ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA KUKACA

INTEGUMENT

( KOŽNI OMOTAČ, EGZOSKELET )

čvrsti tjelesni pokrov

pojedini dijelovi su sklerotizirani ( očvrsnuti ) – skleriti, dok su drugi

fleksibilni i opnenasti što daje čvrstoću tijela, a dozvoljava slobodu kretanja

mjestimična ulegnuća integumenta u tjelesnoj šupljini ( apodemi ) služe za

prikačivanje mišića

3 SLOJA INTEGUMENTA

1.KUTIKULA

2.EPIDERMA

3.BAZALNA MEMBRANA

KUTIKULA

površinski neživi sloj integumenta

pokriva cijelo tijelo, žlijezde slinovnice, prednje i stražnje crijevo probavila,

traheje, dijelove spolnih organa, žljezdane kanale

kada se formira, elastična je i bijela i kao takva ostaje u mnogim ličinkama

2

kod većine odraslih kukaca podliježe kemijskim promjenama, očvrsne i

potamni = SKLEROTIZACIJA

slojevi kutikule :

a)Epikutikula

vrlo tanki površinski sloj kutikule

vrlo je otporna i čvrsta

nikada ne sadrži hitin

sastoji se od više slojeva

- cementni sloj – kemijski sastav nije dovoljno poznat ( sličan je

shellac – u ) , štiti voštani sloj

- voštani sloj – barijera za vodu

- kutikulinski sloj – sastoji se od kutikulina

- proteinski sloj – nije uvijek prisutan

b) Prokutikula = endokutikula + egzokutikula

kutikula koja se razvije nakon presvlačenja nježna je, svjetla i elastična

izgrađena je od hitina i proteina – hitinska mikrovlakna poredana

paralelno i uložena u proteinski matriks tvore lamele koje leže jedna

pored druge i jedna iznad druge

ubrzo nakon presvlačenja izdiferencira se u 2 sloja:

endokutikula

- donji stalno mekani sloj kutikule

- probavljiva je

- reapsorbira se tijekom presvlačenja

egzokutikula

- leži iznad endokutikule

- rezultat je procesa sklerotizacije

- tvrda je i tamnije boje

- neprobavljiva je

- pigmentni sloj

3

Površine integumenta s debelom kutikulom nazivaju se skleriti ( tergit, sternit,

pleure ). Elastične površine između sklerita, koje se primarno sastoje od

endokutikule, nazivaju se membrane.

Prema tome egzokutikula je debela u skleritima i kukcima tvrdog tijela, a tanka ili

odsutna u fleksibilnim membranama i kukcima nježnog tijela.

Kemijski sastav kutikule

kutikulin – lipoprotein

hitin – polisaharid koji sadrži dušik

proteini : sklerotin – daje čvrstoću

rezilin – fleksibilni protein ( sličan gumi ) koji daje elastičnost

dijelovima integumenta kao što su krila i priključenja mišića, a nađen je i između

članaka

Čvrstoća kutikule u pojedinim strukturama, kao što su gornje čeljusti koje služe

za grizenje i žvakanje, može biti pojačana depozicijom anorganskih soli ( cink,

kalcij )

Ograničenja kutikule:

ne dozvoljava kontinuirani rast -----------------PRESVLAČENJE

EPIDERMA

živi dio integumenta

1 sloj stanica

glavna uloga – stvaranje kutikule

specifične stanice epiderme :

- žljezdane stanice ( kožne žlijezde ) – proizvode različite

sekrete ( feromoni, repelenti, otrovne tvari, vosak i dr. ) koji na

površinu kutikule izlaze kroz sitne protoplazmatske cjevčice

- trihogene stanice – izgrađujun prave dlake ( sete )

- tormogene stanice – stvaraju jamice u kojima leže dlake

- osjetne stanice – izgrađuju osjetne organe za primanje

mehaničkih kemijskih i svjetlosnih podražaja

4

- oenociti – izlučuju lipoprotein i vosak

BAZALNA MEMBRANA

odvaja integument od tjelesne šupljine

POVRŠINA INTEGUMENTA ( KUTIKULE )

rijetko glatka, većinom pokrivena dlakama, čekinjama, ljuskicama

neprave dlake ( mikrotrihe ili pile ) – fiksne, izraštaji su kutikule

dlake, čekinje, ljuskice ( makrotrihe ili sete ) – produkt rda trihogenih stanica

epiderme. Mogu se gibati u jamicama koje tvore tormogene stanice.

FUNKCIJE :

- osjetne dlake ( senzile )

- žarke dlake ( obrana )

- pigmentacija i obojenje ( npr. krila leptira )

- prikupljanje peluda i dr.

OBOJENOST

Pigmentne boje – nastaju:

- u epidermi ( žuta, smeđa, crvenkasto-smeđa, cna )

- u egzokutikuli ( smeđa, crna )

5

- kao produkt izmjene tvari ( bijela, žuta, crvena, narančasta,

zelena )

Metalne boje i boje koje se prelijevaju – rezultat su loma svjetlosti u

hitinu

FUNKCIJE INTEGUMENTA

1. Služi kao skeletni sustav ( egzoskelet ). To čini na 3 načina :

- daje oblik i čvrstoću tijela

- osigurava potporu unutrašnjim organima

- površina je uz koju se vežu mišići ( osigurava pokrete )

2. Sprječava gubitak vode ( bez voštanog sloja epikutikule kukac bi brzo

dehidrirao )

3. Sudjeluje u primanju osjetnih podražaja i time komunikaciju s vanjskim

svijetom. To je zbog toga što su osjetni organi ( oči, osjetne dlačice ) derivati

kutikule.

4. Uključen je u kretanje kukaca na 2 načina :

- glavni je sastojak svih nogu

- krila su izraštaji integumenta

5. Ograničava prodor patogena i insekticida

6. Obojenje i kamuflaža i dr.

PRESVLAČENJE

= odbacivanje stare i stvaranje nove kutikule

odvija se pod hormonalnom kontrolom ( ekdison, juvenilni hormon )

omogućava rast

GLAVNI STUPNJEVI :

1. Kutikula se odvaja od epiderme

2. Tekućina za presvlačenje, koja sadrži enzime proteinazu i hitinazu, puni

nastali slobodni prostor

3. Izlučuje se kutikulin za novu epikutikulu

4. Epiderma stvara novu prokutikulu

- tekućina za presvlačenje se aktivira, enzimi razlažu staru

endokutikulu

- hitin se sintetizira kada se stara endokutikula resorbira

6

( reciklaža )

- prokutikula je zaštičena kutikulinom

5. Stara kutikula puca

6. Kukac se oslobađa stare kutikule

7. Sklerotizacija nove kutikule

Kukci se presvlače samo u stadiju ličinke

Kukac raste nakon presvlačenja dok je kutikula mekana i elastična

( skokovit rast )

7

MIŠIĆNI SUSTAV

poprečno prugasti i glatki mišići

jednim dijelom su vezani za kožu ( za epidermu, za kutikulu ili za apodeme ),

a drugim za organ koji pokreču

veliki broj mišića jer egzoskelet pruža veliku površinu za njihovo prikačivanje

( čovjek 696, gusjenica drvotočca cossus ligniperda 4000 )

U člankonožaca mišići su pričvršćeni uz egzoskelet ( gore ), a u kralježnjaka uz

endoskelet ( dolje )

1 – egzoskelet, 2- fleksor, 3- ekstenzor, 4- endoskelet

Rad mišića

impuls nervnog sustava ------- kontrakcija ili grčenje mišića ------- prestanak

impulsa ------- vračanje mišića u početni položaj

MUSKULATURA

8

Tjelesna

a) mišići trupa pokreću

- glavu i trbuh prema prsištu

- dijelove usnog ustroja

- zatvaranje usne šupljine

- letne mišiće

b) mišići nogu – izvode pokrete članaka nogu

Trbušna

- mišići za pokretanje trbuha i disanje

- mišići za unutrašnje organe ( krvotok, probavni sustav )

Velika snaga mišića

buha skoči u vis 200 puta više nego što je visoka

mravi nose teret višestruko teži od njihova tijela

9

Probavni sustav i unutrašnji organi žohara

ph- ždrijelo, o- oko, oe- jednjak, žs- žlijezde slinovnice, sz- simpatičko živčevlje,

ingl- volja, pv- žvačni želudac ( i lijevo ), cae- slijepe vrećice, sc- srednje crijevo,

malp- Malpighijeve cjevčice, r- rectum, st- stigme, g- centralno živčevlje, t – testis,

vd- sjemenovod, ga- dodatne žlijezde, de- sjemeni kanal

PROBAVNI SUSTAV

- izlučivanje hranjivih i drugih tvari iz hrane koju kukac konzumira

Čine ga :

Usni ustroj

Žlijezde slinovnice ( vlaženje hrane, produkcija enzima i toksina )

10

Probavna cijev

PROBAVNA CIJEV :

proteže se od usnog do analnog otvora

razdijeljena je u 3 dijela

Prednje crijevo – stomodeum

ždrijelo – pharynx

jednjak – aesophagus

volja – ingluvies ( spremište hrane )

žvačni predželudac – proventriculus ( unutrašnje stjenke su mu

prekrivene mišićnim tvorevinama, " zubićima ", pa služi za mehaničko

usitnjavanje hrane )0

prstenasti mišić – valvula cardiaca ( odvaja prednje i srednje crijevo )

Srednje crijevo – mesenteron

slijepe vrećice – caece ( enzimi )

želudac – ventriculus ( izlučivanje enzima, veći dio probave i absorpcija

hrane )

prstenasti mišić – valvula pylorica ( odvaja srednje i stražnje crijevo)

Stražnje crijevo – proctodeum

oko ulaza su Malpighijeve cijevi ( " bubrezi " )

tanko crijevo – ileum ( prihvaćanje neprobavljene hrane i štetnih tvari )

rektalno crijevo – rectum ( reapsorpcija vode )

anus ( analni = stražnji otvor probavne cijevi )

11

Hypopharynx – organ na površini gornje usne koji služi kao osjetni organ za okus,

ili kao jezik.

Prednje i stražnje crijevo građeni su kao integument, samo slojevi dolaze

obrnutim redom. Kutikula – intima je na donjoj strani. Obnavlja se tijekom

presvlačenja.

Srednje crijevo nije zaštićeno intimom

Probava i absorpcija

Neki kukci koriste vanjsku probavu, uz onu koja se odvija u probavnom sustavu.

lisne buhe izlučuju slinu u biljno tkivo

kućna muha izlučuje slinu na površinu hrane

Probava može započeti u volji djelovanjem enzima sline ( amilaza, proteaza,

invertaza, lipaza )

Najveći dio probave odvija se u srednjem crijevu. Slijepe vrećice su bogate

enzimima. Raznolikost enzima ovisi o vrsti hrane ---- više proteolitičkih enzima

je u kukcima koji se hrane krvlju, celulaze u potkornjacima itd.

Kemijska prerada hrane obavlja se djelovanjem enzima i mikroorganizama koji

žive u probavnom sustavu kao simbionti. Produkti probave se usvajaju preko

stjenke srednjeg crijeva, dospijevaju u tjelesnu šupljinu gdje se miješaju s krvi

koja ih raznosi.

Dodaci

Masno tkivo – "jetra " kukaca

spremište rezervne hrane ( ličinke, rjeđe odrasli kukci )

12

metabolizam ugljikohidrata, lipida i proteina

Uzetu hranu kukci koriste :

za porast

kao izvor energije za obavljanje aktivnosti

kao rezervnu tvar ( žumanjak, masno tijelo )

Glavne hranjive tvari u ishrani kukaca :

ugljikohidrati

bjelančevine

masti

vitamini

mineralne soli

voda

Grupe kukaca prema izvoru hrane :

biljožderi – fitofagni, herbivorni ( monofagni, oligofagni, polifagni )

mesožderi – zoofagni, karnivorni

svežderi – pantofagni, omnivorni

saprofagni

nekrofagni

koprofagni ( balegari )

Načini ishrane fitofagnih kukaca :

grizenje i žvakanje

bodenje i sisanje

Štete :

Direktne

smanjuju asimilacijsku površinu

narušavaju opskrbu vodom i mineralima iz tla

remete transport vode i hranjivih tvari

smanjuju kakvoću plodova i zrnja

13

smanjuju visinu prinosa

uzrokuju deformaciju listova, vršnih dijelova biljke, mladica i dr.

na mjestima sisanja sokova pojavljuju se bjeličast5e i žućkaste pjege , a

kasnije lokalne nekroze

kod jačeg napada propadaju cijele biljke

neke vrste prilikom ishrane izlučuju tvari koje uzrokuju stvaranje

zadebljanja ili gala i dr.

Indirektne – prenose parazite uzročnike biljnih bolesti

EKSKRETORNI ORGANI

organi za odstranjivanje produkata probave iz organizma kukaca i

osmoregulaciju

Ekskreti – nepotrebne i štetne tvari za organizam

Ekskrecija – izlučivanje

Glavni organi za izlučivanje u tijelu kukca su Malpighijeve cijevi. To su tanke

cjevčice, na vrhu zatvorene, a na drugom kraju otvorene i ulijevaju se u stražnje

crijevo. Broj im varira, ovisno o vrsti kukca, od 2 do 200. Lisne uši ih nemaju.

Malpighijeve cijevi plivaju u hemolimfi tjelesne šupljine odstranjujući iz nje

produkte metabolizma. tijekom razvoja ličinki kao proces izlučivanja može se

smatrati i presvlačenje kada organizam sa svlakom odbaci i produkte

metabolizma.

ŽLIJEZDE ( SEKRETORNI ORGANI )

14

specifične pojedinačne ili grupe stanica čija je funkcija izlučivanje sekreta

kemijski sastav sekreta je različit iz čega proizlazi njihova različita uloga u

životu kukaca

najveći broj žlijezda smješten je u integumentu kukca

EKSKRETORNE ŽLIJEZDE- izlučuju sekrete na površinu tijela kukca

Najpoznatije su žlijezde:

za proizvodnju voska - vosak se izlučuje kao tekućina, a na zraku očvrsne-

dolazi u vidu praha, končića, pločica ( opnokrilci, jednakokrilci – štitaste uši,

štitasti moljac)

za izlučivanje otrova – izlučuju tvari koje kod čovjeka i viših životinja

uzrokuju trovanja

- opnokrilci s žalcem

- mravi

- gusjenice raznih leptira ( smrekov prelac, gubar, zlazokraj ) –

žarke dlake ( toksofore )

Otrovna dlaka ( toksofora ) gusjenice

Sekret iz žljezdane stanice ( G ) izlijeva se na mjestu na kojem se dlaka lomi ( a )

S- dlaka, C- kutikula, E- epiderma, B- bazalna membrana, T- trihogena stanica

- parazitoidi – sekret za paraliziranje domaćina prilikom odlaganja

jaja

za izlučivanje mirisnih tvari

- smrdljive žlijezde - stjenice, žohari, trčci

15

- mirisne žlijezde – ženke leptira ( feromone za privlačenje

mužjaka )

za izlučivanje sline – slinovnice ili pljuvačne žlijezde ( enzimi,

antikoagulanti, mazive tvari, svila idr. )

- osnovna zadaća sline je omekšvanje, rastvaranje i djelomična

probava hrane

- kukci koji sišu na biljkama slinom oštećuju biljke ( izobličenej

izboja i lišća, šiške, rak rane )

- predljive žlijezde ( gusjenice, ličinke opnokrilaca i nekih

kornjaša )- luče slinu koja na zraku stvrdne u svilenkaste niti po

kojima se spuštaju s drveća, kojima zapredaju lišće ili se

zapredaju u kokone unutar kojih se zakukulje

mazive žlijezde – izlučuju masne i uljane tvari za podmazivanje zglobova ili

premazivanje tijela ( osobito kornjaši, kukci koji žive u vodi)

ENDOKRINE ŽLIJEZDE – izlučuju hormone koji reguliraju životne procese u

hemolimfu . najpoznatiji su ekdison i juvenilni hormon koji reguliraju presvlačenje

i preobrazbu ličinke u kukuljicu

16

OPTJECAJNI SUSTAV ( KRVOTOK )

otvorenog tipa – krv slobodno struji tjelesnom šupljinom i ispunjava sve prostore između pojedinih organa

cirkulaciju krvi omogućuje leđna žila koja se proteže od glave do predzadnjeg članka zatka

Leđna žila aorta – prednji ne segmentirani dio srce – stražnji pulsirajući dio krvne žile

- sastoji se od klijetki ( komorica )- svaka komorica ima otvore ( ostije ) kroz koje krv ulazi u srce- uz srce su mišići- stezanje i rastezanje srca reguliraju trbušna ( steže se ritmički od stražnjeg prema prednjem dijelu ) i leđna dijafragma ( steže se od prednjeg prema stražnjem dijelu )

Put cirkulacije

Srce usisava krv, potiskuje ju u aortu iz koje se ulijeva u glavu, a zatim se

razlijeva po cijelom tijelu

17

Krv – hemolimfa

obično bezbojna ili žućkasta, zelenkasta ili smeđasta tekućina u kojo plivaju

hemociti

eritrocita u krvi kukaca nema, pa krv ne prenosi kisik ------ hladnokrvne ili

poikilotermne životinje

Funkcije

raznošenje hranjivih i hormonalnih tvari do organa i stanica koje će ih

iskoristiti

odnošenje produkata metabolizma do organa za izlučivanje

zacjeljivanje rana zgrušavanjem hemolimfe ( koagulacija )

fagocitoza tj. razaranje parazita i drugih invadora

termoregulacija – pomaže hlađenje tijela odvođenjem prekomjerne topline iz

aktivnih letnih mišića i provođenjem topline akumulirane tijekom izlaganja

suncu

hidrostatski tlak generiran kontrakcijom mišića olakšava izlazak ličinki,

presvlačenje, stvaranje napetosti tijela i krila nakon presvlačenja, gibanje

osobito ličinki mekanog tijela

NERVNI ( ŽIVČANI ) SUSTAV

18

mreža specijaliziranih stanica ( živčane stanice ili neuroni ) za prijenos

informacija unutar tijela

osigurava primanje osjetnog podražaja iz vanjske ili unutrašnje sredine

( pritisak, okus, zvuk, svjetlo, razina hormona i dr. ) i reagiranje organizma na

njih

NEURON = ŽIVČANA STANICA

funkcionalna jedinica nervnog sustava

sastoji se od 3 dijela:

- dendrit – prima informaciju od druge stanice i prenosi do tijela

neurona

- tijelo – sadrži jezgru, mitohondrije i druge organele tipične za

eukariotsku stanicu

- akson – odvodi informaciju od tijela neurona

1 - jezgra, 2- dendrit, 3- tijelo, 4- kolateral ( ogranak aksona ), 5- akson, 6- sinaptički

terminali

VRSTE NEURONA

senzorni - aferentni ( dugački dendriti, kratak akson ) – prenose

informaciju od osjetnog organa ili receptora do centralnog nervnog sustava

( CNS )

motorni -eferentni ( dugi akson kratki dendriti ) – prenose informaciju od

CNS do mišića ili žlijezda

interneuroni - nalaze se samo u CNS gdje vežu neuron za neuron

Sinapse - veze između 2 neurona

19

neurotransmiteri – kemijski spojevi ( acetilholin ) koji prolze kroz sinapsu i

izazivaju novi impuls u dendritu ( - ima ) jednog ili više povezanih neurona.

Aktivni su određeno vrijeme. Inaktiviraju ih enzimi ( acetilholin esteraza ).

Inaktivirani transmiter se vraća u akson i reciklira

većina insekticida ( organofosforni, karbamati ) su inhibitori acetilholin

esteraze

Nervi = živci – snopovi neurona koji služe iste dijelove tijela

NERVNI SKUPOVI

Centralni nervni sustav ( CNS )

20

Visceralni nervni sustav ( VNS )

Periferni nervni sustav ( PNS )

CENTRALNI NERVNI SUSTAV

ljestvičasto ganglionarnog tipa

parno poredani, segmentalni, gangliji protežu se duž trbušne strane tjelesne

šupljine

gangliji – snopovi međusobno povezanih neurona. Unutar svakog segmenta

povezani su kratkim nervima – komisurama, a između segmenat

konektivama

dijeli se na mozak i trbušnu moždinu

MOZAK ILI NADŽDRIJELNI GANGLIJ

3 para povezanih ganglija

Prednji mozak ( protocerebrunm ) – inervira oči

Srednji mozak ( deuterocerebrum ) - prenosi osjetne informacije vezane

za ticala

21

stražnji mozak ( tritocerebrum ) – inervira gornju usnu i povezuje mozak s

trbušnom moždinom

TRBUŠNA MOŽDINA

PODŽDRIJELNI ( SUBESOPHAGEAL ) GANGLIJ – inervira gornje čeljusti,

donje čeljusti i donju usnu

3 GANGLIJA PRSIŠTA – kontroliraju kretanje inerviranjem nogu i letnih

mišića u prsištu

22

DO 8 GANGLIJA ZATKA ( većinom manje ) – inerviraju segmente zatka

i spolne organe

VISCERALNI ILI SIMPATIČKI NERVNI SUSTAV

proizlazi iz centralnog živčevlja

regulira rad krvne žile, prednjeg i stražnjeg crijeva probavnog sustava,

stigmi, spolnih organa, endokrinih žlijezda i mišićnog sustava

PERIFERNI NERVNI SUSTAV

prožima i povezuje živcima sve organe i tkiva s centralnim i simpatičkim

živcima

čine ga:

- senzorni neuroni – prenose osjetne informacije od receptora do

CNS

- motorni neuroni – prenose informaciju od CNS do mišića i

žlijezda

OSJENI ORGANI ( OSJETILA ) – RECEPTORI

GRAĐA

1 ili više osjetnih stanica

živci – vežu osjetne stanice sa živčanim centrom

receptorni aparat

23

FUNKCIJA

Pretvaranje mehaničke, kemijske ili svjetlosne energije iz okoliša u električnu

energiju živčanog impulsa u osjetnoj stanici ( senzorni neuron ). Signal putuje

živcima do mozga ili trbušne moždine gdje stimulira odgovarajuće ponašanje

kukaca ( pronalaženje hrane, jedinki suprotnog spola ... )

VRSTE RECEPTORA

Mehanoreceptori - osjetila za opip , osjetila za sluh

Kemoreceptori – osjetila za miris, osjetila za okus

Fotoreceptori - osjetila za vid = oči

OSJETILA ZA OPIP

= OSJETNE DLAKE ili ČEKINJE ( SENZILE )

24

nalaze se na integumentu onih dijelova tijela kojima kukci dodiruju okolne

predmete

( ticala, pipala, usni organi, stopala, cerci, dijelovi krila )

od pravih dlaka razlikuju se po tome što su povezane s nervnim centrima

Trihoformna senzila

OSJETILA ZA SLUH

ne postoje kod svih kukaca

najbolje razvijena kod kukaca koji proizvode zvuk ( skakavci, šturci, cvrčci, ali

i neki leptiri i stjenice )

SENZILE ZA SLUH = SKOLOPIDIJE :

osjetna stanica

omotna stanica

kapasta stanica

25

HORDOTONALNI ORGAN

c – trbušna tetiva, ž – živac, os – osjetne stanice,

sc – skolopidija, tv – tetiva

skolopidije premošćuju otvor između 2 unutrašnje površine egzoskeleta

nalaze se u prsištu, trbuhu, pri osnovi krila, na nogama itd.

JOHNSTONOV ORGAN

nalazi se u prekretaču svakog ticala

organ je za sluh, ali i osjetilo za brzinu, vibracije i silu težu

TIMPANALNI ORGANI

hordotonalni organi leže ispod bubnju nalik membrane – TIMPANUM i

respondiraju na zvučne vibracije

najpoznatiji su kod kukaca koji zriču ( skakavci, konjici, cvrčci, šturci )

Timpanalni organ skakavca

26

Timpanalni organ šturka i zelenog konjica

OSJETILO ZA MIRIS

najbolje razvijen osjetni organ kukaca

pronalaze hranu, jedinke suprotnog spola, mjesta za odlaganje jaja, socijalni

kukci razlikuju prijatelje od neprijatelja …

SENZILE ZA MIRIS – osjetne dlačice, čunjići, pločice na vršnim člancima ticala, ali

i na dijelovima usnog ustroja

27

OSJETILO ZA OKUS

tankostjene senzile na dijelovima usnog ustroja, ali i na stopalima

razlikuju 4 svojstva hrane : slatko, gorko, kiselo i slano te konzistenciju hrane

OSJETILA VIDA - OČI

28

Jednostavne oči – ocellae

Postrane oči – stemata

Sastavljene ( mrežaste, facetirane )

Glava odraslog kukca – jednostavne i sastavljene oči

JEDNOSTAVNE OČI

Imaju ih razvijeni oblici i ličinke holometabolnih kukaca u posljednjem stadiju

Nalaze se na čelu ili na tjemenu ( 1 do 3 ; broj je konstantan za vrstu )

Reagiraju na polarizaciju svjetla i odgovaraju na promjene u jačini svjetla

Djeluju zajedno sa sastavljenim očima i pojačavaju njihovu osjetljivost na

intenzitet svjetlosti

GRAĐA

bikonveksna leča

sloj rožnatih ( korneagenih ) stanica

mrežnica = vidne stanice u kojima je vidni štapić ili rabdom

29

POSTRANE OČI

Ličinke holometabolnih kukaca

Nalaze se po strani glave ( 1- 7 ; broj nije konstantan za vrstu )

Gube se u stadiju kukuljice

Opažaju : - jednostavne oblike

- razliku između polarizirane i nepolarizirane

svjetlosti

- pravac i pokret

- u određenim slučajevima i udaljenost predmeta

GRAĐA

Slična jednostavnim očima, samo što uz leču imaju kristalno tijelo

SASTAVLJENE OČI

2 manja ili veća oka po strani glave odraslog kukca

sastavljene su od OČICA = FACETA = OMATIDIJA

slika u vidu mozaika

razlikuju oblike, boju i udaljenost predmeta

BROJ OMATIDIJA U SASTAVLJENOM OKU30

- varira ovisno o vrsti i spolu

mrav Solenopsis fugax – radnik 6-8, ženka 2oo, mužjak 400

zeleni konjic 2000

bubamara 4000

hrušt 5500

leptiri 12 000- 17 000

neki vilinski konjici više od 25 000

GRAĐA OMATIDIJA

1. leča ( cornea )

2. kristalni čunj

3. vidne stanice ( retinula )

4. vidni štapić ( rabdom )

5. vlakanca vidnog živca

6. pigmentne stanice oko kristalnog čunja i vidnih stanica ( optički

izolator – odvajaju omatidije jednu od druge )

31

DIŠNI SUSTAV

TRAHEALNI DIŠNI SUSTAV

Stigme ( odušci ) dušnice – otvori na koži, u osnovi 10 pari ( 2+ 8 )

Traheje ( uzdušnice, dišne cijevi )

Traheole ( dišne kapilare )

Zračne vrečice – kod dobrih letača, omogučuju lakše disanje

FUNKCIJA

- dovodi O2 do stanica, a odvodi CO2

DISANJE

DIFUZIJA – pasivno

32

VENTILACIJA - aktivno

33

REPRODUKTIVNI SUSTAV

1. Ženke

- parni jajnici ( ovarium ) – građeni su od grupe jajnih cijevi ( ovariole ) u kojima

nastaju jaja

- parni jajovod ( oviductus lateralis )

- neparni jajni kanal ( oviductus comunis ) koji završava spolnim otvorom

- oplodna vrećica –( bursa copulatrix ) – prihvaća spermije u vrijeme kopulacije

- sjemena vrečica ( spermatheca, bursa semenis ) – čuva spermije do oplodnje

- dodatne žlijezde ( glandulae appendiculares ) – izlučuju tvari potrebne pri

odlaganju jaja ( da ih zalijepe za podlogu – leptiri, omotaju posebnim omotom

( skakavci, bogomoljka, žohari )

- leglica ( ovipozitor ) – organ za odlaganje jaja kod kukaca koji odlažu jaja u neki

supstrat )

34

2. Mužjaka

- parni sjemenici ( testes ) građeni od grupe sjemenih cijevi ( folikula ) u kojima

se stvaraju muške spolne stanice - spermiji

- parni sjemenovodi ( vasa deferentia )

- neparni sjemeni kanal ( ductus ejaculatorius )

- dodatne žlijezde ( glandulae accessoriae ) koje proizvode sjemenu tekućinu u

kojoj se spermiji održavaju

- spolovilo ( penis, phalus )

35