Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Anatomija i fiziologija
Građa centralnog nervnog sistema
Putevi centralnog nervnog sistema
Moždane opne
Krvni sudovi mozga
Građa centralnog nervnog sistema• Na presjeku moždanog tkiva jasno se mogu uočiti tamniji i svjetliji dio
• Svjetliji dio je bijela masa (substantia alba)
• Tamniji dio je siva masa (substantia grisea)
• Sivu masu uglavnom čine tijela nervnih ćelija
• Sivu masu oblaže površinu velikog i malog mozga i čini koru velikog i malog mozga
• Siva masa unutar kičmene moždine ima izgled stubova (columnae griseae)
• Siva masa moždanog stabla raspoređena je u obliku jedara (nuclei)
• Retikularna formacija nastaje probijanjem bijele kroz sivu masu moždanog stabla
• Bijelu masu grade nervna vlakna sastavljena od aksona, dugih produžetaka nervnih ćelija.
Bijela boja potiče od omotača nervnih vlakana čini posebna masna materija koja se naziva mijelin.
Nervna vlakna u centralnom nervnom sistemu grade nervne puteve
Nervne puteve dijelimo na:
1.Asocijacioni
2.Komisuralni
3.Projekcioni
Posebno su značajni projekcioni putevi su:
1.Senzitivni
2.Motorni
3.Čulni putevi
Kičmena moždina (medulla spinalis)• Kičmena moždina je dio centralnog nervnog sistema i nalazi se u kičmenom kanalu
(canalis vertebralis)
• Na gornjem kraju kičmena moždina nastavlja se na produženu moždinu, donji kraj se završava u visini drugog slabinskog pršljenja.
Na kičmenoj moždini se nalaze dva proširenja:
1.Vratno
2.Slabinsko
• Dio kičmene moždine koji odgovara jednom paru kičmenih živaca naziva se segment kičmene moždine
• Kičmena moždina ima 31 segment
Građa kičmene moždine:
• Siva masa se nalazi unutra i ima oblik leptira ili slova H i ima prednji, bočni, zadnji stubovi
• Bijela masa je podjeljena u tri parne vrpce:
1.Prednja
2.Bočna
3.Zadnja
Produžena moždina (medulla oblongata)
• Produžena moždina se nastavlja na kičmenu moždinu
• Produžena moždina prelazi u moždani most (pons)
• Iz produžene moždine izlaze IX, X, XI, XII moždani živac
• Zadnja strana gradi pod četvrte moždane komore (vertriculus quartus)
Građa produžene moždine
• Produžena moždina se sastoji iz sive i bijele mase
• U sastavu sive mase produžene moždine su jedra moždanih živaca, retikularna formacija i relejna jedra
• U retikularnoj formaciji se nalaze vegetativni centri za disanje, rad srca
Moždani most (pons)
• Moždani most je prošireni dio moždanog stabla između produžene moždine i srednjeg mozga
• Iza moždanog mosta nalazi se mali mozak
• Između produžene moždine i moždanog mosta izlaze korijenovi VI, VII, VIII
• Bočne strane moždanog mosta spojene su sa malim mozgom i na njima se vide korjenovi V moždanog živca
Građa moždanog mosta
• Izgrađen od sive i bijele mase
• Sivu masu moždanog mosta predstavljaju jedra moždanih živaca, retikularna formacija i relejna jedra
• Retikularna formacija je sjedište važnih centara za žvakanje i dr.
Srednji mozak (mesencephalon)
• Nalazi se između moždanog mosta i međumozga
• Prednju stranu srednjeg mozga čine moždani kraci ( crura cerebri ) i izlazi III moždani živac
• Na zadnjoj strani srednjeg mozga vide se dva para ovalnih kvržica:
1.Gornje
2.Donje
• Na zadnjoj strani srednjeg mozga izlazi IV moždani živac
Građa srednjeg mozga:
1.Prednji dio - moždani kraci
2.Srednji dio - tegmentum
3.Zadnji dio – pokrovna ploča
Mali mozak (cerebellum)
• Mali mozak je smješten u zadnjoj lobanjskoj jami
• Iznad malog mozga nalazi se šator malog mozga (tentorium cerebelli)
• Mali mozak je sa moždanim stablom povezuju tri para krakova (pedunculi cerebellares) kroz koje prolaze brojni nervni putevi
U malom mozgu postoji:
1.Središnji neparni dio crv (vermis)2.Dva veća bočna dijela hemisfere (hemispheria)
• Površina malog mozga je neravna i ima vijuge i žljebove
Građa malog mozga
• Sastoji se iz sive i bijele mase
• Siva masa čini koru malog mozga i jedra malog mozga
• Bijela masa gradi puteve koji povezuju mali mozak sa moždanim stablom
Međumozak (diencephalon)• Međumozak je dio centralnog nervnog sistema između srednjeg i
velikog mozga
• U središnjem dijelu međumozga nalazi se III moždana komora (ventriculus tertius)
Međumozak čine:
1.Talamus
2.Metatalamus
3.Epitalamus
4.Subtalamus
5.Hipotalamus
• Talamus parna siva masa međumozga, jajolikog oblika sa dva pola
• Talamus je najviši supkortikalni senzitivni centar i u njemu se prekidaju senzitivni putevi, i nastavljaju se do kore velikog mozga
Metatalamus je priljubljen uz donji bočni dio talamusa
Sastoji se od dva dijela:
1.Spoljašnje koljenasto tijelo-vidni put
2.Unutrašnje koljenasto tijelo- slušni put
• Epitalamus je najmanji dio međumozga i gradi III moždanu komoru
• Najvažniji dio je žlijezda sa unutrašnjim lučenjem epifiza (corpus pineale)
• Suptalamus je dio međumozga čiju sivu masu grade crveno jedro (nucleus ruber) i crna masa (substantia nigra) i zona incerta i suptalamično jedro
• Hipotalamus gradi III moždanu komoru, njima je pridodata hipofiza (hypophysis) sa kojim je povezana tankom peteljkom (pedunculus infundibularis), a iza se vide ovalna bradavičasta tijela (corpora mamillaria)
Građa hipotalamusa
• Grade ga brojna jedra, stvara dva hormona antidiuretski hormon i oksitocin. Nalaze se centri za glad, žeđ, regulacija temperature i ima uticaja na seksualni život, emocije, san
Veliki mozak (telencephalon)• Veliki mozak je najrazvijeniji dio centralnog nervog sistema i sastoji se od
desne i lijeve hemisfere
• Između hemisfera se nalazi uzdužnom pukotinom međuhemisferičnom pukotinom u koji ulazi srpasta pregrada
• Hemisfera ima spoljašnju, unutrašnju i donju stranu
Imamo pet režnjeva mozga:
1.Čeoni (lobus frontalis)
2.Tjemeni (lobus parietalis)
3.Potiljačni (lobus occipitalis)
4.Sljepočni (lobus temporalis)
5.Moždano ostrvo (insula)
U hemisferama velikog mozga nalaze se bočne moždane komore
(ventriculi laterales) I i II moždana komora
• Hemisfere velikog mozga izgrađen je od sive i bijele mase
• Siva masa
• Siva masa se sastoji od kore velikog mozga i od supkortikalnih jedara
• Kora velikog mozga (cortex cerebralis)
• Kora velikog mozga ima sloj sive mase debljine od 1,5-5 mm koji oblaže površinu hemisfera.
• Kora je naborana u vijuge (gyri), razdovijene žljebovima (sulci) što povećava površinu.
• Na spoljašnjoj strani vide se dva žlijeba:
1.Središnji žlijeb (sulcus centralis)
2.Bočni žlijeb (sulcus lateralis)
Kora velikog mozga je podijeljena:
1.Primarna funkcionalna polja
2.Sekundarna funkcionalna polja
3.Asocijativna funkcionalna polja
Npr. Primarno vidno polje zauzima unutrašnju stranu potiljačnog režnja
• Limbički sistem je spoj različitih dijelova centralnog nervnog sistema povezani funkcionalno u složen sistem koji je odgovoran za nagone, osjećanja, procesa pamćenja
• Uz dijelo kore velikog mozga imamo i određena jedra
• Supkortikalna jedra ili bazalne ganglije (nuclei basales)
• Supkortikalna jedra su sive mase uronjene u bijelu masu hemisfera
• Supkortikalna jedra su:
1.Prugasto tijelo (corpus striatum)
2.Moždani bedem (claustrum)
3.Bademasto tijelo (corpus amygdaloideum)
• U bazalne ganglije se funkcionalno ubrajuju i
1.Crna masa (substantia nigra)
2.Suptalamično jedro (nucleus subthalamicus)
• Bijela masa hemisfera velikog mozga
• Bijela masa hemisfera velikog mozga se nalazi u njenoj unutrašnjosti i sastoji se od središnje bijele mase, moždanih čahura i moždanih spojnica
• Središnja bijela masa (centrum semiovale)
• Središnja bijela masa se nalazi između supkortikalnih jedara i kore velikog mozga
• Povezuju koru velikog mozga sa različitim dijelovima
• Moždane čahure (capsulae)
• Snopovi bijele mase nalaze između supkortikalnih jedara.• Unutrašnja moždana čahura (capsula interna) prolaze glavni
ushodni i nishodni nervni putevi
• Moždane spojnice (commissurae cerebri)• Spajaju odgovarajuće dijelove desne i lijeve hemisfere
• Moždane spojnice su žuljevito tijelo, prednja spojnica i spojnica moždanog svoda
Putevi centralnog nervnog sistema
• Putevi centralnog nervnog sistema grade bijelu masu centralnog nervog sistema
• Motorni putevi
• Nishodni putevi iz kore velikog mozga ili nižih motornih centara
• Najznačajniji motorni putevi su:
1.Piramidalni put
2.Kortikonuklearni put
3.Estrapiramidalni putevi
• Piramidalni put je najduži i ide od primarnog motornog polja do prednjih rogova kičmene moždine
• Kontroliše regulaciju voljnih pokreta
• Jedan dio vlakana se ukršta i putuje bočnim snopom kičmene moždine
• Kortikonuklearni put je put koji povezuje primarno motorno polje kore velikog mozga sa motornim jedrima moždanih živaca
• Ekstrapiramidalni putevi povezuju motorne dijelove kore velikog mozga izvan primarnog motornog polja sa pojedinim subkortikalnim motornim jedrima
• Regulišu redoslijed voljnih i izvođenje nesvjesnih, automatskih pokreta
• Senzitivni putevi
• Polaze od receptora sposobnih da reaguju na različite nadražaje, receptori mogu biti u koži, potkožnom tkivu, zglobnih čahura, mišićima, tetivama
• Nalaze se i u zidovima krvnih sudova, zidovima unutrašnjih organa
• Nadražaji se prenose od primarnog senzitivnog polja u kori velikog mozga
• Senzitivni putevi imaju tri grupe nervnih ćelija (neuroni I,II,III)
• Najvažniji senzitivni putevi su:
1.Spinotalamički put
2.Sistem medijalnog lemniskusa
• Senzorijalni ili čulni putevi su: vidni (optički) i slušni (akustički) put
• Moždane opne,moždanice
• To su vezivne ovojnice koje obavijaju mozak i kičmenu moždinu.
• Imamo moždane opne:
1.Tvrda moždana opna (dura mater)
2.Paučinasta (arachoidea mater)
3.Meka moždana opna (pia mater)
• Moždanice su međusobno odvojene međumoždaničnim prostorima
• Prostor između paučinaste i meke moždanice ispunjen je moždanom tečnošću-likvorom (liquor cerebrospinalis)
• Krvni sudovi mozga
• Mozak vaskularizuju četiri velika arterijska suda:
1.Desna unutrašnja karotidna arterija (a. carotis interna dextra)
2.Lijeva unutrašnja karotidna arterija (a. carotis interna sinistra)
3.Desna kičmena arterija (a.vertebralis dextra)
4.Lijeva kičmena arterija (a.vertebralis sinistra)
• Svaka od njih ima određene grane
Pitanja:
1. Opiši građu kičmene moždine?
2. Koji moždani živci izlaze iz moždanog mosta?
3. Opiši cerebellum?
4. Opiši senzorijalne ili čulne puteve?
5. Opiši koru velikog mozga?