pozitivan trend pristupa evropskom tritu, kao i sa partnerima u regionu s kojima postoje ugovorioslobodnojtrgovini.MeutimodgovorBiHfirmijenedovoljan,posebnouimplementaciji evropskih normi po pitanju standardizacije ponude i kvalieteta proizvoda. Istovremeno, carinske preprekeuvozusunaglouklonjanetojeotvarilovratakonkurentnomuvozuproizvoda.Stoga,samo poveanjeponudeikonkurencijesdrugestraneeprisilitilokalnefirmekamodernizacijiiizgradnji konkurentnihpolitikailiesesamefirmeusektorusuoitisgubitkomtrita. 27 28

DoingTheBusiness2008 DoingTheBusiness2008 29 OsnovnastudijaindustrijskihsektorazaekonomskuregijusjeveroistonaBosnaiHercegovina,NERDA,jan.2008.

12

Prema Agenciji za statistiku BiH 30 , u septembru 2009.godine bazni index ukupne industrijske proizvodnjeuBiH(indexpremaprosjenojmjesenojproizvodnjiizbazne2005.godine)jebioveiod indexa u avgustu 2009.godine za 8,3%, dok index prema prosjenoj mjesenoj proizvodnji iz 2008. iznosi101,2. Uodnosunaseptembar2008.godinesektorpreradegumeiplastikejeu2009.zabiljeiopadobima proizvodnje za 28,7%. U sektoru prerade gume i plastike index je prema prosjenoj mjesenoj proizvodnjiiznosio85,8dokjestopakumulativneproizvodnjebilaniazaak18,1%.Useptembru 2009.bazniindexproizvodnjeuindustrijipreradegumeiplastikejebiomanjiodindexauavgustuza 14,9%.Padindexajeuglavnomrezultatefektasvjetskerecesijeinjomeizazvanefinansijskekrize. INDEX Industrijaukupno DH Proizvodiodplastikeigume 25 Proizvodiodplastikeigume INDEXI (2005=100) VIII2009 IX2009 122,0 127,8 127,8 130,3 112,9 112,9 Stopapromjene IX2009/ IX2008 0,0 28,7 28,7 IIX2009/ IIX2008 3,9 18,1 18,1 INDEXI (2008=100) IX2009 101,2 85,8 85,8

Izvor:http://www.bhas.ba/Arhiva/2009/sao/IPI_2009_001_01.pdf 3.3SvjestskarecesijaiutjecajfinansijskekrizenasektorindustrijepreradeplastikeuregijiSIBiH Svjetska recesija je imala razliit uticaj na firme u regionu. Nedostatak novca u opticaju je imao dirketanodraznasmanjenjelikvidnostiposebnoufirmamakojesubileuprocesuulaganjaunove investicije. S jedne strane, visoka cijena sirove nafte uoi poetka svjetske recesije rezultirala je visokom nabavnom cijenom repromaterijala (granulata), nakon ega je krizom na finansijskim tritimakapitaladolododrastinogpadacijenesirovenafteatimeicijenerepromaterijalatoje dovelodostvaranjarelativnoskupihzaliha. Uz smanjenu potranju proizvoda veina firme su se nale u situaciji da nemaju pristupa svjeem novcuaprihodikaoigotovinskitokovisuzaveinufirmibilismanjeni.Bankesusmanjiledostupnost kapitala poveanjem kamatnih stopa i smanjenjem obima revolving kredita dok su s druge strane kupcizahtjevaliodgoduplaanjaakido200dana. Problem naplate potraivanja je postao jedan od najveih problema s kojim se industrija. S druge straneveibrojfirmiuregijijekoristiopraksuzaduenjaprekokratkoronihkreditazafinansiranje dogoronihkapitalnihinvesticijadokjeotplatabankovnihzaduenjabilabazirananaprihodimakoji su s dolaskom recesije drastino opali kao i sama naplata potraivanja to je dovelo de gubitka kapacitetazaservisiranjekreditnihzaduenja.Firmekojesuposlovalesjednimilisamonekolicinom kljunihkupacasusenaleunepovoljnojpozicijijersukodgubitkatakvogkupcaprihodiznaajno biliugroeni. 30

http://www.bhas.ba/Arhiva/2009/sao/IPI_2009_001_01.pdf

13

3.4InfrastrukturasektoraindustrijepreradeplastikeialatniarstvauregijiSIBiH Udruenje pravnih lica Klaster plastiara i alatniara pokrenut je u Graanici 2007.godine, kao odgovor firmi na globalna ekonomska kretanja s opredjeljenjem ka podizanju konkurentnosti industrije putem povezivanja malih, srednjih, velikih preduzea i institucija, uklanjanju prepreka u razvoju, obezbjeenju pristupa i premjene naprednih tehnologija, poveanju produktivnosti, smanjenja nezaposlenosti, boljeg koritenja resursa, poveanja stope inovacija, poticanja istraivakih projekata, poboljaanja kvalieteta radnih mjesta i izgradnje lanca dodane vrijednosti unutarsektorassljedeimciljevimaiaktivnostima: UmreavanjeMSPkojadjelujuuindustrijipreradeplastikeialatniarstvauBiH UnapreivanjeipromoviranjeinteresalanicanapodruijuBiHiinostranstvu ZastupanjeinteresasvojihlanovanapodrujuBiHiinostranstvu Zatita interesa lanova kod privrednih i politikih subjekata i dravnih organa na svim nivoimavlastiuBosniiHercegovini Osiguravanjeprotokainformacijazasvojelanice Pomourjeavanjuproblemavezanihzaposlovanjeudjelatnostiproizvodnjeproizvodaod plastikeidizajnaiizradealata,osiguranjapristupavisokimtehnologijamakrozaktivnostikao tosu:osnivanjeMTTCCentrazasavremenetehnologije,saradnjasatehnolokimcentrima, tehnolokim parkovima i renomiranim naunim institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu Iako je formiran kao udruenje, Klaster se i dalje suoava s preprekama djelovanja u skladu s ciljevima. Osnovan je kao udruga pravnih lica, te zbog vaee pravne regulative ne moe obavljati ekonomskeaktivnostitojeusuprotnostisulogomklasterskognainadjelovanja.DosadaKlaster plastiaraialatniaranijeuspiozadobitipanjukreatorapolitikanabilokojemnivouvlasti,iakose pojamklasterizacijespominjeumnogimstrategijamarazvoja. MTTCd.o.o.(MachineToolTechnologyCenter)CentarzaSavremeneTehnologijeuspostavljenkroz inicijativu7lanicaKlasteraplastiaraialatniaraizGraanice:Plamingo,Helioplast,BEMABA,IDEA CO,FragmatIzolirka,VariplastiMirnateprojekatExcellenceinInnovation(www.eibih.ba).Misija Centrajedapoveakonkuretnostfirmiuindustrijialataialatljikaputemnuenjauslugenaprednih tehnologijavirtualnogininjeringa.irokiraznolikspektarvisokovrijednihprofesionalnihtehnikih usluga CAD/CAM/CAE (computer aided design, computer aided manufacturing, computer aided engineering) za firme u BiH s naglaskom na mainstvo i sektor prerade plastike, uz upotrebu naprednihCAD/CAM/CAEintegriranihsistemapotrebnihza3Dmodeliranje,simulacije,vizualizacije procesaoblikovanjametala,dizajnaalataialatljikakaoizabrzuizraduprototipova,kojaMSPnude neuporedivobruusluguizradeuzorakauodnosunaprijanjiperiodgdjesufirmebileprisiljenena pokretanjenulteproizvodnjakakobipotencijalnomkupcudostavileuzorakbezgaranacijaostvarenja poslovnesaradnje.Usluge3DDizajnalataseodnosenadigitalnukonstrukciju3Dmodelaalata,koji pripremljeni na ovaj nain, omoguavaju konstruktorima alata da testiraju i koriguju alate prije poetkanjihoveizradeteizbjegnutrokoveinaknadneporavkedoradealata.Dizajnalatau3DCAD aplikacijama omoguava znaajno ubrzanje procesa kvalitetne izrade alata, to znatno smanjuje trokovenjihoveizrade.Nakonprocesadizajna3Dmodelaalatavriseautomatskogenerisanjekoda zaCNCmaineputemkoritenjaCAMWorks2008programskogpaketa,kojiomoguavasimulacijui validaciju proizvodnih procesa. Optimiziran proces zajedno s visokim proizvodnim kvalitetom u najkraemmoguemvremenusuzahtjeviskojimasemnogefirmesuoavajunaglobalnomtritu. Usluge 3D dizajna alata se vre na licenciranom SolidWorks 2008 softveru, koji nudi parametarski dizajn,vizualizaciju,simulacijuivalidacijuproizvodnihprocesa,uzopotrebunajmodernijihgrafikih radnih stanica na kojima rade obueni ininjeri. Usluge 3D Skeniranje omoguava digitalizaciju fizikih objekata. Digitalizirani podaci se koriste za CAD modeliranje i korekcije objekata i izradu prototipova.UslugedigitalizacijesevrenanajsavremenijemZCorporationZScannerR700skeneru. 3D tampanje jedinstvena forma koja je vezana za tehnologije izrade prototipova (rapid prototyping).3Dtampanjekreiratrodimenzionalneobjekteslojposlojubojiiizgledaidentinog stvarnom.3Dtampaomoguavadobijanje3Duzorkastvarnogproizvoda.Usluge3Dtampanjase 14

vre na najmodernijem Zcorporation Spectrum Z510 tampau rezolucije od 600 x 540 dpi i gabaritomtampanja254x356x203mm.Uslugaizradeprototipaseobavljauroku24sata.Usluge CNCprogramiranjejedostupnofirmamakojezahtjevajupostavljanjetanihioptimiziranihprocesa CNC maina prije nego to aktivira izrada alata ili mainskih pozicija na CNC obradnim centrima. Uslugeobuhvatajudetaljnapodeavanjaipostavkisimulacijanajzahtjevnijihkonfiguracijavieosnih CNC maina kao i ispunjenja sloenih zahtjeva programiranja, te dizajnu, vizualizaciji, simulaciji i validacijiprocesakojeprolazenajzahtjevnijetestoveprijesameizrade,toomoguavafirmamama analizu i optimizaciju CNC putanje alata i validaciju CNC programa. Centar koristi licencirani CAMWorks 2008 software koji omoguava vrenje stvarnih simulacija koji otkrivaju probleme, koluzije i nekonzistentnosti meu mainskim komponentama, opremi i alatima. Brza obuka u CAD/CAM sistemskim integracijama se nudi kao usluga MSP kako bi se odgovorilo na problem ogranienog broja visoko obrazovanih strunjaka koji imaju iskustvo u CAD/CAM tehnologijama, ukljuujui i oblasti kao to su numerika simulacija, 3D modeliranje i vizualizacija, ugradnja i upravljanjeCNCmainamaialatima,CNCprogramiranje,itd. Regionalni odbor Sektora za plastiku regije SIBiH Pokrenut od strane Regionalne razvojne agencije NERDA zajedno s regionalnim firmama u sektoru prerade plastike i alatniarstva s ciljem podizanjakonkurentnostikrozCREDOprojekat 31 . 3.5Stanjekadrovskihpotencijala,potrebeindustrijezaobukom Sve je manje diplomanata na mainskim fakultetima zbog smanjene popularnosti studija tehnikih nauka uz dodatnu injenicu da je stvoren skoro nepremostiv jaz izmeu znanja dostupnih na univerzitetimaionihpotrebnihsektoru.Uzimajuiuobziribudueininjeremainstvakojiplaniraju ili e uskoro postati radna snaga, broj visokoobrazovanih kadrova koji posjeduju primjenjiva tehnoloka znanja je veoma ogranien, dok s druge strane, postoji urgentna potreba za unaprijeenjevjetinauitavomlancuvrijednosti,oddizajnapadofinalizacijeproizvoda. Petkovi 32 navodi(2008,str2021)DanasuBiHdjeluje8dravnihuniverziteta(javnih)kaoiveliki brojprivatnihotvorenihposlednjih23godine.Dokjavniuniverzitetikolujumladezamanjevie sva zanimanja i zvanja privatni univerzitetifakulteti su uglavnom spcijalizirani za razne menadmente,ekonomiju,pravo,politikenauke,diplomatiju,javnuupravuidrugeedukacijekoje uosnovinenezahtjevajulabaratorijskuopremuiinfrastrukturu.SveovodovodiBiHizgodineu godinu,usvenepovoljnijusituacijukadajepokretanjestarihfabrikaupitanju,aposebnokadaje upitanjuulaganjeunovekapacitetessavremenomopremom.Dovoljnojepogledatipodatkeza diplomante na UNZE 33 i vidjeti totalnu disproporciju koje se ogleda u odnosu 455 diplomanata ukupno spram 15 diplomiranih ininjera. Dakle, procentualno samo 3% mladih opredjeljuje za proizvodnazanimanjatoniujednojekonomijineobezbjeujesamoodrivost. NaBiHuniverzitetimaupodruijuproizvodnotehnikihstudijaveinaizuavanjajekoncentrisanana irokom teoretskom znanju o odreenim disciplinama, a ne znanju baziranim na izgradnji konkurentnostikakokojabistudenteusmjeravalanasticanjavjetinaiusvajanjaznanjapotrebnih triturada. 95% anketiranih menadera smatra da nema primjenjivih znanja na univerzitetima koji bi koristili firmama. U naem uzorku anketiranih firmi, njih ak 47% nema niti jednog mainskog ininjera. Menaderismatrajudaposebnuvanostzalokalnefirmepredstavljadostupnostbrzeiprofesionalne edukacije,posebnozauposleneuininjeringuitehnikojpripremi,aijaznanjapredstavljajukljunu karikuosiguranjakvalitetaproizvodaibrzogodgovoranazahtjevkupca. www.credo.ba D.PetkoviGdjesmokadajeupitanjurazvojtehnolokihparkovauBiH?,CentarzainovativnostipreduzetnitvoUniverzitetuZenici, ZbornikRadovaizPreduzetnitva,Juni2008godine. 33 UniverzitetZenica32 31

15

47% anketiranih firmi, smatra da univerziteti i tehnike kole ne posjeduju programe edukacije baziranihnapotrebamafirmi,dok80%firmivjerujedaisteneodraavajusaradnjusfirmamucilju prilagoavanjaedukacijepotrebamaprivrede. Firme u regiji su djelimino rjeile problem u pribavljanju kadrova zahvaljujui kolapsu prijeratnih firmi giganata u posljeratnoj privatizaciji. U posljeratnom periodu s rapidnim razvojem naprednih tehnologija nastao je jaz u primjenenim tehnolokim znanjima koji se manifestuje u deficitu mainskih ininjera, tehnologa i mainskih tehniara s primjenjenim znanjima. Dananji kadrovi zaposleniuprivatnimfirmama,imajuslabiliskoronikakavpristupobuci.Edukacijatakvihkadrovau lokalnim firmama se tretira uglavnom kao troak, dok su poslodavci oekuju bri povrat uloenog kapitala. Nita manji problem predstavlja fluktuacija kadrova u lokalnim firmama zbog odsutnosti politika upravljanju kadrovskim potencijalima. Rijetke su firme koje nude struktuirane karijere mladim kadrovima. U meuvremnu, meunarodne agencije za zapoljavanje, sa svojim uredima u BiH, pomauodlivkadrovaizBiHkakoinenjeratakotehniaraproizvodnihprocesatopogoravaionako hroninostanjeskadrovskimresursimauBiH.Onotofirmeiniposebnoranjivim,kakouregijitako iucjelojBiH,jeinjenicadasuestokljuniosnovniprocesiulokalnimfirmamabaziraninajednom ilidvakljunastrunjaka(ininjerimainstva,tehnolozi,efoviuproizvodnji).Kadatakvikadrovizbog nekog razloga napuste firme, iste se suoavaju s problemom kako pronai adekvatnu zamjenu i osiguratikontinuitetposlovanja. Pritisak globalne konkurencije je sve prisutniji, posebno u sektoru dizajna i izrade komplikovanih i kvalitetnih alata i dizajna proizvoda. Cijena sirovina i tehnologijaopreme na svjetskom tritu konsolidovana, to znai da se konkuretnosti bazira iskljuivo na stepenu primjenjenog znanja u koritenju dostupnih tehnologija, osiguranju kvaliteta proizvoda i smanjenju trokova, a koji iskljuivo zavise od znanja uposlenika. Anketirani menaderi uglavnom ne vide problem u nabavci opreme,negoprepoznavanjupotrebaiobezbjeenjutritakaoirazvojukadrovakojibiproizvodnu opremu koristili u njenom potencijalnom kapacitetu, te naglaavaju da pristup kvalitetnim kadrovskimpotencijalima.Premamiljenjumenadera,kritinaznanjazarazvojsektorasu: Istraivanjetritairazvojproizvoda Poznavanjalancavrijednosti Usvajanje,transferidistribucijaprimjenjenihtehnolokihznanjaivjetina Bri,preciznijiiboljidizajnkompleksnijihalata Sistemupravljanjakvalitetom 90%firmikojesuuestvovaleuanketiranjunemajudefinisanupolitikuupravljanjaljudskim potencijalima 53%ispitanihfirmineposjedujegodinjiplanobukezazaposlene 79%anketiranihnevriprocjenuradneuinkovitostiuposlenih,doknjih84%nemapraksu mjerenjazadovoljstvazapolenih Imajuiuviduvanostmainskogininjeringausektorupreradeplastike,posebnopopitanjudizajna i izrade alata te upravljanja proizvodnim procesima, prisutni deficit ininjera direktno utie na konkurentnost firmi. U prilog ovoj konstataciji ide i podatak da ak 84% anketiranih firmi slijedi praksusljedbenikauindustriji,toneobezbjeujeuslovezaizgradnjukonkurentnosti. Potrebefirmizaobukomzaposlenihusektoru Anketiranjemfirmiusektoruidentifikovalismopotrebefirmizaobukomuposlenikateutvrdili sljedee: 90%bizapoelosaradnjusinstitucijomkojabibilaustanjupruitidodatnuobukunjihovim uposlenim. 16

84% anketiranih firmi smatra da su unaprjeenja vjetine zaposlenih kao i unaprjeenje znanjanjihovihrukovodilacaveomabitnifaktorizaunaprijeenjekonkurentnosti. 42% firmi smatra da je manjak potrebnih znanja i kompetencija najvea barijera za vea ulaganjaurazvojipoboljanjepostojeihprocesa.

Stogapotrebezaobukommoemosvrstatiudvijeosnovnegrupe: 1. Edukacijailiobukakojaseodnosinasticanjeirazvojspecijalnihvjetinakarakteristinih zaindustrijskisektorpreradeplastikeialatniarstva 2. Edukacijailiobukakojaseodnosinasticanjeirazvojposlovnihvjetina 1. Potrebezaedukacijomiobukomkojaseodnosinasticanjeirazvojspecijalnihvjetina karakteristinihzaindustrijskisektorpreradeplastike 84%menaderafirmiunaemuzorkusmatradajecertificiranaprofesionalna obukanajpotrebnijavrstaedukacijezarukovodioceuproizvodnji 68%anketiranihfirmismatradasunajvanijaiskustvazazaposleneuproizvodnji onakojasusteenanegdjedrugo 63%firmiunaemuzorkusmatradajeobukausticanjuznanjakoritenja CAD/CAMaplikacijaveomavanazaunaprjeenjenjihovekonkurentnosti 53%ispitanikamislidajeobukauoblastidizajnaalatatakoeveomavanaza unaprjeenjenjihovekokurentnosti 2. Potrebezaedukacijomiobukomkojaseodnosinasticanjeirazvojposlovnihvjetina anketiranihfirmi 95%prodaja 68%marketing 63%sistemupravljanjakvaliteta 58%uslugepremakupcu 47%razvojproizvoda 32%upravljanjeljudskimpotencijalima 3.6Stanjetehnologija,mainskeopremeiproizvodnikapaciteti Stanjetehnologijasemoeposmatratiunekolikosegmenatakonkurentnosti:tehnologijematerijala, CAD/CAM/CAE tehnologije, tehnologije proizvodnih procesa (maine) i tehnologije upravljanja poslovnimprocesima(ERPidr.sistemi). Tehnologije materijala Proizvoai granulata pretvaraju petrohemikalije u granulat. Njihovi primarni kupci su proizvoai boja, proizvoai plastinih proizvoda i adhezija. Najvei globalni proizvoaigranulatasumeunarodnekompanijesrazgranatommreomdistributeraiposrednika po cijelom svijetu. Neke od njih su: NOVA Chemicals, BASF, Bayer,Dow Chemicals, DuPont, Royal Group, Imperial Oil, Oxy Vinzls, Basell, Sabic, Borealis, Petromount, KoSa, AT Plastics, Estman Chemical,itd.Proizvoaigranulatasuuglavnomglobalnefirmekojesukontinuiranofokusiranena razvojnovihtehnologijapolimera.Ovefirmeintezivnoformirajustratekealijanseradirazvojanovih tehnologijaaposebnosfirmamakojeobogaujugranulatputemdodavanjaimjeanjaraznihaditiva, pigmenata, stabilizatora i plastizatora. Pokrivenost sektora distributerima granulata u BiH je relativno dobra. U BiH ne postoji proizvoa granulata tako da je sirovinska baza u potpunosti uvozna komponenta. Firme koje se bave uvozom su uglavnom trgovaka preduzea i zastupnici velikih distributera iz EU i regiona. Cijena granulata je u dirketnoj korelaciji sa cjenom sirove nafte tako da se cjena formira na globalnom tritu. Firme u regiji uglavnom induvidualno nabavljaju materijale mada se putem klasterizacije moe ostvariti znaajnija pregovaraka pozicija u cijeni nabaverepromaterijalazapreraduplastike.PotouBiHnepostojiproizvoagranulata,jerseistiu cjelosti uvozi, da se zakljuiti izgradnje konkurentske pozicije sektora nije mogua u segmentu 17

proizvodnje repromaterijala. 74% menadera koji su sudjelovali u anketi smatra da je smanjenje cijenerepromaterijalaveomavaanfaktorizgradnjekonkuretnosti. CAD/CAM/CAETehnologijeSvesuvieizraenijizahtjevikupacazakonstrukcijomdizajnomalata koje se baziraju na koritenju naprednih 3D CAD/CAM/CAE tehnologija, a koje zahtjevaju kontinuiranuobukuininjeraizaposlenihutehnikojpripremiinabavcirelativnoskupihsoftwerskih aplikacija koja predstavljaju znaajna ulaganja. Ove programske aplikacije su krucijalne za razvoj i dizajnproizvoda,konstrukcijuiizradualataposebnozboginjenicedaje2Dkonstrukcijaalatakaoi tehnikapripremapotpunoizbaeniizupotrebeizamjenjena3DCAD/CAM/CAEaplikacijamakojesu danaspotpunointegriraneproizvodnimprocesima.Tojejedanodglavnihrazlogazbogegaseveliki broj alatnica u regiji i BiH sa tradicionalne konstrukcije i izrade alata preorjentisao na obradu metalnihdjelova. Lokalne firme uglavnom koriste piratske programske aplikacije koje pri koritenju rezultiraju problemimauviduneupouzdanograda,bespotrebnomtroenjuresursaigubitkabrojnihbeneficija. Sdrugestraneuenjeikoritenjetakvihaplikacijaulokalnimfirmamasebaziranapraksiuenjauz posao a ne profesionalnoj obuci. Sve ovo navedeno, oteava pa ak i onemuguava davanje adekvatne i konkurentne ponude na zahtjev kupca, uglavnom zbog straha od pravljenja pogrene procjeneobimaposlakodugovaranjaposlova,gdjeinajmanjagrekaunormiranjuradnogzadatka moebitifatalnazafirmu. Iako legalizaciija softwera omoguuje dostupnost postprocesora za automatsko generisanje G kodova, koji su neophodni za programiranje CNC maina i koji garantuju kvalitetnu izradu alata za preraduplastikeidrugihmainskihpozicija,lokalnefirmekoristeipiratskeprogramskeaplikacijesu prisiljene da se oslanjaju na manualno generisanje kodova ili prepravci postojeih, to rezultira pogreakamakodprogramiranjaradneputanjeizradealatanaCNCobradnimcentrima.Zbogtogase jakoestopojavljujugrekeuizradialatatolokalnefirmedovodiunepovoljanpoloajdaodgovore nazahtjevkupca. Preraivai plastike ne posjeduju samo procesnu opremu za preradu plastike nego i alatnice za pomaganje proizvodnim procesima. S ubrzanim napretkom u razvoju novih CAD/CAM/CAE tehnologija,sveviedolazidoizraajanjihovaintegracijasopremomuproizvodnji.Takvaintegracija zahtjeva obuku i znaajna ulaganja kako u opremu tako i obuku kadrova kako bi se kapaciteti obradnih centara adekvatno iskoristili. Samo jedna firma u uzorku anketiranih firmi posjeduje licencirani CAD/CAM softwer. 68% firmi u naem uzorku smatra da su glavni faktori unaprjeenja njihovograzvojaupravozahtjevikupaca. Tehnologijeproizvodnihprocesaseuglavnombazirajunaponudiproizvoaamainaiperiferijalne opreme za izradu alata za plastiku i opreme za preradu plastike. Oprema za preradu plastike koja granulat pretvara u stvarne proizvode obuhvata irok spektar tehnolokih procesa od kojih su najznaajniji: injekciono brizganje, ekstruzija, duvanje i termoformiranje. Najznaajniji proizvoai mainazapreraduplastikesu:Krauss Maffei,Engel,Bettenfeld, Stork,Arburg,Haitiandoksdruge stranepostojinizproizvoaastandardnihalatnihkomponenti:HASCO,Husky,MoldMasters,Alpha Maraton,CompactMold,Corma,Engel,RykaMolds,WentworthMoldandDie,MacroEngineering. Posljednjih godina pojavio se znaajan broj proizvoaa alatnih komponentnih s istoka. Kako raste potronjaplastiketakoipotranjazaopremomialatimabiljeiporastijiseproizvoaiuposljednje vrijeme u cilju kosolidacije i ouvanja trinog udjela. Proizvoai opreme uglavnom dolaze iz : Njemake,Italije,USA,Japana,itd.Opremazapreraduplastikesesmatranaprednomproizvodnom tehnologijom 34 . Oprema u firmama regije SIBiH za preradu plastike je u prosjeku stara izmeu 510 godina. U nekolikofirmiopremajenovijegdatumateudovoljavazahtjevimasvjetskogstandarda.Starosnadob 34

AMTAdvancedManufacturingSystems

18

maina,premamiljenjumenadera,nijepresudanfaktoruposlovanjunegoznanjauposlenihkoja generiu kvalitet dizajna i izrade alata te razvoj trita. I pored posjeda novije opreme koja omoguava dostizanje visoke kvalietete proizvoda i potencijalno veu ekonomiju obima, proizvodi lokalnihfirmisuidaljeniskoakumulativniiobinonekakomponentaproizvodasamihkupaca. Jedna od najveih dilema s kojom su suoeni preraivai plastike je izbor optimalnih tehnologija. Meutimtajizboruglavnomzavisioddobavljaa,kojipromovirajumogunostitehnologijeusvojoj ponudi, umjesto proizvoda koji su bazirani na potrebama ili prilikama na tritu. 68% anketrianih firmiradisproizvodnimkapacitetimadoiispod75%. 53% ispitanika posjeduje opremu novijeg datuma i meusobno djele miljenje da nabavka novih tehnologija ne predstavlja problem nego pronalazak trita i njegovo zadravanje kao i pronalasku deficitarnih kadrova potrebnih za iskoritenje proizvodnih kapciteta i tehnologija u punom kapacitetu.47%firmiposjedujemaineuproizvodnjistarosnedobiizmeu25godinedoknjih28% posjedujeopremusstarosnomdobiizmeu510godina.47%ispitanikausprovedenojanketismatra dajeprimjenanovihsoftverauautomatizacijiproizvodnjejedanodnajveihprioriteta. 63% firmi prati tehnoloke trendove dok 74% anketirnaih menadera smatra da je prepreka za ulaganja u novu opremu nepovjerenje u ekonomska kretanja koja su uzrokovana recesijom. 53% firmi smatra da novi zahtjevi kupca zahtjevaju ulaganja u novu opremu, dok njih 58% misli da je najveabarijerazaulaganjeipoboljanjepostojeihprocesanedostatakpristupaveimstratekim kupcima. Tehnologije upravljanja poslovnim procesima Tehnologije koje se odnose na informaciono poslovnesistemeupravljanjaposlovnimprocesimasujonaniskomnivouzboginjenicedafirmeu sektoru,premamiljenjumenadera,nemajukapacitetekojibiopravdaliulaganjauERP 35 softwer. 3.7Marketing Marketingkaoposlovnafunkcijauloklanimfirmamaidaljeostajerelativnonerazvijen,jerseuveini firmi pod pojmom marketinga podrazumjeva iskljuivo pojam promotivnih aktivnosti. Firme u sektoruuglavnomplasirajusvojeproizvodenadomaetrite. Znaajan dio problema s kojima se firme u regiji suoavaju se odnosi na istraivanje trita, osiguravanjakvaliteteiprepoznavanjaulogesamefirmeulancuvrijednosti. RegijaSIBiHtrenutnonemaprepoznatljivihfinalnihproizvodausektoru. Firmeuglavnomneraspolaupodacimauvlastitomtrinomudjelutojepotvrenoisprovedenom anketomjer74%firmineraspolaepodacimaosvometrinomudjelu,doksamo47%anketiranih firmivrinekividanalizetrita. Barijere na koje firme nailaze u polju marketinga su uglavnom evidentne u polju dokazivanja kvalitetatj.neispunjavanjameunarodnihstandarda,toustartuonemoguavaizvoznaEUidruga trita. Veina firmi ne posjeduje ak ni nacrt marketing plana, dok samo 47% anketiranih firmi posjedujegodinjiposlovniplan. Zbog odstutnosti analze trita i poslovnog planiranja, firme nisu u mogunosti da ocjenu svoje vlastiteizvoznekapacitete,pazbogtogauglavnomnaizvoznegledajukaotrinupriliku.Uprilog tome ide i podatak da 84% anketiranih firmi ostvaruje manje od 30% prihoda od izvoza. S druge 35

EnterpiseResourcePlanning

19

strane 37% firmi ne posjeduje informacije o broju svojih konkurenata dok njih 47% smatra da se njihovikljunikonkurentinalazeukruguod50km. 58% anketiranih menadera ne posjeduje instrumente upravljanja odnosima s kupcem jer su uglavnomskoncentrisaninanekolikonjih,dok21%ispitanikaneraspolaepodacimaotanombroju svojihklijenata.Uprosjeku,pojednojfirmi,43%prihodapremaanketiranimfirmamasegenerieod jednogkljunogkupcatopredstavljaznaajanrizikzaposlovanjefirmiusektoru. S druge strane, saradnja izmeu firmi kada je u pitanju zatvaranje kompletne ponude na zahtjev kupca je nedovoljna. 84% anketiranih menadera smatra da je sposobnost brzog odgovora na zahtjevkupcaveomavaanfaktorzaizgradnjukonkurentnosti.100%firmiuuzorkuanketiranihfirmi smatradajeupravljanjekvalitetomveomavaanfaktorizgradnjekonkurentnosti. Firmeuregijiisuuglavnomkoncentrisanenadomaetritesnabdjevajuiindustrije: Prehrembene industrije (ambalaa za pakovanje, ambalaa za robu iroke potronje, ambalaazamedijeCDDVD,folije,PETambalaaiPETpretforme) Graevinarstva (plastine cijevi za kanalisanje instalacija, cjevi za vodu, zatitine cijevi, drenanecijevi,razvodnekutije,kutnelajsne,stiropornipaneliteplastinepozicijekojese koristeiinstalacijamatelekomunikacija) Tekstilneindustrije(plastinevjealice) Proizvodnjenamjetaja(razliiteplastinedjelove/pozicije) Izradealatazainjekcionojendokomponenetnobrizganje 53%anketiranihfirmineistraujutrite,nitidefiniuponudusvogaproizvodnogspletabaziranogna identifikaciji potreba kupca, dok samo 26% anketiranih firmi smatra da je unaprjeenje dizajna njihovih proizvoda vaan faktor za konkurentnost. 58% smatra da je formiranje cijena njihovih poroizvodalimitiranopritiskomkonkurencije. Proizvodi lokalnih firmi su uglavnom niskoakumulativni i baziraju se na repliciranju ve postojeih proizvodasniskimstepenominovacija,jerak90%firminijerazvilonitijednuinovacijuilipatentu posljednjih5godina. 26% firmi u uzorku posjeduje ISO 90012000 standard upravljanja kvalitetom dok njih samo 21% smatra da je provoenje meunarodne certifikacije i dobivanja CE znaka vaan faktor za izgradnju konkuretnosti. 3.8Upravljanjekvalitetom Upravljanje kvalitetom predstavlja osiguranje kvalieteta proizvoda putem uvoenja meunarodnih standarda kvalitete koji se dokazuju posjedovanjem meunarodno priznatih certifikatima. Iako je baznistandardISO90012000osnovzadokazivanjekvalitete,jouvjekveibrojfirmitajstandard nije implementiralo. Razlozi odlaganja certifikacije su razni, od cijene i kompleksnosti procesa certifikacijepadoafirmacijeuposlenihdaimplementirajustandardekvalitete.74%firmiuuzorkuod 19,neposjedujeISO90012000standardupravljanjakvalitetom. U firmama u regiji je evidentan je nedostatak razumjevanja o vanosti izgradnje konkurentne prednostismeunarodnocertificiranimproizvodima.Sdrugestraneplasiranjeproizvodanatrite EU je uslovljeno ispunjenjem minimalnih sigurnosnih zahtjeva na zatitu ivota i zdravlja ljudi i okolia.Veinaproizvoda,kojiseprodajuuEU,morajupremaEUdirektivamabitividljivooznaenCE znakomkojimsedokazujedajeproizvoduspjenoproaoproceduruusklaenostizazahtjevimate navedenimdirektivamaipropisanimnormama.ProizvodCEznakomoznaavaiskljuivoproizvoa. Akoproizvoanijeiz zemljelanice EUondanjegovzastupnik preuzimaobavezuoznaavanja.CE znak je namjenjen iskljuivo institucijama koje nadziru trite EU, i CE znak ne zamjenjuje druge 20

znakove i nije usmjeren prema korisniku. Samo 21% firmi koje su sudjelovale u anketi smatra sprovoenjemeunarodneCEcertifikacijeveomavanim. S druge strane izazovi za industriju se nameu u novoj EU regulativi REACH 36 (Evropska uredba EC 1907/2006)kojomsepropisujeregistracija,evaluacijaiautorizacijakemikalija,astupilajenasnaguu junu2007.godine.CiljeviREACHasuzatitaovjekovazdravljaiouvanjeokoline,uzistovremeno ouvanje trine konkurentnosti, kao i poticanje razvoja evropske hemijske industrije. Novom uredbom e se objediniti ili zamijeniti postojei zakonski propisi koji se odnose na oko 30.000 kemikalijagdjesuproizvodiodplastiketakoezastupljeni. 3.9Preglednajvanijihfaktorazaunaprjeenjekonkurentnostipremamiljenjumenadera anketiranihfirmi Faktori a. b. c. d. e. f. Unaprijeenjekvalitetaproizvoda Unaprijeenjesposobnostibrzogodgovoranaruiocu Unaprijeenjevjetinezaposlenih Unaprijeenjeznanjarukovodilaca Smanjenjecijenarepromaterijala Unaprijeenjeilipoveanjeupotrebenaprednihtehnologija %firmiuuzorku 100 84 84 84 80 79

3.10Preglednekihnajvanijihopcijaizgradnjekonkurentnostipremamiljenjuanketiranih menadera Opcijenovestrategijekonkurentnosti Poboljanjekvalitete(novimaterijaliiprocesi) Poboljanjeuslugapremakupcu Poboljanjezadovoljstvakupcaputemspecijalizacije Ulaganjeurobnumarku(brand)iposlovnukomunikaciju Poboljanjedizajna Smanjenjecijenekrozkoritenjeuslugaeksternihprocesa(Outsourcing eksternalizacija) Smanjenjecijeneputemsmanjenjatrokovauzpoveanjuproduktivnosti %firmiuuzorku 84 79 63 47 37 32 26

3.11Pregledpotrebafirmizauslugamakojebimogleznaajnounaprijeditinjihovukonkurentnost Vrstausluge %firmiuuzorku Konstrukcijaalata 79 Savjetovanjeuupravljanjuproizvodnjom 68 Savjetovanjeukontrolikvalitetaproizvoda 63 NCprogramiranjemaina 58 Pripremazacertifikacijukvaliteteproizvoda 58 Testiranjekontrolekvalitetaproizvoda 53

REACH(Registration,Evaluation,AuthorisationandRestrictionofChemicalsubstances)prevod(registracija,evaluacija,autorizacijai restrikicijahemijskihsupstanci)36

21

3.12SWOTanalizasektorapreradeplastikeuregijiSIBiH SNAGE GeografskapozicijasektorauiremregionubiveJugoslavijeinjegovatradicija Firmeuregionusupostaliprimjeenireferentnicentriindustrijepreradeplastike Iskustvoupreradiplastiketeizgraenistabilniodnosiskupcimaidobavljaima Komplementarnostmeufirmama PRILIKE Vertikalnaihorzontalnaintegracijaokolancavrijednosti(Klasterizacija) Ulazaknanovatrita Proirenjekomplementarnihproizvoda Velikiproizvoaiuautomobilskojiindustrijibjeletehnikesuupotrazizadobavljaimaplastinih komponenti. S ciljem smanjenje emisije karbon monoksida nove regulative u EU zahtjevaju od autoindustrije da koriste to lake komponente, gdje se plastika ve koristi kao supstitucija metala. Pozicioiniranjefirmiputemspecijalizacijeusektoru Identifikacijastratekihproizvodaregijeszatvorenimproizvodnimciklusom CijenakompetentneradnesnageuodnosunaEUjerelativnonia Jaanjeklasterizacijeipodjelatrokovarazvoja SLABOSTI Nejasnavizijaimisijakakosamihkompanijatakoisektora Odsutnostopredjeljenjalokalnihfirmidaprepoznajuvlastitupozicijuulancuvrijednosti Firmeuregionusuneefikasnesniskomproduktivnouzbogzastarjeleradnepraksekojukoriste Nedostatakizgradnjekljunihkompetencijaispecijalizacijeufirmamauzmanjaksistemskeobuke uposlenihfirmiusektoru PercepcijaoizgradnjikonkuretnostikrozpojamJeftinaradnasnaga Proizvodi firmi nisu bazirani na razvoju nego na kopiranju proizvoda (Tendencija Sljedljivosti u industrijipropraenaniskomstopominovacija) Deficittehniarasprimjenjivimznanjima. Deficit strunjaka koji su u stanju da koriste primjenjene CAD/CAM/CAE tehnologije (Trenutni nivoprimjenejedalekoispodmeunarodnihstandarda) Uregijinepostojireferentnicentarzapruanjetehnikeasistencijefirmama Nedovoljnikapcitetilokalnihfirmidaodgovorenazahtjevevelikihkupaca Lokalnefirmepercipirajukonkurencijuuglavnomnadomaemtritu Tendencija vlasnika firmi da maksimiziraju profitabilnost na niskim nivoima investiranja uz oekivanjabrzogpovratanainvesticije Oteanpristupkapitaluzbogprirodesektorakojijerizianzbogsporijegpovratanainvesticijui duegproizvodnogciklusa Odsutnostpolitikeupravljanjaljudskimpotencijalimaufirmama Industrijskisektorregijenijepozicioniransprepoznatljivimproizvodimanatritu Firmenemajupraksuistraivanjatrita Tehnolokaikadrovskaranjivostfirmi Pitanjemenaderskesukcesijeufirmama PRIJETNJE Nepovoljnapolitikasituacija PadrejtingaBiHkaoposlovnogokruenja

22

Nepostojanje razvojnih fondova na nivou drave koji bi stimulirali rast visokoakumulativnih procesnihindustrija(Pojavljujusesamoupovremenimprojektimakojefinansirajumeunarodne organizacije) Nemarazvojnepolitikenaviimnivoimavlasti(dravnim,entitetskimikantonalnim)propraenih akcionimplanom Prisustvostranihagencijazazapoljavanjekojepotpomauodlivkadrova(mozgova) Nepovoljnedemografskepromjene Imobilnostradnesnage SWOT analiza pokazuje da je sektor industrije prerade plastike veoma izloen slabostima i prijetnjamaizvanjskogokruenja.Primjetnojedabislabostisektoratrebalousmjeritinaizgradnju snagaieksplatacijitrinihprilikaputemsektorskojspecijalizacijikojajeuslovljenaodlunostifirmi da se fokusiraju i pozicioniraju u lanac vrijednosti iskljuivo s razvojem kadrovskih kapaciteta i primjenjivih znanja. Sektor bi u tom sluaju identifikovao djelatnosti gdje moe razviti specijalnu strunost, koja e sektoru obezbjediti uslove za sticanje kokurentske prednosti nad trinim segmentima,dokbisdrugestranefirmeputemklasterizacijesmanjiletrokoveposlovanje. 23

POGLAVLJEIV ANALIZARASKORAKA(GAPANALIZA)IPOTREBNEINETRVENCIJE Misija CREDO projekta je usmjerena ka identifikaciji problema i selekciji instrumenta za dostizanje odbranih ciljeva u sektoru prerade plastike u regiji SIBiH, s ciljem stvaranja uslova za podizanje konkuretnosti. U projektnom zadatku CREDO projekta predviena je analiza raskoraka izmeu ciljanogstanjasektorauusporedbisatrenutnimstanjemukomesesektornalazi.Analizajebazirana na nizu dokumenata i izvora informacija relevantnih za sektor od kojih su sljedei odabrani kao najznaajniji: RazgovorismenademntomkompanijausektorupreradeplastikeialatauregijiSIBiH Rezultatisprovedeneankete Podaciizraznihanalizaglobalneindustrijepreradeplastikeialatniarstva Studijska posjeta Regionalnog odbora za preradu plastike Sloveniji i razgovorima kroz sastankes:AlatnicomGorenjed.o.o.,CentarzarazvojalatniarstvaSlovenijeTECOS,Klasteru plastiarauSloveniji Sastanciregionalnogodborazaplastiku Konsultacijesma[inskimininjerimazaposlenimulokalnimfirmamausektoru Tabela koja slijedi nudi pregled izmeu eljenog i trenutnog stanja i skupa intervencija koje su potrebne da bi dolo do eljenog stanja u periodu od 35 godina. Identifikovano je 8 taaka potencijalnihpoboljanjasektoraimjeraprevazilaenjaraskoraka. Raskoraci CiljanostanjesektoraJasnarazvojna strategijasektora industrijeprerade plastikeuregijiSIBiH, jasnamisijaivizijai izraendokumenat tehnolokemapaputa Uspostavljenreferentni centarzaindustriju plastikekojiefirmama usektorupomoikod odabiratehnologija, tehnolokihpostupakai rjeavanjaproblemau proizvodnji. Izgraenikapaciteti Klasteraplastiarai alatniara. RASKORAK3 RASKORAK1

OpistrenutnogstanjaNepostoji

Potrebneaktivnostizaprevazilaenje raskorakaPotrebnousmjeritiaktivnostiregionalnogodbora zaplastikuSIBiHkaidentifikacijimisije,vizijeiizradi nacrtastrategijesektoraurokuodjednegodine. Izraditidokumenttehnolokemapeputazasektor.

Ogranieneaktivnostisuzabiljeeneu OjaatiKlasterplastiaraialatniaratepreuzeti djelovanjuKlasteraplastiarai dobreradneprakseKlasteraplastiaraSlovenijes alatniarakrozinicijativuosnivanja posebnimnaglaskomnaizgradnjumree MTTCCentrazasavremene profesionalacautehnikimoblastimaiininjera tehnologije,nopotrebnajedodatna sposobnihdaprueuslugeitehnikeasistencije izgradnjakapacitetauoblasti firmama. infrastrukture,primjenjenihznanjai dodatnogumreavanjafirmina meusektorskomnivou Klasterplastiaraialatniarajeu Stratekoumreavanjefirmiputemspecijalizacije funkcijiuzneznatanbrojsluajeva Potrebnioindentifikovatiproizvodeijiciklusmoe konkretizovanesaradnjeizmeufirmi bitizatvorenuregijikrozkomplementarne uciljuiznalaenjaodgovoranazahtjev proizvodeulancudodanevrijednostiputem kupcaizatvaranjaproizvodnogciklusa. umreavanja SamoodrivostKlasterajeupitnajerje RazvojprogramazajaanjeKlasteratelobiranjei neporfitnogkaraktera promocijanjegoverazvojneuloge Ulogaklasteranijeprimjeenaod JedinstvenabazapodatakazasektornanivouBiH kreatorapolitika Potrebanjeintezivnijistepensaradnjei Klasterplastiaraialatniarajeufazi umreavanjafirmiputemspecijalizacije izgradnjepilotprojektainteraktivne Identifikacijaprepoznatljivihproizvodaregijeu bazepodatakanaprincipuwebportala sektorupreradeplastike industrijekojibiomogaoponuditi Uspostavabazapotenicjalnihdobavljaa:sirovina, interaktivnopovezivanjeuesnikau opremeikupaca lancuvrijednostidobavljapreraiva Raspodjelaposlovaputemspecijalizacijeiuskog kupac trinogpozicioniranja

RASKORAK2

24

Visokstepen primjenjenihtehnikih znanjaupolju CAD/CAM/CAE tehnologijausektoru plastikeialatniarstva kojaeobezbjediti dovoljanbrojkadrova potrebnihsektoru. Visokstepentehnikih znanjamainskih ininjeraiuposlenihu tehnikojpripremi

Nizaknivoprimjenjenihtehnolokihznanja ipostupakairazvojakojijeuglavnom bazirannakopiranjuirepliciranjuproizvoda izrazvijenihekonomija 37 SamoMTTC nudinekolikomodulaobuke upoljuCAD/CAMsistemskihintegracija SolidWorksCAMWorks2,53i5osno glodanjespraktinimtreningomna3osnim i5osnimCNCmainama. Koncentracijaprimjenjenihznanjau sektorujeneznatnaiograniena

Obezbjeditibrzuprimjenjenuedukaciju putemprograma dokvakifikacijeuoblastima3DCAD/CAM/CAE tehnologija:

OBUKA3DDIZAJNIIZRADEALATA1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Osnove3Ddizajna Napredni3Ddizajn Osnove3Dtehnikogcrtanja Konstrukcijasklapanjakoritenjem3DCAD tehnologija Naprednosklapanjekoritenjem3Dtehnologija Naprednaobradapovrinakoritenjem3D tehnologija DizajniranjeAlata(kalupa)u3DCAD aplikacijama Dizajiizradaalatazaektsruziju DizajalatazaWPCekstruziju(Kompositne mjeavinedrvetaiplastike) Dizajnalataza2K(dvokomponentnobrizganje) Plastinadeformacijakoritenjem3D tehnologija ProgramiranjevieosnihCNCmainazaobradu metala CAD/CAMsistemskaintegracija Naprednaobradapovrinaalataialatljika

SEMINARIIZRADAALATAIALATLJIKA: 1. ProizvodnjaalataialatljikaEDMtehologijom (ElectricalDischargeMachining) 2. Primjenalaserkihtehnologijauproizvodnji alataialatljika 3. Odabirelikazaalateialatljike 4. Obradatvrdihmaterijala IZRADAALATAZAPLASTINUDEFORMACIJU: 1. Osnoveplastinedeformacije 2. Postupciikarakteristikeplastinedeformacije 3. Tanostuplastinojdeformaciji 4. Maineuplastinojdeformaciji 5. Primjenjenemikrotehnologijeuplastinoj deformaciji PROCESIPRERADEPLASTIKE 1. Tehnikizahtjevizaplastinematerijalei testiranjeuprocesimapreradeplastike 2. Termoplastinimaterijali 3. Termoformiranjeplastike 4. Reciklaa 5. Dizajnplastinihdjelova 6. Savijanjeplastinihdjelova 7. Raunarskesimulacijebrizganja 8. Osnovnodizajniranjealatazaplastiku 9. Naprednodizajniranjealatazaplastiku 10. Hladnidolivnisistemi 11. Vruidolivnisistemi 12. Hlaenjekalupazaplastiku 13. Sistemivoenja,zatvaranja,izbijanjai ozraivanja 14. Injekcionemaineiprateaoprema 15. Modernetehnologijeuobradiplastike 16. 2K(dvokomponentnobrizganje) 17. Grekeuinjekcionombrizganju 18. Optimizacijasistemainjekcionogbrizganja 19. Optimizacijasistemainjekcionogbrizganja 20. Racionalizacijaprocesainjekcionogbrizganja 21. Ekstruzijaiduvanjeplastike

37

RASKORAK4

MTTCMachineToolTechnologyCenterwww.mttc.ba

25

RASKORAK5

Koritenjehibrdnih polimernihmaterijalau preradiplastike

RASKORAK6

Proizvodnjabaziranana viskoakumulativnim proizvodima(Prelazaks niskoakumulativnihna proizvodesvisokom dodanomvrijednou

Firmeusektorukoristeplastini granulatodkojegseproizvode jednokomponentniproizvodiilidjelovi proizvoda. Sektorjesuoensdeficitom eminentnihstrunjaka Nizaknivotehnolokihprocesaimanje tehnolokizahtjevnaproizvodnjakoja jenamjenjenauglavnomdomaem tritu(prehramnebaindustrija, graevina,namjetaj)bezosiguranja kvaliteteproizvodaifokusanaizvoz

RASKORAK7

Osiguranjekvalieteta Certifikacijakvaliteta ISO90012008,CEznak kakobiseosigurao pristupstratekim kupcimana meunarodnomtritu.

4.1Raskorak1Strategijasektora Sektornemastrategiju,misijunitiviziju. Skupintervencija Potrebno izraditi nacrt sektorske strategije, te definisati viziju i misiju sektora kao i tehnoloku mapu puta s ciljem definisanja stratekih usmjeranja u stvaranju konkurentne prednosti. 4.2Raskorak2Uspostavareferentnihcentarazaindustriju Uregijisupotrebnireferentnicentrizaindustriju,formiraniodmreestrunjakaizindustrijekojibi pruali tehniku asistenciju i rjeavali probleme koji se tiu tehnolokih postupaka te odabira tehnologija posebno kod investiranja u novu opremu. Veoma esto firme tragaju za proizvodnim programom ili proizvodom za koje je potrebno odabrati optimalnu tehnologiju te optimizirati tehnoloke postupke, no pristup ovom tipu savjetodavnih usluga je otean zbog nedostatka strunjaka.Izboropremeseviebaziranaponudisameopremenegosegmentacijitritairazvoja 26

RASKORAK8

Adekvatna organizacionaznanja vrhovnogisrednjeg menadmentafirmiu sektoru

Premaprocjenamaoko70%firmiu sektoruuregijineposjudujeosnovni standardISO90012000standard.Niti jednafirmausektoruimaobezbjeen CEznakzakonkretanproizvod. OkolinskistandardISO14000 posjedujesamojednafirmausektoru. Pojedinekompanijesuostvarilepristup statekimkupcimazahvaljujui uvoenjustandardakvalitetenotosu induvidualnisluajevi. Firmeuregijisuuglavnom koncentrisanenadomeetritezbog nedostatkameunarodnihpriznatih standardakvalieteta. Nedostatakorganizacionihidrugih Edukacijaupoljukorporativnogupravljanjai znanjaupoljumenadmenta: komuniciranja Upravljanjakadrovskimpotencijalima Poslovnogplaniranja Investicija Upravljanjerizicima Prodaje Marketingaiistraivanjatrita Komunikacija Engleskijezik

Umreavanjesinstitucijamasmisijamafokusiranim narazvoj:nanomaterijala,biomaterijala, inteligentneambalaeidvokomponentnog injekcionogbrizganja PotrebnajaasaradnjananivouFP7programai uspostavasaradnjesrazvojniminstitucijamaizEU Vertikalnaintegracijafirmiuregionu Podjelatrokovarazvojateuvoenjenovih tehnolokihprocesanpr.proizvodnjanabazi2K injekcionogbrizganja,proizvodnjainteligentne ambalae,proizvodnjaproizvodazagraevinsku industrijunabazikompozitnihmaterijala Usmjerenjenaproizvodeviihcjenovnihgrupa (medicina,autoindustrija,bjelatehnika,tehnike komponente) Usmjerenjekavisokoakumulativnimfinalnim proizvodima Podizanjesvijestimenadmentafirmioznaaju uvoenjaiupravljanjasistemimakvaliteta Razvojprogramapodrkeuvuenjustandardizacije upravljanjasistemimakvaliteta

proizvodakojibiuticalinaizbortehnologijaposebnokodproirenjaproizvodnihkapacitetainovih investicija. Skupintervencija Izgraditi bazu profesionalaca i kompanija iz industrije koji su u stanju pruiti adekvatne tehnike asistencije firmama. Ovu inicijativu je potrebno pokrenuti na meuregionalnom nivouuBiHzbogdeficitastrunogosobljairelativnomalogipodjeljenogtritauBiH. 4.3Raskorak3OgranienkapacitetKlasteraplastiaraialatniara Pokrenut od privatnog sektora u decembru 2007 godine, s ciljem podizanja konkurentnosti putem povezivanja malih, srednjih, velikih preduzea i institucija, uklanjanju prepreka u razvoju, obezbjeenju pristupa i premjene naprednih tehnologija, poveanju produktivnosti, smanjenja nezaposlenosti, boljem koritenju resursa, poveanje stope inovacija, poticanje istraivakih projekata, poboljaanje kvalieteta radnih mjesta i stvaranja lanca dodane vrijednosti. Meutim Klaster se i dalje suoava s preprekama koje ozbiljno narauavaju njegovu misiju. Osnovan je kao udrugapravnihlicatezbogvaeepravneregulativenemoeobavljatiekonomskeaktivnostitojeu suprotnosti s ulogom klasterskog naina djelovanja u sticanju koristi za svoje lanice. Do sada, Klasterplastiaraialatniarajeuspiozadobitipanjujednogbrojafirmiusektoru,lokalnezajednicei NERDAregionalnerazvojneagencije,dokidaljeizostajepodrkakreatorapolitika(nakantonalnom, entitetskom i dravnom nivou), to nije sluaj u razvijenim zemljama Zapadne Evrope, gdje je klasterski nain djelovanja dokazan kao instrumenat za izgradnju konkurentnosti u razliitim industrijama.Firmeuregijisemeusobnopercipirajukaokonkurenti,umjestoumreenihokolanca vrijednosti. Sektor nema stratekog usmjerenja poto veina firmi obavlja vie poslovnihaktivnosti kojesuestoinevezanezasektortoslabiinjihovekljunekompetencije.Klasterskinaindjelovanja u regiji je jo uvjek u ranoj fazi, i zahjteva vii nivo organizovanja i integracije firmi i institiucija, horizontalnom i vertikalnom linijom, oko lanca vrijednosti. S druge strane induvidualno djelovanje firmi ne obezbjeuje znaajnu pregovaraku poziciju industrije u regionu posebno kod nabave i ugovaranjaposlovaveegobima. Skupintervencija Promovirati afirmaciju ka klasterskom nainu organizacije i daljnjeg umreavanja, izmeu organizacijaiinstutucijauciljuizgradnjekonkurentnostiindustrijeuregiji. Identifikovatiprepoznatljivefinalneikomplementarneproizvodeteiniciratimeusektorsku saradnju. Integrisatidostupnepodatakeujedinstvenubazupodatakarelevatnihzasektorpoprincipu dobavljafirmakupac koja e obezbjediti pravovremenu informaciju firmama o potrebnim dobavljaimaopreme,sirovinaipotencijalnihkupaca. 4.4 Raskorak4NizakstepentehnikihznanjaupoljuprimjenjenihCAD/CAM/CAEtehnologija Jedan od kljunih aspekata konkurentnosti je nivo primjenjenih znanja u poljima 3D CAD/CAM/CAE tehnologija. U sektoru je i dalje prisutan deficit kadrovskih potencijala sa primjenjenim tehnolokim znanjima posebno u dizajnu i izradi alata putem koritenja naprednih tehnologija. Poseban problem je nepopularnost studiranja mainstva i drugih ininjerskih zanimanja, to rezultira jako malim brojem diplomanata i bez primjenjenih znanjapotrebnihindustriji. 27

Skupintervencija Otvaranje pristupa specijalizovanoj edukaciji te izrada posebnih programa obuke i brze dokvalifikacije u polju 3D CAD/CAM/CAE tehnologija, s osvrtom na nove materijale, tehnolokepostupkeidizajnuproizvodaialata. 4.5Raskorak5Koritenjehibridnihpolimernihmaterijalaupreradiplastike Ogranienadostupnostirastcijenaneobnovljivihprirodnihresursapoputrastacijenesirovenaftese smatrapermanenetnompromjenomumakroekonomskomposlovnomokruenju.Lokalnefirmesu oglavnomranjivenaeksterneokovecijenasirovina. Skupintervencija Orjentacija prema proizvodnji baziranoj na novim kompozitnim materijalima (mjeanje plastike, drveta, metala, kerimaike i ostalih materijala) uz koritenje postojee opreme i tehnolokihprocesa. IniciratisaradnjusregionalnimiEUpartnerimanaFP7programima. 4.6Raskorak6Prelazaksniskoakumulativnenaproizvodnjusvisokomdodanomvrijednou Ovajraskorakpodrazumjevaprilagoavanjufirmiodfokusanasmanjenjetrokovakausmjeravanju naproizvodeviihcjenovnihgrupa.Ovajprelazjeuslovljenkauoavanjutrinihprilikateprimjenu znanja u koritenju postojee proizvodne opreme kroz upotrebu novih polimernih materijala i naprednihtehnologija.Frimeusektoruobinoradekaodobavljainiskoakumulativnihkomponenti za kupce koji nude finalni proizvod krajnjem kupcu. S druge strane evidentan je manjak prepoznavanjaznaajameusobnogumreavanjaposebnokodzajednikognastupafirminatritu u zatvranju ponude, tamo gdje firma ne moe odgovoriti induvidualno na zahtjev kupca. Neke od firmipolakomigrirajuizproizvodnihdjelatnostiuuslunotrgovakezboggubitkatrita. Skupintervencija Vetrtikalnaihorizontalnaintegracijafirmiunutarsektora. Specijalizacijafirmiuregionuiagresivnijipristupistraivanjutrita. Stvaranja lanca vrijednosti kroz identifikaciju prepoznatljivih regionalnih proizvoda s izvoznimpotencijalima. 4.7Raskorak7Osiguranjekvalitetaputemuvoenjasistemaupravljanjakavlitetom Naosnovuistraivanjairazgovorasfirmamausektorupreradeplastikeevidentnojedavelikibroj firmineposjedujuosnovnisistemupravljanjakvalitetomISO90012001.Ovakvasituacijapredstavlja znaajanjazkodizgradnjeizvoznihkapaciteta.Firmecertifikacijukvaliteteuglavnomimplementiraju radizahtjevakupca,aneradiizgradnjevlastitoginstrumentazakontinuiranopoboljanjeposlovanja. Sdrugestranecertifikacijasedoivljavakaotroakanekaoinvesticijauizgradnjukompetencija.Sve su uestaliji auditi kupaca koji i pored posjedovanja certifikata ISO 90012000 zahtjevaju jo rigoroznije dokaze kontrole kvaliteta proizvoda. Veoma esto za nastup na ino tritu potrebno je obezbjeditidokazoatestuproizvodatopredstavljaznaajnubarijeruzalokalnefirme.Vrijednoje napomenuti da u BiH djeluje Institut za standardizaciju BiH koji donosi izvorne bosanskohercegovakestandardetepreuzimameunarodneievropskestandarde.Od40formiranih komitetadjelujeTehnikikomitetBASTC/50kojiobuhvatastandardeizoblastiambalaeplastikei

28

gume.Kosrespodentnievropskiimeunarodnistandardiobuhvatajustandardeissljedeihpodruija rada: 1. CEN/TC218Gumenaiplastinacrijevaicrijevniureaji 2. CEN/TC249Plastika 3. CEN/TC261Pakovanje 4. CEN/TC145Mainezapakovanje 5. CEN/TC45Gumaiproizvodiodgume 73% firmi u anketiranom uzorku ne posjeduje osnovni certifikat upravljanja kvalitetom ISO 90012000 dok samo jedna firma u regijiu sektoru prerade plastike posjeduje certifikat okolinskogstandardaISO14000. Skupintervencija Pronalaenje, promocija postojeih, i pokretanje novih programa sufinansiranja kod uvoenjasistemaupravljanjakvalitetomufirmamauregiji. Sprovoenje edukacija na temu uvoenja i koristi sistema upravljanja kvalitetom posebno standardima koji su u fazi pripreme kao i pripremanje firmi na normative koji e biti propisaniovimstandardima. Razmatranje osnivanja regionalnog centra u izvrsnosti kvaliteta u saradnji s evropskim institutima. 4.8Raskorak8Nedostatakorganizacionihidrugihznanjaupoljumenadmenta Znanja menadera koja se odnose na upravljanje poslovnim procesima su oskudna posebno u pogledu poznavanja principa lanca vrijednosti, meunarodnog marketinga, prodaje i upravljanja kadrovskimkapacitetima. 95%ispitanikauuzorkusmatradajenajveiprioritetobukepotrebanuoblastiprodaje. 84%anketiranihfirmismatradasuunaprjeenjavjetinazaposlenihkaoiunaprjeenje znanjanjihovihrukovodilacaveomabitnifaktorizaunaprijeenjenjihovekonkurentnosti. 63%firmiuuzorkuobuhvaenoganketomsmatradanajveiprioritetzaobukommenadera potrebanuoblastiupravljanjakvalitetom 58%anketiranihfirmismatradajeobukauoblastiuslugepremakupcunajveiprioritet Skupintervencija Stvaranjaprogramabrzihposlovnihedukacijabaziranihnapotrebamafirmikojeseposebno odnosenaoblasti:marketinga,prodajeiupravljanjakadrovskimpotencijalima.

29

POGLAVLJEV ANALIZALANCAVRIJEDNOSTISEKTORA 5.1Analizalancavrijednosti Analizalancavrijednostiobuhvatamapiranjesljedljivostiosnovnihipomonihaktivnostiodnabavke repromaterijaladoisporukeproizvodaiservisiranjakupca.Lanacvrijednostisemoeposmatratikao skup ukupnih, odvojenih i povezanih aktivnosti kojima se stvara lanac vrijednosti za kupce kroz: dizajnirazvojproizvoda,tehnolokepostupkeproizvodnje,promociju,distribuciju,prodajuiostale poslovne aktivnosti. U ovom djelu analize sektor je opisan kroz strateki vane djelatnosti s ciljem razumjevanja i prouavanja svih glavnih i pomonih aktivnosti koje sektor obavlja i oblike njihove interakcijeusvrhuidentifikacijeizvorakonkurentneprednosti. Ovaanalzaopisujepetgenerikihkategorijaosnovnihaktivnostiusektorupreradeplastikeialata. 1. Ulazna logistika koja ukljuuje skup aktivnosti povezanih s prijemom, manipulacijom, skladitenjem i raspodjelom resursa potrebnih za stvaranje proizvoda a to ukljuuje rukovanjematerijalom,skladitenje,upravljanjezalihamaitransport. 2. Proizvodni procesi obuhvataju aktivnosti koje su povezane s pretvaranjem resursa u proizvode a ukljuuju: dizajn proizvoda i izradu alata, procesiranje plastinih masa, pakovanje,odravanjemainaiupravljanjekapacitetima. 3. Izlazna logistika pokriva aktivnosti sakupljanja, skladitenja i distribuciju proizvoda to ukljuujeprocesiranjenarudbiplaniranjeisporukaitransportproizvoda. 4. Marketing i prodaja opisuje aktivnosti koje identifikuju i zadovoljavaju potrebe kupca, te utiu na kupce da kupe proizvod. Marketing pokriva istraivanje trita, definisanje proizvodnogspleta,odreivanjecijena,upravljanjadistributivnimkanalimaipromocijom. 5. Servisiranje sadri aktivnosti da bi se zadrala vrijednost proizvoda ukljuujui instalaciju, servis,obuku,nabavkurezervnihdjelovaiprilagoavanjeproizvodasvrsi. Aktivnosti sektora su prikazane na slici 5.1 i njihova interkacija s pomonim aktivnostima koje pokrivaju etiri generike kategorije: nabavka, razvoj tehnologija, upravljanje kadrovskim potencijalimaiinfrastrukturasektora. NabavkaIakovelikibrojfirmiusektorupreradeplastikekoristeidentineresurse,firmeusektoru induvidualno vre nabavku to im ne obezbjeuje konkurentnu poziciju na tritu s aspekta smanjenja trokova i izgradnje pregovarake pozicije prema dobavljaima. Proizvoai granulata pretvarajupetrohemikalijeugranulat.Njihoviprimarnikupciproizvoaiboja,proizvoaiplastinih proizvoda i adhezija. Najvei globalni proizvoai granulata su meunarodne kompanije s razgranatom mreom distributera i posrednika po cijelom svijetu. Neke najznaajnije od njih su: NOVAChemicals,BASF,Bayer,DowChemicals,DuPont,RoyalGroup,ImperialOil,OxyVinzls,Basell, Sabic, Borealis, Petromount, KoSa, AT Plastics, Estman Chemical. Proizvoai granulata su globalni konglomerati koji se sve vie fokusiraju na na razvoj novih tehnologija u oblasti polimera s tendencijom formiranja stratekih alijansi radi razvoja novih tehnologija, a posebno s firmama koji obogauju granulat dodavanjem i mjeanjem raznih aditiva, pigmenata, stabilizatora i plastizatora. Pokrivenost sektora distributerima repromaterijala u BiH je relativno dobra. U BiH ne postoji proizvoa repromaterijala tako da je sirovinska baza u potpunosti uvozna komponenta. Uvoz uglavnom rade trgovaka preduzea koji su zastupnici velikih distributera iz EU. S obzirom da je granulatupotpunostiuvoznakomponentakaoioprema,sektorsenemoeocjenitikonkurentnim. 30

Oprema za preradu plastike koja granulat pretvara u proizvode od plastike obuhvata irok spektar tehnolokih procesa od kojih su najznaajniji: injekciono brizganje, ekstruzija, duvanje i termoformiranje. Oprema za preradu plastike, u sektoru je u prosjeku stara izmeu 510 godina. Najznaajniji proizvoai maina za preradu plastike su: Krauss Maffei, Engel, Bettenfeld, Stork, Arburg,Haitianiproizvoaastandardnihalatnihkomponenti:HASCO,Husky,MoldMasters,Alpha Maraton,CompactMold,Corma,Engel,RykaMolds,WentworthMoldandDie,MacroEngineering. Proizvoaiopremeuglavnomukljuujutehnolokirazvijenezemlje:Njemaku,Italiju,USAiJapan. Uposljednjojdekadipojavioseznaajanbrojproizvoaaalatnihkomponentnihsistoka.Jedanbroj preraivaiaplastikeneposjedujusamoprocesnuopremunegoialatnicesCNCobradnimcentrima gdjesevriizradaalata(kalupa)zaizraduplastinihproizvoda.Alatniceuvelikombrojuslueusvrhu odravanja postrojenja, predstavljajui pomoni proces ali i jedan od najkritinijih faktora za stvaranje konkurentnih proizvoda od plastike, jer kvalitet proizvoda od plastike je u dirketnoj zavisnosti od kvaliteta dizajna i izrade samih alata. Alatnice su uglavnom skoncentrisane na izradu alata za jednokomponentno injekciono brizganje. U nekoliko firmi oprema je novijeg datuma te spada u sam vrh dostupnih tehnologija, ali se koristi uglavnom za izradu niskoakumulativnih poluproizvodanamjenjenihdomaemtritu. Kadrovskipotencijaliuindustrijipreradeplastikeialatajenezadovoljavajuezbogdificitamainskih ininjeraitehnologa,saprimjenjivimtehnolokimznanjima,kakoutehnikojpripremiiininjeringu takoiuproizvodnji.Uzpadpopularnostistudijatehnikihnauka,teuzinjenicudajestvorenskoro nepremostiv jaz izmeu znanja dostupnih na univerzitetima i onih primjenjenih koja su potrebna industriji.Formalnaedukacijaneposjedujeresursepotrebnedaizgradekadrovekojisuustanjuda iskoriste dostupne tehnologije, a koje bi firmama omoguile da proizvode bolje i kvalitetenije proizvode. Firmi u regiji imaju nizak nivo upravljanja kadrovskim potencijalima zbog ega teko privlae mlade i perspektivne kadrove kao budui poslodavci, dok je u samim firmama izraena fluktuacija kadrova, posebno onih s visokom strunom spremom. Edukacija uposlenih je uglavnom bazirana na uenju uz rad i aktivnostima koje se tiu sprovoenja internih audita za firme koje namjeravajuilisuveimplementiraleISOstandardupravljanjakvalitetom,teedukacijiufinansijko raunovodstvenomposlovanjukakobifirmezadovoljilezakonskeregulativeposlovanja.Samaobuka u polju nadogradnje i sticanja tehnolokih znanja je na niskom nivou te se uglavnom svodi se na induvidualneinteresesamihuposlenihiliedukacijukojuvredobavljaiopreme.Sistemskipristup edukacijikaoiplaniranjeufirmamajerijetkapojava.Samo47%anketiranihfirmiposjedujegodinji planobukeuposlenikabezprocentualnealokacijebudetanamjenjenogiskljuivoobuciuposlenih. Takvookruenjenestvarapredispozicijezaizgradnjukonkurentnostibaziranenarazvojukadrovskih kapaciteta. 90%firmikojesuuestvovaleuanketiranjunemajudefinisanupolitikuupravljanjaljudskim potencijalima 53%ispitanihfirmineposjedujegodinjiplanaobukezazaposlene 79%anketiranihnevriprocjenuradneuinkovitostiuposlenih 84%ispitanihfirminemapraksumjerenjazadovoljstvauposlenika RazvojTehnologijapokrivamnogeprocese,odupravljanjadokumentacijom,upravljanjaodnosimas kupcima,dobavljaima,razvojaikontroleupravljanjaprocesimauproizvodnji,itd.Sektorjebaziran uglavnom na koritenju tehnologija i proizvodne opreme koje optimalno zadovoljavaju potrebe domaeg trita. Dizajn proizvoda i alata za preradu plastike se uglavnom vri uz koritenje ve 31

zastarjelih 2D tehnologija u procesu tehnike pripreme. Veliki broj firmi koristi nelicencirane programskeaplikacije3DCAD/CAM/CAEtehnologijatorezultirasmanjenomsposobnoudavanja odgovara na zahtjev kupca, uestalom pojavom greaka u tehnikoj pripremi i izradi alata, prisiljavajuifirmedaimprovizujuirunoprogramirajuCNCmaine.Prodaja,distribucijaikoritenje nelicenciranih programskih aplikacija ohrabruje rast sive ekonomije i podriva rast novih firmi u oblastiininjeringakojeinvestirajuznaajnasredstvaulicenciranetehnologije. Menaderismatrajudanabavkaopremeidrugihtehnologijanepredstavljapreprekusvedokpostoji trite za njihove proizvode, meutim zadovoljavanje trinih potreba je uslovljeno trinim istraivanjem i prepoznavanjem prilika na tritu kao i adekvatnim tehnolokim znanjima za razvoj samih proizvoda uz koritenje 3D CAD/CAM/CAE tehnologija. Jedan broj firmi posjeduje modernu opremu koja spada u sam vrh dostupnih tehnologija, ali takva oprema se koristi uglavnom za proizvodnjuniskoakumulativnihpoluproizvoda(prehrambeneambalae,proizvodaugraevinskom sektoru i namjetaja). Firme uglavnom proizvodnju baziraju na proizvodima koji se relativno lako mogukopirati.Proizvodiviihcjenovnihgrupa(tehnika,medicina,tehnikekomponentezaelektro industriju)sumomentalnoprezahtjevnezapostojeinivotehnologijaulokalnimfirmama. Kadajerijeotehnologijamakojepokrivajuposlovnefunkcijeufirmamavrijednojeistaidasute tehnologije bazirane na programskim aplikacijama koje uglavnom slue za finansijsko raunovodstvenoposlovanjeipraenjurobnihzaliha.NitijednafirmaneposjedujeintegriraniERP sistemkojiomoguavanadzorikontrolusvihposlovnihfunkcija,jermenaderismatrajudanabavka takvihsoftwerajouvijekneopravdavainvestiranja. InfrastrukturasektoraUsektorusudosadaidentifikovana3elementainfrastrukturesektoraakoji sudostupnisvimfirmamauindustrijipreradeplastikeialatniarastva(PoglavljeIII,str.1012).Oni su: 1. UdruenjepravnihlicaKlasterplastiaraialatniaraBiH 2. MTTCCentarzanaprednetehnolgije 3. RegionalniodborzaplastinuindustrijuregijeSIBiH Na slici 5.1 identifikovan je oblik postojeeg lanca vrijednosti u sektoru prerade plastike kao i njegovogpotencijala(Slika5.2).Izgradnjapotencijalnoglancadodanevrijednostiuovomsektorubiti eodreenastartekimopredjeljenjemfirmikojedjelujuusektoru.

32

INFRASTRUKTURASEKTORA Ufazipovoja(Klasterplastiaraialatniara,MTTCCentarzasavremenetehologije,RegionalniodborzaplastikuregijeSIBiH) Nizaknivokadrovskepolitike,nizakstepen mjerenjaradneuinkovitosti,nedostatak upravljanjamotivacijomzaposlenih,manjak ponudestruktuiranekarijerezaperspektivne mladekadrove,izraenafluktuacijauposlenih, nizaknivoprefesionalneobuke,uenjeisticanje znanjasevriuglavnomuzrad.Odsutnost sistemskeedukacijeiizgradnjekomptencija. Dizajnproizvodaidizajnalataseuglavnomvre koritenjemzastarjelih2Dtehnologijaili koritenjem3DCAD/CAM/CAEnelicenciranih programskihaplikacija.Upravljanjetehnolokim procesima,kontrolaproizvodnjeivlastito odravanjesunaniskomnivou.Manjakintegracija CAD/CAMtehnologijasproizvodnjom.Evidentan nedostatakrazvojnekomponente(ininjeringa). Svakafirmavrinabavkuzasebe(repromaterijali, oprema,alataialatnihkomponenti,periferne opreme,dukacija,odravanje,energenatiitd. Koritenjeeksternalizacijeoutsourcingaje neznatno. Izradaalata,proizvodnja(jednokomponentno injekcionobrizganjetankeidebelestijenke, ekstruzija(jednokomponentna),proizvodnjafolija, termoformiranje,ekspandiranje,idr.). U