LAV NIKOLAJEVI TOLSTOJ: ANA KARENJINA

Biljeke o piscu: Lav Nikolajevi Tolstoj je ruski pisac, jedan od najveih pisaca u doba realizma. Roen je 9. rujna 1828. u mjestu Jasnaja Poljana. Sa 16 godina Tolstoj je otiao studirati jezik a onda pravo. Putovao je po zapadnim dravama, vratio se vrlo razoaran gradskim drutvom. Bavio se pedagokim radom, uzdizanjem seljaka. Posveuje se svojoj obitelji i knjievnom radu. U publicistikim tekstovima zagovara preporod drutva moralnim usavravanjem pojedinaca. Prvi kratki roman izdao je 1863. a zvao se Kozaks. "Anu Karenjinu" je napisao izmedu 1875. i 1877. Nakon "Ane Karenjine" napisao je jo nekoliko romana. Bio je jedan od najveih mislilaca svog doba. Tolstojev bogati knjievni rad i ideologija znaajno su utjecali na europsku misao i knievnost u zavrnici 19. i na poetku 20. stoljea. Umro je 20. studenog 1910. g. Tema: Preljub Ane Karenjine Vrijeme radnje: 70-tih godina 19. stoljea Mjesto radnje: Moskva, Petrograd Likovi: Ana Arkadnjevna Karenjina, Aleksej Aleksanarove Karenjin, Aleksej Kirilovi Vronski, Konstantin Dimitrijevi Levin

Kratki sadraj: Roman govori istodobno o dvije ljubavne prie. Sretan brak Levina i Kiti te tragina afera grofa Vronskog i Ane Karenjine. Levin je plemi i zemljoposjednik koji je zaljubljen u Kiti, dok je ona zaljubljena u Vronskog. Kada je Levin zaprosio Kiti ona ga je odbila, nadajui se da e Vronski zaprositi nju. Nakon odbijanja Levin naputa Moskvu i odlazi na selo. Na jednom balu Vronski se zaljubljuje u Anu Karenjinu, a Kiti zbog boli i tuge odlazi u inozemstvo na lijeenje, gdje stvara nova poznanstva i oporavlja se od nesretne ljubavi. Nakon povratka u Rusiju Levin ponovo prosi Kiti, ali ona ovaj put prihvaa. Njihov brak je bio stabilan iako je bilo povremenih neslaganja. Raa sina Dimitrija. Levin je nakon vjenanja prolazio kroz vrlo teko razdoblje iz kojeg je naao izlaz u vjeri u Boga. Ana je udana za Alekseja Karenjina. On je dravni slubenik. Njihov odnos je korektan, ali bez ljubavi. Nakon bala Vronski je otvoreno izrekao svoju ljubav Ani. Ona naputa Moskvu, ali Levin je slijedi. Ana i Levin viaju se svaki dan i ljudi su poeli iriti glasine. Aleksej uplaen zbog skandala moli Anu da prikrije vezu, ali ga ona i dalje nastavlja viati. Ostaje u drugom stanju i to priopava Vronskom prije jedne konjike utrke. Na putu kui Ana priznaje muu svoju vezu, branei svoju ljubav. Aleksej eli sauvati svoj brak, ali ne eli da Ana prima Vronskog u kuu. Prilikom poroda dolo je do komplikacija i Ana na rubu smrti moli mua za oprotaj. On oprata i Ani i Vronskom i prihvaa dijete. Ana raskida s muem, a on joj namjerno ne eli dati sina. Ana, Vronski i djevojica odlaze u inozemstvo. Bili su sretni neko vrijeme, ali Anina enja za sinom ih vraa nazad u Moskvu. Ana i Vronski pokuavaju ui u visoko drutvo. Levin je rado vien, ali Ana doivljava javnu osudu. Povlae se na selo gdje vode luksuzan ivot. Levin inzistira da se Ana rastavi od Alekseja, ali on to odbija zbog religioznih naela. Ana sve vie kanava Vronskog za odvojenost od svoga sina, upada u histerina stanja, a nou uzima morfij. Na kraju tekog razdoblja baca se pod vlak. Nakon toga Vronski se prijavljuje za odlazak u Srbiju u srpsko-turski rat.

Analiza likova: Ana Karenjina Na poetku knjiga Ana je preljepa i armantna, uzorna majka, ena dravnog slubenika. Svu svoju ljubav usmjerila je na svog sina. Slijedei srce Ana ostavlja mua, poloaj, ugled i sina. Ona je eljela dobiti ne samo to je htjela ve i vie od toga. Optuuje Vronskog za najvei moralni prekraj - krenje majinske dunosi. Postaje opsjednuta o Vronskovoj nevjeri i gubi ljubav. Na kraju spoznaje da je ljubav prolazna i odluuje sve prekinuti. Bacanjem pod vlak Ana prekida svoj ivot i ostavlja svoje ljubljene u velikoj tuzi. Aleksej Vronski Pruao je svu svoju ljubav i potporu Ani, ak se zbog nje i odrekao vojnike karijere prije odlaska u Italiju. Bio je rtva, podnio je gorinu poraza. Njegova najvea krivica je u tome to je obeao ono to nitko ne moe ostvariti - da e ahura ljubavnog zanosa trajati vjeno. Lektire - download lektira: www.lektire.org

LAV NIKOLAJEVI TOLSTOJ: ANA KARENJINA

Biljeke o piscu: Rodio se 1828. godine u selu Jasna Poljana, u poznatoj i imunoj plemikoj obitelji. Rano ostaje siroe, te o njemu skrbe tetka i roaka. Godine 1841. obitelj se seli u Kazan, gdje on upisuje studij nadajui se diplomatskoj slubi. Uskoro naputa studij, te se vraa u Jasnu Poljanu, gdje vodi svoj dnevnik do zadnjeg dana. Pridruuje se vojsci, a negdje u to doba tie i autobiografsku trilogiju - Djetinjstvo, Djeatvo, Mladost. Putuje u Petrograd i krui Europom, gdje se upoznaje s ondanjom kulturom. Kasnije se nastanjuje u svome selu, gdje otvara kolu za djecu i prouava ivot seljaka. Godine 1862. oenio se Sofijom, te se u braku osjeao sretnim. Uslijedili su veliki romani - Rat i mir, Ana Karenina Nakon te kulminacije Tolstoj se smirio i odonda ga pamtimo po velikim djelima. Pisao je romane, pripovijetke, drame, publikacije Smatramo ga najsnanijim slikarem epohe koja nastaje krajem 19. st. i vrhunskim predstavnikom klasinog realizma. Mjesto i vrijeme radnje: Rusija oko 1870. godine O djelu: Ana Karenjina je jedan od Tolstojevih najljepih romana, opisuje drutvenu i osobnu psihologiju toga doba. Radnja se vrti oko dvije ljubavi - jedne sretne (Levin i Kiti) i jedne nesuene (Ana i Vronski), koje su ustvari gotovo dvije radnje svaka za sebe. Osnivni motiv i radnja, Anin preljub, isprepleten je mnogim scenama, koje su gotovo samostalne novele. Teme su uglavnom obitelj, ljubav i moral, te problemi vezani za brak. Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj nain.

LAV NIKOLAJEVI TOLSTOJ: ANA KARENJINA

Lav Nikolajevi Tolstoj roen je blizu Moskve 28.08.1828. godine u jednoj staroj aristokratskoj obitelji. Osirotio u devetoj godini ivota, odgojen je i obrazovan kod tetke. Godine 1844. upisao je Sveuilite Kazan gdje je na njega veliki utjecaj izvrio francuski pisac Jean - Jacques Rousseau. Napustio je sveuilite 1847. godine bez dobijanja diplome. Iz njegovih dnevnika poznato je da je Tolstoj bio podijeljen protiv sebe: Iako se posvetio potpuno ludim provodima, imao je osjeaj krivnje i nije znao zato. Sit gradskog ivota, odlazi na selo gdje seljaci ne prihvaaju njegove poklone jer im nije jasno zato bi plemi elio pomoi seljacima. Neshvaen i razoaran, vratio se u Moskvu gdje provodi jo dvije godine ivei na visokoj nozi. Njegovi dnevnici pokazuju ga kao neumornog mladia u potrazi za kockanjem i nonim provodima sa enama. Tada poinje njegova karijera kao pisac, 1852. godine. Godine 1851. ukljuio se u rat pratei tako svoga brata Nikolaia. Vojsku naputa 1855. godine i tada putuje po Europi. Tolstojev brat Nikolai umire 1860. godine od tuberkuloze i tom tragedijom Tolstoj biva duboko pogoen. Kasnije je smrt Nikolaia Tolstoj rekonstruirao u svom djelu Ana Karenjina i to u liku Levinovog brata, koji se isto tako zvao Nikolai. Godine 1862. Tolstoj je oenio Sonju Andejevnu Behr. Od tada pie svoja najznaajnija djela Rat i mir od 1864. do 1869. godine, a Anu Karenjinu zavrio je 1876. godine. U svojim knjigama Tolstoj se mnogo sluio vlastitim iskustvima, ali i iskustvima drugih oko sebe. To je najbolje vidljivo u Ani Karenjinoj. Izjavio je da je oduvijek elio napisati knjigu o suvremenom ivotu. Brak bi bio glavni problem, a preljub zaplet radnje. Upravo to ostvario je u svom remek-djelu Ana Karenjina. Preljub je grijeh koji je i sam Tolstoj uinio i tako napustio dijete, a kasnije se osjeao krivim zbog toga ina. Sve se to jasno vidi i u glavnom liku, u Ani Karenjinoj. Anom je Tolstoj elio pokazati svoju tamnu stranu. Likom Levina prikazao je sebe, a lik Kiti je zapravo ogledalo njegove ene Sonje. Mnogi itatelji smatraju Tolstoja jednim od najveih gospodara u oslikavanju psiholokog portreta pojedinog lika. Kasnije Tolstojeve knjige postaju sve konzervativnije i religiozne. U svojim posljednjim godinama Tolstojevo pamenje ozbiljno zakazuje i pati od estih napada prilikom kojih gubi svijest. Tada bi zapitkivao pitanja o svojim roacima koji su preminuli prije nekoliko desetljea. Mjesec dana nakon jednog od napada, 20. studenoga, 1910. godine, Tolstoj je umro u malom gradu Astapovo, nakon to je konano odluio otii iz Yasaya Polyana - sela u kojem je ivio. Leo Tolstoj bio je ovjek mnogih inova - vojnik, seoski plemi, pisac, uitelj, kritiar itd. Cijelog ivota bio je borac i plivao protiv struje, ali isplatilo se jer njegova djela danas smatraju se pravim majstorskim ostvarenjima. Ana Karenjina svakako je njegovo najbolje i najvanije djelo koje itatelji dananje suvremenosti i dalje smatraju uzbudljivim i vanim.

LAV NIKOLAJEVI TOLSTOJ: ANA KARENJINA

U osnovnoj temi i fabuli roman analizira problem braka i obiteljskog ivota. U knjizi je paralelno obraeno i pitanje iz ekonomskih i drutvenih odnosa u Rusiji u Tolstojevo vrijeme. Njegova razmiljanja iskazana su kroz lik Levina kod kojega moemo uoiti velike slinosti sa piscem. Kroz Levinov lik Tolstoj je prenio svoja iskustva iz podruja ekonomije, svoju ljubav i vjeru, dogaaje oko roenja svojga djeteta kao i unutranji ivot i polemike, muke svoje savjesti, razmiljanja o smislu ivota i zadacima pojedinaca, svoju potpuno izraenu borbu za dobro. Mnogi smatraju upravo Levina glavnim likom romana jer je uvelike zasjenio osnovnu temu romana i najbitniji problem izraen kroz Anin lik - preljub. U djelu se isprepliu tri braka - Stjepan Arkadji Oblonski (Stiva) sa svojom enom Darjom Aleksandrovnom (Doli); Levin sa Kiti (mlaom Dolinom sestrom) i Ana (Stjepanova sestra) te njezin nesretni brak sa Aleksejem Aleksandroviem i njena ljubav prema Alekseju Kiriloviu Vronskome. Najvie osuivan je upravo Anin lik zbog njene nemoralnosti i potkraj sretnog braka Kiti i Levina jo vie njena nevjera dolazi do izraaja. ini se kao da idilini osjeaji izmeu Kiti i Levina slue samo da bi se pojaala osuda Anine pogubne strasti. Sam Anin lik u poetku stvaranja romana trebao je biti prikazan kao potpuno negativan. Ona je trebala biti ena bludnica koja cinino uiva u boli koju zadaje drugima. Meutim, Tolstoj je odustao od takve koncepcije i izabrao pametnu, obrazovanu, lijepu i vrlo nesretnu enu ija je jedina elja u ivotu bila ostvariti potpunu ljubav i , ne ostvarivi je, odlui skonati ivot. Po Tolstojevu shvaanju, brak je najprirodniji i najzdraviji cilj mukarca i ene i ugroavanje ovog oblika ljudske zajednice istovremeno znai i ugroavanje najljudskijih i najplemenitijih tenji. Zbog takvog miljenja za Tolstoja se kae da nikada nije bio dublji psihoanalitiar (kao kroz Anin lik) i do samoga kraja ne saznajemo pievo izjanjenje - da li on optuuje njen postupak ili ga brani. To pitanje svatko moe postaviti za sebe, ali vjerojatno ima dva odgovora. Toliko je kriva, a ta njezina krivnja osobito dolazhi do izraaja u sredini u kojoj se kreu visoke peterzburke linosti koje obalatno osuuju njezin postupak i opredjeljuju se uglavnom protiv nje. U tom smislu i njezin postupak je djelomino opravdan jer je svoja nedjela uinila potaknuta ljubavlju koju nikada do tada nije osjetila, a koja je potreba svakog ovjeka.