362
Rendgenska Rendgenska anatomija i anatomija i patologija patologija 1

ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

RendgenskaRendgenska anatomija ianatomija i patologijapatologija

1

Page 2: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Prof. Dr. Sc. Josip MaškovićProf. Dr. Sc. Josip Mašković

Rendgenska anatomija

gornjih

2

Page 3: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ekstremiteta

Rameni obruč – skapulaRameni obruč – skapula

Skapula je ravna, tanka, triangularna kost. Akromion artikulira sa klavikulom – akromioklavikularni zglob. Ligamenti sa klavikule hvataju se i za korakoidni nastavak.Glenoidna ćašica skapule artikulira sa humerusom- glenohumeralni zglob. Skapula pričvršćuje mobilni gornji ekstremitet uz toraks. Stabilizira pokrete ruke i ramena.

Na skapuli se nalaze polazišta rotatora: 1. M. subskapularisa 2. M. supraspinatusa 3. M. infraspinatusaNa korakoidni nastavak hvataju se: 1. Kratka m. glava bicepsa 2. M. korakobrahijalisa

3

Page 4: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazište M. pektoralisa minora

Na skapuli se nalaze polazišta rotatora: 1. M. Subskapularisa2. M. Supraspinatusa3. M. Infraspinatusa

Na korakoidni nastavak hvataju se: 1. Kratka m. glava bicepsa 2. M.Korakobrahijalisa 3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazište M. pektoralisa minora

Rameni obruč – klavikulaRameni obruč – klavikula

Klavikula je poput «S» oklikovana kost. Medijalno artikulira sa manubrijumom sternumaLateralno artikulira sa akromijonom skapule. Hvatište mišića: 1. M. deltoideusa 2. M. pektoralis majora 3. M. sternokleidomastoideusa 4. M. trapeziusa 5. M. subklaviusaKorakoklavikularni ligament spaja korakoidni nastavak skapule i klavikulu.

Rameni obruč – humerusRameni obruč – humerus

Humerus je duga kost gornjeg ekstremiteta. Proksimalni dio čini glava humerusa koja artikulira sa glenoidnom čašicom skapule. Distalno od glave nalazi se anatomski vrat koji dijeli glavu humerusa od malog i velikog trohantera. Veliki od malog tuberkuluma odjeljeni su brazdom kroz koju prolazi tetiva duge glave bicepsa. Kirurški vrat nalazi se između proksimalnog dijela humerusa

4

Page 5: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

i dijafize. Dijafiza humerusa je cilindrična a prema distalno postaje plosnatom. Radijalno udubljenje započima posteriorno i na dijafizi zavija lateralno. Radijalni živac i duboke žile nadlaktice nalaze se u tom udubljenju.

Na distalnom proširenom kraju nalazi se lateralni i medijalni epikondil. Anterorna površina distalnog humerusa artikulira sa radijusom. Kapitulum je okrugla formacija koja je smještena lateralno i artikulira sa glavicom radijusa. Proksimalno od kapituluma je radijalna jama u koju ulazi glavica radijusa pri fleksiji lakta. Trohleja je oblikovana poput kolotura i artikulira sa trohlearnim udubljenjem ulne. Proksimalno od trohleje nalazi se koronoidna jama u koju ulazi koronoidni nastavak ulne pri fleksiji lakta. Na posteriornoj plohi humerusa nalazi se jama olekranona u koju ulazi olekranon ulne kada je lakat ispravljen.

Rameni obruč – A-P snimkaRameni obruč – A-P snimka

1. Glava humerusa2. Anatomski vrat humerusa3. Veliki tuberkulum humerusa4. Mali tuberkulum humerusa5. Intertuberkularna brazda6. Kirurški vrat humerusa7. Dijafiza humerusa8. Klavikula9. AC zglob10 .Akromijon11. Korakoidni nastavak12. Glenoidna čašica13. Skapula

Rameni obruć – kosti aksilarna snimkaRameni obruć – kosti aksilarna snimka

1. Glava humerusa2. Anatomski vrat3. Kirurški vrat4. Dijafiza humerusa

5

Page 6: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

5. Klavikula6. Korakoidni nastavak7. Glenoidna ćašica8. Akromion9. AC zglob10 .Skapula

Akromio-klavikularni zglobAkromio-klavikularni zglob

• Artikulacija između klavikule i akromijuma na skapuli. • To je sinovijalni zglob okružrn fibroznom kapsulom koja je ojačana akromioklavikularnim ligamentom.• Zbog postojanja hrskavice na A-P snimci vidi se kao lucentna zona između kostiju.

• Aksilarna snimka ramenog zgloba jest snimka napravljena kroz aksilu.• Akromijon i korakoidni nastavak smješteni su anteriorno.• Distalni dio klavikule artikulira sa akromijonom u akromioklavikularnom zglobu koji se superponira iznad glenohumeralnog zgloba.• Hrskavica i ligamenti se nevide tako da zglob ima izgled radiolucentnog prostora.

6

Page 7: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Akromijon A-P snimkaAkromijon A-P snimka

• Nastavak na skapuli• Ide naprijed i gore od spine i artikulira sa klavikulom.• Na A-P snimci nalazi se iznad glave humerusa.• Lucentno podrućje ispod akromijona predstavlja za rtg zrake propusne strukture ramenog zgloba

Akromijon aksilarna snimkaAkromijon aksilarna snimka

• U aksilarnoj projekciji bijela glatka poput hokejske palice oblikovana sjena• U ovoj projekciji superponira se iznad glave humerusa

Akromijon MR aksijalna snimkaAkromijon MR aksijalna snimka

• Aksijalna snimka radi se kroz akromijon.• Ima izgled hokejske palice.• Anteriorni dio nalazi se na vrhu a posteriorni na dnu snimke.• Signal se sastoji od moždine akromijona i korteksa kosti koji je vidljiv kao tanka crna linija.• Prikazuje se i početni dio deltoidnog mišića.

7

Page 8: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Klavikula A-P snimkaKlavikula A-P snimka

• Horizontalna zakrivljena kostn koja je smještena na bazi vrata. • Oblikom lići na slovo “S”.• Ide od anteriornog gornjeg dijela pluća, gdje artikulira sa manubrijem sternuma, prema ramenu, gdje artikulira sa akromijalnim nastavkom skapule.• Lateralni dio vidi se na A-P snimci ramena.• Hrskavice i ligamenti koji se hvataju za skapulu se ne vide.

Klavikula - aksijalna snimkaKlavikula - aksijalna snimka

• Zavijeni dio distalnog dijela klavikule prikazuje se kao izduženje prema akromijonu.• Superponira se iznad korakoidnog nastavka i glenoidne čašice.

8

Page 9: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Klavikula MR - aksijalna snimkaKlavikula MR - aksijalna snimka

• Oblikovana je poput slova “S”. • Moždina predstavlja veći dio signala.• Kortikalni dio kosti izgledom je crn.• U planu se nalazi samo distalni dio klavikule koji je smješten uz akromioklavikularni zglob i izgleda zamućen i nejasan.• Ovo je podrućje akromioklavikularne artikulacijske hrskavive i ligamenata.

Skapula A-P snimka - vanjska rotacijaSkapula A-P snimka - vanjska rotacija

• Često se naziva lopaticom.• Artikulira sa klavikulom na akromijonu i humerusom glenoidalnom čašicom.• Dobro pokretna kost.• S nje polaze brojni mišići koji osiguravaju pokrete ramena i ruke.• Vanjki mišići koji se hvataju na skapulu stabiliziraju skapulu uz toraks.• Na snimci je vidljiva jedino kost.

9

Page 10: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Skapula A-P snimka - unutrašnja rotacijaSkapula A-P snimka - unutrašnja rotacija

• Skapula je tanka, ravna, triangularna kost.• Pri unutrašnjoj rotaciji njena široka ravna strana okrenuta je prema naprijed.• Vide se akromion i korakoidni nastavak, a glenoidna čašica ima ovalan izgled.

Humerus - aksilarna snimkaHumerus - aksilarna snimka

1. Glava humerusa2. Anatomski vrat3. Kirurški vrat4. Dijafiza humerusa

• Glava humerusa je okrugla i artikulira sa glenoidnom čašicom skapule.• Anatomski vrat je mjesto hvatišta fibrozne kapsule i sinovijalne presvlake.• Nalazi se između glave i tuberkuluma.

10

Page 11: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• Kirurški vrat je prelaz između proksimalnog dijela humerusa i dijafize.• Na tom mjestu česte su frakture.

Humerus A-P snimka - unutrašnja rotacijaHumerus A-P snimka - unutrašnja rotacija

1. Veliki tuberkul2. Mali tuberkul3. Intertuberkularna brazda

•Pri vanjskoj rotaciji mali tuberkulum je medijalno i imponira da artikulira sa glenoidnom čašicom.•Lagano se superponira nad glenoidalnom čašicom.•Veliki tuberkulum nalazi se «en face» na sredini humerusa.•Intertuberkularna brazda je medijalno od velikog tuberkuluma.

Humerus A-P snimka - vanjska rotacijaHumerus A-P snimka - vanjska rotacija

1. Glava humerusa2. Anatomski vrat3. Veliki tuberkul4. Mali tuberkul5. Intertuberkularna brazda6. Kirurški vrat7. Dijafiza humerusa

• Na filmu se vidi samo proksimalna polovina humerusa.

11

Page 12: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• Glava humerusa koja artikulira sa glenoidnom čašicom prekrivena je hijalinom hrskavicoma koja se na snimci ne vidi.

Angiografija a. BrahijalisAngiografija a. Brahijalis

1. Glava humerusa2. Kirurški vrat3. Dijafiza humerusa

• Tkivo oko proksimalnog dijela humerusa opskrbljeno je arterijom cirkumfleksom humeri, ogrankom aksilarne arterije.• Humerus je opskrbljen nutritivnom humeralnom arterijom, granom brahijalne arterije, koja ulazi u nutritivni kanal koji se nalazi s medijalne strane humerusa i ide prema laktu.

Angiografija a. circumflexa posteriorAngiografija a. circumflexa posterior

• A. cirkumfleksa posterior je ogranak III segmenta aksilarne afrterije.• Iz aksile usmjerena je posteriorno i opskrbljuje mišiće gornjeg dijela nadlaktice.• Oko kiriuškog vrata humerusa anastomozira sa prednjom cirkumfleksom. • Pri frakturi u području kirurškog vrata ove arterije mogu biti povrijeđene.

12

Page 13: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Angiografija a. SubskapularisAngiografija a. Subskapularis

• A. subskapularis je ogranak III segmenta aksilarne arterije.• Opskrbljuje mišiće na unutrašnjoj i dorzalnoj strani skapule te m. latisimus dorzi na leđima.

MR aksijalna snimka ramenaMR aksijalna snimka ramena

1.Kirurški vrat2.Mali tuberkulum3.Intertuberkularna brazda4.Veliki tuberkul

• Tamni signal oblikovan poput prstena predstavlja korteks humerusa.• Koštana moždina ima svjetli signal. • U ovoj visini intertrohanterna brazda

13

Page 14: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

u kojoj leži tetiva duge glave bicepsa je plića.

Uslijed masti moždina kosti ima svjetli signala, dok kortikalis ima izgled tamnog prstena.

UlnaUlna

• Ulna je medijalno položena i duža od radijusa.• Na proksimalnom dijelu ulne nalazi se olekranon.• Olekranon na prednjoj strani ima konkavnu, trohlearnu udubinu koja artikulira sa trohlejom humerusa.• Distalno od trohlearne udubine nalazi se koronoidni nastavak.• Na njegovoj lateralnoj površini nalazi se plitka udubina koja artikulira sa radijusom.

A-P snimka lakta –ulnaA-P snimka lakta –ulna1. Olekranon2. Koronoidni nastavak3. Dijafiza ulne

14

Page 15: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• Olekranon rotira posteriorno oko trohleje humerusa.• Koronoidni nastavak rotira anteriorno• «C oblik» artikulacije teško je vidjeti na A-P snimci.• Pri ekstenziji lakatnog zgloba olekranon ulazi u olekranovu jamu humerusa.

Postranična snimka lakta – ulnaPostranična snimka lakta – ulna

1.Olekranon2.Koronoidni nastavak3.Dijafiza ulne

• U postraničnoj projekciji lakat ima oblik slova «C».• Koronoidni nastavak je anteriorno od trohleje humerusa.• Olekranon je posterijorno od trohleje humerusa.• Trohlearna udubina ulne nalazi se okolo trohleje humerusa.• Olekranova jama je udubina na posteriornom humerusu i ne vidi se na postraničnoj snimci.• Ulna je nosač tereta kada se «lakat odmara».

A-P snimka ručnog zgloba – ulnaA-P snimka ručnog zgloba – ulna

1. Glava ulne2. Stiloidni nastavak3. Dijafiza ulne

• Glava predstavlja distalni kraj ulne koja artikulira sa radijusom u radioulnarnom zglobu.• To je sinovijalni zglob sa fibrokartilaginoznim diskom koji ih dijeli od proksimalnog reda kostiju karpusa. • Nije vidljiv na A-P snimci.• Može se prikazati uštrcavanjem kontrastnog sredstva u zglobnu pukotinu.• Stiloidni nastavak ulne nalazi se medijalno.

15

Page 16: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Postranična snimka ručnog zgloba – ulnaPostranična snimka ručnog zgloba – ulna

1. Glava ulne2. Stiloidni nastavak

• Distalni dio ulne projecira se preko distalnog dijela radijusa

RadijusRadijus

• Radijus je lateralno od ulne.• Proksimalni dio radiusa je okrugao i ima konkavnu glavu koja artikulira sa kapitulumom humerusa.• Ispod glavice nalazi se tuberozitas bicepsa• Ispod tuberozitasa započima zavijeni greben koji ide na anteriornu stranu radijusa i završava na pronatornom tuberkulumu na lateralnoj površini radijusa.• Medijalni rub radijusa ima interosalnu granicu na kojoj se hvata interosalna membrana.• Distalni dio radiusa postaje plosnat.

A-P snimka lakta -radijusA-P snimka lakta -radijus

1. Gavica radijusa2. Vrat radijusa3. Tuberozitas radijusa

16

Page 17: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• A-P snimka prikazuje zglob između glavice radijusa i kapituluma humerusa.• Glavica radijusa cirkularno je oglikovana i nalikuje plitkoj čašici.• Ispod glave radijusa nalazi se cilindrični vrat.• Tuberozitas radijusa je prominencija distalno od vrata. • U A-P projekciji dijelom se superponira sa dijafizom ulne.• Na njoj se hvata m. biceps brahi.

Postranična snimka lakta – radijusPostranična snimka lakta – radijus

1.glavica radijusa2.vrat radijusa3.tuberozitas radijusa

• Na postraničnoj snimci može se procijeniti prostor diska na radijalnoj glavi.• Radijalna artikulacija sa kapitulumom superponira se na ulnarnu artikulaciju sa trohlejom.• U ovoj projekciji proksimalni dio ulne i radijusa se superponiraju.

A-P snimka ručnog zgloba – radijusA-P snimka ručnog zgloba – radijus

17

Page 18: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

1.Stiloidni nastavak radijusa2.Ulnarno udubljenje

• Distalni radius artikulira sa navikularnom i lunatnom kosti.• Na lateralnoj strani radiusa nalazi se stiloidni nastavak na kojeg se hvata m. brahioradijalis. • Na medijalnoj strani nalazi se udubljenje u koje pristaje glavica ulne tvoreći distalni radioulnarni zglob.• Intenzivnija linija koja prelazi preko distalnog radijusa predstavlja spojenu zonu rasta u odraslih.

Angiografija podlaktice – a. RadijalisAngiografija podlaktice – a. Radijalis

• Radijalna arterija je grana brahijalne arterije koja započima anteriorno od vrata radijusa.• Ide uzduž lateralne strane podlaktice.• Distalno ide iznad radijusa gdje se lako palpira.• Prolazi kroz karpalni kanal iznad navikularne kosti i trapeziuma.• Na kraju oblikuje duboki palmarni luk.• U tom dijelu daje anastomoza za površni palmarni luk kojeg tvori a.ulnaris.

18

Page 19: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Angiografija podlaktice – interosalne Angiografija podlaktice – interosalne arterijearterije

• Anteriorna i posteriorna interosalna arterija polaze iz ulnarne arterije i na podlaktici se nalaze na suprotnim stranama interosalne membrane.• Daju kolateralnu cirkulaciju u slučajevima kada su ulnarna i/ili radijalna arterija okludirane.• U ovoj projekciji nemoguće je odrediti koja je anteriorna a koja posteriorna arterija.

Angiografija podlakticeAngiografija podlaktice

Površni palmarni lukPovršni palmarni luk Duboki palmarni Duboki palmarni lukluk

• Superficijalni palmarni luk formiran • Oblikuje ga uglavnom radijalna arterija je uglavnom od ulnarne arterije. nakon što se dijeli za arteriju palca.• Anastomozira sa ograncima radijalne • Medijalno se pridružuje ulnarna arterija. arterije. • Daje tri palmarne metakarpalne arterije.• Daje grane za zajedničke palmarne arterije iz kojih izlaze digitalne arterije.

19

Page 20: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

P-A snimka šake – karpalne kostiP-A snimka šake – karpalne kosti

Proksimalni red:

1.Trikvetrum2.Pisiforme3.Lunatum4.Navikularna (skafoideum)

Distalni red:

5.Hamatum6.Kapitatum7.Trapezoid8.Trapezium

20

1

2

Page 21: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

HamatumHamatum

• Najmedijalnija kost distalnog reda karpalnih kostiju.• U P-A projekciji ima trokutasti oblik.• Nad njom se superponira izboćenje - hamulus ossis hamatum.• Dva reda karpalnih kostiju povezani su ligamentima i međusobno artikuliraju.• Hamatum distalno artikulira sa IV i V metakarpalnom kosti.• Zbog superpozicije drugih kostiju tijelo hamatuma se na postraničnoj snimci teško

raspoznaje.

• Hamulus se projecira prema naprijed.

KapitatumKapitatum

• Kapitatum je najveća kost karpusa.• Artikulira sa navikularnom kosti i lunatumom iz proksimalnog reda.• Distalno artikulira sa III metakarpalnom kosti. • U postraničnoj projekciji superponira se sa karpalnim kostima.• Artikulira sa konkavnom plohom lunatuma.

TrapezoidTrapezoid

• U distalnom redu karpalnih kostiju trapezoid se nalazi medijalno od trapeziuma.

• Djelomićno se superponira nad trapeziumom.• Artikulira sa okolnim karpalnim kostima i II metakarpalnom kosti.• Na postraničnoj snimci teško je raspoznati trapezoid.

• U pojedinim slučajevima može se vidti njegov zglob sa II metakarpalnom kosti.

TrapeziumTrapezium

• Trapezium je najlateralnija kost distalnog reda karpusa.

• Artikulira distalno sa palcem u karpometakarpalnom zglobu.• Trapezoid se djelom superponira nad njim.• Ovisno o lateralnom položaju palca trapezium se projecira nad kostima karpusa.

• Na ovoj snimci vidi se njegova afrtikulacija sa I metakarpalnom kosti.

TriquetrumTriquetrum

• Trikvetrum je medijalna kost u proksimalnom karpalnom redu.

• Distalno je od ulne.• Djelomično prekriva piziforme

21

Page 22: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• Prostor između trikvetruma i ulne ispunjen je fibrokartilaginoznom hrskavicom koja se na snimci ne vidi.• Pošto se superponira sa drugim kostima karpusa, trikvetrum je teško izdiferencirati u postraničnoj projekciji.

PisiformePisiforme

• Pisiformna kost oblikovana je poput zrna graška.

• Nalazi se na plantarnoj strani trikvetruma.• To je sezamska kost unutar tetive m fleksor karpi ulnaris.• Nalazi se distalno od stiloidnog nastavka ulne.• Djelomično se superponira nad trikvetrumom.• Pisiforme leži anteriorno od trikvetruma i vidi se dio koji se superponira iznad mekih česti.

LunatumLunatum

• U proksimalnom redu karpalnih kostiju lunatum je medijalno od navikularne kosti.• Leži između radijusa i kapitatuma.• Proksimalno artikulira sa radijusom a distalno sa kapitatumom.• Uz okolne karpalne kosti vezan je ligamentima.

• Relativno se dobro vidi na postraničnoj snimci.

• Oblikovana je poput šalice.• Proksimalno artikulira sa konkavnom površinom radijusa.• Kapitulum distalno artikulira sa konkavnom površinom lunatuma.

Navikularna kostNavikularna kost

• U postraničnoj projekciji artikulira sa radijusom.

• Distalni dio navikularna kosti koji artikulira sa trapeziumom superponira se nad mekim čestima.

P-A snimka šake – metakarpalne kostiP-A snimka šake – metakarpalne kosti

• 1 – 5 metakarpalne kosti• To su duge kosti ruke.• Proksimalni kraj je ravan i aplaniran – baza metakarpalne kosti.• Distalni kraj je zaobljen – glavica metakarpalne kosti• Distalno artikuliraju sa distalnim

22

5

1

Page 23: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

falangama – metakarpofalangealni zglobovi

Metakarpalne kostiMetakarpalne kosti

• Proksimalno artikuliraju sa karpalnim kostima – karpometakarpalni zglobovi.• To su sinovijalni zglobovi.• Broje se od I – V od lateralno (palac) prema medijalno (mali prst).• Glavice metakarpalnih kostiju tvore kruničasta izboćenja šake.

Postranična snimka Postranična snimka

• Karpometakarpalni zglobovi mogu se analizirati i u postraničnoj projekciji, međutim, druge projekcije su zahvalnije.

Metakarpofalangealni zglobovi Metakarpofalangealni zglobovi

• Metakarpofalangealni zglobovi su sinovijalni zglobovi zatvoreni u fibroznu kapsulu pojačanu ligamentima.• Na snimci su radiolucentni jer se hrskavica ne vidi.• Na medijalnoj metakarpofalanfealnog zgloba palca vidi se mala okrugla sezmoidna kost koja se nalazi unutar tetiva koje prelaze kost.• Sezmoidna kost štiti tetivu da se neistroši prilikom gibanja preko kosti.

23

1

1

V

IV

III

II

I

Page 24: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

RendgenskaRendgenska anatomija donjihanatomija donjih

ekstremitetaekstremiteta

24

Page 25: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ZdjelicaZdjelica

Ilijačna kostIlijačna kost

•Ilijačna kost oblikovana je poput lepeze.•Tvori gornje 2/3 kosti kuka.•Granice joj čine anteriorna i posteriorna ilijačna

25

Page 26: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

spina te zakrivljena krista koja se nalazi između njih.•Krista se palpira na najvišoj točci koja se nalazi

u visini transverzalnog nastavka L 4 kralješka.•Anteriorna i posteriorna inferiorna spina nalaze se neposredno ispod odgovarajučih superiornih spina.

• Posteriorni dio medijalne površine ileuma artikulira sa sakrumom i tvori sakroilijačni zglob.• Prema dolje ilijačna kost tvori krov acetabuluma koji artikulira sa femurom tvoreži koksofemoralni zglob.• Ilijačna kost je mjesto polazišta m ilijakusa i tri glutealna mišića.• Krista je mjesto hvatišta mišića abdominalnog zida. M. kvadratus hvata se posteriorno dok se m. seratus i m. rektus femoris hvataju anteriorno.

Ilijačna kostIlijačna kost

1.Ilijačna krista2.Spina ilijaka anterior superior3.Spina ilijaka anterior inferior

•Ilijačna kost je najšira i najveća kost zdjelice.•Ilijačna krista lako se palpira i nalazi se u visini L4 kralješka i predstavlja važnu kliničku oznaku.

• Anteriorna superiorna ilijačna spina također se može palpirati i

26

11 11

22 22

33 33

Page 27: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

mjesto polazišta je ingvinalnog ligamenta.• Anteriorna inferiorna spina se ne palpira i mjesto je polazišta m. kvadricepsa / m. rektusa.•Ileum je važna kost u prenosu težine na donje ekstremitete.

• Sa sakrumom artikulira u sakroilijakalnom zglobu.

• Predstavlja dio acetabuluma koji artikulira sa femurom.

1. Ilijačna krista2. Spina ilijaka anterior superior•

- Od svih kostiju zdjelice ilijačna kost najviše je postavljena.

1) Ilijačna krista lako se palpira i nalazi se u visini L4 kralješka.2) Anteriorna superiorna ilijačna spina također se može palpirati i mjesto polazišta je ingvinalnog ligamenta.

27

11

22

Page 28: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

- Na postraničnoj snimci- Na postraničnoj snimci ilijačna ilijačna

krista superponira se na krista superponira se na

L - kralješnicu i sakrum. L - kralješnicu i sakrum.

1.Lijeva ilijačna kost2.Desna ilijačna kost

• Uslijed zakrivljenosti kosti u kosoj projekciji L kralješnice ipsilateralna ilijačna kost ima izgled ravne površine (1) , dok (2) kontralateralna ilijalna kost imponira uskom.

Ilijačna kost - CT zdjelice IIlijačna kost - CT zdjelice I

• Ilijačna krista je najviši dio kostiju zdjelice i nalazi se u visini L4

kralješka.• Krista se palpira.

28

11

22

Page 29: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Ilijačna kost - CT zdjelice IIIlijačna kost - CT zdjelice II

• Ilijačna kost je prostrana ravna kost zdjelice.

• Ona je mjesto insercije ili polazišta brojnih mišića.

• U donjem dijelu artikulira sa drugim zdjeličnim kostima.

Ilijačna kost - CT zdjelice IIIIlijačna kost - CT zdjelice III

• Ravna prostrana ilijačna kost artikulira sa sakrumom u sakroilijakalnom zglobu.

29

Page 30: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Ilijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek IIlijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek I

• Ilijačna kost je prostrana i ravna. U ovoj visini ona je mjesto polazišta i hvatišta brojnih mišića.• U donjem dijelu artikulira sa drugim kostima zdjelice.• Na MR snimci mast u koštanoj moždini daje bijeli signal koji omogućava diferencijsciju kosti.• Kortikalis kosti ima crni signal.

Ilijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek IIIlijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek II

• U ovoj visini ilijačna kost počima sudjelovati u oblikovanju acetabuluma.• Signal na MR posljedica je masti koja se nalazi u moždini kosti.• Kortikalis kosti negenerira signal tako da se prikazuje kao tanka crna traka.• Anteriorno m ilieopsoas graniči sa ilijačnom kosti.• Posteriorno gluteus minimus graniči sa ilijačnom kosti.

30

Page 31: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Ilijačna kost - MR abdomena koronarni Ilijačna kost - MR abdomena koronarni presjek Ipresjek I

• Posteriorni presjek prikazuje posteriorni dio sakroilijakalnog zgloba.• Kao u svih kostiju i ovdje signal se generira od masti iz koštane moždine.

Ilijačna kost - MR abdomena koronarni Ilijačna kost - MR abdomena koronarni presjek IIpresjek II

• Ilijačna kost tvori krov acetabuluma.

31

Page 32: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Anteriorno-superiorna ilijačna spinaAnteriorno-superiorna ilijačna spina

• Anteriorna gornja ilijačna spina je izbočenje kosti na prednjoj površini ilijačne kosti koja predstavlja prednju ekstenziju ilijačne kriste.• Sa anteriorne gornje ilijačne spine započima ingvinalni ligament koji ide na pubični tuberkul.

Anteriorno-inferiorna ilijačna spinaAnteriorno-inferiorna ilijačna spina

• Anteriorna superiorna ilijačna spina predstavlja lateralno mjesto hvatišta ingvinalnog ligamenta.• Medijalno hvatište nalazi se na tuberkulu pubične kosti.• Ligament se ne vidi na rtg snimci.

32

Page 33: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Anteriorno-inferiorna ilijačna spinaAnteriorno-inferiorna ilijačna spina

UvećanjeUvećanje

• Na AP snimci vidi se kao malo lateralno izbočenje kosti koje se nalazi poviše acetabuluma.• Na njoj se nalazi polazište m. rektus femoralisa.

SakrumSakrum

• Sakrum se sastoji od 5 spojenih sakralnih kralješaka.• Oblikovan je poput klina.• Čini posteriornu plohu zdjelice.• Predstavlja potporu kralješnici i pomaže u prenosu težine tijela na donje ekstremitete.• Na sakrumu postoje 4 parna otvora kroz koje sakralni spinalni živci izlaze iz spinalnog kanala.

33

Page 34: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• Dorzalna strana sakruma je konveksna.• Na njoj se nalazi 5 longitudinalnih nabora:

1.medijalna sakralna krista2.dvije intermedijalne kriste 3.dvije lateralne kriste

• Medijalna sakralna krista predstavlja ostatak sakralnih spinoznih nastavaka.• Intermedijalne sakralne kriste predstavlja ostatak sakralnih artikularnih nastavaka.• Lateralne sakralne kriste predstavljaju ostatak transverzalnih nastavaka.

• Zdjelična površina sakruma je konkavna i na njoj se nalaze 4 horizontalna nabora nastalih spajanjem 5 sakralnih kralješaka. • Sakrum artikulira sa korpusom L5 kralješka sakroilijakalnim zglobom. • Artikulira i sa dvije ilijačne kosti sakroilijakalnim zglobovima.

34

Page 35: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Sakrum

• Sakrum tvore pet spojenih kralješaka• Predstavlja najposterniju kost zdjelice• Daje potporu kralješnici i prenosi težinu na zdjelicu i preko nje na donje ekstremitete• Prema gore artikulira sa L5 kralješkom a lateralno sa ilijačnim kostima• Inferiorno artikulira sa kokcigisom• Kroz sakralne otvore izlaze sakralni živci

• Pri rođenju samo je sredićnji • Na A-P snimci L kralješnice vidi se veći dio sakruma je osificiran dio sakruma

• Krila sakruma protežu se lateralno i artikuliraju sa ilijačnom kosti preko sakroilijakalnih zglobova• Na ovoj snimci vide se sakralni forameni

35

Page 36: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Sakrum

• Na postraničnoj snimci uslijed superpozicije krila ilijačnih kostiju analiza sakruma je otežana.• Na tehnički kvalitetnoj snimci u ovoj projekciji vidi se artikulacija L5-S1.

• Na CT presjeku rektum se nalazi anteriorno od sakruma• Na posteriornoj strani sakruma hvataju se mišići

36

Page 37: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

SakrumSakrum

• Sakrum je savijen i posteriorno anguliran• Na CT presjeku prikazuju se dva para sakralnih otvora• Sa ilijasčnom kosti artikulira sa stabilnim sakroilijakalnim zglobom• Na posteriorni dio sakruma hvata se m. gluteus maksimus.

• Uslijed male količine masti, na MR aksijalnim presjecima, sakrum se slabo prikazuje • Jasno se prikazuju polazišta glutealnih mišića.

• Krila sakruma i sakroilijakalni zglobovi prikazuju se na koronarnom MR pesjeku• U toj projekciji vidi se i polazište m. piriformisa koji polazi sa prednje strane sakruma

37

Page 38: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Sakroilijakalni zglobSakroilijakalni zglob

Sakroilijakalni zglob je parni jaki sinovijalni zglob kojeg tvore sakrum i ilijakalna kost. Oba sakroilijakalna zgloba stabilizirana su sa tri glavna ligamenta:

1.interosalni ligament,2.dorzalni sakroilijakalni ligament,3.ventralni sakroilijakalni ligament.

1) Interosalni ligament je jaki ligament smješten posteriorno od zgloba. Ide sa tuberozitai ilijačne kosti na krilo sakruma.2) Dorzalni sakroilijaklni ligament spaja ilijačnu kost na superiornu lateralnu kristu sakruma.3) Ventralni sakroilijakalni ligament tvori tanki fibrozni prekrivač koji prekriva zdjeličnu stranu sakroilijakalnog zgloba.

• Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob sa ograničenim kretnjama.• Njegova primarna funkcija je prenošenje težine tijela na kosti kuka.

Zglob između sakruma i iljačne kosti važan je u prenošenju teuine tijela na donje ekstremitete. Ligamenti koji stabiliziraju zglob nisu vidljivi na rtg snimci. Posteriorni rub zgloba medijalnije je postavljen od anteriornog.

38

Page 39: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Ukoliko snop zraka nije sužen sakroilijakalni

zglob može se prikazati na AP snimci

L-S kralješnice.

• Sakroilijakalni zglob može se prikazati i u kosoj pojekciji.• U desnom kosom poloćaju prikazuje se lijevi sakroilijakalni zglob.

39

Page 40: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Sakroilijakalni zglob CT zdjelice IIISakroilijakalni zglob CT zdjelice III

• Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob.• Zglob je koso postavljen tako da mu je posteriorni dio medijalniji od njegovog anteriornog dijela.

Sakroilijakalni zglob MR zdjelice aksijalniSakroilijakalni zglob MR zdjelice aksijalni presjek Ipresjek I

• Jaki prednji i stražnji ligamenti prijeće veće kretnje u zglobu.• Na ovom presjeku jasno se vidi medijalniji položaj posteriornog dijela zgloba.

Sakroilijakalni zglob MR abdomena Sakroilijakalni zglob MR abdomena koronarni presjek Ikoronarni presjek I

40

Page 41: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Tanka tamna linija predstavlja posteriorni dio sakroilijakalnog zgloba i korteks sakruma i

ilijakalne kosti.

KokcigisKokcigis

• Kokcigis se sastoji iz 4 rudimentarna kralješka• Smješten je distalno od sakruma • Rudimentarni kralješci spojeni su trokutasto oblikovanu kost

- Tri distalna kralješka sastoje se samo od korpusa.- Prvi segment ima dva roga koji predstavljaju rudiment pedikla i transverzalnog nastavka- Sa kokcigisa započima dio m. gluteusa maksimusa kao i anokokcigialni ligament.

41

Page 42: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• Kokcigis je skup od 4 rudimentarna kralješka i nalazi se posteriorno od rektuma.• Na njega se hvata dio m. gluteusa maksimusa

• Osim m. gluteusa maksimusa na kokcigisu se nalazi i hvatište nekoliko mišića poda zdjelice

Ishijadična kostIshijadična kost

42

Page 43: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Ishijadićna kost oblikovana je poput slova "L" i tvori posteriornu trećinu acetabuluma.Dijeli se u tri dijela:

1. Tijelo koje sa spaja sa ilijačnom kosti2. Tuberozitas koji se projecira prema dolje3. Ramus koji ide prema gore i spaja se sa pubičnom kosti.

• Kada je kuk u ekstenziji tuberozitas ishijadične kosti prekriven je sa m gluteus maksimusom.• Pri fleksji kuka tiberozitas je neprekrivena i u sjedećem položaju nosi težinu tijela.

• Ishijadična kost je najinferiornija kost zdjelice koja se satoji od korpusa i ramusa.

• U prvim godinama života korpus je spojen sa ilijačnom kosti i pubisom

hrskavičnim spojem • Ova veza s vremenom osificira.

• U sjedečem položaju ishijadična tuberozitas nosi težinu tijela.

Ishijadična kost - CT zdjelice VIIshijadična kost - CT zdjelice VI

43

Page 44: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Odnos tuberozitasa ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića najbolje je vidljiv na ovom skenu.

Ishijadična kost - MR zdjelice aksijalni Ishijadična kost - MR zdjelice aksijalni presjek Vpresjek V

• Odnos tuberozitasa ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića dobro je vidljiva na ovom presjeku.• Tamna linija oko kosti odgovara signalu kortikalisa kosti i burze koja se nalazi između kosti i mišića.

Tuberozitas ishijadične kostiTuberozitas ishijadične kosti

44

Page 45: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Tuberozitas je najdonji dio ishijadične kosti. U sijedećem položaju nosi težinu tijela. Smješten je između korpusa ishijadične kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa ishijadične kosti koji je anteriorno.

- Tuberozitas ishijadične kosti smješten je između korpusa kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa koji je anteriorno.- Ishijadični ramus izlazi anteriorno iz tuberozitas ishijadićne kosti i spaja se sa inferiornim ramusom pubične kosti.

- U položaju žabljeg kraka ishijadićna kost predstavlja posteriorni stup kuka.- Tuberozitas se nalazi u inferiornom dijelu i nosi težinu tijela u sjededćem položaju.- Ramus ishijadične kosti medijalno se spaja sa ramusom inferiorom pubične kosti.

Tuberozitas ishijadične kosti - CT bedra IIITuberozitas ishijadične kosti - CT bedra III

45

Page 46: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• Na ovom skenu najbolje se vidi odnos tuberozitasi ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića.• Prostor između ishijadićne kosti i pubisa simfize predstavlja obturatorni otvor u kojem se nalaze vanjski i unutrašnji obturatorni mišić. • Pretraga je rađena prozorom za kost tako da su mićići tamno sivi i nerazdvojeni.

Ishijadična spinaIshijadična spina

• Ishijadična spina je izbočenje koje je usmjereno posteriomedijalno sa stražnje površine ishijadične kosti.• Na nju se hvata sakrospinozni ligament.• Dijeli mali scijatični urez koji se nalazi inferiorno od velikog scijatičnog ureza.

Ishijadična spina je posteriorno izbočenje ishijadične kosti. Često ju je teško vidjeti u AP projekciji. Nalazi se u visini glave femura. Na njoj se nalazi hvatište nekoliko mišića i ligamenata zdjelice. Predstavlja granicu između velikog i malog scijatičnog ureza.

46

Page 47: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

- Na ovoj snimci ishijadična spina projecira - Na ovoj snimci ishijadična spina projecira se iznad medijalnog dijela acetabuluma i gornjeg pubičnog ramusa.

Pubična kostPubična kost

• Pubična kost oblikuje anteriorni dio zdjeličnih kostiju, kao i anteriornu trečinu acetabuluma.• Dijeli se u tri dijela:

1.tijelo kosti2.superiorni ramus3.inferiorni ramus

• Tijelo pubične kosti spaja se u medijalnoj liniji sa tijelom pubične kosti druge strane tvoreći simfizu.

47

Page 48: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• Superiorni ramus ide prema gore i lateralno i spaja se sa tijelom ilijakalne kosti.• Inferiorni ramus ide prema dolje, straga i lateralno i spaja se sa ramusom ishijadične kosti.

• Na anteriornom dijelu tijela pubisa nalazi se pubična krista.• Pubični tuberkul je izbočenje tijelu kosti koje se nalazi 2,5 cm lateralno od simfize.• Na tom mjestu hvatište je ingvinalnog ligamenta.

1. Superiorni ramus

2. Inferiorni ramus

3. Simfiza

• Dva tijela pubisa spajaju se u medijalnoj liniji tvoreći simfizu.• Simfiza je stabilan, slabo pokretljiv zglob.• Pošto je simfiza hrskavica nevidi se na rtg snimci tako da se prikazuje kao slobodan prostor između dvije kosti.• Ramus supoerior usmjeren je posteriorno tvoreći rub zdjelice i lateralno tvoreći anteriorni dio acetabuluma.• Inferiorni ramus usmjeren je posteriorno i inferiorno i spaja se sa ramusom ishijadične kosti.• Pri rođenju na tom spoju nalazi se hrskavica koja osificira u ranom djetinstvu.

Pubična kost - CT zdjelice VI (žena)Pubična kost - CT zdjelice VI (žena)

• Simfiza je spoj dvije pubične kosti • Zglob je stabilan ali slabo pokretan.• Anterolateralno od simfize nalazi se m pektineus.• U muškaraca anteriorno od simfize nalazi se i spermatička korda.• Posteriorno od simfize, u medijalnoj liniji, nalazi se prostata.

1. simfiza

48

Page 49: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

2. ramus inferior

• Inferiorni ramus pubične kosti spaja se sa ramusom ishijadične kosti.• Simfiza je artikulacija između dvije pubične kosti.

Pubična kost - MR zdjelice aksijalni presjek Pubična kost - MR zdjelice aksijalni presjek IVIV

• Koštana moždina ima signal po kojem se prepoznaje kost.• Kortikalis kosti neproducira signal i na MR se vidi kao crna linija.

Pubična sinfizaPubična sinfiza

• Simfiza je hrskavični zglob koji u medijalnoj liniji spaja dva tijela pubičnih kostiju.• Svaka zglobna površina prekrivena je tankim slojem hijaline hrskavice.

49

Page 50: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

• Između dvije artikularne površine nalazi se fibrokartilaginozni disk koji je deblju u žena.• Superiorni pubički ligament spaja pubićne kosti s gornje strane.• Arkuatni pubični ligament pojačava vezu kostiju s inferiorne strane.• S anteriorne strane tetive m. rektusa abdominalisa i m. oblikusa eksternusa osiguravaju potporu simfize. • Pubična sinfiza je snažnan, ali slabo pokretljiv zglob u kojem se u medijalnoj liniji spajaju korpusi pubičnih kostiju.• Pošto je simfiza hrskavična nije vidljiva na rtg snimci.

Pubična kost - CT bedra IIPubična kost - CT bedra II

• Sinfiza je hrskavična tako da nije radiopačna.• Ovaj sken napravljen je sa prozorom za kost.

Obturatorni otvorObturatorni otvor

• Obturatorni otvor ima ovalan oblik.• Ograničen je ishijadičnom i pubičnom kosti.• Nalazi se inferiorno i medijalno od acetabuluma. • U cijelosti je prekriven fibroznom membranom.• U gornjem i prednjem dijelu membrane

50

Page 51: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nalaze se manji otvori.• Obturatorni otvor oblikuju ramusi pubične i ishijadične kosti.• Na rtg snimci izgleda kao radiolucentno podrućje.• Otvor je prekriven membranom te sa unutrašnje i vanjske strane zdijelice sa obturatornim mišičima.

M. obturator eksternusM. obturator eksternus

• Ovaj mali mišić pomaže u lateralnoj rotaciji bedra.• Na ovom skenu vidljiv je samo njegov manji dio.• Polazi izvan obturatornog otvora, ide posteriorno i hvata se na posteriorni dio femura u trohanternoj jami.

M 0bturator eksternus

M. obturator internusM. obturator internus

• Pomaže u lateralnoj rotaciji bedra.• Započima na medijalnoj (zdjeličnoj) granici obturatornog otvora.• Ide posteriorno gdje postaje tetiva i napušta zdjelicu kroz scijatični otvor te se hvata za veliki trohanter femura.

M 0bturator internus

51

Page 52: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

AcetabulumAcetabulum

• Acetabulum je poput čaše oblikovana udubina• Tvore ga spoj ileuma, koji se nalazi kranijalno, ishiuma, koji se nalazi straga i pubisa, koji se nalazi anteriorno.• Artikulira sa glavom femur.• Artikularna ploha prekrivena je hijalinom hrskavicom• Dno acetabuluma – acetabularna fosa, predstavlja neartikulacijsku površinu i prekrivena je periostom.

1. krov acetabuluma2. anteriorna granica (labrum)3. posteriorna granica (labrum)4. medijalni zid

Acetabulum je poput čaše oblikovana šupljina koja artikulira sa glavom femura.Čine ga ileum, ishi i pubis. Na rođenju je hrskavični spoj te tri kosti koje osificiraju u pubertetu. Acetabularni labrum je fibrokartilaginozna granica koja acetabulum čini dubljim tako da se polovina glave femura nalazi u acetabulumu. Na frontalnoj snimci vidi se medijalni zid acetabuluma oblikovan poput kapi.

Uslijed kosog položaja acetabuluma na A-P snimci posterioprni rub (labrum) nalazi se ispod anteriornog ruba (labruma). Ileum uglavnom čini krov acetabuluma. Dio krova acetabuluma kroz kojeg rtg zrake tangencijalno prolaze na snimci ima pojačani denzitet.

52

Page 53: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

1. Krov acetabuluma2. Anteriorni rub (labrum)3. Posteriorni rub (labrum)4. Medijalni rub – Kohlerova kaplja

• Položaj „žablje noge“ - zdijelica je u A-P projekciji a noga se nalazi u vanjskoj rotaciji.

1) Krov acetabuluma tvori ileum,2) Anteriorni rub uglavnom tvori projecira se kao nastavak gornjeg pubičnog ramusa,3) Posteriorni rub uglavnom tvori ishium• Anteriorni i posteriorni rub projeciraju se iznad glave femura 4) Medijalni rub acetabuluma jačeg je denziteta – radiološki opis Kohlerova kaplja.

Acetabulum

• Na CT skenovim• Na CT skenovim kroz glavu femurakroz glavu femura

prikazuju se anteriorniprikazuju se anteriorni i posteriorni i posteriorni rub rub

acetabulumaacetabuluma•• Anteriorni rub činiAnteriorni rub čini

53

Page 54: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

superiorni pubičkisuperiorni pubički ramusramus• Posteriorni• Posteriorni rub čini ishiumrub čini ishium• Na• Na

ovom skenu najboljeovom skenu najbolje je prikazan je prikazan zglob u zglob u

kojeg se kugla –kojeg se kugla – glava femuraglava femura,, nalazi u čašici –nalazi u čašici –

acetabulum.acetabulum.Femur iFemur i

koljenokoljeno Femur:Femur: Femur jeFemur je najduža, najčvršća inajduža, najčvršća i

najjaća kost unajjaća kost u tijelutijeluGlava femura jeGlava femura je okrugla i artikulira saokrugla i artikulira sa acetabulumom i acetabulumom i tvoritvori

54

Page 55: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kuk. U centru glavekuk. U centru glave femura nalazi se malafemura nalazi se mala

depresija depresija – fovea– fovea capitis, na koju secapitis, na koju se hvataju ligamentihvataju ligamenti glave. Vrat glave. Vrat femurafemura

dužine je 5 cm idužine je 5 cm i proteže se od glaveproteže se od glave

do velikog do velikog trohantera.trohantera. Sa dijafizom tvori kutSa dijafizom tvori kut od 120°. Veliki i maliod 120°. Veliki i mali trohanter locirani sutrohanter locirani su

na mjestu spoja vratana mjestu spoja vrata i dijafize i dijafize femura.femura.

Veliki Trohanter jeVeliki Trohanter je 55

Page 56: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

gornji i nalazi segornji i nalazi se lateralno lateralno od vrata. Naod vrata. Na

njemu se hvatajunjemu se hvataju moišići glutealnemoišići glutealne

regijeregije..Mali trohanterMali trohanter smješten je nasmješten je na

posteriomedijalnojposteriomedijalnoj strani strani proksimalnogproksimalnog femura. Na njega sefemura. Na njega se

fvata m.fvata m. ileopsoasileopsoasAnteriornoAnteriorno između trohanteraizmeđu trohantera

nalazi senalazi se Intertrohanterna linija,Intertrohanterna linija,

a posteriornoa posteriorno 56

Page 57: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

intertrohanternaintertrohanterna krista. Dijafiza femurakrista. Dijafiza femura

proteže se odproteže se od trohanteratrohantera

proksimalno doproksimalno do kondila distalno. Ukondila distalno. U srednjem dijelu jesrednjem dijelu je

okrugla dok distalnookrugla dok distalno postaje ravna. Lineapostaje ravna. Linea

aspera nalazi aspera nalazi se use u srednjemsrednjem

posteriornom dijeluposteriornom dijelu femura.femura. Na distalnomNa distalnom dijelu femura nalazedijelu femura nalaze

se medijalni i lateralnise medijalni i lateralni 57

Page 58: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kondil koji artikulirajukondil koji artikuliraju sa tibijom u koljenomsa tibijom u koljenom zglobu. Posteriornozglobu. Posteriorno kondili su podjeljenikondili su podjeljeni

popt slova „U“popt slova „U“ oblikovanim urezom.oblikovanim urezom. Anteriorno kondili suAnteriorno kondili su

podjeljeni malimpodjeljeni malim naborom.naborom.1. Glava1. Glava femurafemura2. Fovea2. Fovea3.3.

VratVrat4. Veliki4. Veliki trohantertrohanter5.5.

IntertrohanterniIntertrohanterni grebengreben6. Mali6. Mali trohantertrohanter1)1)

58

Page 59: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Sferična glavaSferična glava femura femura artikulira artikulira sa sa

acetabulumom,acetabulumom,•• Prekrivena jePrekrivena je

hijalinomhijalinom hraskavicom,hraskavicom,2)2) Fovea Fovea u kojoj seu kojoj se nalazi hvatištenalazi hvatište ligamenata nijeligamenata nije

prekrivena prekrivena hijalinom hijalinom hrskavicom.hrskavicom. ProstorProstor između glave femura iizmeđu glave femura i

acetabulumnaacetabulumna odgovaraodgovara

radiotransparentnojradiotransparentnoj 59

Page 60: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

hrskavici,hrskavici,3) Vrat3) Vrat femura femura spaja glavuspaja glavu sa dijafizom. Na bazisa dijafizom. Na bazi

vrata nalazi se mjestovrata nalazi se mjesto hvatišta fibroznehvatišta fibrozne kapsule zglobakapsule zgloba kuka,kuka,4) Veliki4) Veliki

trohanter trohanter je širok ije širok i lateralno smješten,lateralno smješten,5)5)

Između trohanteraIzmeđu trohantera nalazi senalazi se

intertrohanternaintertrohanterna krista,krista,

6) Mali trohanter 6) Mali trohanter jeje manji i smješten jemanji i smješten je

60

Page 61: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

medijalno i inferiorno,medijalno i inferiorno, - Trohanteri služe kao- Trohanteri služe kao

hvatište brojnihhvatište brojnih mišića.mišića.FemurFemur 1. Dijafiza1. Dijafiza femurafemura2. Lateralni2. Lateralni

epikondilepikondil3.3. MedijalniMedijalni

epikondilepikondil4.4. Lateralni kondilLateralni kondil5.5. Medijalni kondilMedijalni kondil6.6.

InterkondilarniInterkondilarni urezurez• Distalni dio• Distalni dio

dijafize femura se širidijafize femura se širi i tvori i tvori kondile koji kondile koji

artikuliraju sa tibijom iartikuliraju sa tibijom i 61

Page 62: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

tvore tvore koljeni zglob. koljeni zglob.•• Medijalni epikondil jeMedijalni epikondil je jaće zaobljen i višejaće zaobljen i više

postavljen odpostavljen od medijalnog.medijalnog.• Između• Između

kondila nalazi sekondila nalazi se interkondilarni urez.interkondilarni urez.•• Ligamenti i menisci suLigamenti i menisci su

radiolucentni i naradiolucentni i na snimci snimci se ne se ne

vide.vide.1.Lateralni1.Lateralni epikondilepikondil2.Medijaln2.Medijaln

ii epikondilepikondil3.Lateralni3.Lateralni

kondilkondil4.Medijalni4.Medijalni 62

Page 63: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kondilkondil5.Interkondil5.Interkondilarni urezarni urez• Tunelarna• Tunelarna

snimka koljenasnimka koljena napravljena unapravljena u

flektiranom koljenuflektiranom koljenu•• Na snimci se prikazujeNa snimci se prikazuje

donja artikularnadonja artikularna ploha okruglihploha okruglih

kondilakondila• Menisci i• Menisci i ligamenti se neligamenti se ne vide.vide.Femur 1. 1.

Lateralni kondilLateralni kondil 2. Medijalni kondil2. Medijalni kondil 3. Interkondilarni urez • Na aksijalnoj• Na aksijalnoj snimci prikazuje sesnimci prikazuje se

63

Page 64: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

odnos patele i kondilaodnos patele i kondila femurafemura• Prostor• Prostor između femura iizmeđu femura i patele ispunjavapatele ispunjava

hrskavica ihrskavica i suprapatelarnasuprapatelarna burzaburza1.Glava1.Glava femurafemura2.Vrat2.Vrat

femurafemura• Sferična• Sferična glava femuraglava femura artikulira artikulira sa sa

acetabulumom,acetabulumom,• Vrat• Vrat femura ide inferiorno ifemura ide inferiorno i lateralnolateralno i spaja se i spaja se

sa velikimsa velikim 64

Page 65: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

trohanterom,trohanterom,• Vrat jer• Vrat jer najčešće njestonajčešće njesto

frakturefrakture femura.femura.1.Vrat1.Vrat

femurafemura2.Veliki2.Veliki trohantertrohanter• Vrat• Vrat

femura spaja glavu safemura spaja glavu sa trohanterom,trohanterom,• Veliki• Veliki trohanter je znatnotrohanter je znatno

veći i viševeći i više postavljen odpostavljen od

malog.malog.Femur • Na CT• Na CT skenovima u visini 2/3skenovima u visini 2/3 natkoljenice dijafizanatkoljenice dijafiza femura sa tri stranefemura sa tri strane

65

Page 66: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

okružena je m.okružena je m. kvadricepsom,kvadricepsom,• M.• M. aduktor magnusaduktor magnus

nalazi se posteriornonalazi se posteriorno od femura.od femura. • • Korteks ima većiKorteks ima veći

denzitet od koštanedenzitet od koštane moždine,moždine, • U 3/3 • U 3/3 natkoljenice femur jenatkoljenice femur je

okružen m.okružen m. kvadricepsom.kvadricepsom.• Na• Na

aksijalnom MRaksijalnom MR presjeku ispodpresjeku ispod

trohantera kortekstrohantera korteks femura je crn afemura je crn a

66

Page 67: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

moždina bijela moždina bijela •• Aksijalni MR presjek uAksijalni MR presjek u

visini 1/3visini 1/3 natkoljenicenatkoljenice• Korteks• Korteks kosti je crn a moždinakosti je crn a moždina bijelabijela• M. kvadriceps• M. kvadriceps

je anteriorno ije anteriorno i lateralno odlateralno od

femurafemura• Aduktori su• Aduktori su medijalno od femuramedijalno od femura••

M. gluteus i dugaM. gluteus i duga glava m. bicepsaglava m. bicepsa

nalaze nalaze se se posteriornoposteriorno• Aksijalni• Aksijalni MR presjek u visini 2/3MR presjek u visini 2/3

67

Page 68: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

natkoljenice,natkoljenice,• Korteks• Korteks kosti je crn i u ovojkosti je crn i u ovoj

visini izdužen,visini izdužen,•• Izduženje odgovaraIzduženje odgovara

linei asperi na koju selinei asperi na koju se hvataju mišići.hvataju mišići.••

Aksijalni MR presjek uAksijalni MR presjek u visini 3/3visini 3/3

natkoljenice,natkoljenice,• Korteks• Korteks kosti je tanji akosti je tanji a moždina šira,moždina šira,••

Poplitearne krvne žilePoplitearne krvne žile su posteriorno odsu posteriorno od

femura,femura,• Aksijalni MR• Aksijalni MR presjek u visinipresjek u visini

68

Page 69: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kondila,kondila,• Anteriorno• Anteriorno od femura nalazi seod femura nalazi se

mast koja femur dijelimast koja femur dijeli od tetiveod tetive

kvadricepsa.kvadricepsa.Femur 1.Lat1.Lateralnieralni

kondilkondil2.Medijalni2.Medijalni kondilkondil• Noge• Noge

bolesnika nalaze se ubolesnika nalaze se u različitoj različitoj visini visini••

Desno se videDesno se vide madijalni i lateralnimadijalni i lateralni

kondil tekondil te interkondilarna jamainterkondilarna jama••

Na lijevoj straniNa lijevoj strani 69

Page 70: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

prikazan jeprikazan je suprakondilarni suprakondilarni dio dio femura sa patelomfemura sa patelom•• Sagitalni MR presjekSagitalni MR presjek

koljena krozkoljena kroz medijalni kondil,medijalni kondil,•• Korteks je crn,Korteks je crn,•• Medijalni kondilMedijalni kondil

femura artikulira femura artikulira sa sa medijalnim površinommedijalnim površinom

tibije,tibije,• Između• Između zglobnih tijela vidi sezglobnih tijela vidi se

artikulacijskaartikulacijska hrskavica – medijalnihrskavica – medijalni meniskmenisk 1.Lateralni1.Lateralni

70

Page 71: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kondilkondil2.Interkondil2.Interkondilarnaarna

jamajama3.Medijalni3.Medijalni kondilkondil• Koronarni MR• Koronarni MR presjek kroz prednjipresjek kroz prednji

dio dio kondile femura, kondile femura,•• Kondili femuraKondili femura artikuliraju saartikuliraju sa

plohama tibijeplohama tibije•• Artikularna hrskavicaArtikularna hrskavica je siva a menisci crnije siva a menisci crni

..PatelaPatela • Patela je• Patela je velika sesmoidna kostvelika sesmoidna kost koja se nalazi u tetivikoja se nalazi u tetivi m. Quadricepsa,m. Quadricepsa,• Ima• Ima

71

Page 72: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

triangularni oblik,triangularni oblik,•• Posteriorni dioPosteriorni dio

artikulira sa kondilimaartikulira sa kondilima femura,femura,• Na gornji dio• Na gornji dio patele hvata se tetivapatele hvata se tetiva

quadricepsa,quadricepsa,• Na• Na apeks patele hvata seapeks patele hvata se poplitearni ligamentpoplitearni ligament

koji ide na tuberozitaskoji ide na tuberozitas tibijetibije..• Patela je• Patela je

oblikovana poputoblikovana poput diskadiska• Superponira se• Superponira se

iznad femoralnihiznad femoralnih kondilakondila• Na A-P• Na A-P

snimci vidi se kaosnimci vidi se kao 72

Page 73: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

pojačani denzitetpojačani denzitet • U• U postraničnoj projekcijipostraničnoj projekciji

patela ima oblikpatela ima oblik kvadrata,kvadrata,• Iznad i• Iznad i

ispod patele nalaze seispod patele nalaze se masni jastučići.masni jastučići.••

Medijalni dio patele jeMedijalni dio patele je deblji od lateralnog,deblji od lateralnog,••

Na stražnjoj plohiNa stražnjoj plohi patele nalazi sepatele nalazi se hrskavica hrskavica koja koja

artikulira sa kondilimaartikulira sa kondilima femura,femura,• Patela se• Patela se

nalazi anteriorno odnalazi anteriorno od femura,femura,• Korteks• Korteks

73

Page 74: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

patele je crn apatele je crn a moždina svjetla,moždina svjetla,••

Posteriorni dio patelePosteriorni dio patele emitira intermedijalniemitira intermedijalni signal hrskavice.signal hrskavice.• Na• Na

sagitalnom MRsagitalnom MR presjeku vidi sepresjeku vidi se

hvatište hvatište tetive m. tetive m. Quadricepsa.Quadricepsa.••

Izmešđu patele iIzmešđu patele i femura te ufemura te u

infrapatelarnominfrapatelarnom dijelu ispreddijelu ispred

tibiofemoralnetibiofemoralne artikulacije vidi artikulacije vidi se se

74

Page 75: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

masni jastučić.masni jastučić.AnteriorniAnteriorni

križni ligamentkrižni ligament AnteriorniAnteriorni krucijatni ligamenti sukrucijatni ligamenti su

jaka fibrozna trakajaka fibrozna traka koji se zajedno sakoji se zajedno sa

posteriornimposteriornim krucijatnimkrucijatnim

ligamentima hvatajuligamentima hvataju sa tibije na femur.sa tibije na femur.

Anteriorni krucijatniAnteriorni krucijatni ligamenti polaze saligamenti polaze sa anteriornog dijelaanteriornog dijela interkondilarnoginterkondilarnog podrućja tibije,podrućja tibije, posteriorno odposteriorno od

75

Page 76: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

medijalnog meniska.medijalnog meniska. Idu prema Idu prema superiorno,superiorno, posteriorno i lateralnoposteriorno i lateralno

i hvata se zai hvata se za posterirni dioposterirni dio

lateralnog kondilalateralnog kondila femura. Koljeni femura. Koljeni zglobzglob

kriša od medijalnokriša od medijalno premaprema

lateralnolateralno..AnteriorniAnteriorni krucijatni ligamentkrucijatni ligament

prevenira posteriorniprevenira posteriorni pomak femura upomak femura u odnosu na tibijuodnosu na tibiju..

Polazi sa Polazi sa medijalnogmedijalnog 76

Page 77: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

dijela lateralnogdijela lateralnog kondila ukondila u

intrakondilarnoj jami.intrakondilarnoj jami. Na MR presjecimaNa MR presjecima daje daje slabi signal islabi signal i

izgleda crn.izgleda crn.NaNa koronarnom presjekukoronarnom presjeku

vidi se hvatištevidi se hvatište anteriornog anteriornog križnogkrižnog

ligamenta zaligamenta za interkondilarnuinterkondilarnu

površinu površinu lateralnoglateralnog kondila femura.kondila femura.PosteriorniPosteriorni

križni ligamentkrižni ligament PosteriorniPosteriorni krucijatni ligamenti sukrucijatni ligamenti su

77

Page 78: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

jaka fibrozna trakajaka fibrozna traka koji se zajedno sakoji se zajedno sa

anteriornimanteriornim krucijatnimkrucijatnim

ligamentima hvatajuligamentima hvataju sa tibije na femur.sa tibije na femur.

Posteriorni krucijatniPosteriorni krucijatni ligamenti polaze saligamenti polaze sa posteriornog dijelaposteriornog dijela interkondilarnoginterkondilarnog

podrućja tibije. podrućja tibije. IduIdu prema superiorno,prema superiorno,

anteriorno i medijalnoanteriorno i medijalno i hvata i hvata se zase za anteriorni dioanteriorni dio

78

Page 79: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

medijalnog kondilamedijalnog kondila femura. femura. Koljeni zglobKoljeni zglob

kriša od lateralnokriša od lateralno premaprema

medijalno.medijalno.PosteriorniPosteriorni krucijatni ligamentkrucijatni ligament

hvata se zahvata se za interkondilarnu stranuinterkondilarnu stranu

medijalnogmedijalnog kondila.kondila.PreveniraPrevenira anteriorni pomakanteriorni pomak

femura u odnosu femura u odnosu nana tibiju. Posteriornitibiju. Posteriorni

krucijatni ligamentkrucijatni ligament hvata hvata se zase za

79

Page 80: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

interkondilarnuinterkondilarnu površinu medijalnogpovršinu medijalnog kondila kondila femura.femura.LateralniLateralni

kolateralni ligament kolateralni ligament LateralniLateralni kolateralni ligament jekolateralni ligament je

traka dužine 5traka dužine 5 cm.cm.Polazi saPolazi sa

lateralnog epikondilalateralnog epikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za

glavu glavu fibule. Odfibule. Od lateralnog meniskalateralnog meniska odjeljen je tetivomodjeljen je tetivom

popliteusapopliteusaOsiguravaOsigurava lateralnu stabilizacijulateralnu stabilizaciju

koljenakoljena. Polazi sa. Polazi sa 80

Page 81: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lateralnoglateralnogepikondilaepikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za

glavu fibule.glavu fibule. OdOd lateralnog lateralnog meniskameniska odjeljen je tetivomodjeljen je tetivom

popliteusa. Osiguravapopliteusa. Osigurava lateralnu lateralnu stabilizacijustabilizaciju

koljena.koljena.Polazi saPolazi sa lateralnog epikondilalateralnog epikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za

glavu glavu fibule, odfibule, od lateralnog meniskalateralnog meniska odjeljen je tetivomodjeljen je tetivom

popliteusa.popliteusa.OsiguravaOsigurava lateralnu stabilizaciju.lateralnu stabilizaciju.

81

Page 82: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

koljenkoljenMedijalni kolateralni ligament Medijalni kolateralni ligament

Medijalni kolateralniMedijalni kolateralni ligament je uska trakaligament je uska traka dužine dužine 9 cm, polazi sa9 cm, polazi sa medijalnog epikondilamedijalnog epikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za

medijalni kondil tibije.medijalni kondil tibije. S nekoliko tračakaS nekoliko tračaka

hvata se za hvata se za medijalnimedijalni menisk.menisk.Polazi saPolazi sa

medijalnog epikondilamedijalnog epikondila femura i hvata se zafemura i hvata se za

medijalni kondil tibije.medijalni kondil tibije. S nekoliko tračakaS nekoliko tračaka

82

Page 83: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

hvata se za hvata se za medijalnimedijalni menisk i fibroznumenisk i fibroznu zglobnu čahuru.zglobnu čahuru.

Povreda Povreda medijalnogmedijalnog kolateralnogkolateralnog

ligamenta uvijek pratiligamenta uvijek prati povreda povreda medijalnogmedijalnog

meniska.meniska.MedijalniMedijalni

meniskmenisk Medijalni meniskMedijalni menisk je poput slova Cje poput slova C

oblikovanoblikovan fibrokartilaginoznifibrokartilaginozni

nabor smještennabor smješten između medijalnogizmeđu medijalnog

kondila tibije ikondila tibije i 83

Page 84: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

femurafemuraNa poprečnomNa poprečnom presjeku ima oblikpresjeku ima oblik

trokutatrokutaMedijalni rubMedijalni rub spaja se saspaja se sa medijalnimmedijalnim

kolateralnimkolateralnim ligamentom iligamentom i

kapsulomkapsulomGornjaGornja površina meniska jepovršina meniska je konkavnakonkavnaZa tibiju seZa tibiju se hvata anteriornim ihvata anteriornim i

posteriornim rogomposteriornim rogom1)1) Anteriorni rogAnteriorni rog2)2) Posteriorni rogPosteriorni rog-- Periferna granicaPeriferna granica

84

Page 85: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

meniska meniska spojena je spojena je sa zglobnomsa zglobnom

kapsulom,kapsulom,- U T1- U T1 vremenu menisk jevremenu menisk je

crn.crn.Uska crnaUska crna struktura izmeđustruktura između

medijalnog kondilamedijalnog kondila tibije i femuratibije i femura

odgovara medijalnomodgovara medijalnom menisku.menisku.Na ovomNa ovom

koronarnom presjekukoronarnom presjeku vidi se spoj vidi se spoj meniska imeniska i

kolateralnogkolateralnog ligamenta.ligamenta.Lateralni menisk Lateralni menisk

Lateralni menisk jeLateralni menisk je 85

Page 86: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

poput slova Cpoput slova C oblikovanoblikovan

fibrokartilaginoznifibrokartilaginozni nabor smještennabor smješten

između lateralnogizmeđu lateralnog kondila tibije i femura.kondila tibije i femura.

Na poprečnomNa poprečnom presjeku ima oblikpresjeku ima oblik

trokuta. Medijalni rubtrokuta. Medijalni rub je slobodan. Gornjaje slobodan. Gornja površina meniska jepovršina meniska je

konkavna. Za tibiju sekonkavna. Za tibiju se hvata anteriornim ihvata anteriornim i

posteriornimposteriornim rogom.rogom.1) Anteriorni1) Anteriorni

86

Page 87: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

rogrog2) Posteriorni2) Posteriorni rogrogU T1 vremenuU T1 vremenu menisk je crn.menisk je crn.UskaUska

crna struktura izmeđucrna struktura između lateralnog kondilalateralnog kondila

tibije i femuratibije i femura odgovara lateralnomodgovara lateralnom

menisku.menisku.LateralniLateralni menisk odvojen je odmenisk odvojen je od kapsule i kapsule i laterelnoglaterelnog

kolateralnogkolateralnog ligamenta m.ligamenta m.

popliteusom.popliteusom.TibijaTibijaTibijTibija je medijalna kosta je medijalna kost potkoljenice. To jepotkoljenice. To je

87

Page 88: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

duga kost koja seduga kost koja se sastoji od proksimalnesastoji od proksimalne

i distalne metafize ii distalne metafize i dijafize. Proksimalnidijafize. Proksimalni

kraj je ravan i nakraj je ravan i na njemu se nalaze dvanjemu se nalaze dva

kondila kojakondila koja artikuliraju saartikuliraju sa

kondilima femura.kondilima femura. Između kondila nalazeIzmeđu kondila nalaze

se interkondilarnese interkondilarne eminencije. Na donjojeminencije. Na donjoj

površini lateralnogpovršini lateralnog kondila nalazi sekondila nalazi se

artikulacija sa glavomartikulacija sa glavom 88

Page 89: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

fibule. Na poprečnomfibule. Na poprečnom presjeku diafiza imapresjeku diafiza ima trokutasti oblik. Natrokutasti oblik. Na medijalnom krajumedijalnom kraju distalne metafizedistalne metafize

nalazi se nalazi se medijalnimedijalni malerol. Na donjemmalerol. Na donjem

dijelu distalnedijelu distalne metafize nalazi semetafize nalazi se

artikulacijona ploha zaartikulacijona ploha za talustalusNa lateralnojNa lateralnoj površini distalnepovršini distalne

metafize nalazi semetafize nalazi se artikulacijona ploha zaartikulacijona ploha za

fibulu.fibulu.1) Lateralni1) Lateralni 89

Page 90: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kondilkondil2) Medijalni2) Medijalni kondilkondil3)3)

InterkondilarneInterkondilarne eminencijeeminencije4)4)

Epifizna pukotinaEpifizna pukotina5)5) Dijafiza tibijeDijafiza tibije--

Artikularni kondiliArtikularni kondili tibije su ravnitibije su ravni

Između kondila nalazeIzmeđu kondila nalaze se interkondilarnese interkondilarne

eminencije.eminencije.-- Ligamenti iLigamenti i

artikulacijoneartikulacijone hrskavice se hrskavice se ne ne

vide te zglob izgledavide te zglob izgleda 90

Page 91: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

„praznim“.„praznim“.- Dijafiza- Dijafiza tibije šira je od dijafizetibije šira je od dijafize

fibule.fibule.- Na- Na postraničnoj snimcipostraničnoj snimci

kondili sekondili se superponiraju.superponiraju. InterkondilarneInterkondilarne

eminencije uzdižu seeminencije uzdižu se lagano iznad kondila.lagano iznad kondila. Tuberozitas tibije jeTuberozitas tibije je proksimalni prednjiproksimalni prednji dio tibije na koji sedio tibije na koji se havata patelarnihavata patelarni ligament.ligament.- Na A.P- Na A.P

snimci tibija jesnimci tibija je 91

Page 92: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

medijalna kostmedijalna kost potkoljenice.potkoljenice. Između Između tibije i fibule nalazi setibije i fibule nalazi se interosalni ligamentinterosalni ligament koji se na snimci nekoji se na snimci ne

vidi.vidi.1) Kondili1) Kondili tibijetibije2) Dijafiza2) Dijafiza

tibijetibije-Na postraničnoj-Na postraničnoj snimci tibija sesnimci tibija se

projecira nešto ispredprojecira nešto ispred fibulefibule- Anteriorno- Anteriorno

tibije je tik podtibije je tik pod kožomkožom- Mišići se- Mišići se

nalaze posteriornonalaze posteriornoNaNa distalnoj metafizidistalnoj metafizi

92

Page 93: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

tibija artikulira satibija artikulira sa talusom. talusom. Medijalno,Medijalno,

medijalni maleolmedijalni maleol stabilizirastabilizira

talustalusLateralno nalaziLateralno nalazi se artikularna plohase artikularna ploha

za maleolza maleol fibule.fibule.Distalna tibijaDistalna tibija artikulira sa talusom.artikulira sa talusom.

Na postraničnojNa postraničnoj snimci medijalnisnimci medijalni

maleol se superponiramaleol se superponira nad tibijom i talusom.nad tibijom i talusom.--

Na sagitalnom MRNa sagitalnom MR presjeku krozpresjeku kroz

93

Page 94: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

interkondilarneinterkondilarne eminecije vidi seeminecije vidi se

hvatište patelarnoghvatište patelarnog ligamenta zaligamenta za

tuberozitas tibijetuberozitas tibije-- Prikazano je hvatištePrikazano je hvatište posteroiornog križnogposteroiornog križnog

ligamenta ligamenta za za posteriornuposteriornu

interkondilarnuinterkondilarnu površinupovršinu- Korteks- Korteks

kosti ima slabi signalkosti ima slabi signal te je na snimci crn.te je na snimci crn.--

Na kosom sagitalnomNa kosom sagitalnom MR presjeku krozMR presjeku kroz

94

Page 95: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

interkondilarneinterkondilarne eminecije vidi seeminecije vidi se

hvatište hvatište patelarnog patelarnog ligamenta zaligamenta za tuberozitastuberozitas

tibije.tibije.FibulaFibulaFibula jeFibula je lateralna kostlateralna kost

potkoljenice. To jepotkoljenice. To je duga kost koja seduga kost koja se

sastoji odsastoji od proksimalnog iproksimalnog i distalnog kraja idistalnog kraja i

dijafize. Proksimalnidijafize. Proksimalni kraj fibule artikulira sakraj fibule artikulira sa

donjim dijelomdonjim dijelom 95

Page 96: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lateralnog kondilalateralnog kondila tibije. Na medijalnomtibije. Na medijalnom rubu dijafize nalazi serubu dijafize nalazi se

greben za kojeg segreben za kojeg se hvata interosalnahvata interosalna

membrana. Namembrana. Na distalnom dijeludistalnom dijelu

nalaziu se fibularninalaziu se fibularni maleol. Na medijalnojmaleol. Na medijalnoj strani maleola nalazistrani maleola nalazi

se artikulacijska plohase artikulacijska ploha za talus.za talus.1) Glava1) Glava fibulefibule2) Dijafiza2) Dijafiza

fibulefibule- Glava fibule- Glava fibule dijelom se projeciradijelom se projecira

96

Page 97: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nad lateralnimnad lateralnim kondilom tibije.kondilom tibije.--

Dijafiza fibule bitno jeDijafiza fibule bitno je uža od dijafize tibije.uža od dijafize tibije.--

U postraničnojU postraničnoj projekciji glava fibuleprojekciji glava fibule

projecira se iznadprojecira se iznad tibijalnih kondila.tibijalnih kondila.--

Dijafiza fibuleDijafiza fibule projecira se izaprojecira se iza

dijafize tibije.dijafize tibije.- Fibula- Fibula je tanka i lateralnoje tanka i lateralno

položena odpoložena od tibije.tibije.Fibula tvoriFibula tvori

lateralni dio skoćnoglateralni dio skoćnog 97

Page 98: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

zgloba. Distalna fibulazgloba. Distalna fibula ligamentima jeligamentima je

spojena sa distalnomspojena sa distalnom tibijom, talusom itibijom, talusom i

kalkaneusom.kalkaneusom. Lateralni maleolLateralni maleol

palpira se na koži.palpira se na koži.UU postraničnoj projekcijipostraničnoj projekciji

distalna fibuladistalna fibula projecira se iznadprojecira se iznad

distalne tibije idistalne tibije i talusa.talusa.- U odnosu na- U odnosu na

koljeno glava fibule jekoljeno glava fibule je posteriornoposteriorno

smještena, smještena, - Na glavu- Na glavu 98

Page 99: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

fibule hvata se tetivafibule hvata se tetiva bicepsa bicepsa femoralisa, femoralisa,-- Tetive emitiraju slabiTetive emitiraju slabi

signal i na MRsignal i na MR mjerenju u T1mjerenju u T1 vremenu suvremenu su

crne.crne.TalusTalus Talus jeTalus je tarzalna kost kojatarzalna kost koja

artikulira sa tibijom iartikulira sa tibijom i fibulom i tvori skoćnifibulom i tvori skoćni zglob. Sastoji se izzglob. Sastoji se iz tijela, vrata i glave.tijela, vrata i glave.

Tijelo talusa imaTijelo talusa ima kuboidni oblik. To jekuboidni oblik. To je

gornji dio talusa igornji dio talusa i 99

Page 100: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

poznat je još podpoznat je još pod imenom trohleja.Tijeloimenom trohleja.Tijelo

talusa ima tritalusa ima tri artikularne artikularne površine.površine. Medijalna površinaMedijalna površina

artikulira saartikulira sa medijalnim medijalnim maleolom.maleolom.

Lateralna površinaLateralna površina artikulira saartikulira sa

lateralnim lateralnim maleolom.maleolom. Donja površina talusaDonja površina talusa

artikulira saartikulira sa kalkaneusom.kalkaneusom.PosterioPosteriorno se projeciraju dvarno se projeciraju dva nastavka – medijalni nastavka – medijalni ii

100

Page 101: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lateralni tuberkul.lateralni tuberkul. Između njih nalazi seIzmeđu njih nalazi se

urez za tetivu m.urez za tetivu m. halusisa longusa. Vrathalusisa longusa. Vrat

talusa nalazi setalusa nalazi se anteriorno od tijela anteriorno od tijela ii spaja tijelo i glavuspaja tijelo i glavu talusa. Na donjojtalusa. Na donjoj

površini vrata nalazipovršini vrata nalazi se žlijeb koji jese žlijeb koji je

ispunjen interosalnimispunjen interosalnim talokalkanealnimtalokalkanealnim

ligamentima. Glavaligamentima. Glava talusa je anteriornotalusa je anteriorno položena i artikulirapoložena i artikulira

101

Page 102: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

sa navikularnomsa navikularnom kosti.kosti.- glava- glava- vrat- vrat--

trohlejatrohleja-- posteriorniposteriorni

nastavaknastavak- Glava- Glava artikulira saartikulira sa

navikularnom kostinavikularnom kosti-- Trohleja premaTrohleja prema

kranijalno artikulira sakranijalno artikulira sa tibijom, tibijom, medijalno medijalno

sa medijalnimsa medijalnim maleolom a lateralnomaleolom a lateralno

sa lateralnimsa lateralnim maleolommaleolom- Posteriorni- Posteriorni

nastavci su kratkinastavci su kratki 102

Page 103: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

izdanci kojiizdanci koji artikuliraju saartikuliraju sa

kalkaneusom.kalkaneusom.KalkaneusKalkaneus KKalkaneus je najveća ialkaneus je najveća i najjaća kost stopala.najjaća kost stopala.

Nalazi se ispod talusa.Nalazi se ispod talusa. Prema gore artikuliraPrema gore artikulira

sa talusom. Tubersa talusom. Tuber kalkaneusa usmjerenkalkaneusa usmjeren

je prema dole ije prema dole i prenosi težinu tijelaprenosi težinu tijela na zemlju. Na njegana zemlju. Na njega

se hvata ahilovase hvata ahilova tetiva. Anteriornatetiva. Anteriorna

površina kalkaneusapovršina kalkaneusa 103

Page 104: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

artikulira saartikulira sa kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.--

Zglob kalkaneusa iZglob kalkaneusa i kuboidne kostikuboidne kosti--

Prednji rogPrednji rog-- Sustentakulum taliSustentakulum tali--

Subtalarni zglobSubtalarni zglob-- TuberozitasTuberozitas kalkaneusakalkaneusa--

Kalkaneus prema goreKalkaneus prema gore artikulira sa talusom aartikulira sa talusom a

prema prema napred sa napred sa kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.--

Prednji rogPrednji rog kalkaneusa je malikalkaneusa je mali

104

Page 105: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

koštanim izdanak kojikoštanim izdanak koji artikulira saartikulira sa

kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.- Na- Na medijalnoj površinimedijalnoj površini

nalazi senalazi se sustentakulum talisustentakulum tali

koji podržava talus.koji podržava talus.-- Na tuberositasNa tuberositas

kalkaneusa hvata sekalkaneusa hvata se Ahilova tetiva.Ahilova tetiva.NavikularnaNavikularna

kostkost Navikularna kost jeNavikularna kost je ovalna kost smještenaovalna kost smještena

između talusa i 3između talusa i 3 kuneiformne kosti.kuneiformne kosti.

Posteriorno Posteriorno artikuliraartikulira 105

Page 106: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

sa glavom talusa. Nasa glavom talusa. Na anteriornoj anteriornoj površinipovršini

nalaze se tri facete zanalaze se tri facete za artikulaciju sa artikulaciju sa 33

kuneiformene kosti.kuneiformene kosti. Na lateralnoj površiniNa lateralnoj površini nalazi se eaceta zanalazi se eaceta za

artikulaciju saartikulaciju sa kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.-- Navikularna kostNavikularna kost

posteriorno artikuliraposteriorno artikulira sa talusom,sa talusom,--

Anteriorno artikuliraAnteriorno artikulira sa 3 kuneiformnesa 3 kuneiformne kosti,kosti,- Lateralno- Lateralno

106

Page 107: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

artikulira saartikulira sa kuboidnomkuboidnom kosti.kosti.KuboidnaKuboidna

kostkost Kuboidna kostKuboidna kost nalazi se na lateralnojnalazi se na lateralnoj strani strani stopala izmeđustopala između

kalkaneusa i IV i Vkalkaneusa i IV i V metatarzalne metatarzalne kosti.kosti. Na medijalnoj straniNa medijalnoj strani nalazi se artikularnanalazi se artikularna ploha za lateralnuploha za lateralnu kuneiformnu kost.kuneiformnu kost. Posteriorna Posteriorna stranastrana

oblikovana je poputoblikovana je poput sedla i artikulira sasedla i artikulira sa

107

Page 108: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kalkaneusom. Nakalkaneusom. Na anteriornoj stranianteriornoj strani

nalaze se nalaze se dvije facetedvije facete za artikulaciju sa IV i Vza artikulaciju sa IV i V

metatarzalnommetatarzalnom kosti.kosti.Kuboidna kostKuboidna kost

posteriorno artikuliraposteriorno artikulira sasa

kalkaneusom.kalkaneusom.AnteriorAnteriorno artikulira sa IV i Vno artikulira sa IV i V

metatarzalnommetatarzalnom kosti.kosti.Na postraničnojNa postraničnoj

snimci dobro sesnimci dobro se prikazuje zglob saprikazuje zglob sa

kalkaneusom.kalkaneusom.KuneiformneKuneiformne

108

Page 109: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kostikosti Tri kuneiformneTri kuneiformne kosti artikulirajukosti artikuliraju posteriorno posteriorno sasa

navikularnom kosti.navikularnom kosti. Anteriorno artikulirajuAnteriorno artikuliraju

sa sa I, II i IIII, II i III metatarzalnom kosti.metatarzalnom kosti. Prva kuneiformna Prva kuneiformna kostkost je medijalno položenaje medijalno položena

dok se III nalazidok se III nalazi laetralno.laetralno.II

kuneiformna kost jekuneiformna kost je najveća i artikulira sanajveća i artikulira sa I I metatarzalnom kosti.metatarzalnom kosti. Tri kuneiformne kostiTri kuneiformne kosti

109

Page 110: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

artikulirajuartikuliraju posteriorno saposteriorno sa

navikularnom kosti.navikularnom kosti. Anteriorno artikulirajuAnteriorno artikuliraju

sa I, II i IIIsa I, II i III metatarzalnom metatarzalnom kosti.kosti.

LateralnaLateralna kuneiformna kostkuneiformna kost

artikulira saartikulira sa kuboidnom kosti. Nakuboidnom kosti. Na postraničnoj snimcipostraničnoj snimci kuboidne kuboidne kosti sekosti se

prekrivaju.prekrivaju.MetatarzalneMetatarzalne

kostikosti Metatarzalne suMetatarzalne su duge kosti stopala.duge kosti stopala.

110

Page 111: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Sastoje Sastoje se od bazese od baze proksimalno, diafize iproksimalno, diafize i glavice distalno. glavice distalno. BrojeBroje

se od medijalnese od medijalne strane stopala premastrane stopala prema lateralno. lateralno. ProksimalnoProksimalno

artikuliraju saartikuliraju sa tarzalnim kostima itarzalnim kostima i

falangama distalno. Ifalangama distalno. I metatarzalna kost jemetatarzalna kost je

najveća. najveća. ProksimalnoProksimalno I metatarzalna kostI metatarzalna kost

artikulira saartikulira sa medijalnommedijalnom

kuneiformnom kosti. IIkuneiformnom kosti. II 111

Page 112: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

metatarzalna metatarzalna kost jekost je najduža.najduža.ProksimalnoProksimalno

artikulira saartikulira sa intermedijalnomintermedijalnom

kuneiformnom kosti.kuneiformnom kosti. Ona ima i maleOna ima i male

zglobove sazglobove sa medijalnom imedijalnom i lateraslnomlateraslnom

kuneiformnom kosti.kuneiformnom kosti.IIIIII metatarzalna kostmetatarzalna kost

artikulira saartikulira sa lateralnomlateralnom

kuneiformnom kosti.kuneiformnom kosti. IV i V metatarzalnaIV i V metatarzalna

112

Page 113: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kost kost artikuliraju saartikuliraju sa kuboidnom kosti.kuboidnom kosti.

Baza V metatarzalneBaza V metatarzalne kosti prominirakosti prominira

lateralno i na nju selateralno i na nju se hvata tetivahvata tetiva

peroneusa brevisa. Naperoneusa brevisa. Na postraničnoj snimcipostraničnoj snimci metatarzalne kostimetatarzalne kosti

uglavnom seuglavnom se prekrivaju. Ističe seprekrivaju. Ističe se baza V metatarzalnebaza V metatarzalne

kosti. Često se vidi i IVkosti. Često se vidi i IV metatarzalnametatarzalna

kost.kost.FalangeFalange FalangeFalange 113

Page 114: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

stopala su kratkestopala su kratke kosti koje imajukosti koje imaju

proksimalnu bazu,proksimalnu bazu, dijafizu i distalnudijafizu i distalnu

glavicu.glavicu.Četiri prstaČetiri prsta imaju tri falange dokimaju tri falange dok

palac ima dvijepalac ima dvije falange. Bazefalange. Baze

proksimalnih falangiproksimalnih falangi artikuliraju saartikuliraju sa

glavicamaglavicama metatarzalnih kostiju.metatarzalnih kostiju. Glavice proksimalnihGlavice proksimalnih falangi artikuliraju safalangi artikuliraju sa bazama medijalnihbazama medijalnih

114

Page 115: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

falangi. Medijalnefalangi. Medijalne falange su kraće odfalange su kraće od

proksimalnih. Distalneproksimalnih. Distalne falange su najkraće ifalange su najkraće i

svojoom bazomsvojoom bazom artikuliraju saartikuliraju sa

glavicom medijalnihglavicom medijalnih falangi.falangi.II –II –

VVProksimalnaProksimalna IIDistalna IDistalna I- Palac ima- Palac ima

samo proksimalnu isamo proksimalnu i distalnu distalnu falangu, falangu,- II -- II -

V prsta imaju triV prsta imaju tri falange,falange,- Na- Na

postraničnoj snimcipostraničnoj snimci 115

Page 116: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

teško je razlikovatiteško je razlikovati falenge jer sefalenge jer se međusobnomeđusobno

superponiraju.superponiraju.SesamskeSesamske

kostikosti - Obično postoje- Obično postoje dvije sesamska kosti,dvije sesamska kosti,--

To su medijalna iTo su medijalna i lateralna sesamskalateralna sesamska

kost,kost,Uloga im jeUloga im je reduciranje trenjareduciranje trenja tetiva koje tetiva koje prolazeprolaze

preko kostiju.preko kostiju.M. GluteusM. Gluteus

maximusmaximus M glutealisM glutealis maksimus je jedan odmaksimus je jedan od

najvećih mišića unajvećih mišića u 116

Page 117: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

tijelu. Smješten jetijelu. Smješten je superficijalno usuperficijalno u

glutealnoj regiji. Polaziglutealnoj regiji. Polazi sa vanjske stranesa vanjske strane

ileuma, posteriorneileuma, posteriorne strane sakruma istrane sakruma i

kokcigisa tekokcigisa te sakrotuberoznogsakrotuberoznog

ligamenta. Hvata seligamenta. Hvata se za glutealnuza glutealnu

tuberozitas femura ituberozitas femura i preko fascije late zapreko fascije late za lateralni kondil tibije.lateralni kondil tibije. Ekstendira i lateralnoEkstendira i lateralno rotira kuk te pomažerotira kuk te pomaže

117

Page 118: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ekstenziju koljena.ekstenziju koljena.M.M. Gluteusa maksimusaGluteusa maksimusa

je najveći mišićje najveći mišić glutealne regije.glutealne regije.NalaziNalazi

se posteriorno tikse posteriorno tik ispod subkutaneispod subkutane

masti i kože.masti i kože.Na ovomNa ovom presjeku vidi se odnospresjeku vidi se odnos

sa sa ishijadičnomishijadičnom kosti.kosti.M. GluteusaM. Gluteusa

maksimusa hvata semaksimusa hvata se za posteriorni dioza posteriorni dio

femura i fasciju latu.femura i fasciju latu. Medijalno od njegaMedijalno od njega

nalazi se duga glavanalazi se duga glava 118

Page 119: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

femoralnog bicepsa.femoralnog bicepsa.M.M.

GracilisGracilis Gracilis je dugi,Gracilis je dugi, poput trake tankipoput trake tanki

mišić koji se nalazi namišić koji se nalazi na medijalnoj stranimedijalnoj strani

natkoljenice. Jedini jenatkoljenice. Jedini je mišić aduktorne grupemišić aduktorne grupe

koji prelazi koljeno.koji prelazi koljeno. Polazi sa donjegPolazi sa donjeg ramusa i tijelaramusa i tijela

pubične kosti. Hvatapubične kosti. Hvata se za proksimalni diose za proksimalni dio medijalne površinemedijalne površine tibije. Gracijlis jetibije. Gracijlis je

aduktor kuka, fleksoraduktor kuka, fleksor 119

Page 120: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

koljena i medijalnikoljena i medijalni rotator noge prirotator noge pri

flektiranomflektiranom koljenu.koljenu.Gracilis jeGracilis je dugi, poput trakedugi, poput trake tanki mišić kojitanki mišić koji

započima na donjemzapočima na donjem dijelu pubične kosti idijelu pubične kosti i hvata se za medijalnihvata se za medijalni dio tibije. Najpovršnijidio tibije. Najpovršniji je aduktor i jedini kojije aduktor i jedini koji

prelazi koljeno. Odprelazi koljeno. Od ostalih adduktoraostalih adduktora odjeljen je slojemodjeljen je slojem

masti.masti.Na CT presjekuNa CT presjeku 120

Page 121: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kroz medijalnu 1/3kroz medijalnu 1/3 natkoljenice, zbognatkoljenice, zbog prisustva naslageprisustva naslage

masti koje se nalaze umasti koje se nalaze u njegovoj okolini, njegovoj okolini, lakolako ga je razlikovati odga je razlikovati od drugih aduktora.drugih aduktora.NaNa MR presjeku u visiniMR presjeku u visini epikondilima epikondilima femurafemura

gracilis prelazi ugracilis prelazi u tetivu koja će setetivu koja će se

vezati vezati na medijalni diona medijalni dio tibije. Na MRtibije. Na MR

presjecima tetiva presjecima tetiva jeje crna i nalazi secrna i nalazi se

121

Page 122: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

posteriorno od m.posteriorno od m. sartoriusa i sartoriusa i medijalnomedijalno

od m.od m. semimemranosusa.semimemranosusa.M.M.

QuadricepsQuadriceps Kvadriceps jeKvadriceps je mišić anteriornogmišić anteriornog

dijeladijela natkoljenicenatkoljeniceSastoji seSastoji se

od 4 mišića:od 4 mišića:m.m. rectusrectus

femorisfemorism.vastusm.vastus lateralislateralism. vastusm. vastus

intermediusintermediusm.m. vastusvastus

medialismedialisZapočima naZapočima na 122

Page 123: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kostima zdjelice ikostima zdjelice i gornjoj trečinigornjoj trečini

femura.femura.Preko tetivaPreko tetiva kvadricepsa hvata sekvadricepsa hvata se

za patelu.za patelu.IzvodiIzvodi ekstenziju koljena, aekstenziju koljena, a m. rektus femoris je im. rektus femoris je i fleksor kuka.fleksor kuka.Nalaze seNalaze se

uz anteriornu iuz anteriornu i lateralnu stranulateralnu stranu

femura.femura.Rektus jediniRektus jedini prelazi kuk i iz togprelazi kuk i iz tog

razloga flektirarazloga flektira natkoljenicu.natkoljenicu.RektusRektus femoris graniči safemoris graniči sa

123

Page 124: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

tenzorom fascije tenzorom fascije late ilate i seratusomseratusom

anteromedijalno teanteromedijalno te medijalnim medijalnim vastusomvastusom posteriorno. Vastusposteriorno. Vastus lateralis nalazi lateralis nalazi sese

lateralno od femura.lateralno od femura. Vastus intermedijus iVastus intermedijus i medijalis nalaze semedijalis nalaze se

anteriorno odanteriorno od femura.femura.U visiniU visini proksimalne 1/3proksimalne 1/3 natkoljenice natkoljenice m.m.

quadriceps okružujequadriceps okružuje femur. Ukoliko nemafemur. Ukoliko nema

124

Page 125: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nakupine mastinakupine masti pojedine mišiće teškopojedine mišiće teško je je izdvojiti.izdvojiti.• U visini• U visini

distalne 1/3distalne 1/3 nadkoljenicenadkoljenice

quadriceps okružujequadriceps okružuje femur sa tri strane,femur sa tri strane,•• M. vastus medijalisM. vastus medijalis

ćini lateralnu granicućini lateralnu granicu aduktornog kanalaaduktornog kanala kroz koji prolazekroz koji prolaze

fgemoralne fgemoralne krvne krvne žile,žile,• Na MR• Na MR

aksijalnim presjecimaaksijalnim presjecima u visini proksimalneu visini proksimalne

125

Page 126: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

1/3 natkoljenice teško1/3 natkoljenice teško je razdvojitije razdvojiti

quadriceps ukoliko sequadriceps ukoliko se među mišićimameđu mišićima

nenalazi tanki slojnenalazi tanki sloj masti,masti,• M. vastus• M. vastus lateralis nalazi selateralis nalazi se

lateralno od femura,lateralno od femura,•• M. rectus femorisM. rectus femoris

nalazi se nalazi se unalazi se nalazi se u anteriornom dijeluanteriornom dijelu

natkoljenice,natkoljenice, lkateralno od M.lkateralno od M. sartoriusa,sartoriusa,• Na• Na aksijalnom MRaksijalnom MR

126

Page 127: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

presjeku kroz kondilepresjeku kroz kondile femura 4 glave mišićafemura 4 glave mišića

spajaju se u jednuspajaju se u jednu tetivu tetivu koja je koja je anteriorno odanteriorno od

femura,femura,• Između• Između tetive quadricepsa itetive quadricepsa i

femura nalazi sefemura nalazi se masni jastučić,masni jastučić,• Ovaj• Ovaj masni jastučić vidi semasni jastučić vidi se na postraničnoj snimcina postraničnoj snimci koljena kao lucentnokoljena kao lucentno

podrućje ispredpodrućje ispred femura,femura,• Na• Na

koronarnom MRkoronarnom MR 127

Page 128: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

presjeku kroz patelupresjeku kroz patelu m. vastus medijalis im. vastus medijalis i lateralis nalaze se uzlateralis nalaze se uz femur.femur.Patelarni ligamentPatelarni ligament ••

Patelarni ligament jePatelarni ligament je jaka traka koja ide sajaka traka koja ide sa donjeg donjeg ruba patele ruba patele na tuberozitas tibije,na tuberozitas tibije,••

Od koljenog zglobaOd koljenog zgloba odjeljen je masnimodjeljen je masnim jastučićem, jastučićem, a od a od

anteriorne površineanteriorne površine tibijetibije

infrapoplitearnominfrapoplitearnom burzom,burzom,• Patelarni• Patelarni

128

Page 129: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ligament predstavljaligament predstavlja nastavak tetivenastavak tetive quadricepsa okoquadricepsa oko

patele,patele,• Hvata se za• Hvata se za tuberozitas tibije,tuberozitas tibije,• Iza• Iza

ligamenta uligamenta u infrapatelarnom dijeluinfrapatelarnom dijelu

vidi se većavidi se veća nakupina masti.nakupina masti.M.M.

SartoriusSartorius • M. Sartorius je• M. Sartorius je poput trake oblikovanipoput trake oblikovani mišić koji se nalazi namišić koji se nalazi na

prednjem dijeluprednjem dijelu natkoljenice ,natkoljenice ,• U• U

većem dijeluvećem dijelu 129

Page 130: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

natkoljenice prekrivanatkoljenice prekriva femoralnu arteriju,femoralnu arteriju,•• Polazi sa anteriornePolazi sa anteriorne superiorne ilijakalnesuperiorne ilijakalne spine,spine,• Hvata se za• Hvata se za proksimalnu trečinuproksimalnu trečinu medijalne površinemedijalne površine

tibije,tibije,• On je fleksor,• On je fleksor, aduktor i lateralniaduktor i lateralni

rotator kuka,.rotator kuka,.•• Flektira i koljeniFlektira i koljeni

zglob,zglob,• Ovim mišićem• Ovim mišićem prekriže se noge uprekriže se noge u sjedećem položajusjedećem položaju••

Sartorius je uski mišićSartorius je uski mišić 130

Page 131: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

koji se proteže odkoji se proteže od ilijačne kosti doilijačne kosti do

femurafemura• Na• Na aksijalnom CTaksijalnom CT

presjeku kroz pubičnupresjeku kroz pubičnu kost sartotius činikost sartotius čini lateralnu granicilateralnu granici

femoralnog trokuta,femoralnog trokuta,•• Većim dijelomVećim dijelom

prekriva femoralneprekriva femoralne krvne žile.krvne žile.• Sartorius• Sartorius tvori krov aduktornogtvori krov aduktornog

kanala kroz kojegkanala kroz kojeg femoralne krvne žilefemoralne krvne žile

prolaze krozprolaze kroz 131

Page 132: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

natkoljenicu,natkoljenicu,• U visini• U visini distalne trećinedistalne trećine natkoljenice m.natkoljenice m.

Sartorijus nalazi seSartorijus nalazi se medijalno,medijalno,• Nalazi se• Nalazi se

iznad femoralnihiznad femoralnih krvnih žila i čini krovkrvnih žila i čini krov aduktornog kanala,aduktornog kanala,•• M. sartorius protežeM. sartorius proteže

se od ilijačne kosti dose od ilijačne kosti do tibije,tibije,• Većim dijelom• Većim dijelom

pročazi izmadpročazi izmad femoralnih krvnih žilafemoralnih krvnih žila

tvopeći krovtvopeći krov aduktornog kanala,aduktornog kanala,••

132

Page 133: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na aksijalnom MRNa aksijalnom MR presjeku kroz pubispresjeku kroz pubis

nalazi se nanalazi se na medioanteriornommedioanteriornom

dijelu natkoljenice.dijelu natkoljenice.M.M.

Biceps femorisBiceps femoris • Biceps je• Biceps je jedan od tri mišića kojijedan od tri mišića koji tvori koljenu tetivu,tvori koljenu tetivu,••

Sastoji se od dvijeSastoji se od dvije glave,glave,• Tetiva duga• Tetiva duga glava bicepsa polaziglava bicepsa polazi

zajedno sazajedno sa semitendinozusom sasemitendinozusom sa

ishijadičnogishijadičnog izbočenja,izbočenja,• Kratka• Kratka

133

Page 134: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

glava bicepsa polaziglava bicepsa polazi sa linee aspere isa linee aspere i

gornjeg dijelagornjeg dijela suprakondilarne linijesuprakondilarne linije femura,femura,• Tetive obe• Tetive obe

glave bicepsa seglave bicepsa se sastaju i tvore okruglusastaju i tvore okruglu

tetivu koja se hvatatetivu koja se hvata na glavu fibule,na glavu fibule, lateralni kondillateralni kondil

femura i dubokufemura i duboku fasciju potkolkjenice.fasciju potkolkjenice.•• Duga glava ekstendiraDuga glava ekstendira

kuk,kuk,• Duga i kratka• Duga i kratka glava zajednoglava zajedno

134

Page 135: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

flektiraju nogu uflektiraju nogu u koljenom zglobu te prikoljenom zglobu te pri

fleksiji koljenafleksiji koljena lateralno rotirajulateralno rotiraju

nogunogu..• Na aksijalnom• Na aksijalnom CT presjeku u visiniCT presjeku u visini

medijalne medijalne 1/3 1/3 natkoljenice duganatkoljenice duga

glava je posteriornoglava je posteriorno od od masne ploće koja masne ploće koja

ga dijeli od vastusaga dijeli od vastusa lateralisa lateralisa i aduktora i aduktora magnusa.magnusa.• Nalazi se• Nalazi se

lateralno odlateralno od semitendinozusa isemitendinozusa i

135

Page 136: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

semimembranozusa.semimembranozusa.•• Na aksijalnom MRNa aksijalnom MR presjeku u visinipresjeku u visini proksimalne 1/3proksimalne 1/3

natkoljenice duganatkoljenice duga glava glava bicepsa leži bicepsa leži

posteriorno odposteriorno od aduktora magnusa aduktora magnusa i i medijalno od gluteusamedijalno od gluteusa maksimusa,maksimusa,•Anteriorn•Anteriorn

o od bicepsa jeo od bicepsa je scijatični živac. scijatični živac. ••

Duga glava jeDuga glava je lateralno odlateralno od

semitendinozusa,semitendinozusa,•• 136

Page 137: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Kratka glava polazi saKratka glava polazi sa posteriornog femura iposteriornog femura i slojem masti odjeljenaslojem masti odjeljena

je od vastusaje od vastusa lateralisa i lateralisa i aduktora aduktora

magnusa.magnusa.• Na• Na aksijalnom MRaksijalnom MR

presjeku kroz kondilepresjeku kroz kondile femura tetiva bicepsafemura tetiva bicepsa nalazi se lateralno ,nalazi se lateralno ,•• Postupno se suzuje iPostupno se suzuje i

hvata za lateralnihvata za lateralni dio fibule,dio fibule,• Kao i sve• Kao i sve

druge tetive idruge tetive i ligamenti ima na ligamenti ima na MR MR

137

Page 138: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

presjecima je crna.presjecima je crna.M.M.

popliteuspopliteus • Popliteus je• Popliteus je ravni trokutasti mišićravni trokutasti mišić

koji leži na podukoji leži na podu poplitearne jame,poplitearne jame,•• Polazi sa lateralnePolazi sa lateralne površine lateralnogpovršine lateralnog

kondila femura,kondila femura, lateralno od polazištalateralno od polazišta

lateralnoglateralnog kolateralnogkolateralnog

ligamenta,ligamenta,• Nekoliko• Nekoliko vlakana polaze i savlakana polaze i sa

lateralnog meniska,lateralnog meniska,•• Hvata se zaHvata se za

138

Page 139: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

posteriornu površinuposteriornu površinu tibije,tibije,• Flektira i rotira• Flektira i rotira

koljeni zglob.koljeni zglob.•• Popliteus se nalaziPopliteus se nalazi

dublje oddublje od gastroknemiusa gastroknemiusa i i graniči sa tibijom,graniči sa tibijom,•• Tvori donji dio podaTvori donji dio poda poplitearne jamepoplitearne jame..•• Popliteus tvori dnoPopliteus tvori dno poplitearne jame,poplitearne jame,••

Graniči saGraniči sa posteriornom stranomposteriornom stranom tibije i tibije i poplitearnim poplitearnim

krvnim žilamakrvnim žilama..•• 139

Page 140: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Polazište popliteusaPolazište popliteusa nalazi se tik ispodnalazi se tik ispod mjesta mjesta polazišta polazišta

lateralnoglateralnog kolateralnogkolateralnog

ligamanta,ligamanta,• Tetiva• Tetiva popliteusa hvata se zapopliteusa hvata se za

posteriorni dioposteriorni dio lateralnog meniska ilateralnog meniska i

nalazi se unutarnalazi se unutar koljenog koljenog zgloba, zgloba,•• Na koronarnom MRNa koronarnom MR

presjeku popliteus sepresjeku popliteus se nalazinalazi lateralno od lateralno od lateralnog meniska ilateralnog meniska i

140

Page 141: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

medijalno odmedijalno od lateralnoglateralnog

kolateralnogkolateralnog ligamanta.ligamanta.M. GastoknemiusM. Gastoknemius ••

Gastroknemius imaGastroknemius ima dvije glave,dvije glave,••

Medijalna, veća glavaMedijalna, veća glava polazi sa poplitearnepolazi sa poplitearne

površine femurapovršine femura proksimalno odproksimalno od

medijalnog medijalnog kondila, kondila,•• Manja lateralna glavaManja lateralna glava polazi sa lateralnogpolazi sa lateralnog

kondila femura,kondila femura,•• TetiveTetive

141

Page 142: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

gastriknemijusa segastriknemijusa se spajaju sa tetivomspajaju sa tetivom

soleusa i tvoresoleusa i tvore Ahilovu tetivu koja seAhilovu tetivu koja se hvata za hvata za posterirnu posterirnu stranu kalkaneusa,stranu kalkaneusa,••

Gastroknemius izvodiGastroknemius izvodi plantarnu fleksiju iplantarnu fleksiju i fleksiju koljenogfleksiju koljenog

zgloba.zgloba.1.lateralna1.lateralna glavaglava2.medijalna2.medijalna glavaglava• Obe glave• Obe glave bicepsa polaze sabicepsa polaze sa

posteriornogposteriornog distalnog dijeladistalnog dijela

142

Page 143: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

femura,femura,• Lateralna• Lateralna glava zapoćima saglava zapoćima sa

lateralnog kondila,lateralnog kondila,•• Medijalna glava polaziMedijalna glava polazi sa posteriornog dijelasa posteriornog dijela

femura tik iznadfemura tik iznad medijalnog kondila,medijalnog kondila,•• Između dvije glaveIzmeđu dvije glave

gastroknemiusagastroknemiusa nalaze senalaze se

poplitearne žile,poplitearne žile,•• Vena je povišeVena je poviše

arterije,arterije,• Sagitalni MR• Sagitalni MR presjek kroz sredinupresjek kroz sredinu koljenog koljenog zgloba, zgloba,••

143

Page 144: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Medijalna glavaMedijalna glava gastroknemiusa polazigastroknemiusa polazi

sa sa posteriornog posteriornog dijela femura tik iznaddijela femura tik iznad medijalnog medijalnog kondila i kondila i ide posteriorno premaide posteriorno prema

tibiji,tibiji,• Poplitearni• Poplitearni mišić nalazi semišić nalazi se anteriorno odanteriorno od

medijalne glavemedijalne glave gastroknemijusa igastroknemijusa i prileže uz prileže uz samu samu tibiju.tibiju.Zajedničke ilijakalneZajedničke ilijakalne

arterijearterije Dvije zajedničkeDvije zajedničke ilijakalne arterijeilijakalne arterije

144

Page 145: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

provode krv koja hraniprovode krv koja hrani donji abdominalni zid,donji abdominalni zid, analni kanal, zdjelicu ianalni kanal, zdjelicu i

donje ekstremitete.donje ekstremitete. Započimaju naZapočimaju na

bifurkaciji aorte ubifurkaciji aorte u visini korpusa L4visini korpusa L4

kralješka. Usmjerenekralješka. Usmjerene su prema dole isu prema dole i

lateralno uz medijalnulateralno uz medijalnu granicu m psoasa. Ugranicu m psoasa. U visini sakroilijaklnogvisini sakroilijaklnog

zgloba dijeli se uzgloba dijeli se u vanjsku i unutrašnjuvanjsku i unutrašnju

ilijakalnuilijakalnu 145

Page 146: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

arteriju.arteriju.Lijeva i desnaLijeva i desna zajednička ilijakalnazajednička ilijakalna

arterija započimaju naarterija započimaju na bifurkaciji aorte kojabifurkaciji aorte koja se nalazi u projekcijise nalazi u projekciji

korpusa L4 kralješka.korpusa L4 kralješka.SS krvlju opskrbljujukrvlju opskrbljuju zdjelicu i donjezdjelicu i donje

Ekstremitete. U visiniEkstremitete. U visini sakroilijakalnogsakroilijakalnog

zgloba dijele se nazgloba dijele se na vanjsku i unutrašnjuvanjsku i unutrašnju

ilijakalnu arterijuilijakalnu arteriju..VanjskeVanjske

ilijakalne arterijeilijakalne arterije VanjskeVanjske ilijakalne arterijeilijakalne arterije

146

Page 147: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

opskrbljuju krvljuopskrbljuju krvlju inferiornuinferiornu

abdominalnu stijenkuabdominalnu stijenku i donje ekstremitete.i donje ekstremitete.

Započima naZapočima na bifurkaciji zajedničkebifurkaciji zajedničke ilijakalne arterije kojailijakalne arterije koja

se nalazi ispredse nalazi ispred sakroilijakalnogsakroilijakalnog

zgloba. Ide anteriornozgloba. Ide anteriorno i inferiorno uz rubi inferiorno uz rub

zdjelice. Ispodzdjelice. Ispod ingvinalnog ligamentaingvinalnog ligamenta

nastavlja se unastavlja se u femoralnufemoralnu

147

Page 148: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

arteriju.arteriju.VanjskaVanjska ilijakalna arterijailijakalna arterija

započima započima nana bifurkaciji zajedničkebifurkaciji zajedničke ilijakalne arterije uilijakalne arterije u

visini sakroilijakalnogvisini sakroilijakalnog zgloba.zgloba. Prolazom krozProlazom kroz

ingvinalni kanalingvinalni kanal postaje femoralnapostaje femoralna

arterijaarterija..Unutrašnje ilijakalneUnutrašnje ilijakalne

arterijearterije UnutrašnjaUnutrašnja ilijakalna arterijailijakalna arterija

provodi glavninu krviprovodi glavninu krvi u zdjelicu. Predstavljau zdjelicu. Predstavlja

terminalni ogranakterminalni ogranak 148

Page 149: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

zajedničke ilijakalnezajedničke ilijakalne arterije. Ide medijalnoarterije. Ide medijalno

od m. psoasa iod m. psoasa i anteriorno odanteriorno od

sakroilijakalnogsakroilijakalnog zgloba u visini L5-S1.zgloba u visini L5-S1. Dijeli se na anteriorneDijeli se na anteriorne

i posteriornei posteriorne ogranke.ogranke.UnutrašnjaUnutrašnja ilijakalna arterija –ilijakalna arterija –

hipogastrična arterija,hipogastrična arterija, započima u visinizapočima u visini sakroilijakalnogsakroilijakalnog zgloba. Sa krvljuzgloba. Sa krvlju

opskrbljuje organe iopskrbljuje organe i 149

Page 150: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

muskulaturumuskulaturu zdjelice,zdjelice,NaNa

angiogramu inponiraangiogramu inponira manjom i manjom i medijalnijemedijalnije

smještenom odsmještenom od vanjske vanjske ilijakalneilijakalne

arterije.arterije.Za razliku odZa razliku od vanjske ilijakalnevanjske ilijakalne

arterije arterije ima brojneima brojne ogrankeogranke..FemoralnaFemoralna

arterijaarterija FemoralnaFemoralna arterija opskrbljujearterija opskrbljuje

krvlju donjekrvlju donje ekstremitete.ekstremitete.

Kontinuitet je vanjskeKontinuitet je vanjske 150

Page 151: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ilijakalne arterije kadailijakalne arterije kada prođe ispodprođe ispod ingvinalnogingvinalnog ligamenta. Uligamenta. U

početnom dijelupočetnom dijelu lateralno je od vene.lateralno je od vene. Distalnije nalazi seDistalnije nalazi se

anteriorno od vene. Uanteriorno od vene. U početnom dijelu dajepočetnom dijelu daje

3 velika ogranka.3 velika ogranka.-- Duboku femoralnuDuboku femoralnu arterijuarteriju- Medijalnu- Medijalnu

cirkumfleksucirkumfleksu-- LateralnuLateralnu

cirkumfleksucirkumfleksuUU 151

Page 152: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

aduktornom kanaluaduktornom kanalu prelazi u poplitearnuprelazi u poplitearnu

arterijuarterijuFemoralnaFemoralna arterija započima uarterija započima u

ingvinalnom ingvinalnom Dijeli Dijeli se na duboku ise na duboku i

površnupovršnu femoralnufemoralnukanalu kaokanalu kao

nastavak vanjskenastavak vanjske ilijakalne arterije.ilijakalne arterije.

arterijuarteriju.. PoplitearnaPoplitearna

arterijaarterija PoplitearnaPoplitearna arterija predstavljaarterija predstavlja nastavak femoralnenastavak femoralne arterije kada izađe izarterije kada izađe iz

152

Page 153: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

aduktornog kanala.aduktornog kanala. Prolazi krozProlazi kroz

poplitearnu jamu ipoplitearnu jamu i dublje je smještena oddublje je smještena od

vene. Daje 5vene. Daje 5 genikularnih arterijagenikularnih arterija koje anastomozirajukoje anastomoziraju

oko koljena. Završavaoko koljena. Završava trifurkacijom.trifurkacijom.

Poplitearna arterijaPoplitearna arterija medijalno je medijalno je U U

poplitearnoj jamipoplitearnoj jami poplitearna arterijapoplitearna arterija

jejepoložena od venepoložena od vene medijalno imedijalno i

153

Page 154: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

anteriorno u odnosuanteriorno u odnosu na venu.na venu.

Zajedno sa venomZajedno sa venom prolazi između dvijeprolazi između dvije

glaveglave gastroknemiusa.gastroknemiusa.AnteriornAnteriorn

a tibijalna arterijaa tibijalna arterija AnteriornaAnteriorna tibijalna arterija jetibijalna arterija je prva velika prva velika granagrana

poplitearne arterije napoplitearne arterije na trifurkaciji. U visinitrifurkaciji. U visini proksimalne tibijeproksimalne tibije

usmjerena jeusmjerena je lateralno. Krvljulateralno. Krvlju

opskrbljuje anteriorniopskrbljuje anteriorni 154

Page 155: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

dio potkoljenice. Nadio potkoljenice. Na stopalu stopalu nastavlja se unastavlja se u

a. dorzalisa. dorzalis pedis.pedis.FibularnaFibularna

arterijaarterija Fibularna arterijaFibularna arterija izlazi iz posteriorneizlazi iz posteriorne

tibijalne arterijetibijalne arterije distalno od inferiornedistalno od inferiorne granice granice m. Popliteusa.m. Popliteusa.

Spušta se uz fibulu.Spušta se uz fibulu. Na svom Na svom putu dajeputu daje ogranke za mišićeogranke za mišiće posteriornog posteriornog ilaila teralnog dijelateralnog dijela potkoljenice.potkoljenice.

155

Page 156: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ZavršavaZavršava komunikacijom sakomunikacijom sa

arkuatnomarkuatnom arterijomarterijom..Rendgens

ka anatomija kralješniceCervikalnaCervikalna

kralješnicakralješnica CervikalnaCervikalna kralješnica sastojikralješnica sastoji se od se od 7 kralješaka.7 kralješaka. C kralješci imajuC kralješci imaju

mali široki ali mali široki ali niskiniski korpus. Neuralnikorpus. Neuralni kanal je širok ikanal je širok i

ovalano ovalano oblikovan.oblikovan.

156

Page 157: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

C3 – C7 kralješciC3 – C7 kralješci imaju kratki bifidnoimaju kratki bifidno oblikovani spinoznioblikovani spinozni nastavak. C1, C2 inastavak. C1, C2 i C7 su C7 su atipični.atipični.C7

kralješakNaziva se iNaziva se i prominentnimprominentnim

kralješkomkralješkomIma široke tranzversalne nastavke i dugiIma široke tranzversalne nastavke i dugi

spinozni nastavak kojispinozni nastavak koji se može lakose može lako

palpirati.palpirati.Cervikalna kralješnica1 -1 - C3C32 - C52 - C53 - C73 - C74 -4 -

transverzalnitransverzalni nastavak C4nastavak C45 -5 -

sninozni nastavaksninozni nastavak 157

Page 158: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

C6C6Na A-P snimci cervikalne kralješnice Na A-P snimci cervikalne kralješnice Na postraničnoj snimci Na postraničnoj snimci

prikazujeprikazujeprikazuju seprikazuju se korpusi, transverzalnikorpusi, transverzalni

i i se svih 7 C se svih 7 C kralješaka. Na ovojkralješaka. Na ovoj

spinalni nastavci C3-spinalni nastavci C3-C7 kralješka. C7 kralješka.

snimci vidi se samosnimci vidi se samo gornji diogornji dio C7 C7

kralješka.kralješka.PostraničnaPostranična snimkasnimkaDobro se prikazuju intervertebralni prostori. ArtikularniDobro se prikazuju intervertebralni prostori. Artikularni

nastavci prikazuju se posteriorno od korpusa kralješaka iznadnastavci prikazuju se posteriorno od korpusa kralješaka iznad spinalnog kanala. Spinoznispinalnog kanala. Spinozni

nastavak može biti podijeljen.nastavak može biti podijeljen.Na snimci CNa snimci C kralješnice ukralješnice u maksimalnojmaksimalnoj

158

Page 159: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ekstenziji najbolje seekstenziji najbolje se može pratiti granicamože pratiti granica

korpusakorpusa kralješaka.kralješaka.Linija spojaLinija spoja

lamina je radiološkilamina je radiološki termin za tanku bijelutermin za tanku bijelu liniju koja se vidi naliniju koja se vidi na

bazi svakog spinoznogbazi svakog spinoznog nastavka a tvori junastavka a tvori ju

spoj lamina. Spinalnaspoj lamina. Spinalna moždina koja se namoždina koja se na

snimci nevidi prolazi usnimci nevidi prolazi u prostoru izmeđuprostoru između

posteriornog rubaposteriornog ruba korpusa i linije spojakorpusa i linije spoja

159

Page 160: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lamine.lamine.1- 1- C3C32- C52- C53-3- C7C74- Trup C44- Trup C45-5- TransverzalniTransverzalni nastavak C4nastavak C46-6-

Gornji artikularniGornji artikularni nastavak C6nastavak C67- Donji7- Donji

artikularniartikularni nastavak C5nastavak C58-8-

Mjesto spoja laminaMjesto spoja lamina na C1na C1Na snimci CNa snimci C

kralješnice ukralješnice u maksimalnoj fleksijimaksimalnoj fleksiji analizira se stanjeanalizira se stanje

ligamentarnogligamentarnog aparata. Transverzalniaparata. Transverzalni

160

Page 161: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nastavcinastavci superponiraju se sasuperponiraju se sa

korpusima kralješaka ikorpusima kralješaka i tvore pojačanitvore pojačani

denzitet.denzitet.Kosa snimka koristi se za analizu neuralnihKosa snimka koristi se za analizu neuralnih

otvora. Prikazuju se iotvora. Prikazuju se i pedikli ipsilateralnepedikli ipsilateralne

strane kao istrane kao i artikulacije.artikulacije.1- Korpus1- Korpus2-2-

Pedikul Pedikul 3-3- TransverzalniTransverzalni

nastavaknastavak4-4- Artikularna plohaArtikularna ploha5-5- LaminaLamina6- Spinozni6- Spinozni

nastavaknastavak7-7- 161

Page 162: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

TransverzalniTransverzalni otvorotvorAksijalni CTAksijalni CT

presjek C3presjek C3Na skenu jeNa skenu je prikazana koštanaprikazana koštana potpora potpora spinalnojspinalnoj moždini. Ispredmoždini. Ispred

korpusa korpusa kralješkakralješka nalazi senalazi se

hipofarinks.hipofarinks.1- Korpus1- Korpus C3C32- Korpus C52- Korpus C53-3-

Korpus C7Korpus C74-4- IntervertebralniIntervertebralni

diskdiskNa ovomNa ovom sagitalnom MRsagitalnom MR

presjeku presjeku prikazani suprikazani su 162

Page 163: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

odnosi C kralješnice iodnosi C kralješnice i spinalne spinalne moždine.moždine. Dobro su prikazaniDobro su prikazani

intervertebralniintervertebralni diskovi. Korteks kostidiskovi. Korteks kosti je crn tako da granicaje crn tako da granica kralješka ima izgledkralješka ima izgled crne linije. Moždinacrne linije. Moždina kosti kosti je svjetla.je svjetla.AtlasAtlas

(C1)(C1) Atlas je prvi CAtlas je prvi C kralješak. kralješak. OblikovanOblikovan

je poput prstena i imaje poput prstena i ima prednji prednji i stražnji luk.i stražnji luk.

Oba luka imajuOba luka imaju tuberkule i tuberkule i masemase

163

Page 164: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lateralis kojin tvorelateralis kojin tvore rudimentalnirudimentalni transverzalnitransverzalni

nastavak.nastavak. Na svakomNa svakom transverzalnomtransverzalnom

nastavku nalazi senastavku nalazi se otvor otvor kroz koji prolazekroz koji prolaze vertebralne arterije.vertebralne arterije.Za razlikuZa razliku

od drugih cervikalnih kralješaka od drugih cervikalnih kralješaka atlas nemaatlas nema korpus i spinoznikorpus i spinozni

nastavak. nastavak. Artikulira saArtikulira sa lubanjom prekolubanjom preko

atlantookcipitalnogatlantookcipitalnog zgloba. U ovomzgloba. U ovom zglobu odvija sezglobu odvija se

164

Page 165: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

fleksija i ekstenzijafleksija i ekstenzija glave.glave.C1 kralješakC1 kralješak oblikovan je poputoblikovan je poput

prstena prstena koji okružujekoji okružuje dens C2 kralješka idens C2 kralješka i spinalnu spinalnu moždinu.moždinu.

Kranijalno artikulira saKranijalno artikulira sa okcipitalnom kosti aokcipitalnom kosti a

kaudalno sakaudalno sa artikularnim plohamaartikularnim plohama

C2. Na P-A snimciC2. Na P-A snimci lateralne granicelateralne granice

prstena vide se iznadprstena vide se iznad lateralnih granica C2.lateralnih granica C2.

Dens je centralnoDens je centralno 165

Page 166: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

smješten.smješten.1- Prednji1- Prednji lukluk2- Stražnji luk2- Stražnji lukNaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci

prikazuju se prikazuju se prednji iprednji i stražnji luk.stražnji luk.Prednji lukPrednji luk

je u kontaktu saje u kontaktu sa densomdensomRazmakRazmak

između prednjeg lukaizmeđu prednjeg luka i densai densa ne prelazi 3 ne prelazi 3

mm.mm.Na submandibularnoj snimci prikazuje Na submandibularnoj snimci prikazuje se odnos densa i anteriornog lukase odnos densa i anteriornog luka

C1.C1.Posteriorni lukPosteriorni luk superponira se sasuperponira se sa

okcipitalnom kosti iokcipitalnom kosti i ostalim dijelom ostalim dijelom CC

kralješnice te se nakralješnice te se na 166

Page 167: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

snimci ne vidi.snimci ne vidi.1-1- Prednji lukPrednji luk2-2-

Stražnji lukStražnji lukUkoliko su ligamenti intaktni na snimci Ukoliko su ligamenti intaktni na snimci

Ukoliko su ligamenti intaktni naUkoliko su ligamenti intaktni nauu maksimalnojmaksimalnoj

ekstenziji nemaekstenziji nema pomaka pomaka snimci usnimci u maksimalnoj fleksjimaksimalnoj fleksji

nemanemadensa u odnosudensa u odnosu na anteriorni prstenna anteriorni prsten

C1. C1. pomaka densapomaka densa u odnosu nau odnosu na

anteriornianteriorniprsten C1.prsten C1. Razmak ne smije bitiRazmak ne smije biti

većivećiod 3 mm.od 3 mm.1- Masa1- Masa 167

Page 168: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lateralislateralis2-2- TransverzalniTransverzalni

nastavaknastavakSnimka krozSnimka kroz otvorena usta koristiotvorena usta koristi se za se za analizu densa ianalizu densa i

artikulacije C1-2.artikulacije C1-2. Masa Masa lateralis prstenalateralis prstena

C1 prikazuje seC1 prikazuje se lateralno.lateralno.Prednji iPrednji i

stražnji luki teško jestražnji luki teško je odrediti.odrediti.Gornje artikularna ploha mase lateralis artikulirajuGornje artikularna ploha mase lateralis artikuliraju

kranijalno sa okcipitalnim kondilimakranijalno sa okcipitalnim kondilima. . DonjeDonje artikularna plohaartikularna ploha

mase lateralismase lateralis artikuliraju kaudalnoartikuliraju kaudalno

168

Page 169: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

sa artikularnimsa artikularnim plohama C2. plohama C2. Korteks kosti daje slab signal i na MRKorteks kosti daje slab signal i na MR

mjerenju je crn. Slabi signal dobiva se mjerenju je crn. Slabi signal dobiva se od moždine iz prednjeg i stražnjegod moždine iz prednjeg i stražnjeg

luka.luka.Moždina je okruženaMoždina je okružena tankim crnimtankim crnim prstenom –prstenom –

korteks.korteks.Axis (C2)Axis (C2)Aksis je drugi C kralješak. NaAksis je drugi C kralješak. Na

transverzalnim transverzalnim nastavcima aksisa nalaze se otvori kroz koje prolaze nastavcima aksisa nalaze se otvori kroz koje prolaze vertebralne arterije. Imavertebralne arterije. Ima koštanu ekstenziju – dens, koštanu ekstenziju – dens, koja prolazi kroz prsten C1 kralješka. Dens priječi koja prolazi kroz prsten C1 kralješka. Dens priječi horizontalnihorizontalni

pomak glave u odnosu na C kralješnicupomak glave u odnosu na C kralješnicuC2 artikiliraC2 artikilira sa C1sa C1

atlantoaksijalnimatlantoaksijalnim zglobom u zglobom u kojem sekojem se

odvija rotacijaodvija rotacija glave.glave.1- dens1- dens2-2- korpuskorpusDens jeDens je

kranijalni nastavakkranijalni nastavak 169

Page 170: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

korpusa C2 kralješka.korpusa C2 kralješka. Ulazi u prsten Ulazi u prsten C1 iC1 i

ligamantima jeligamantima je povezan sa prednjimpovezan sa prednjim

arkusom. Na P-Aarkusom. Na P-A snimci dens se nalazisnimci dens se nalazi

centralno izmeđucentralno između masa lateralis C1.masa lateralis C1.Lateralna granicaLateralna granica

C2 poravnata C2 poravnata je kranijalno sa lateralnom granicom C1 je kranijalno sa lateralnom granicom C1 ii kaudalno sakaudalno sa

lateralnom granicomlateralnom granicom C3C3Spinozni nastavakSpinozni nastavak superponira se iznadsuperponira se iznad

korpusa kralješka.korpusa kralješka.Dens se prikazujeDens se prikazuje

i na postraničnoj i na postraničnoj snimci kraniograma. Uspravno je postavljen snimci kraniograma. Uspravno je postavljen i do 3 mm udaljen od prednjegi do 3 mm udaljen od prednjeg

170

Page 171: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

luka C1 s luka C1 s kojim je povezan ligamentima. Ligamenti se kojim je povezan ligamentima. Ligamenti se na snimci ne vide.na snimci ne vide.1-1- Korpus C2Korpus C22- Dens2- Dens3-3-

SpinozniSpinozni nastavaknastavakDens seDens se nalazi u prstenunalazi u prstenu C1.C1.Anteriorni rubAnteriorni rub

densa nalazi se do 3densa nalazi se do 3 mm mm od anteriornogod anteriornog

luka C1. Densluka C1. Dens funkcionira funkcionira kaokao

„korpus C1“. Korpus i„korpus C1“. Korpus i spinozni nastava spinozni nastava C2C2 su najveći od svih Csu najveći od svih C

kralješaka.kralješaka.Snimka u maksimalnoj ekstenziji je od Snimka u maksimalnoj ekstenziji je od

Snimka u maksimalnoj fleksiji je od Snimka u maksimalnoj fleksiji je od koristi zakoristi za 171

Page 172: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

analizu odnosa densaanalizu odnosa densa i prenjeg i prenjeg koristi za koristi za

analizu povredeanalizu povrede ligamenataligamenataluka C1. luka C1.

koji povezuju koji povezuju dens i prednji luk C1.dens i prednji luk C1.1-1-

Korpus C2Korpus C22- Spinozni2- Spinozni nastavaknastavak3- Dens3- DensNaNa snimci kroz otvorenasnimci kroz otvorena usta usta dens se projeciradens se projecira u sredini prstena C1.u sredini prstena C1.

Gornje artikularneGornje artikularne plohe C2 artikulirajuplohe C2 artikuliraju

sa donjim artikularnimsa donjim artikularnim plohama C1.plohama C1.Artikulaciona hrskavicaArtikulaciona hrskavica jeje

172

Page 173: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

radiolucentna i naradiolucentna i na snimci se nesnimci se ne

vidi.vidi.Spinozni nastavakSpinozni nastavak najčešće je najčešće je rascjepljenrascjepljen – bifidan i prikazuje se– bifidan i prikazuje se

kao dva denzitetakao dva denziteta iznad korpusa C2.iznad korpusa C2.1-1-

DensDens2- Korpus2- Korpus C2C2Na sagitalnom MRNa sagitalnom MR

presjeku vidi se presjeku vidi se odnosodnos C2 i spinalne moždineC2 i spinalne moždine te C1 i te C1 i farinksa.farinksa.TorakalnaTorakalna kralješnicakralješnicaPostoji 12 Th kralješaka od kojih Postoji 12 Th kralješaka od kojih svaki artikulira sa paromsvaki artikulira sa parom

rebara.rebara.Kralješak se sastojiKralješak se sastoji od korpusa i arkusaod korpusa i arkusa

173

Page 174: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

koji koji okružuje i štitiokružuje i štiti spinalnuspinalnu

moždinu.moždinu.ObostranoObostrano na arkusima nalaze sena arkusima nalaze se pedunkli i pedunkli i lamine kojelamine koje

se spajaju i tvorese spajaju i tvore spinoznispinozni

nastavak.nastavak.Lateralno izLateralno iz lamina izlazelamina izlaze transverzalnitransverzalni nastavci.nastavci.1- Th11- Th12-2-

Th3Th3CervikotorakalniCervikotorakalni prijelaz uvijek prijelaz uvijek se vidise vidi

na P-A snimci Cna P-A snimci C kralješnice.kralješnice.PosteriornPosteriorn

174

Page 175: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

a rebra artikuliraju saa rebra artikuliraju sa korpusima korpusima ii

transverzalnimtransverzalnim nastavcima Thnastavcima Th

kralješaka.kralješaka.Cerviko-torakalni prijelaz uvijek se vidi Cerviko-torakalni prijelaz uvijek se vidi i nai na

kospj snimci C kralješnice.kospj snimci C kralješnice.PosteriornaPosteriorna rebra artikuliraju sarebra artikuliraju sa

korpusima korpusima ii transverzalnimtransverzalnim nastavcima Thnastavcima Th

kralješaka.kralješaka.Na dobro eksponiranoj preglednoj Na dobro eksponiranoj preglednoj

Zbog superpozicije sa ramenima na Zbog superpozicije sa ramenima nasnimcisnimci pluća mogu sepluća mogu se

prikazati korpusiprikazati korpusi postraničnoj snimcipostraničnoj snimci

175

Page 176: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

teško je prikazatiteško je prikazatisvihsvih Th kralješaka. MoguTh kralješaka. Mogu

se prikazati se prikazati gornje Th kralješke.gornje Th kralješke. Korpusi Th Korpusi Th pedikli ipedikli i

spinozni nastavci svihspinozni nastavci svih kralješakakralješaka

kralješaka poredani sukralješaka poredani su uu

laganomlaganomTransverzalniTransverzalni nastavci protežu senastavci protežu se

lateralno lateralno kifotičnom položaju.kifotičnom položaju.ii

aretikuliraju saretikuliraju s rebrima.rebrima.PostraničnaPostranična

176

Page 177: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

snimkasnimkaTranzversalniTranzversalni nastavcinastavci

superponiraju se nasuperponiraju se na korpuse. Rebrakorpuse. Rebra

prekrivaju pedikle iprekrivaju pedikle i djelomično spinoznidjelomično spinozni

nastavak.nastavak. RadiolucentnoRadiolucentno

podrućje izmeđupodrućje između korpusa predstavljakorpusa predstavlja intervertebralni disk.intervertebralni disk.

Na postraničnojNa postraničnoj snimci Th kralješnicasnimci Th kralješnica ima lagano kifotičniima lagano kifotični

oblik.oblik.KontureKonture 177

Page 178: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kralješaka sukralješaka su podjednake.podjednake.

RadiolucentnoRadiolucentno područje međupodručje među

korpusima odgovarakorpusima odgovara intervertebralnomintervertebralnom disku.disku.Korpusi ThKorpusi Th

kralješaka osificiranikralješaka osificirani su već pri su već pri UU

novorođene djece Thnovorođene djece Th korpusikorpusirođenju te serođenju te se mogu vidjeti na P-Amogu vidjeti na P-A

snimci snimci imajuimaju pravokutni izgled alipravokutni izgled ali

za razlikuza razlikupluća. pluća. 178

Page 179: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

od od odraslih moguodraslih mogu

izgledati izgledati nepravilnimnepravilnim

poglavito na prednjojpoglavito na prednjoj strani.strani.1- T121- T122- Pedikl2- Pedikl Th6Th63- Spinalni3- Spinalni nastavak Th7nastavak Th74-4- TransverzalniTransverzalni

nastavak Th7nastavak Th75-5- IntervertebralniIntervertebralni

diskdiskNa a-p snimci ThNa a-p snimci Th kralješnice na kralješnice na svakomsvakom kralješku vide se dvakralješku vide se dva

pedikla i pedikla i spinoznispinozni 179

Page 180: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nastavak. Pediklinastavak. Pedikli imaju okrugli imaju okrugli oblik ioblik i

nalaze se ispod gornjenalaze se ispod gornje pokrovne pokrovne plohe.plohe.

Spinozni nastavciSpinozni nastavci imaju izgled imaju izgled okomiteokomite

kosti koja sekosti koja se superponira nadsuperponira nad srednjim dijelomsrednjim dijelom

korpusa.korpusa.U donjih Th kralješaka spinozni nastavci U donjih Th kralješaka spinozni nastavci se superponirajuse superponiraju

nad intravertebralnim diskovima.nad intravertebralnim diskovima.Rebra stragaRebra straga artikuliraju saartikuliraju sa

transverzalnimtransverzalnim nastavcima.nastavcima.

IntervertebralniIntervertebralni 180

Page 181: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

diskovi građeni diskovi građeni su odsu od hrskavice i na snimcihrskavice i na snimci

izgledaju kaoizgledaju kao radiolucentnoradiolucentno

podrućje. Spinalnapodrućje. Spinalna moždina i moždina i spinalnispinalni

živci se ne vide.živci se ne vide.1- Th6 i Th71- Th6 i Th72-2- Pedikl Th10Pedikl Th103-3-

Gornji artikularniGornji artikularni nastavak Th11nastavak Th114-4- Donji artikularniDonji artikularni

mnastavak Th10mnastavak Th105-5- IntervertebralniIntervertebralni

diskdiskNa postraničnoj snimci, uslijedNa postraničnoj snimci, uslijed

superpozicijesuperpozicije 181

Page 182: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ramenog obruća,ramenog obruća, gornji Th gornji Th kralješci sekralješci se ne prikazuju. Korpusine prikazuju. Korpusi

imaju imaju oblikoblik pravokutnika koji sepravokutnika koji se

prema kaudalnoprema kaudalno povećavaju. Pedikli sepovećavaju. Pedikli se superponiraju.superponiraju.Donji artikularni nastavakDonji artikularni nastavak

gornjeg Thgornjeg Th kralješka artikulirakralješka artikulira sa gornjimsa gornjim

artikularnimartikularnim nastavkom donjegnastavkom donjeg

kralješka.kralješka. Intervertebralni Intervertebralni diskdisk

kao i spinalnakao i spinalna 182

Page 183: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

moždina i spinalnimoždina i spinalni živci živci se nese ne

razabiru.razabiru.Cerviko-torakalni prelazCerviko-torakalni prelaz1-1- KorpusKorpus2- Pedikl2- Pedikl3-3-

TransverzalniTransverzalni nastavaknastavak4-4-

Artikulacija s I.Artikulacija s I. RebromRebrom5- Lamina5- Lamina6-6-

SpinozniSpinozni nastavaknastavakArtikulacijaArtikulacija

sa rebromsa rebrom karakterizira karakterizira ThTh

kralješke. Korpuskralješke. Korpus kralješka, lamina kralješka, lamina ii spinozni nastavakspinozni nastavak

183

Page 184: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

tvore koštani kanaltvore koštani kanal koji štiti leđnukoji štiti leđnu

moždinu.moždinu.TorakalnaTorakalna

kralješnicakralješnica1. Korpus kralješka1. Korpus kralješka2.2. TransverzalniTransverzalni

nastavaknastavak3.3. SpinozniSpinozni

nastavaknastavakCT jeCT je optimalna metoda zaoptimalna metoda za analizu analizu kralješnice. Ukralješnice. U koštannom prozorukoštannom prozoru

analiziraju seanaliziraju se traumatsketraumatske

promjene.promjene.1- Korpus kralješka1- Korpus kralješka2-2- TransverzalniTransverzalni

184

Page 185: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nastavaknastavak3-3- SpinozniSpinozni

nastavaknastavakNa MRNa MR mjerenjima korteksmjerenjima korteks

kosti ima kosti ima tamni – crnitamni – crni signal. Moždina kostisignal. Moždina kosti

je je svjetlija. Ovomsvjetlija. Ovom pretragompretragom

neprikazuju neprikazuju se finise fini koštani detalji.koštani detalji.MRMR daje izvanrednedaje izvanredne

podatke o podatke o patološkimpatološkim promjenama koštanojpromjenama koštanoj moždini te spinalnojmoždini te spinalnoj moždine i moždine i korjenakorjena

185

Page 186: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

spinalnih živaca.spinalnih živaca.1. Th 41. Th 42.2. Th 12Th 12Na koronarnojNa koronarnoj snimci prikazuju sesnimci prikazuju se

intravertebralni disci. Iintravertebralni disci. I na ovoj snimcina ovoj snimci

moždina kosti jemoždina kosti je svjetla a korteks kostisvjetla a korteks kosti

taman.taman.LumbalnaLumbalna

kralješnicakralješnica LumbalnaLumbalna kralješnica sastoji sekralješnica sastoji se

iz pet kralješaka.iz pet kralješaka. Normalno postojiNormalno postoji

konveksnakonveksna zakrivljenost.zakrivljenost.KorpusiKorpusi su veliki oblikovanisu veliki oblikovani

186

Page 187: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

poput bubrega.poput bubrega. Medularni kanal jeMedularni kanal je

trokutast. Za razlikutrokutast. Za razliku od C kralješnice uod C kralješnice u

transverzalnimtransverzalnim nastavcima nemanastavcima nema

otvore.otvore.Za razliku odZa razliku od Th kralješaka naTh kralješaka na transverzalnimtransverzalnim

nastavcima ne nalazenastavcima ne nalaze se zglobne plohe zase zglobne plohe za

rebra. Spinalnarebra. Spinalna moždina završava umoždina završava u visini L2 kralješka,visini L2 kralješka,

dok subarahnoidalnidok subarahnoidalni 187

Page 188: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

prostor završava prostor završava uu visini S2 segmenta.visini S2 segmenta.1.1.

L1L12. 2. L5L53. 3. PediklPedikl L4L44. 4. TransverzalniTransverzalni

nastavak L3nastavak L35.5. Spinozni nastavakSpinozni nastavak

L3L36.6. IntervertebralniIntervertebralni

disk L1-L2disk L1-L2Postoji 5 LPostoji 5 L kralješaka koji se nakralješaka koji se na

nativnoj snimcinativnoj snimci razlikuju od Thrazlikuju od Th

nedostatkom rebara.nedostatkom rebara. Svaki kralješak imaSvaki kralješak ima

dva pedikla, dvadva pedikla, dva 188

Page 189: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

transverzalnatransverzalna nastavka, spinozninastavka, spinozni

nastavak, dvije gornjenastavak, dvije gornje artikularne plohe iartikularne plohe i

dvije donje artikularnedvije donje artikularne plohe. Na A-P snimciplohe. Na A-P snimci artikularne nastavkeartikularne nastavke teško je diferencirati.teško je diferencirati.

Između kralješakaIzmeđu kralješaka nalazi senalazi se

neopacificirananeopacificirana hrskavica -hrskavica -

intervertebralniintervertebralni disk.disk.1. 1. L1L12.2.

L5L5Korpusi kralješkaKorpusi kralješka 189

Page 190: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

osificiraju pri osificiraju pri roženjuroženju a nastavci tijekoma nastavci tijekom djetinjstva.djetinjstva.1. 1. L3L32.2. IntervertebralniIntervertebralni

disk L1-L2disk L1-L23. 3. PediklPedikl L4L44. 4. TransverzalniTransverzalni

nastavak L5nastavak L55.5. Spinozni nastavakSpinozni nastavak

L4L4TransverzalniTransverzalni nastavci nastavci L kralješakaL kralješaka veći su od onih na veći su od onih na ThTh kralješcima. Korpusikralješcima. Korpusi

kralješaka kralješaka imajuimaju izgled pravokutnika.izgled pravokutnika. Među Među njima nalazi senjima nalazi se

190

Page 191: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

radiolucentnoradiolucentno podrućje -podrućje -

intervertebralniintervertebralni disk.disk.Svaki kralješakSvaki kralješak ima dva pedikla kojima dva pedikla koj liče okrugloj kosti.liče okrugloj kosti. Spinozni nastavakSpinozni nastavak nastaje spajanjemnastaje spajanjem

lamina i prikazuje lamina i prikazuje sese kao okomitokao okomito

medijalno smještenomedijalno smješteno pojačeno zasjenjenjepojačeno zasjenjenje intenziteta kosti.intenziteta kosti.1.1. L2L22. 2. Pedikl L3Pedikl L33.3. IntervertebralniIntervertebralni

191

Page 192: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

disk L2-L3disk L2-L34. 4. GornjiGornji artikularniartikularni

nastavak L5nastavak L55. 5. DonjiDonji artikularniartikularni

nastavak L4nastavak L46.6. Neuralni otvor zaNeuralni otvor za

L3L3Korpusi LKorpusi L kralješaka kao ikralješaka kao i intraveretbralniintraveretbralni

diskovi najbolje sediskovi najbolje se prikazuju naprikazuju na

postraničnoj snimci.postraničnoj snimci. Na Na postraničnojpostraničnoj snimci pedikli sesnimci pedikli se

superponiraju.superponiraju.SuperioSuperio192

Page 193: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

rne artikulacijskirne artikulacijski nastavci donjegnastavci donjeg

kralješka sukralješka su anteriorno odanteriorno od

inferiornihinferiornih artikulacijskihartikulacijskih

nastavaka gornjihnastavaka gornjih kralješka. kralješka. KordaKorda

spinalis završava uspinalis završava u visini L2 kralješka,visini L2 kralješka, međutim živci semeđutim živci se

nastavljaju kaudalnijenastavljaju kaudalnije i i prolaze krozprolaze kroz

neuralne otvore.neuralne otvore.1.1. L2L22.2.

193

Page 194: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

IntervertebralniIntervertebralni disk L2-L3disk L2-L33.3.

TransverzalniTransverzalni nastavak L4nastavak L44.4.

Lamina L4Lamina L45. 5. GornjiGornji artikularniartikularni

nastavak L5nastavak L56.6. Pedikl L5Pedikl L57. 7. DonjiDonji

artikularniartikularni nastavak L5nastavak L5KosaKosa

snimka L kralješnicesnimka L kralješnice koristi koristi se za analizuse za analizu

lamina i malihlamina i malih zglobova.zglobova. U U ovojovoj projekciji vidi seprojekciji vidi se

194

Page 195: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

poznata slikapoznata slika „škotskog psa“. „škotskog psa“. -- OčiOči psa su pedikli. psa su pedikli.-- NosNos je transverzalni je transverzalni

nastavaknastavak- Uši- Uši su su gornji artikularnigornji artikularni

nastavcinastavci- Prednje- Prednje nogenoge su donji su donji

artikularni nastavciartikularni nastavci-- „Ovratnik“„Ovratnik“ kojeg kojeg

nosi „pas“ ukazuje nanosi „pas“ ukazuje na intraartikularnuintraartikularnu

frakturu.frakturu.1.Korpus1.Korpus kralješkakralješka2.Lamina2.Lamina33

.Spimnozni.Spimnozni 195

Page 196: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nastavaknastavak- Korpusi L- Korpusi L kralješka širi su odkralješka širi su od

Th.Th.- Ukoliko se- Ukoliko se skeniranje izvodi radiskeniranje izvodi radi analize L kralješakaanalize L kralješaka

zbog fiziološkezbog fiziološke lordoze gentri trebalordoze gentri treba

nagnuti.nagnuti.- Lamine- Lamine tvore koštani prstentvore koštani prsten

oko oko spinalnog spinalnog kanala.kanala.- Lamine se- Lamine se

straga spajaju ustraga spajaju u spinozni spinozni nastavak. nastavak.-- Lamine tvore koštaniLamine tvore koštani prsten oko prsten oko spinalnog spinalnog

196

Page 197: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kanala.kanala.- Lamine se- Lamine se straga spajaju ustraga spajaju u

spinoznispinozni nastavak.nastavak.1.1.KorpusKorpus

kralješkakralješka2.2.LaminaLamina33..SpimnozniSpimnozni

nastavaknastavak4.4.PediklPediklNaNa ovom skenu pedikli seovom skenu pedikli se

protežu posteriornoprotežu posteriorno od korpusa i od korpusa i tvoretvore

lateralni zidlateralni zid medularnogmedularnog

kanala.kanala.Na aksialnomNa aksialnom MR mjerenjuMR mjerenjuLL

kralješnice signalkralješnice signal 197

Page 198: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

uglavnom emitirauglavnom emitira moždina korpusa imoždina korpusa i

lamine kralješka lamine kralješka kojakoja čine krov medularnogčine krov medularnog

kanala.kanala.Lamine seLamine se sastaju tvorećisastaju tvoreći

spinozni spinozni nastavak.nastavak.1.1. L1L12. 2. L5L5PosteriornaPosteriorna

koronarna slikakoronarna slika pokazuje korpuse Lpokazuje korpuse L kralješaka koji sukralješaka koji su

prikazani signalomprikazani signalom moždine oko koje moždine oko koje sese

vidi tanki tamni prstenvidi tanki tamni prsten korteksa. Na korteksa. Na MR sliciMR slici

198

Page 199: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

vide sevide se intervertebralniintervertebralni

diskovi.diskovi.SpinalnaSpinalna

moždinamoždina SpinalnaSpinalna moždina je dugamoždina je duga

cilindrična neuralnacilindrična neuralna struktura struktura kojakoja

započima u foramenuzapočima u foramenu magnumu iz medulemagnumu iz medule oblongate. oblongate. U odraslihU odraslih osoba dužine je 42-45osoba dužine je 42-45

cm.cm.InferoprnoInferoprno završava medularnimzavršava medularnim

konusom koji je ukonusom koji je u odraslih lokaliziran uodraslih lokaliziran u

199

Page 200: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

visini L1.2visini L1.2 vertebralnog diska. Uvertebralnog diska. U području području C i L-S dijelu,C i L-S dijelu,

uslijed izlazištauslijed izlazišta cervikalnog icervikalnog i

lumbosakralnoglumbosakralnog pleksusa, lagano jepleksusa, lagano je izdužena.izdužena.UnutrašnjaUnutrašnja struktura spinalnestruktura spinalne

moždine – sivamoždine – siva supstabca, oblikovanasupstabca, oblikovana

je poput slova „H“.je poput slova „H“. Siva supstancaSiva supstanca

okružena je bijelomokružena je bijelom supstancom.supstancom.PoputPoput

200

Page 201: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

mozga spinalnamozga spinalna moždina okružena jemoždina okružena je sa tri meninge:sa tri meninge:1. 1. Dura materDura mater2.2.

Pia mater Pia mater 3. 3. ArahnoideaArahnoideaDuraDura matermater je jaka, je jaka,

vanjska membranavanjska membrana koja zatvara spinalnukoja zatvara spinalnu

moždinu i caudumoždinu i caudu equinu te korjeneequinu te korjene

spinalnih živaca.spinalnih živaca.PiaPia matermater je vaskularni je vaskularni omotač koji je uskoomotač koji je usko

povezan sapovezan sa moždinom. Namoždinom. Na krajnejm dijelukrajnejm dijelu

201

Page 202: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

spinalne korde pijaspinalne korde pija mater se nastavlja umater se nastavlja u

koskcigis tvorećikoskcigis tvoreći „filum„filum

terminale“.terminale“.ArahnoidArahnoideaea je nepromočiva je nepromočiva membrana koja semembrana koja se nalazi između pienalazi između pie

idureidure mater.mater.CerebrospinalnCerebrospinalna tekučina cirkulira ua tekučina cirkulira u

subarahnoisalnomsubarahnoisalnom prostoru koji se nalaziprostoru koji se nalazi između arahnoidee iizmeđu arahnoidee i

pie materpie mater31 par31 par 202

Page 203: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

spinalnih živaca izlazespinalnih živaca izlaze iz spinalne korde.iz spinalne korde.

Spinalni živci spajajuSpinalni živci spajaju sa kordom sasa kordom sa dorzalnim ilidorzalnim ili

senzornim putem isenzornim putem i ventralnim iliventralnim ili

motornim putem.motornim putem.NaNa konvencionalnimkonvencionalnim

radiogramima ne videradiogramima ne vide se spinalna moždina,se spinalna moždina,

spinalni živci ispinalni živci i meninge. meninge. SpinalnaSpinalna

moždina zaštićena jemoždina zaštićena je sa svih stranasa svih strana

203

Page 204: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

koštanimkoštanim strukturama. Sstrukturama. S

lateralne strane ležilateralne strane leži između korpusa iizmeđu korpusa i

laminarnog spoja ulaminarnog spoja u spinozni spinozni nastavak.nastavak.

Pedikli i lamine štitePedikli i lamine štite leđnu moždinuleđnu moždinu

lateralno ilateralno i dorzalno.dorzalno.Na CTNa CT

presjeku moždina imapresjeku moždina ima okrugli okrugli Sa prednjeSa prednje

strane zaštičenastrane zaštičena jejeIzgled. Denziteta jeIzgled. Denziteta je

mekog tkiva. mekog tkiva. 204

Page 205: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

korpusom kralješka.korpusom kralješka. Sa lateralneSa lateralneOkruženaOkružena je nižim denzitetom –je nižim denzitetom –

likvor.likvor. stranestrane zaštićena jezaštićena je

pediklima.pediklima.Zaštičena jeZaštičena je koštanim dijelom koji koštanim dijelom koji

Sa dorzalneSa dorzalne strane zaštićenastrane zaštićena jejeformira spinalniformira spinalni

kanal. kanal. laminamalaminama i spinoznimi spinoznim

nastavkom.nastavkom.SagitalniSagitalni MR presjeci su odMR presjeci su od

neobične važnosti neobične važnosti uu 205

Page 206: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

analizi spinalneanalizi spinalne moždine. Spinalnamoždine. Spinalna

moždina moždina predstavljapredstavlja nastavak moždanognastavak moždanog debla.debla.Moždina imaMoždina ima

svjetliji signalsvjetliji signal ododcerebrospinalnecerebrospinalne tekućine. Koštanatekućine. Koštana zaštita vidi zaštita vidi se sase sa prednje iprednje i stražnjestražnje

strane.strane.RendgenskaRendgenska anatomija plućaanatomija plućaPluća,Pluća,

pleura i bronhipleura i bronhiVeliki interlobij -Veliki interlobij - postranična snimkapostranična snimka U postraničnoj projekciji veliki U postraničnoj projekciji veliki interlobij sinterlobij s lijeve i desne strane se lijeve i desne strane se uglavnom superponiraju. Može se uglavnom superponiraju. Može se vidjeti kao tankavidjeti kao tanka

kosa linija koja ide kosa linija koja ide od anteroinferiorno prema od anteroinferiorno prema posterosuperiorno. Smjerposterosuperiorno. Smjer

interlobija interlobija prikazan je na slici.prikazan je na slici.Desni velikiDesni veliki 206

Page 207: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

interlobij dijeli interlobij dijeli DGRDGR od gornjeg segmentaod gornjeg segmenta

DDRDDR te te DSRDSR od od bazalnih segmenatabazalnih segmenata

DDRDDR. . Lijevi velikiLijevi veliki interlobij dijeli interlobij dijeli LGRLGR od od LDRLDR.. CT pluća VIIICT pluća VIIIVeliki interlobij je građen odVeliki interlobij je građen od

duplikature pleure koja je tako tanka duplikature pleure koja je tako tanka da se ne vidi na CT skenovima. Poštoda se ne vidi na CT skenovima. Pošto krvne žile neprolaze kroz interlobij, krvne žile neprolaze kroz interlobij, na CT skenovima interlobi u plućnomna CT skenovima interlobi u plućnom

parenhimu ima izgled podrućja koje je parenhimu ima izgled podrućja koje je relativo bez krvnih žila.relativo bez krvnih žila.CTCT pluća IXpluća IXRelativni nedostatak krvnih Relativni nedostatak krvnih žila omogućavažila omogućava

demarkaciju velikog demarkaciju velikog interlobija. Veliki interlobij (kosi interlobija. Veliki interlobij (kosi interlobij) posteriornointerlobij) posteriorno je smješten u je smješten u gornjem dijelu toraksa. Kako se skenovi gornjem dijelu toraksa. Kako se skenovi spuštaju u donji diospuštaju u donji dio

toraksa sve više ide toraksa sve više ide anteriorno.anteriorno.Pluća – MaliPluća – Mali interlobijinterlobijNa PA snimci pluća mali interlobij Na PA snimci pluća mali interlobij može semože se

prikazati kao tanka crta koja ide prikazati kao tanka crta koja ide horizontalno iz desnog hilusa premahorizontalno iz desnog hilusa prema desnoj desnoj lateralnoj strani toraksa. Položaj interlobija lateralnoj strani toraksa. Položaj interlobija označen je na slici. Malioznačen je na slici. Mali

interlobi čini interlobi čini dupikatura pleure koju je često na rtg snimcidupikatura pleure koju je često na rtg snimciteško vidjeti.teško vidjeti.

Dijeli DGR od DDR.Dijeli DGR od DDR.Mali interlobij - postranična snimkaMali interlobij - postranična snimkaNaNa postraničnoj snimci mali interlobij postraničnoj snimci mali interlobij (horizontalna fisura) uvijek se(horizontalna fisura) uvijek se

neprikazuje.neprikazuje.Ukoliko seUkoliko se 207

Page 208: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

prikazuje, vidi se kaoprikazuje, vidi se kao tanka crta tanka crta koja izlaziikoja izlazii iz srednjeg prednjegiz srednjeg prednjeg dijela pluća dijela pluća i ide doi ide do

velikog interlobija. Navelikog interlobija. Na postraničnoj postraničnoj snimcisnimci dijeli DGR od DSR.dijeli DGR od DSR.MaliMali

interlobij - CT pluća Vinterlobij - CT pluća VNaNa aksijalnom CT skenuaksijalnom CT skenu mali mali interlobij vidi seinterlobij vidi se

kao podrućje plućmogkao podrućje plućmog parenhima bezparenhima bez

vaskularizacije. Malivaskularizacije. Mali interlobij dijeli DGR odinterlobij dijeli DGR od

DSR. Mali DSR. Mali interlobijinterlobij 208

Page 209: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

sastaje se sa velikimsastaje se sa velikim interlobijem koji jeinterlobijem koji je također vidljiv kaotakođer vidljiv kao

avaskularno podrućjeavaskularno podrućje plućnogplućnog

parenhima.parenhima.VelikiVeliki interlobije je nainterlobije je na

aksijalnom aksijalnom CT skenuCT skenu tangencijalnijetangencijalnije

zahvaćen tako da zahvaćen tako da sese imponira tanjim.imponira tanjim.PlućaPluća

Lobus vene azigosLobus vene azigos- Lobus- Lobus azigosazigos- Fisura- Fisura azigosazigos- Vena- Vena

azigosazigos1% populacije1% populacije 209

Page 210: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

u desnom plućnomu desnom plućnom vršku ima lobusvršku ima lobus

azigos. Vena azigos azigos. Vena azigos jeje tijekom razvojatijekom razvoja

lateralno zahvaćenalateralno zahvaćena plućnim parenhimomplućnim parenhimom koji se nalazi koji se nalazi izmeđuizmeđu

vene ivene i medijastinuma.medijastinuma.FisuraFisura

azigos predstavljaazigos predstavlja pleuralni pleuralni nabor kojinabor koji dijeli GDR od lobusadijeli GDR od lobusa

azugosa. Vena azigosazugosa. Vena azigos omotana je omotana je pleuralnimpleuralnim

naborom fisurenaborom fisure 210

Page 211: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

azigos.azigos.Pluća – Lijevi Gornji RežanjPluća – Lijevi Gornji Režanj

Leži anteriorno odLeži anteriorno od velikevelike

fisure.fisure.PredstavljaPredstavlja anteriorni i superiornianteriorni i superiorni

dio dio lijevog plućnoglijevog plućnog krila. Nešto je manjikrila. Nešto je manji od od LDR. Na prednjojLDR. Na prednjoj

strani nalazi se srčanostrani nalazi se srčano udubljenje koje jeudubljenje koje je

uzrokovanouzrokovano protruzijom protruzijom srca usrca u

lijevo prsište. Prednjilijevo prsište. Prednji donji dio LGRdonji dio LGRčiničini

lingula koja jelingula koja je 211

Page 212: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

analogna desnomanalogna desnom srednjem plućnomsrednjem plućnom

režnju.režnju.LGR sastoji seLGR sastoji se od 4od 4

bronhopulmonalnabronhopulmonalna segmenata:segmenata:--

apikapikoposteriornioposteriorni segmentsegment- anteriorni- anteriorni

segmentsegment- gornji- gornji lingularni segmentlingularni segment--

donji lingularnidonji lingularni segmentsegmentApikalni i posterorni segment opskrbljeniApikalni i posterorni segment opskrbljeni

su zajedničkim bronhom koji se dijeli distalno.su zajedničkim bronhom koji se dijeli distalno.U PA projekciji prostire se odU PA projekciji prostire se od apeksa apeksa do ošita. Lingula LGR analogna je desnom do ošita. Lingula LGR analogna je desnom srednjem režnju i graničisrednjem režnju i graniči sa srcem. Veliki dio sa srcem. Veliki dio LGR superponira se nad lijevim donjim LGR superponira se nad lijevim donjim režnjem. Iz togrežnjem. Iz tog

razloga postranična projekcija razloga postranična projekcija je neophodna za točnu lokalizacijuje neophodna za točnu lokalizaciju

procesa.procesa.U AP projekcijiU AP projekciji

212

Page 213: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

prednja donja granicaprednja donja granica LGR LGR projecira se ispodprojecira se ispod

kupole ošita. U ovojkupole ošita. U ovoj projekciji velika fisuraprojekciji velika fisura se ne vidi.se ne vidi.Postranična snimkaPostranična snimkaNaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci LGR LGR superponira sesuperponira se

iznad desnogiznad desnog srednjeg srednjeg i desnogi desnog

gornjeg režnja.gornjeg režnja. Ukoliko se Ukoliko se velikavelika

fisura ne vidi, a to jefisura ne vidi, a to je često, često, nemoguće jenemoguće je

odrediti točna granicaodrediti točna granica režnja. Približnarežnja. Približna

213

Page 214: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lokalizacija LGRlokalizacija LGR vidljiva je na ovojvidljiva je na ovoj

snimci.snimci.Lordotička snimkaLordotička snimkaLordotička snimkaLordotička snimka

koristi se za koristi se za evaluaciju plućnog vrška koji je prekriven evaluaciju plućnog vrška koji je prekriven klavikulom. Priklavikulom. Pri ovom snimanju kosa ovom snimanju kosa centralna zraka prati dužu osovinu LGR. centralna zraka prati dužu osovinu LGR. Korisna je zaKorisna je za diferencijaciju sjena u plučnom diferencijaciju sjena u plučnom vršku. Ovom projekcijom može se utvrditivršku. Ovom projekcijom može se utvrditi

da da li sjena vidljiva na PA snimci odgovara li sjena vidljiva na PA snimci odgovara patološkoj promjeni ilipatološkoj promjeni ili superpoziciji normalne superpoziciji normalne strukture. Kao i na PA snimci i na ovoj snimci LGRstrukture. Kao i na PA snimci i na ovoj snimci LGR djelomično se superponira nad LDR i njihova točna granica nemože se sadjelomično se superponira nad LDR i njihova točna granica nemože se sa

sigurnošću odrediti.sigurnošću odrediti.CT pluća ICT pluća INa ovom skenu LGR obuhvaća veći Na ovom skenu LGR obuhvaća veći diodio prikazanog lijevog plućnog krila. Velika prikazanog lijevog plućnog krila. Velika fisura nalazi se izrazito posteriorno.fisura nalazi se izrazito posteriorno.

LGR LGR graniči sa gotovo čitavim lukom aorte.graniči sa gotovo čitavim lukom aorte.CT pluća IICT pluća IIPlućno tkivoPlućno tkivo koje se nalazi anteriorno koje se nalazi anteriorno od velike fisure lijevo odgovara LGR. Fisura od velike fisure lijevo odgovara LGR. Fisura kojakoja

je tanki nabor pleure nije tangencijalno je tanki nabor pleure nije tangencijalno pogođena aksijalnom zrakom te sepogođena aksijalnom zrakom te se vidi. Krvne vidi. Krvne žile neprolaze kroz fisuru. Ovaj znak može žile neprolaze kroz fisuru. Ovaj znak može poslužiti za procjenuposlužiti za procjenu

njenog položaja.njenog položaja.CT pluća IIICT pluća IIIPlućno tkivo kaoja se nalazi lijevoPlućno tkivo kaoja se nalazi lijevo

anteriorno od velike fisure odgovara LGR.anteriorno od velike fisure odgovara LGR.PoložajPoložaj velike fisure može sevelike fisure može se

približno približno odreditiodrediti manjkom krvnih žila umanjkom krvnih žila u

tom području.tom području.LGRLGR nalazi se anteriornonalazi se anteriorno

od pulmonalneod pulmonalne

214

Page 215: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

arterije, aarterije, a retrosternalno graničiretrosternalno graniči

sa DGR. sa DGR. Pluća sePluća se odjeljena pleuralnimodjeljena pleuralnim naborom i naborom i vezivnimvezivnim

tkivom.tkivom.CT pluća IVCT pluća IVŠto se nivo skeniranja sve višeŠto se nivo skeniranja sve više

spušta spušta velika fisura, koja se približno može odrediti velika fisura, koja se približno može odrediti manjkom krvnih žila,manjkom krvnih žila, sve više prelazi sve više prelazi anteriorno. Bronh za LGR prikazuje se kao anteriorno. Bronh za LGR prikazuje se kao okruglookruglo

lucentno područje uz hilus.lucentno područje uz hilus.CT pluća VCT pluća VVelika fisura sve više seVelika fisura sve više se pomiče pomiče anteriorno. U ovoj visini vidi se dijeljenje anteriorno. U ovoj visini vidi se dijeljenje glavnog bronha zaglavnog bronha za

LGR.LGR.CT pluća VICT pluća VINa ovom skenu LGR predstavljaNa ovom skenu LGR predstavlja

lingula koja omatalingula koja omata srce. Bronh za LGRsrce. Bronh za LGR polazi iz glavnogpolazi iz glavnog

bronha anteriorno.bronha anteriorno.CTCT

pluća VIIpluća VIIDio LGR koji seDio LGR koji se poput usana nalazipoput usana nalazi oko srca odgovaraoko srca odgovara

215

Page 216: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

linguli koja jelinguli koja je analogna analogna DSR.DSR.CT pluća VIIICT pluća VIIIDioDio

LGR koji se na ovom skenu LGR koji se na ovom skenu nalazi anteriorno i poput ogrtača obavija nalazi anteriorno i poput ogrtača obavija srcesrce odgovara linguli. To je dio pluća koji odgovara linguli. To je dio pluća koji na PA snimci definira granicuna PA snimci definira granicu

srca.srca.Pluća – Pluća – LL ijevi ijevi DD onji onji RR ežanježanj LDR LDR nalazi senalazi se

posteriorno od velikeposteriorno od velike fisure. LDRfisure. LDR predstavlja inferiorni ipredstavlja inferiorni i posteriorni posteriorni dio lijevog plućnog krila i nešto jedio lijevog plućnog krila i nešto je

veći od LGR.veći od LGR.Sastoji se od 5. bronhopulmonalnih segmenata:Sastoji se od 5. bronhopulmonalnih segmenata:-- superiornisuperiorni--

anteriomedijalnianteriomedijalni bazalnibazalni- lateralni- lateralni

bazalnibazalni- posteriorni- posteriorni bazalnibazalniSegmenti suSegmenti su

opskrbljeni sa 4opskrbljeni sa 4 bronhijalne grane.bronhijalne grane.Na PA snimciNa PA snimci

216

Page 217: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

pluća LDR se superponira pluća LDR se superponira preko donjegpreko donjeg dijela LGR. Diodijela LGR. Dio

nedijalnog dijela nedijalnog dijela LDRLDR superponira se iznadsuperponira se iznad

srca. Rtg zrakesrca. Rtg zrake tangencijalno prolazetangencijalno prolaze

kroz kosi interlobij,kroz kosi interlobij, koji koji dijeli LDR od LGR,dijeli LDR od LGR,

te ga se u ovojte ga se u ovoj projekciji projekciji ne vidi.ne vidi.

Važno je imati na umuVažno je imati na umu da se superiornida se superiorni

segment LDR nalazisegment LDR nalazi iznad srednjeg dijelaiznad srednjeg dijela plućnog krila, tako daplućnog krila, tako da

217

Page 218: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

patološka promjena upatološka promjena u srednjem dijelusrednjem dijelu

plućnog krila možeplućnog krila može biti u LDR. biti u LDR. Za točnuZa točnu

detekciju potrebna jedetekciju potrebna je postranična postranična snimka. snimka. UU

PA projekcijiPA projekciji posteriorni segmentposteriorni segment

LDR projecira se ispodLDR projecira se ispod kupole ošita i teško gakupole ošita i teško ga

je vidjeti.je vidjeti.Postranična snimkaPostranična snimkaNaNa

postraničnoj projekciji LDR postraničnoj projekciji LDR superponira se iznad DDR. Velika fisura superponira se iznad DDR. Velika fisura kojakoja

dijeli LGR od LDR teško se diferencira.dijeli LGR od LDR teško se diferencira.PribližniPribližni položaj LDR označenpoložaj LDR označen je na snimci.je na snimci.CT pluća ICT pluća IApikoposteriorniApikoposteriorni

218

Page 219: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

segment LDR segment LDR dosiže dosiže u gornjuu gornju polovinu toraksa. Upolovinu toraksa. U

tom dijelu LDRtom dijelu LDR zauzima samo malizauzima samo mali

diuo lijevogdiuo lijevog hemitoraksa.hemitoraksa.Nalazi seNalazi se posteriorno od velikeposteriorno od velike

fisure čija sefisure čija se lokalizacija određujelokalizacija određuje

prema manjkuprema manjku vaskularizacije.vaskularizacije.CT pluća IICT pluća IIKakoKako

se aksijalni skenovi spuštaju se aksijalni skenovi spuštaju LDR postaje veći. Smješten je posteriorno LDR postaje veći. Smješten je posteriorno odod

velike fisure.velike fisure.CT pluća IIICT pluća IIIKako se skenovi u toraksu spuštajuKako se skenovi u toraksu spuštaju

tako i velika fisura idetako i velika fisura ide sve anteriornije. LDR,sve anteriornije. LDR,

koji je smještenkoji je smješten 219

Page 220: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

posteriorno od velikeposteriorno od velike fisure, fisure, postaje svepostaje sve

veći.veći.CT pluća IVCT pluća IVU ovoj visini LGR, koji se nalazi U ovoj visini LGR, koji se nalazi anteriornoanteriorno

od velike fisure, još uvijek je od velike fisure, još uvijek je veći od LDR. LDR graniči sa descendentnomveći od LDR. LDR graniči sa descendentnom

aortom.aortom.CT pluća VCT pluća VVelika fisuraVelika fisura se ne vidi, međutim,se ne vidi, međutim,

njezin približni položajnjezin približni položaj može se odrediti.može se odrediti.Bronh zaBronh za

superiorni segment prikazan je superiorni segment prikazan je u poprečnom presijeku i ima izgledu poprečnom presijeku i ima izgled

okruglog lucentnog područja.okruglog lucentnog područja.CT pluća VICT pluća VI GornjiGornji segment LDR nalazisegment LDR nalazi se se visoko u gornjemvisoko u gornjem dijelu toraksa. U tojdijelu toraksa. U toj visini on je malen.visini on je malen.

Kako se velika fisuraKako se velika fisura pomiče anteriorno onpomiče anteriorno on

220

Page 221: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

postaje svepostaje sve veći.veći.Bronh za gornjiBronh za gornji

režanj nalazi serežanj nalazi se posteriornije odposteriornije od glavnog lijevogglavnog lijevog

bronha.bronha.CT pluća VIICT pluća VII NaNa ovom CT skenuovom CT skenu

plućno tkivoplućno tkivo posteriorno od velikeposteriorno od velike

fisure predstavljafisure predstavlja LDR.LDR.CT pluća VIIICT pluća VIII Bronh zaBronh za donje segmente LDRdonje segmente LDR prikazani su kao maleprikazani su kao male

okrugle struktureokrugle strukture ispunjene zrakom.ispunjene zrakom.PlućaPluća

221

Page 222: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

– – DD esni esni GG ornji ornji RR ežanježanj DGRDGR nalazi se iznad malenalazi se iznad male

(horizontalne) (horizontalne) ii anteriorno od velikeanteriorno od velike fisure. Predstavljafisure. Predstavlja gornji prednji diogornji prednji dio desnog plućnogdesnog plućnog

krila.krila.Dijeli se u triDijeli se u tri bronhopulmonalnabronhopulmonalna

segmenta:segmenta:1. apikalni1. apikalni segmentsegment2.2. posteriorniposteriorni segmentsegment3.3. anteriornianteriorni

segmentsegmentPoložaj DGRPoložaj DGR 222

Page 223: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

u PA projekcijiu PA projekciji prikazan je na ovojprikazan je na ovoj slici. Proteže se odslici. Proteže se od

vrška pluća do malevrška pluća do male fisure. U PA fisure. U PA projekcijiprojekciji

njegov donji dionjegov donji dio superponira superponira se iznadse iznad

gornjeg dijelagornjeg dijela DDR.DDR.Postranična snimkaPostranična snimka PoložajPoložaj DGR u postraničnojDGR u postraničnoj projekciji prikazan jeprojekciji prikazan je

na ovoj slici.na ovoj slici.NaNa postraničnoj projekcijipostraničnoj projekciji DGR DGR superponira sesuperponira se preko LGR. Premapreko LGR. Prema

223

Page 224: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kaudalno ograničen jekaudalno ograničen je malim malim interlobijem, ainterlobijem, a prema straga velikimprema straga velikim

interlobijem.interlobijem. Interlobiji se uvijek Interlobiji se uvijek nene

prikazuju.prikazuju.LordotičkaLordotička

snimkasnimka Apeks DGRApeks DGR neprekrivenneprekriven

klavikulom klavikulom može semože se prikazati lordotičkomprikazati lordotičkom

snimkom.snimkom.Na ovojNa ovoj snimci neprikazuju sesnimci neprikazuju se mali i veliki mali i veliki interlobijinterlobij tako da se nemožetako da se nemože

odrediti točna odrediti točna granicagranica 224

Page 225: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

režnja.režnja.CT pluća ICT pluća I Za analizuZa analizu plućnog parenhimaplućnog parenhima

najoptimalniji jenajoptimalniji je «plućni prozor». Za«plućni prozor». Za

analizu medijastinumaanalizu medijastinuma koriste se drugikoriste se drugi

«prozori». U ovoj«prozori». U ovoj visini DGR zauzimavisini DGR zauzima gotovo cijeli plućnigotovo cijeli plućni

parenhim. Velikparenhim. Velik interlobi nalazi seinterlobi nalazi se posteriorno.posteriorno.CT plućaCT pluća

IIII Plućni parenhimPlućni parenhim anteriorno anteriorno od velikogod velikog interlobija odgovarainterlobija odgovara

225

Page 226: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

DGR. DGR. Mada se velikaMada se velika fisura nemožefisura nemože

razabrati, razabrati, njen položajnjen položaj moženo odreditimoženo odrediti

manjkom manjkom krvnih žila.krvnih žila. DGR definira lateralnuDGR definira lateralnu

desnu granicudesnu granicu medijastinuma.medijastinuma.CT plućaCT pluća

IIIIII Na ovom skenu vidiNa ovom skenu vidi se ogranak se ogranak glavnogglavnog bronha za DGR.bronha za DGR.CT plućaCT pluća

IVIV Na ovom skenu DGRNa ovom skenu DGR ide ide anteriorno odanteriorno od medijastinum imedijastinum i

retrosternalno seretrosternalno se 226

Page 227: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

sastaje sa LGR.sastaje sa LGR.KakoKako se skenovi spuštajuse skenovi spuštaju

veliki veliki interlobij pomićeinterlobij pomiće se više anteriorno.se više anteriorno.PlućaPluća

– – DD esni esni SS rednji rednji RR ežanježanj DSR jeDSR je mali, poput klinamali, poput klina

oblikovani, režanj.oblikovani, režanj. Nalazi se ispod Nalazi se ispod malogmalog interlobija te poviše iinterlobija te poviše i anteriorno anteriorno od velikogod velikog interlobija. Analoganinterlobija. Analogan

je je linguli s lijevelinguli s lijeve strane.strane.Sastoji se odSastoji se od

dvadva bronhopulmonalnabronhopulmonalna

227

Page 228: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

segmenta:segmenta:1.medijaln1.medijalnii

segmentsegment2.lateralni2.lateralni segmentsegmentPoložaj DSRPoložaj DSR u AP projekciji u AP projekciji vidljivvidljiv

je na slici. DSR priležeje na slici. DSR prileže uz srce uz srce i označavai označava

njegovu desnunjegovu desnu granicu.granicu.U AP projekcijiU AP projekciji

superponira se nadsuperponira se nad DDR. Od DGR odvojenDDR. Od DGR odvojen je malim je malim interlobijeminterlobijem koja se ponekad vidikoja se ponekad vidi kao kao tanka linija. Odtanka linija. Od DDR dijeli ga velikaDDR dijeli ga velika

228

Page 229: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

fisura koja se ne vidifisura koja se ne vidi na AP snimci.na AP snimci.PostraničnaPostranična

snimkasnimka Položaj DSR uPoložaj DSR u postraničnoj postraničnoj projekcijiprojekciji vidljiv je na slici. DSRvidljiv je na slici. DSR smješten je anteriornosmješten je anteriorno

i superponira se i superponira se nana lingulu s lijeve strane.lingulu s lijeve strane.

Njegova točnaNjegova točna lokalizacija može selokalizacija može se odrediti samo ako odrediti samo ako sese

vide veliki i malivide veliki i mali interlobij.interlobij.CT pluća VICT pluća VI OvajOvaj

aksijalni skenaksijalni sken napravljen napravljen je ispodje ispod

229

Page 230: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

malog interlobija.malog interlobija. Anteriorno Anteriorno smještenosmješteno plućno tkivo odgovaraplućno tkivo odgovara DSRDSRCT pluća VIICT pluća VII Plućno tkivoPlućno tkivo

koje se nalazikoje se nalazi anteriorno od velikoganteriorno od velikog interlobija i interlobija i desno oddesno od srca odgovara DSR.srca odgovara DSR. DSR definira desnuDSR definira desnu

granicu srca.granicu srca.Bronh zaBronh za DSR ima izgledDSR ima izgled

zrakom zrakom ispunjeneispunjene duguljaste strukture.duguljaste strukture.CTCT

pluća VIIIpluća VIII Anteriorno odAnteriorno od velikog interlobija velikog interlobija ii

230

Page 231: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ispod malogispod malog interlobija nalazi seinterlobija nalazi se

DSR. DSR. Plućno tkivo kojePlućno tkivo koje prileže srcu pomaže uprileže srcu pomaže u

definiranju njegovdefiniranju njegovuu desndesnuu granic granicuu..Pluća –Pluća –

DD esni esni DD onji onji RR ežanježanj DDRDDR smjedšten jesmjedšten je

poteriorno poteriorno od velikogod velikog interlobija. Zauzimainterlobija. Zauzima

inferiorni i posteriorniinferiorni i posteriorni dio desnog dio desnog plućnogplućnog

krila.krila.Sastoji se od petSastoji se od pet bronhopulmonalnihbronhopulmonalnih

segmenta:segmenta:1.1. 231

Page 232: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

superiornisuperiorni2.2. medijalni bazalnimedijalni bazalni3.3. lateralni bazalnilateralni bazalni4.4.

anteriorni bazalnianteriorni bazalni5.5. posteriorniposteriorni

bazalnibazalniPluća - Kostofrenični kutPluća - Kostofrenični kutF.c.F.c.

sinus je prostor između dva sinus je prostor između dva lista parijetalne pleure. Pluća su lista parijetalne pleure. Pluća su presvučenapresvučena

visceralnom plurom. Ovisno visceralnom plurom. Ovisno o dubini respiracije uvlaće se u F.c. sinus.o dubini respiracije uvlaće se u F.c. sinus.UU normalnim uvjetimanormalnim uvjetima

F.c. sinus je oštar F.c. sinus je oštar kut.kut. Tupi kut govori uTupi kut govori u prilog patološkihprilog patoloških

promjena pleuralnogpromjena pleuralnog prostoraprostora

(nakupljanje(nakupljanjetekućine,tekućine,

232

Page 233: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

krvi, tumor ili ožiljak).krvi, tumor ili ožiljak). Postranična snimkaPostranična snimka1- 1- L ošitL ošit2- 2- D ošitD ošitNaNa

postraničnoj snimcipostraničnoj snimci F.c, sinus F.c, sinus naziva se inaziva se i

«posteriorni«posteriorni kostofreničnikostofrenični recesus». Onrecesus». On predstavljapredstavlja

posteriorno posteriorno mjestomjesto hvatanja pleure zahvatanja pleure za

ošit. To je ošit. To je najdublji dionajdublji dio pleuralnog prostora.pleuralnog prostora.Na PANa PA

snimci posteriorni snimci posteriorni kostofrenični ugao nalazi se duboko kostofrenični ugao nalazi se duboko ispod kupole ošita.ispod kupole ošita. Ima izgled oštrog kuta. Ima izgled oštrog kuta. Tupi kut ukazuje na patologiju pleuralnog Tupi kut ukazuje na patologiju pleuralnog prostora.prostora.

Na postraničnoj snimci posteriorniNa postraničnoj snimci posteriorni

kostofrenični kutevi sekostofrenični kutevi se superponiraju.superponiraju.NovorođenčeNovorođenčeKostofrKostofr

233

Page 234: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

enični kut nastaje refleksijom enični kut nastaje refleksijom pleure pripleure pri hvatanju na ošit ihvatanju na ošit i dijelom pluća dijelom pluća kojikoji

protrudira u tuprotrudira u tu inserciju. Oštro jeinserciju. Oštro je ocrtan ocrtan i ima izgledi ima izgled oštrog kuta.oštrog kuta.Novorođenče –Novorođenče –

postranična snimkapostranična snimkaNa postraničnoj snimci Na postraničnoj snimci novorođenčeta videnovorođenčeta vide

se predni i se predni i stražnji kostofrenični uglovistražnji kostofrenični uglovi koji imajukoji imaju izgled oštrogizgled oštrog

kuta.kuta.Traheja i bronhiTraheja i bronhiTraheja se prikazuje kaoTraheja se prikazuje kao

okomita traka intenziteta zraka okomita traka intenziteta zraka smještena medijalno u gornjem smještena medijalno u gornjem dijeludijelu toraka. Inferiorno završava toraka. Inferiorno završava na karini koja se dijeli u dva glavna na karini koja se dijeli u dva glavna bronha.bronha.

Stijenka traheje vidi se kao Stijenka traheje vidi se kao sjena omeđena sa obje strane zrakom sjena omeđena sa obje strane zrakom ii debljine je do 4 mm. Lukom aorte debljine je do 4 mm. Lukom aorte može biti lagano potisnuta umože biti lagano potisnuta u

desno.desno.Postranična snimkaPostranična snimkaU postraničnoj projekciji vidi se U postraničnoj projekciji vidi se kaokao

okomiti stup u gornjem medijastinumu.okomiti stup u gornjem medijastinumu.ZavršavaZavršava karinom koja se dijelikarinom koja se dijeli

234

Page 235: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

na glavne na glavne bronhe zabronhe za desno i lijevo plućnodesno i lijevo plućno

krilo. krilo. U pravilu naU pravilu na postraničnoj snimcipostraničnoj snimci vidi se vidi se desni glavnidesni glavni bronh kao okruglabronh kao okrugla

zračna zračna sjena u sredinisjena u sredini pluća.pluća.Postranična snimka -Postranična snimka -

novorođenčenovorođenčeTraheja je prikazana kao okomitaTraheja je prikazana kao okomita

lucentna traka ulucentna traka u gornjem dijelu pluća.gornjem dijelu pluća.UU sredini pluća završavasredini pluća završava karinom.karinom.Lordotička snimkaLordotička snimkaUU lordotilordotiččkomkom

polopoložžajuaju trahejatraheja se nalazi use nalazi u medijalnoj liniji. Zbogmedijalnoj liniji. Zbog

235

Page 236: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kosog položajakosog položaja bolesnika traheja ibolesnika traheja i

medijastinum imajumedijastinum imaju nepravilni izgled.nepravilni izgled.Traheja –Traheja –

CT toraksa ICT toraksa INa ovom skenuNa ovom skenu traheja se vidi kaotraheja se vidi kao

ovalna strukturaovalna struktura ispunjena zrakomispunjena zrakom

smještena lijevo tik uzsmještena lijevo tik uz meijalnumeijalnu

liniju.liniju.Anteriorno iAnteriorno i lateralno graniči salateralno graniči sa

velikim krvnim žilama.velikim krvnim žilama. Posteriorno se Posteriorno se nalazinalazi

jednjak i Thjednjak i Th kralježnica.kralježnica.CT toraksa IICT toraksa IITraheja jeTraheja je

236

Page 237: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

okrugla ispunjena okrugla ispunjena zrakom (crna nazrakom (crna na CT skenu). CT skenu). AnteriornoAnteriorno

graniči sa velikimgraniči sa velikim krvnim krvnim žilama, ažilama, a posteriorno saposteriorno sa

jednjakom.jednjakom.CT toraksa IIICT toraksa IIINa ovom skenuNa ovom skenu

traheja ostaje traheja ostaje u medijalnoj liniji.u medijalnoj liniji. Nalazi se posteriornoNalazi se posteriorno od velikih krvnih žila iod velikih krvnih žila i

anteriorno o anteriorno o ThTh kralješnice.kralješnice.Traheja – CT plućaTraheja – CT pluća

II U gornjem ijeluU gornjem ijelu toraksa traheja toraksa traheja sese nalazi u medijalnojnalazi u medijalnoj

liniji. Ima oblikliniji. Ima oblik 237

Page 238: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

obrnutog slova «U»obrnutog slova «U» koji je uzrokovankoji je uzrokovan

anteriornomanteriornom hrskavičnomhrskavičnom

potporom.potporom.PosteriornoPosteriorno se nalaze samo mišićise nalaze samo mišići

tako tako da ima ravnuda ima ravnu granicu. Ispunjena jegranicu. Ispunjena je zrakom tako da je nazrakom tako da je na

CT skenovimaCT skenovima crna.crna.Traheja – MR aksijalni toraksa ITraheja – MR aksijalni toraksa IKao i na CTKao i na CT

skenovima zrak skenovima zrak je na MR crn. Traheja je crna, zrakom je na MR crn. Traheja je crna, zrakom ispunjena strukturaispunjena struktura koja je smještena koja je smještena u medijalnoj liniji anteriorno od Th u medijalnoj liniji anteriorno od Th kralješnice.kralješnice.

Smještena je desno od Smještena je desno od jednjaka.jednjaka.MR aksijalni toraksa IIMR aksijalni toraksa IIU visiniU visini arkusa aorte traheja arkusa aorte traheja je u medijalnoj liniji, mada možeje u medijalnoj liniji, mada može

arkusom aorte bitiarkusom aorte biti lagano potisnuta lagano potisnuta uu

238

Page 239: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

desno. Oblikovana jedesno. Oblikovana je poput poput obrnutog slovaobrnutog slova «U» što je uzrokovano«U» što je uzrokovano potporom hrskavicepotporom hrskavice

koja se nalazi sakoja se nalazi sa anteriuorne straneanteriuorne strane

traheje.traheje.MR koronarni toraksa IIMR koronarni toraksa IITraheja jeTraheja je

okomita, zrakom ispunjena okomita, zrakom ispunjena (crna), struktura koja se nalazi u medijalonoj(crna), struktura koja se nalazi u medijalonoj liniji. Smještena je desno od luka aorte koji je liniji. Smještena je desno od luka aorte koji je potiskuje lagano upotiskuje lagano u

desno.desno.Traheja - Carina - Traheja - Carina - PA snimkaPA snimka Karina jeKarina je bifurkacija traheje bifurkacija traheje koja se dijeli u dva glavnakoja se dijeli u dva glavna

bronha.bronha.Najčešće jeNajčešće je smještena u visinismještena u visini korpusa Th VI ili VIIkorpusa Th VI ili VII kralješka.kralješka.Karina jeKarina je latinski naziv zalatinski naziv za

«hrbat» «hrbat» što dolazi odšto dolazi od

239

Page 240: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nabora sluznice nanabora sluznice na bifurkaciji.bifurkaciji.«Kut karine» odgovara kutu koijeg «Kut karine» odgovara kutu koijeg tvoretvore

dva glavna bronha i obično dva glavna bronha i obično iznosi 60°- 70°. Kut veći od 90° iznosi 60°- 70°. Kut veći od 90° suspektan jesuspektan je

na patploški proces na patploški proces ispod karine. ispod karine. Najčešći uzrok su: Najčešći uzrok su: -- uvećanje lijevoguvećanje lijevog

atrija,atrija,-- limfoaenopatija ispodlimfoaenopatija ispod karine karine - tumorozne- tumorozne

mase umase u medijastinumumedijastinumu..BronhiBronhiPAPA

snimkasnimka1- 1- Desni glavni bronhDesni glavni bronh2- 2- Lijevi glavniLijevi glavni

bronhbronhDesni glavni dug jeDesni glavni dug je 1-2 cm.1-2 cm.Započima naZapočima na

carini a završavacarini a završava dijeljenjem bronha zadijeljenjem bronha za DGR. Širi je DGR. Širi je i okomitijei okomitije

240

Page 241: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

postavljen od lijevogpostavljen od lijevog glavnog bronha, takoglavnog bronha, tako da strana da strana tijela češćetijela češće ulaze u desni glavniulaze u desni glavni bronh.bronh.Lijevi glavniLijevi glavni

bronh nešto jebronh nešto je duži.duži.Mjeri do 4 cm.Mjeri do 4 cm.

Započima na carini Započima na carini aa završava dijeljenjemzavršava dijeljenjem grana za LGR.grana za LGR.LijevaLijeva pulmonalna arterijapulmonalna arterija prolazi prolazi preko lijevogpreko lijevog

glavnog bronha.glavnog bronha.PostraničnaPostranična

snimkasnimkaNa postraničnoj snimci lijevi Na postraničnoj snimci lijevi glavni bronh često se vidi kaoglavni bronh često se vidi kao okrugla okrugla zračna sjena u srednjem dijelu toraksa zračna sjena u srednjem dijelu toraksa tik ispod završetka traheje.tik ispod završetka traheje.

Lijevi Lijevi glavni bronh nalazi se iznad lijevog glavni bronh nalazi se iznad lijevog atrija. Važan je znak zaatrija. Važan je znak za određivanje određivanje lokalizacije lijeve i desne pulmonalne lokalizacije lijeve i desne pulmonalne arterije. Anteriornoarterije. Anteriorno nalazi se desna nalazi se desna pulmonalna arterija a superiorno lijeva pulmonalna arterija a superiorno lijeva pulmonalnapulmonalna

arterija. Često se iznad arterija. Često se iznad lijevog glavnog bronha vidi mala lijevog glavnog bronha vidi mala okrugla zračnaokrugla zračna

241

Page 242: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

sjena koja odgovara bronhu za DGR.sjena koja odgovara bronhu za DGR.CT toraksa VCT toraksa V1.1. Desni glavniDesni glavni

bronh.bronh.Desni glavniDesni glavni bronh je odmah bronh je odmah izaiza gornje šuplje vene igornje šuplje vene i

anteriorno od anteriorno od ThTh kralješnice. On jekralješnice. On je

kratak i u ovoj kratak i u ovoj visinivisini se dijeli u bronh zase dijeli u bronh za

DGR.DGR.2. Lijevi glavni2. Lijevi glavni bronhbronhLijevi glavniLijevi glavni

bronh je izabronh je iza ascendentne aorte iascendentne aorte i ispred descendentneispred descendentne

aorte. Duži je odaorte. Duži je od 242

Page 243: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

desnog glavnogdesnog glavnog bronhabronhaLijevaLijeva

pulmonalna arterijapulmonalna arterija lućno prelazi lućno prelazi prekopreko

lijevog glavnoglijevog glavnog bronha.bronha.CT toraksa VICT toraksa VILijeviLijevi glavni bronh, koji jeglavni bronh, koji je duži od duži od desnog, imadesnog, ima

kosi silazni tijek.kosi silazni tijek. Završava Završava dijeljenjemdijeljenjem u bronh za LGR.u bronh za LGR.CT plućaCT pluća

IIIIII1. Desni glavni1. Desni glavni bronhbronh2. Lijevi2. Lijevi

glavni bronhglavni bronhDesniDesni glavni bronh dug je 1-glavni bronh dug je 1-

243

Page 244: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

2 cm 2 cm i završavai završava djeljenjem za bronhdjeljenjem za bronh za DGR.za DGR.Nakon togaNakon toga

naziva senaziva se intermedijalnimintermedijalnim bronhom. Imabronhom. Ima

okomitiji tijek i šireokomitiji tijek i šire polazište tako dapolazište tako da strano tijelo češćestrano tijelo češće ulazi u njega. Lijeviulazi u njega. Lijevi

glavni bronh je duži glavni bronh je duži ii ima kosi smjer premaima kosi smjer prema kaudalno.kaudalno.CT pluća IVCT pluća IVLijevi glavni brohLijevi glavni broh

nastavlja se nastavlja se lijevo odlijevo od medijalne linije imedijalne linije i

244

Page 245: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

završava završava dijeljenjem udijeljenjem u bronh za LGR.bronh za LGR.Bronh za DesniBronh za Desni

Gornji Režanj - CT plućaGornji Režanj - CT pluća

IIIIIIPosteriorno od gornjePosteriorno od gornje šuplje vene šuplje vene ii

inferiorno od utokainferiorno od utoka vene azigos u gornjuvene azigos u gornju

šuplju venu desnišuplju venu desni glavni bronh dajeglavni bronh daje granu granu za DGR. Naza DGR. Na

ovom skenu dobro jeovom skenu dobro je vidljiv vidljiv ogranak zaogranak za

anteriorni segmentanteriorni segment DGR.DGR.Bronh za Lijevi Gornji Režanj - CTBronh za Lijevi Gornji Režanj - CT

pluća Vpluća VBronhi za LGRBronhi za LGR

245

Page 246: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

izlazi iz glavnogizlazi iz glavnog bronha anteriorno. Ubronha anteriorno. U toj visini izlazi i toj visini izlazi i granagrana za gornje segmenteza gornje segmente

LDR koja ideLDR koja ide posteriorno.posteriorno.Bronh za Desni SrednjiBronh za Desni Srednji

Režanj - CT pluća VIIRežanj - CT pluća VIIU visini srca bronh se dijeli U visini srca bronh se dijeli anteriorno dajućianteriorno dajući bronh za DSR. Na bronh za DSR. Na ovom skenu vide se i bazilarne ovom skenu vide se i bazilarne bronhalnebronhalne

grane.grane.Bronh za Lijevi Donji Režanj - CT pluća VIBronh za Lijevi Donji Režanj - CT pluća VIBronhiBronhi

za superiorni segment za superiorni segment LDR dijele seLDR dijele se posteriorno. Na ovomposteriorno. Na ovom skenu vidi se i ostatakskenu vidi se i ostatak bronha ua LGR bronha ua LGR koji sekoji se dijeli anteriorno.dijeli anteriorno.Bronh zaBronh za

Desni Donji Režanj - CT pluća VIDesni Donji Režanj - CT pluća VI BronhiBronhi za superiorni segmentza superiorni segment

246

Page 247: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

DDR dijele seDDR dijele se posteriorno. Ogranciposteriorno. Ogranci za bazalne segmenteza bazalne segmente

DDR nalaze seDDR nalaze se inferiornije i ne videinferiornije i ne vide

se na ovomse na ovom skenu.skenu.Bronhijalni ogranci – CT plućaBronhijalni ogranci – CT plućaUzUz

medijalnu linijumedijalnu liniju obsotrano obsotrano vide sevide se bronhi za bazalnebronhi za bazalne segmente segmente donjihdonjih

režnjeva. Pošto su ovirežnjeva. Pošto su ovi bronhi bronhi okomiti naokomiti na

aksijalnu linijuaksijalnu liniju prikazuju prikazuju se kao malise kao mali

247

Page 248: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kružići intenzitetakružići intenziteta zraka. zraka. Bronhi zaBronhi za

bazalne segmentebazalne segmente donjih donjih režnjeva viderežnjeva vide se kao male okruglese kao male okrugle

tvorbe ispunjenetvorbe ispunjene zrakom.zrakom.RandgenskaRandgenska

anatomija srca ianatomija srca i velikih krvnihvelikih krvnih

žilažilaRendgenska anatomija srca PA - snimka 1- Gornja šuplja vena1- Gornja šuplja vena2- Desni atrij2- Desni atrij3- Desni3- Desni ventriklventrikl4- Pulmonalni konus4- Pulmonalni konus6- Lijevi ventrikl6- Lijevi ventrikl7- Lijeva7- Lijeva aurikulaaurikula8- Donja šuplja vena8- Donja šuplja vena9- Luk aorte9- Luk aorte10- Aortalna10- Aortalna

valvulavalvula11- Mitralna valvula11- Mitralna valvulaPostranična snimkaPostranična snimka 3. 3. Desni ventriklDesni ventrikl 4. Izlazište pulmonalke 4. Izlazište pulmonalke 5. Lijevi atrij 5. Lijevi atrij 6. 6.

Lijevi ventriklLijevi ventrikl 8. Donja šuplja vena 8. Donja šuplja vena10. Aortalna10. Aortalna valvulavalvula11. Mitralna valvula Desna kosa snimka

Lijeva kosa snimkaDesni atrij DesniDesni atrij sastoji se izatrij sastoji se iz

248

Page 249: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

glavne šupljine iglavne šupljine i aurikule. Šupljina imaaurikule. Šupljina ima

glatki posteriornuglatki posteriornu površinu. Napovršinu. Na

anteriornoj površinianteriornoj površini nalaze se muskularninalaze se muskularni

nabori. Od lijevognabori. Od lijevog atrija odvojen jeatrija odvojen je

septimom na kojemseptimom na kojem se nalazi fosa ovalis.se nalazi fosa ovalis. Tijekom intrauterinogTijekom intrauterinog života fosa ovalis ježivota fosa ovalis je otvorena. Desni atrijotvorena. Desni atrij nalazi se anteriornonalazi se anteriorno

od lijevog atrija iod lijevog atrija i 249

Page 250: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lateralno od lijevoglateralno od lijevog ventrikula.ventrikula.Na PANa PA snimci čini desnusnimci čini desnu

granicu srca.granicu srca.PA snimkaPA snimkaNaNa PA snimci desni atrijPA snimci desni atrij čini čini desnu konturudesnu konturu

srca. Prema kranijalnosrca. Prema kranijalno nastavlja se u gornjunastavlja se u gornju šuplju venu, a šuplju venu, a premaprema

kaudalno u donjukaudalno u donju šuplju venu.šuplju venu.MedijalniMedijalni

dio desnog atrijadio desnog atrija superponira se sasuperponira se sa

sjenom ostalog sjenom ostalog srca isrca i medijastinuma te semedijastinuma te se

250

Page 251: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ne može ne može odrediti.odrediti.PostraničnaPostranična

snimkasnimkaNa postraničnojNa postraničnoj snimci desni snimci desni atrij neatrij ne

učestvuje uučestvuje u oblikovanju graniceoblikovanju granice

srca. U ovoj projekcijisrca. U ovoj projekciji superponira se superponira se sasa drugim srčanimdrugim srčanim

komorama. Položajkomorama. Položaj mu se određujemu se određuje

indirektno po tamnijojindirektno po tamnijoj sjeni. Gornja i donjasjeni. Gornja i donja šuplja vena utlaze šuplja vena utlaze uu desni atrij.desni atrij.CT toraksa – desni

atrij Gornja šuplja venaGornja šuplja vena 251

Page 252: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

dovodi krv dovodi krv u desniu desni atrij. Lateralnaatrij. Lateralna

granica desnog granica desnog atrijaatrija određuje desnuodređuje desnu

granicu srca.granicu srca.Nalazi seNalazi se anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog atrija.atrija.Lijevo graniči sa ascendentnom aortom.DonjiDonji

dio desnog atrijadio desnog atrija određuje određuje desnudesnu

konturu srca. U tojkonturu srca. U toj visini nalazivisini nalazi

sesetrikuspidalnatrikuspidalna valvula koja povezijevalvula koja povezije desni desni atrij sa desnimatrij sa desnim ventrikulom. Valvulaventrikulom. Valvula

252

Page 253: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ima ima isti denzitet kao iisti denzitet kao i okolno tkivo te se naokolno tkivo te se na

skenu ne vidi.skenu ne vidi.NaNa ovom MR najbolje seovom MR najbolje se vidi vidi kako desni atrikako desni atri

određuje desnuodređuje desnu granicu granicu srca. srca. DesniDesni

atri leži na ošitu.atri leži na ošitu. Gornja Gornja šuplja venašuplja vena

utječe u desniutječe u desni atrij.atrij.Desni ventrikul DesniDesni

ventrikl tvori 2/3ventrikl tvori 2/3 anteriorne površineanteriorne površine srca. Širi se premasrca. Širi se prema ošitu.ošitu.Na gornjemNa gornjem

253

Page 254: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

infudibularnom dijeluinfudibularnom dijelu nalazi se mjestonalazi se mjesto

polazišta pulmonalnogpolazišta pulmonalnog trunkusa.trunkusa.Stjenka muStjenka mu je svega 1/3 debljineje svega 1/3 debljine

stijenke lijevogstijenke lijevog ventrikula. Od lijevogventrikula. Od lijevog ventrikula odvojen jeventrikula odvojen je interventrikularniminterventrikularnim septumom. Desniseptumom. Desni ventrikul ima dvaventrikul ima dva otvora. Kroz jedanotvora. Kroz jedan

prima krv iz desnogprima krv iz desnog atrija -atrija -

atrioventrikularnoatrioventrikularno 254

Page 255: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ušće na kojem seušće na kojem se nalazi trikuspidalnanalazi trikuspidalna

valvula. Krv iz desnogvalvula. Krv iz desnog ventrikula izlazi uventrikula izlazi u

pulmonalni trunkuspulmonalni trunkus kroz pulmonalno ušćekroz pulmonalno ušće

na kojem se nalazina kojem se nalazi pulmonalna valvula.pulmonalna valvula.PA

snimkaDesni ventrikl leži prema Desni ventrikl leži prema naprijed i u PA projekciji ne utječe naprijed i u PA projekciji ne utječe nana stvaranje sjene srca. Uslijed stvaranje sjene srca. Uslijed superpozicije sa okolnim strukturama superpozicije sa okolnim strukturama njegovnjegov

položaj može se odreditipoložaj može se odreditiindirektnoindirektno tamnijimtamnijim

denzitetom.denzitetom.Postranična snimka Na

postraničnoj snimci anteriorni zid desnog ventrikla određuje donju anteriornu granicu srčane

sjene.CT toraksa – desni ventrikul Septum između desnog i lijevog ventrikla vidi se kao siva linija manjeg denziteta od kontrastne krvi u

ventriklima.MR toraksa - aksijalni - desni

ventrikl Desni ventriklDesni ventrikl

255

Page 256: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

odjeljen je odjeljen je od lijevogod lijevog debelim septumomdebelim septumom koji se na MR dobrokoji se na MR dobro vidi. MR vidi. MR ukazuje i naukazuje i na trabekularnu građutrabekularnu građu

stijenke desnogstijenke desnog ventrikla te ventrikla te odnos saodnos sa

ostalim srčanimostalim srčanim komorama.komorama.Lijevi

atrij Sastoji se odSastoji se od primarne šupljine iprimarne šupljine i

aurikule. Posteriornoaurikule. Posteriorno je od desnog atrija ije od desnog atrija i

čini gornju posteriornučini gornju posteriornu granicu srca. Ležigranicu srca. Leži

256

Page 257: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nasuprot V i VII Thnasuprot V i VII Th kralješka. U njegakralješka. U njega

ulaze 4 pulmonalneulaze 4 pulmonalne vene – po dvije savene – po dvije sa svake strane. Nasvake strane. Na

venoznim ulazimavenoznim ulazima nema valvula.nema valvula.LijeviLijevi atrij komunicira saatrij komunicira sa lijevim ventrikulomlijevim ventrikulom

krozkroz atrioventrikularnoatrioventrikularno ušće na kojem seušće na kojem se nalazi mitralnanalazi mitralna

valvula.valvula.PA snimkaLijevi atrij nalazi se medijalno Lijevi atrij nalazi se medijalno ii posteriorno. Uslijedposteriorno. Uslijed

257

Page 258: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

superpozicija superpozicija okolnihokolnih struktura jasno se nestruktura jasno se ne vidi.vidi.Nalazi se točno ispod karine tako da njegovo uvećanje širi kut

karine.Postranična snimka NaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci

posteriorni posteriorni zid lijevogzid lijevog atrija ocrtava gornjuatrija ocrtava gornju

stražnju stražnju konturu sjenekonturu sjene srca. Lociran je točnosrca. Lociran je točno

na na mjestu gdjemjestu gdje završava traheja.završava traheja.

Često se vidi Često se vidi sjenasjena pulmonalne vene kojapulmonalne vene koja ulazi u lijevi ulazi u lijevi atrij.atrij.CT toraksa

- lijevi atrij U zdravih osobaU zdravih osoba 258

Page 259: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lijevi atrij lijevi atrij jeje najposternija srčananajposternija srčana komora. On komora. On primaprima oksigeniranu krvoksigeniranu krv

preko preko plućnih vena.plućnih vena. Nalazi se anteriornoNalazi se anteriorno od Th kralješnice.od Th kralješnice.

Njegov Njegov posteriorni zidposteriorni zid određuje gornjuodređuje gornju

posteriornu granicuposteriornu granicu sjene srca nasjene srca na

postraničnoj snimci.postraničnoj snimci. Desni atrij iDesni atrij i

ascendentna aortaascendentna aorta nalaze se nalaze se anteriornoanteriorno

259

Page 260: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

od lijevog atrija.od lijevog atrija.Lijevi atrij prima krvLijevi atrij prima krv

iz plučnih iz plučnih vena.vena. Najposteriornija jeNajposteriornija je

srčana srčana komora koja sekomora koja se nalazi anteriorno nalazi anteriorno odod

Th kralješnice,Th kralješnice, descendentne descendentne aorte iaorte i jednjaka.jednjaka.MR najboljeMR najbolje prikazuje prikazuje posteriornuposteriornu lokaciju lijevog atrijalokaciju lijevog atrija

koji prima krv izkoji prima krv iz pulmonalnih vena pulmonalnih vena ii

prosljeđuje je u lijeveprosljeđuje je u lijeve ventrikl ventrikl kroz mitralnukroz mitralnu

valvulu. Tanki zidvalvulu. Tanki zid 260

Page 261: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

dijeli lijevi oddijeli lijevi od anteriorno smještenoganteriorno smještenog desnog atrija. desnog atrija. MR toraksa –

koronarni presjek - lijevi atrijLijeviLijevi atrij prima krv atrij prima krv iziz

pulmonalnih vena. Napulmonalnih vena. Na ovom ovom skenu jasno seskenu jasno se vidi položaj vidi položaj lijevoglijevog

atrija ispod karine.atrija ispod karine.KodKod uvećanja lijevog atrijauvećanja lijevog atrija dolazi do širenja kutadolazi do širenja kuta karine. karine. Lijevi ventrikul LijeviLijevi ventrikl tvori gotovoventrikl tvori gotovo cijelu lijevu granicucijelu lijevu granicu srca. Koničnog jesrca. Koničnog je

261

Page 262: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

oblika.oblika.Mišićna stijenkaMišićna stijenka tri puta mu je debljatri puta mu je deblja od stijenke desnogod stijenke desnog

ventrikla. Apeksventrikla. Apeks konusa odgovarakonusa odgovara

apeksu srca.apeksu srca. Na baziNa bazi konusa nalaze sekonusa nalaze se

atrioventrikularno iatrioventrikularno i aortalnoaortalno

ušće.ušće.Aortalno ušćeAortalno ušće leži anteriornije ileži anteriornije i

desno oddesno od atriventrikularnogatriventrikularnog

ušća. Na aortalnomušća. Na aortalnom ušću nalaze seušću nalaze se

262

Page 263: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

aortalni zalisci. Naaortalni zalisci. Na atroventrikularnomatroventrikularnom

ušču nalaze seušču nalaze se mitralni zalisci.mitralni zalisci.PAPA

snimkasnimkaNa P-A snimciNa P-A snimci pluća lijevi pluća lijevi ventrikulventrikul

čini donju lijevučini donju lijevu granicu granicu srca. Granicasrca. Granica

srca jasno jesrca jasno je vidljiva.vidljiva.Veći dioVeći dio

ventrikla superponiraventrikla superponira se se iznad desnogiznad desnog ventrikla i drugihventrikla i drugih

strukturastruktura medijastinuma.medijastinuma.PostraničnaPostranična

263

Page 264: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

snimkasnimka Na postraničnojNa postraničnoj snimci snimci posteriorni zidposteriorni zid lijevog ventrikla lijevog ventrikla činičini donju posteriornudonju posteriornu

granicu granicu srčane sjene.srčane sjene. Često se superponiraČesto se superponira

nad sjenom donjenad sjenom donje šuplje vene kojašuplje vene koja

utječe u desni atrij.utječe u desni atrij.CT

toraksa – lijevi ventrikul U ovojU ovoj visini lijevi ventriklvisini lijevi ventrikl

prima krv krozprima krv kroz mitralnu valvulu izmitralnu valvulu iz

lijevog atrija. Njegovlijevog atrija. Njegov anterolateralni anterolateralni zidzid

264

Page 265: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

određuje lijevuodređuje lijevu granicugranicu

srca.srca.PosterolateralniPosterolateralni zid određujezid određuje

posteriornu donjuposteriornu donju granicu. Na ovomgranicu. Na ovom

skenu krv u ventrikuluskenu krv u ventrikulu koja je obojanakoja je obojana

kontrastnimkontrastnim sredstvom nešto jesredstvom nešto je

svjetlija svjetlija od denzitetaod denziteta mišića srćanog zida,mišića srćanog zida, dok dok je septum neštoje septum nešto

tamniji.tamniji.Na MRNa MR mjerenjima srčanemjerenjima srčane

265

Page 266: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

komore jasno sekomore jasno se prikazuju. Tekuća prikazuju. Tekuća krvkrv daje crni signal. Mišićidaje crni signal. Mišići

imaju imaju sivi signal.sivi signal. Perikardijalna mast jePerikardijalna mast je bijela. Za razliku odbijela. Za razliku od desnog ventrikla,desnog ventrikla, mišićni zid lijevogmišićni zid lijevog ventrikla znatno jeventrikla znatno je

deblji. To je posljedivadeblji. To je posljediva večeg tlaka večeg tlaka potrebnogpotrebnog za potiskivanje krvi uza potiskivanje krvi u

arterijalniarterijalni bazen.bazen.Rendgenska anatomija

torakalne aorte Torakalna aortaTorakalna aorta 1.1. 266

Page 267: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

AscendentnaAscendentna aortaaorta2. Luk aorte2. Luk aorte3.3.

DescendentnaDescendentna aortaaorta

Ascendentna aorta izlazi iz lijevog ventrikla na mjestu aortalne valvule.Ascendentna aorta izlazi iz lijevog ventrikla na mjestu aortalne valvule. Desna i lijeva koronarna arterija koje opskrbljuju mišić srca izlaze izDesna i lijeva koronarna arterija koje opskrbljuju mišić srca izlaze iz

aortalne baze. U visini sternalnog ugla aorta zavija u lijevo i tvori arkusaortalne baze. U visini sternalnog ugla aorta zavija u lijevo i tvori arkus aorte. Iz tog dijela aorte izlazi barhiocefalički trunkus, lijeva zajedničkaaorte. Iz tog dijela aorte izlazi barhiocefalički trunkus, lijeva zajednička

karotidna arterija i lijeva arterija subklavija. Descendentna aorta započimakarotidna arterija i lijeva arterija subklavija. Descendentna aorta započima ispod mjesta polazišta lijeve arterije subklavije. Ide kroz stražnjiispod mjesta polazišta lijeve arterije subklavije. Ide kroz stražnji

medijastinum s lijeve strane kralježnice. Daje bronhijalne interkostalne imedijastinum s lijeve strane kralježnice. Daje bronhijalne interkostalne i ezofagealne ogranke. Kroz aortalni hijatus na ošitu pfrolazi uezofagealne ogranke. Kroz aortalni hijatus na ošitu pfrolazi u

abdomen..abdomen..1- Luk aorte1- Luk aorte2-2- DescendentnaDescendentna aortaaortaNa PA snimci ascendentna aortaNa PA snimci ascendentna aorta

superponira se sasuperponira se sa sjenomsjenom

medijastinuma medijastinuma i Thi Th kralješnicom te sekralješnicom te se

obićno ne vidi.obićno ne vidi.AortalniAortalni

267

Page 268: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

luk vidi se lijevo odluk vidi se lijevo od medijalne medijalne linije ulinije u

visini Th4 kralješkavisini Th4 kralješka kao kao mekotkivna sjena.mekotkivna sjena.

U nekih bolesnikaU nekih bolesnika može laganomože lagano

potiskivati traheju upotiskivati traheju u desno.desno.Lijeva granicaLijeva granica descendentne aortedescendentne aorte

vidi vidi se lijevo odse lijevo od medijalne linije. Pratimedijalne linije. Prati

se do se do ošita. Desnaošita. Desna granica prekrivena jegranica prekrivena je

medijastinumom imedijastinumom i kralješnicom te sekralješnicom te se

268

Page 269: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

obično ne vidi. Sobično ne vidi. S godinama aortagodinama aorta

postaje postaje tortuozna itortuozna i može sadržavatimože sadržavati

vapno.vapno.1-1- AscendentnaAscendentna

aortaaorta2- Luk aorte2- Luk aorte3-3- DescendentnaDescendentna

aortaaortaUslijedUslijed superpozicije okolnihsuperpozicije okolnih struktura čitava Thstruktura čitava Th

aorta na postraničnojaorta na postraničnoj snimci nemora bitisnimci nemora biti

vidljiva. Djelovi aortevidljiva. Djelovi aorte vide se kada sevide se kada se

269

Page 270: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

superponiraju sasuperponiraju sa tkivima tkivima različitihrazličitih

denziteta (pluća). Oddenziteta (pluća). Od anteriorne anteriorne prednjeprednje granice srca premagranice srca prema gore projecira gore projecira sese

ascendentna aorta. Uascendentna aorta. U visini Th 4 visini Th 4 kralješkakralješka arkus aorte zavijaarkus aorte zavija

posteriorno.posteriorno.DescendeDescendentna aorta jentna aorta je

posteriorno.posteriorno.MožeMože lagano prekrivati Thlagano prekrivati Th

kralješnicu.kralješnicu.Kroz aortalni hijatus prolazi u abdomen.CTCT

torakalne aortetorakalne aorte1- Ascendentna aorta1- Ascendentna aorta2- Descendentna

270

Page 271: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

aortaNa ovom skenuNa ovom skenu ascendentna ascendentna aorta jeaorta je anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog

glavnog glavnog bronha.bronha. Desno graniči saDesno graniči sa gornjom gornjom šupljomšupljom

venom. Descendentnavenom. Descendentna aorta aorta nalazi senalazi se

posteriorno uz Thposteriorno uz Th kralješnicu.kralješnicu.Zbog datog kontrastnog sredstva aorta se

dobro prikazuje.Ovaj skenOvaj sken napravljen je u napravljen je u visinivisini kupola ošita. U ovojkupola ošita. U ovoj visini visini aorta prolaziaorta prolazi

kroz aortalni otvor kroz aortalni otvor nana 271

Page 272: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ošitu u abdomen. Naošitu u abdomen. Na ovom ovom skenu vidi se daskenu vidi se da

aorta prolazi aorta prolazi iznadiznad tankih diafragmalnihtankih diafragmalnih krura krura koji se nalazekoji se nalaze

između aorte iizmeđu aorte i jednjaka. Ostalejednjaka. Ostale

strukture koje strukture koje prolazeprolaze kroz aortalni hijatuskroz aortalni hijatus su su toliko male da setoliko male da se ne vide.ne vide.MR toraksa - aksijalni -

Torakalna aorta1- Ascendentna aorta1- Ascendentna aorta22-- DescendentnaDescendentna

aortaaortaMjerenje je napravljeno u Mjerenje je napravljeno u visinivisini lijeve pulmonalnelijeve pulmonalne

272

Page 273: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

arterije.arterije.U ovoj visiniU ovoj visini ascendentna aortaascendentna aorta desno graniči sadesno graniči sa gornjom šupljomgornjom šupljom venom i lijevo savenom i lijevo sa

glavnomglavnom pulmonalnompulmonalnom

arterijom.arterijom.DescendentDescendentna aorta jena aorta je

posteriorno.posteriorno.Leži lijevo od Th kralješnice i posteriorno

od jednjaka i lijeve pulmonalne arterije.MR toraksa -koronarni -

Torakalna aorta NaNa koronarnimkoronarnim presjecimapresjecima

descendentna aorta jedescendentna aorta je

273

Page 274: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

posteriorno.posteriorno.KrozKroz toraks prolazi lijevo odtoraks prolazi lijevo od

Th Th kralježnice. Ovajkralježnice. Ovaj MR koronarni MR koronarni presjekpresjek

napravljen je kroznapravljen je kroz sredinu sredinu tijela. Arkustijela. Arkus aorte nalazi se lijevoaorte nalazi se lijevo

od traheje iod traheje i superiorno od lijevogsuperiorno od lijevog

glavnog bronha iglavnog bronha i lijeve pulmonalnelijeve pulmonalne arterije. Na ovojarterije. Na ovoj

snimci vidi se i diosnimci vidi se i dio abdominalne aorte.abdominalne aorte.Koronarni

rez kroz sredinu pluća. Ascendentna aorta izlazi iz lijevog ventrikla kroz aortalnu valvulu. Leži između gornje šuplje vene desno i pulmonalne

arterije lijevo. Katkada se mogu vidjeti polazišta koronarnih

274

Page 275: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

arterija.Angiografija torakalna aorteAngiografija torakalna aorte1- Ascendentna1- Ascendentna

aortaaorta2- Arkus aorte2- Arkus aorte3-3- DescendentnaDescendentna aortaaortaKako bi seKako bi se

izbjegla superpozicijaizbjegla superpozicija struktura bolesnik sestruktura bolesnik se

nalazi u nalazi u laganomlaganom kosomkosom

položaju.položaju.KontrastomKontrastom su obojene:su obojene:- lijeva- lijeva

koronarna arterijakoronarna arterija-- trunkustrunkus

brahiocefalikusbrahiocefalikus-- lijeva zajedničkalijeva zajednička

karotidna karotidna arterija arterija--

275

Page 276: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lijeva arterijalijeva arterija subklavijasubklavijaKoronarne

arterije KoronarografijaKoronarografija SelektivnSelektivna jea je

angiografskaangiografskametodametoda koja se izvodikoja se izvodi

uvođenjem uvođenjem katetera ukatetera u lijevu i desnulijevu i desnu

koronarnukoronarnuaarterijurteriju..IndiIndikacijakacija:: - - otkrivanjeotkrivanje stenoze ili okluzijestenoze ili okluzije koronarnih arterijakoronarnih arterija

(pektoralna (pektoralna angine i angine i infarkt miokarda).infarkt miokarda).

Brahiocefalički trunkus Prva jePrva je 276

Page 277: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

od velikih grana lukaod velikih grana luka aorte. Polazi izaaorte. Polazi iza srednjeg dijelasrednjeg dijela manubrijumamanubrijuma

sternuma. Normalnosternuma. Normalno je dug 4-5 cm. Ideje dug 4-5 cm. Ide desno od naprijeddesno od naprijed

prema natrag. U visiniprema natrag. U visini sternoklavikularnogsternoklavikularnog zgloba dijeli se nazgloba dijeli se na

desnu arterijudesnu arteriju subklaviju i desnusubklaviju i desnu

zajedničku karotidnuzajedničku karotidnu arteriju.arteriju.Angiografija arkusa

aortePrva velika granaPrva velika grana 277

Page 278: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

luka luka aorte. Jasno jeaorte. Jasno je prikazano dijeljenjeprikazano dijeljenje

brahiocefaličkebrahiocefaličke arterije na desnuarterije na desnu

arteriju subklaviju iarteriju subklaviju i desnu zajedničkudesnu zajedničku

karotidnu arteriju.karotidnu arteriju.Desna

zajednička karotidna arterije GranaGrana je brahiocefaličkogje brahiocefaličkog trunkusa iz kojegtrunkusa iz kojeg izlazi iza desnogizlazi iza desnog

sternoklavikularnogsternoklavikularnog zgloba. Ide odzgloba. Ide od

sternoklavikularnogsternoklavikularnog zgloba do gornjezgloba do gornje

278

Page 279: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

granice tiroidnegranice tiroidne hrskavice. U toj visinihrskavice. U toj visini dijeli se na vanjsku idijeli se na vanjsku i unutrašnju karotidnuunutrašnju karotidnu arteriju. arteriju. Koronarni MR toraksaVidi seVidi se

kako izlazi iz kako izlazi iz brahiocefaličkog trunkusa i brahiocefaličkog trunkusa i ide uide u desni dio vrata. Lijevadesni dio vrata. Lijeva

subklavija jedna sesubklavija jedna se nazire.nazire.Desna zajednička

karotidna arterija Angiografija luka

aorteIzlaziIzlazi iziz brahiocefalibrahiocefaliččkogkog trunkusatrunkusa i krvljui krvlju opskrbljuje desni dioopskrbljuje desni dio vrata i glavu.vrata i glavu.Desna arterija

subklavija Angiografija luka aorteGrana je brahiocefaličkogGrana je brahiocefaličkog

trunkusa kojatrunkusa koja

279

Page 280: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

opskrbljuje desnuopskrbljuje desnu ruku.ruku.Lijeva zajednička karotidna

arterija Druga je velikaDruga je velika grana luka aorte.grana luka aorte.

Izlazi nešto iza i lijevoIzlazi nešto iza i lijevo od brahiocefaličkogod brahiocefaličkog trunkusa. U lijevi diotrunkusa. U lijevi dio vrata ulazi iza lijevogvrata ulazi iza lijevog sternoklavikularnogsternoklavikularnog

zgloba i ide do gornjezgloba i ide do gornje granice tiroidnegranice tiroidne

hrskavice. U toj visinihrskavice. U toj visini dijeli se na unutrašnjudijeli se na unutrašnju

i vanjsku karotidnui vanjsku karotidnu arteriju.arteriju.CT toraksa Druga jeDruga je

280

Page 281: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

velika grana lukavelika grana luka aorte. Krvljuaorte. Krvlju

opskrbljava lijevi dioopskrbljava lijevi dio vrata i glave. Nalazivrata i glave. Nalazi

se izmeđuse između brahiocefaličkebrahiocefaličke

arterije i lijeve arterije i lijeve arterijearterije subklavije. Obično jesubklavije. Obično je lijevo od medijalnelijevo od medijalne linije.linije.Koronarni MR toraksa NaNa

ovom presjeku ne vidiovom presjeku ne vidi se izlaz lijevese izlaz lijeve

karotidne arterije karotidne arterije iziz arkusa aorte. Arterijaarkusa aorte. Arterija prolazi prolazi kroz lijevi diokroz lijevi dio

281

Page 282: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

vrata.vrata.Lijeva arterija subklavijaLijeva arterija subklavijaPolaziPolazi iz arkusa aorteiz arkusa aorte

posteriorno od lijeveposteriorno od lijeve zajedničke karotidnezajedničke karotidne arterije. Ide premaarterije. Ide prema gore i posteriorno.gore i posteriorno. Napušta vrat izaNapušta vrat iza

lijevoglijevog sternoklavikularnogsternoklavikularnog

zgloba. Prema odnosuzgloba. Prema odnosu sa m. skalenusomsa m. skalenusom

dijeli se u tridijeli se u tri segmenta:segmenta:1.1.PrviPrvi

segmentsegment je dio od je dio od polazišta do medijalnepolazišta do medijalne

282

Page 283: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

strane skalenusa ustrane skalenusa u tom dijelu polazište jetom dijelu polazište je vertebralne arterije,vertebralne arterije,

tireocervikalnogtireocervikalnog trunkusa i unutrašnjetrunkusa i unutrašnje

torakalnetorakalne arterije,arterije,2.2.DrugiDrugi

segmentsegment leži iza m.leži iza m. skalenusa i daje samoskalenusa i daje samo

kostocervikalnikostocervikalni trunkus,trunkus, 3.3.TrećiTreći segmentsegment je dio od je dio od lateralnog ruba m.lateralnog ruba m. skalenusa anterioraskalenusa anteriora do lateralnog rubado lateralnog ruba

283

Page 284: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

prvog rebra. Taj dioprvog rebra. Taj dio arterije obično nemaarterije obično nema

ogranaka.ogranaka.NaNa lateralnoj granicilateralnoj granici prvog rebra lijevaprvog rebra lijeva arterija subklavijaarterija subklavija

postaje arterijapostaje arterija aksilarisaksilaris..Lijeva arterija subklavija –Lijeva arterija subklavija –

CT toraksaCT toraksaLijeva arterijaLijeva arterija subklavija subklavija opskrbljujeopskrbljuje

krvlju lijevi gornjikrvlju lijevi gornji ekstremitet. Zadnja jeekstremitet. Zadnja je

velika grana velika grana lukaluka aorte. Nalazi seaorte. Nalazi se

posteriorno od posteriorno od lijevelijeve 284

Page 285: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

zajedničke karotidnezajedničke karotidne arterije.arterije.Okružena jeOkružena je plućima. S medijalneplućima. S medijalne

strane nalazi sestrane nalazi se jednjak.jednjak.Lijeva arterija subklavija –

aksijalni MR toraksa LijevaLijeva arterija subklavija ležiarterija subklavija leži

lijevo od medijalnelijevo od medijalne linije. Medijalnolinije. Medijalno

graniči sa jednjakom agraniči sa jednjakom a lateralno sa lateralno sa plućnimplućnim tkivom. Signal je crn.tkivom. Signal je crn.

Trunkus pulmonalne arterijeTrunkus pulmonalne arterije

Pulmonalni trunkusPulmonalni trunkus izlazi iz desnogizlazi iz desnog

285

Page 286: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ventrikla na mjestuventrikla na mjestu pulmonalnepulmonalne

valvule.valvule.Nalazi seNalazi se anteriorno i lijevo odanteriorno i lijevo od

aorte. Završavaaorte. Završava anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog

glavnog bronhaglavnog bronha dijeleći se u desnu idijeleći se u desnu i

lijevu plućnulijevu plućnu arteriju.arteriju.Gornja šuplja vena – CT toraksaGornja šuplja vena – CT toraksa

Pulmonalni trunkusPulmonalni trunkus nalazi nalazi se neštose nešto

anteriornije i lijevo odanteriornije i lijevo od ascendentne aorte.Izascendentne aorte.Iz lijevog ventrikla lijevog ventrikla izlaziizlazi

286

Page 287: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

na mjestu pulmonalnena mjestu pulmonalne valvule.valvule.Ide premaIde prema

gore i straga gdje segore i straga gdje se dijeli dijeli na lijevu i desnuna lijevu i desnu

pulmonalnupulmonalnu arteriju.arteriju.LijevaLijeva

pulmonalna arterija jepulmonalna arterija je superiornija superiornija od desne.od desne. Na ovom skenu vidi seNa ovom skenu vidi se pulmonalni trunkus ipulmonalni trunkus i desna pulmonalnadesna pulmonalna

arterija.arterija.Gornja šuplja vena – aksijalni MRGornja šuplja vena – aksijalni MR

toraksa toraksa PulmonalniPulmonalni trunkus izlazi iztrunkus izlazi iz

desnog ventrikla nadesnog ventrikla na 287

Page 288: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

mjestu pulmonalnemjestu pulmonalne valvule. Nalazi sevalvule. Nalazi se

anteriorno i lijevo odanteriorno i lijevo od ascendentne aorte. Uascendentne aorte. U

ovoj visini izovoj visini iz pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa

izlazi lijevaizlazi lijeva pulmonalna arterija.pulmonalna arterija. Kao i sve druge žile Kao i sve druge žile ii pulmonalna arterijapulmonalna arterija

ima crni signal. ima crni signal. Gornja šupljaGornja šuplja

vena – koronarni MR toraksa vena – koronarni MR toraksa Na ovojNa ovoj slici vidi se kako seslici vidi se kako se pulmonalni trunkuspulmonalni trunkus počima dijeliti počima dijeliti nana

288

Page 289: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lijevu i desnulijevu i desnu pulmonalnupulmonalnu

arteriju.arteriju.Nalazi seNalazi se lijevo od ascendentnelijevo od ascendentne aorte.aorte.Gornja šuplja vena – koronarna MRGornja šuplja vena – koronarna MR

angiografija angiografija GlavnaGlavna pulmonalna arterijapulmonalna arterija

smještena je lijevo odsmještena je lijevo od ascendentne ascendentne aorte.aorte.

Izlazi iz desnogIzlazi iz desnog ventrikla. Na ventrikla. Na ovoj sliciovoj slici

vidi se točno navidi se točno na mjestu mjestu dijeljenja udijeljenja u

desnu i lijevu plućnudesnu i lijevu plućnu arteriju.arteriju.Lijeva pulmonalnaLijeva pulmonalna

289

Page 290: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

arterijaarterijaIzlazi izIzlazi iz pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog

glavnog bronha iglavnog bronha i ispod luka aorte. Ideispod luka aorte. Ide preko lijevog glavnogpreko lijevog glavnog bronha. Preko korjenabronha. Preko korjena lijevog plućnog krilalijevog plućnog krila

dijeli se udijeli se u segmentalne arterije.segmentalne arterije. Segmentalne arterijeSegmentalne arterije

slijedeslijede bronhe.bronhe.Najveća je žilaNajveća je žila

lijevog hilusa.lijevog hilusa.VodiVodi neoksegeniranu krv izneoksegeniranu krv iz

290

Page 291: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

srca u srca u lijevo plućnolijevo plućno krilo. Ide izkrilo. Ide iz

pulmonalnog pulmonalnog trunkusatrunkusa preko lijevog glavnogpreko lijevog glavnog

bronha.bronha.Dijeli se uDijeli se u lobarne i segmentalnelobarne i segmentalne

grane.grane.U 95%U 95% bolesnika lijevi hilusbolesnika lijevi hilus

veći je odveći je od desnog.desnog.Postranična snimkaPostranična snimka NaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci nije nije jasno prikazana.jasno prikazana. Najlakše je lociratiNajlakše je locirati

prema lijevomprema lijevom glavnom bronhuglavnom bronhu

291

Page 292: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

(mala (mala okruglaokrugla lucentna sjena ulucentna sjena u

centru pluća centru pluća na bazina bazi traheje).traheje).Lijeva pulmonalna arterija prije nego li uđe u pluća prolazi

preko lijevog glavnog bronha.Lijeva pulmonalna

arterija Lijeva pulmonalnaLijeva pulmonalna arterija je arterija je mekotkivnamekotkivna sjena koja ide prekosjena koja ide preko

lijevog lijevog glavnogglavnog bronha. To je najvećabronha. To je najveća žila lijevog žila lijevog hilusa kojihilusa koji je u pravilu veći odje u pravilu veći od

desnog.desnog.Lijeva pulmonalna arterija –

CT toraksa Lijeva plućnaLijeva plućna arterija grana jearterija grana je

292

Page 293: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa i ide preko i ide preko lijevoglijevog glavnog bronha.glavnog bronha.

Postavljena je Postavljena je više odviše od desne plućne arterijedesne plućne arterije tako da se tako da se prikazujeprikazuje

na višimna višim skenovima.skenovima.Lijeva pulmonalna

arterija – aksijalni MR toraksa GranaGrana je pulmonalnogje pulmonalnog

trunkusa trunkusa i prolazii prolazi preko lijevog glavnogpreko lijevog glavnog bronha.bronha.Pošto je višaPošto je viša položena od desnepoložena od desne

plućme plućme arterije vidimoarterije vidimo 293

Page 294: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

je na višimje na višim snimkama.snimkama.Lijeva pulmonalna

arterija – koronarni MR toraksaNaNa koronarnom presjekukoronarnom presjeku vidi se vidi se iznad lijevogiznad lijevog

glavnog bronha.glavnog bronha. Između Između luka aorte iluka aorte i lijeve plućne arterijelijeve plućne arterije

vidi se vidi se mali svjetlimali svjetli signal.signal.Lijeva pulmonalna arterija –

selektivna angiografija U arterijuU arteriju se dolazi preko se dolazi preko vene,vene, desnog atrija, desnogdesnog atrija, desnog

ventrikula ventrikula ii pulmonalnogpulmonalnog

294

Page 295: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

trunkusa. Lijevatrunkusa. Lijeva plućna plućna arterijaarterija

locirana je iznadlocirana je iznad lijevog glavnoglijevog glavnog

bronha. Pretraga sebronha. Pretraga se radi u bolesnika saradi u bolesnika sa

plućnomplućnom embolijom.embolijom.Desna pulmonalnaDesna pulmonalna

arterijaarterija Izlazi izIzlazi iz pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa

koji se dijelikoji se dijeli anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog glavnog bronha.glavnog bronha.ImaIma horizontalni smjer ihorizontalni smjer i ostaje anteriorno odostaje anteriorno od

295

Page 296: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

glavnog iglavnog i intermedijalnogintermedijalnog bronha.bronha.U hilusuU hilusu

desnog plućnog kriladesnog plućnog krila dijeli se u lobarnedijeli se u lobarne

arterije.arterije.Desna plućnaDesna plućna arterija vodiarterija vodi

neoksigeniranu krv izneoksigeniranu krv iz desnog ventrikla desnog ventrikla uu desno plućno krilo.desno plućno krilo.

Najveća je krvna Najveća je krvna žilažila desnog hilusa. Dijelidesnog hilusa. Dijeli

se u lobarne se u lobarne ii segmentalne arterije.segmentalne arterije. Nalazi se u Nalazi se u srednjojsrednjoj

296

Page 297: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

trećini plućnog krila.trećini plućnog krila. Niže je Niže je smještena odsmještena od lijeve.lijeve.Postranična snimkaPostranična snimka NaNa postraničnoj snimcipostraničnoj snimci

može može se vidjetise vidjeti anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog

glavnog glavnog bronha (malabronha (mala lucentna zona ulucentna zona u

centru centru pluća). Imapluća). Ima izgled ovalneizgled ovalne

mekotkivne mekotkivne sjenesjene dužine 2-3 cm.dužine 2-3 cm.

Njezine granice neNjezine granice ne moraju se uvijekmoraju se uvijek

vidjeti. Desnavidjeti. Desna 297

Page 298: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

pulmonalna arterijapulmonalna arterija anteriorno je odanteriorno je od

lijevog bronha.lijevog bronha.Desna

pulmonalna arterija DesnaDesna plućna arterija jeplućna arterija je

mekotkivna mekotkivna sjena usjena u desnom hilusu. Dijelidesnom hilusu. Dijeli

se u lobarne ise u lobarne i segmentalne arterije.segmentalne arterije. Desni hilus u praviluDesni hilus u pravilu

je manji od lijevog.je manji od lijevog.Desna

pulmonalna arterija – CT toraksa GranaGrana je pulmonalnogje pulmonalnog trunkusa. Imatrunkusa. Ima

horizontalni smjer.horizontalni smjer. 298

Page 299: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Prolazi anteriorno odProlazi anteriorno od kralješnice ikralješnice i

intermedijalnogintermedijalnog bronha. Nalazi sebronha. Nalazi se

posteriorno odposteriorno od ascendentne aorte ascendentne aorte ii

gornje šuplje vene.gornje šuplje vene.Desna pulmonalna arterija – aksijalni MR

toraksa Desna plućnaDesna plućna arterija koja arterija koja izlazi izizlazi iz

pulmonalnog trunkusapulmonalnog trunkusa ima ima transverzalnitransverzalni

smjer u desno. Prolazismjer u desno. Prolazi anteriorno od lijevoganteriorno od lijevog

glavnog bronha glavnog bronha ii

299

Page 300: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

desnogdesnog intermedijalnogintermedijalnog bronha.bronha.Nalazi seNalazi se

posteriorno od aorte iposteriorno od aorte i donje donje šuplje vene.šuplje vene.Desna

pulmonalna arterija – koronarni MR

toraksa Desna plućnaDesna plućna arterija imaarterija ima

transverzalni smjertransverzalni smjer koji se jasno koji se jasno vidi navidi na

koronarnimkoronarnim presjecima.presjecima.U većiniU većini slučajeva vidljiv jeslučajeva vidljiv je

cijeli cijeli tijek arterije.tijek arterije.Desna pulmonalna arterija – selektivna

angiografija I ova pretraga pokazuje horizontalni tijek desne pulmonalne

arterije.Brahiocefaličke veneBrahiocefaličke vene DesnaDesna

300

Page 301: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Brahiocefalička venaBrahiocefalička vena PočimaPočima lijevo odlijevo od

sternoklaviklularnogsternoklaviklularnog zgloba spajanjemzgloba spajanjem lijeve unutrašnjelijeve unutrašnje

jugularne vene i lijevejugularne vene i lijeve vene subklavije. vene subklavije. Uz toUz to

prima internuprima internu torakalnu venu,torakalnu venu,

vertebralnu venu ivertebralnu venu i donju tiroidnu venu sdonju tiroidnu venu s lijeve strane. U nju selijeve strane. U nju se ulijeva lijevi limfatičkiulijeva lijevi limfatički

torakalni duktus.torakalni duktus. Brahiocefalička venaBrahiocefalička vena

301

Page 302: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ide prema dole iide prema dole i desno, anteriorno oddesno, anteriorno od

velikih grana lukavelikih grana luka aorte i posteriorno odaorte i posteriorno od

manubrijumamanubrijuma sternuma. Spaja sesternuma. Spaja se

iza desnog sternalnogiza desnog sternalnog ruba i hrskavice prvogruba i hrskavice prvog

rebra sa desnomrebra sa desnom brahiocefaličkombrahiocefaličkom

venom u gornju šupljuvenom u gornju šuplju venu.venu.Usmjerena jeUsmjerena je

prema doljeprema dolje posteriorno odposteriorno od manubrijuma imanubrijuma i

302

Page 303: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

lateralno odlateralno od brahiocefaličkebrahiocefaličke

arterije. Zajedno saarterije. Zajedno sa lijevomlijevom

brahiocefaličkombrahiocefaličkom venom posteriorno odvenom posteriorno od

desne sternalnedesne sternalne granice i hrskavicegranice i hrskavice prvog rebra tvoriprvog rebra tvori

gornju šuplju venu.gornju šuplju venu.Desna brahiocefalička vena – CT toraksa DesnaDesna

brahiocefalička brahiocefalička vena dovodi krv iz desnog gornjeg vena dovodi krv iz desnog gornjeg ekstremiteta i vrata uekstremiteta i vrata u

gornju šuplju gornju šuplju venu.venu.Lijeva brahiocefalička

vena ZapoZapoččimaima ispodispod desnogdesnog

sternoklavikularnogsternoklavikularnog

303

Page 304: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

zglobazgloba spajanjemspajanjem desnedesne unutraunutraššnjenje jugularnejugularne venevene ii

desnedesne venevene subklavijesubklavije. . Uz toUz to

prima internuprima internu torakalnu venu,torakalnu venu,

vertebralnu vertebralnu venu ivenu i donju tiroidnu venu. Udonju tiroidnu venu. U nju se ulijeva desninju se ulijeva desni limfatički duktus.limfatički duktus.Lijeva brahiocefalička vena – CT toraksaLijevaLijeva

brahiocefalička brahiocefalička vena nalazi se odmah iza sternuma vena nalazi se odmah iza sternuma i anteriorno od granei anteriorno od grane luka aorte.luka aorte.Lijeva brahiocefalička vena spaja se sa desnom u gornju šuplju

venu.Gornja šuplja venaGornja šuplja vena GornjaGornja šuplja vena nastaješuplja vena nastaje

304

Page 305: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

spajanjem desne ispajanjem desne i lijeve brahiocefaličkelijeve brahiocefaličke vene ispod hrskavicevene ispod hrskavice prvog rebra desno.prvog rebra desno.

Prolazi ispodProlazi ispod ascendentne aorte uascendentne aorte u desno. Vena azigos,desno. Vena azigos,

nakon što prođe prekonakon što prođe preko desnog pluća dreniradesnog pluća drenira

se u superiorni diose u superiorni dio gornje šupljegornje šuplje

vene.vene.Završava uZavršava u gornji dio desnoggornji dio desnog

atrija.atrija.Na PA snimci desna granica Na PA snimci desna granica gornjegornje šupje vene daješupje vene daje

305

Page 306: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

mekotkivnu mekotkivnu sjenu uzsjenu uz desnu granici Thdesnu granici Th

kralješnice. kralješnice. Medijalna granica ne može se

izdiferencirati iz medijastinalnih mekotkivnih sjena.Postranična

snimka Na profilnoj snimciNa profilnoj snimci vidi se vidi se kao vertikalnakao vertikalna mekotkivna sjena kojamekotkivna sjena koja

je smještenaje smještena anteriorno od traheje.anteriorno od traheje. U U desni atri ulazi tikdesni atri ulazi tik iznad karine. iznad karine. UslijedUslijed

superpozicije plučnogsuperpozicije plučnog tkiva tkiva anteriorna sjenaanteriorna sjena gornje šuplje venegornje šuplje venenene

mora se dobromora se dobro

306

Page 307: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

vidjeti.vidjeti.Gornja šuplja vena – CTGornja šuplja vena – CT

toraksa IVtoraksa IV Gornja šupljaGornja šuplja vena nastajevena nastaje

spajanjem dvijuspajanjem dviju brahiocefaličkih brahiocefaličkih vena.vena. Vodi venoznu krv izVodi venoznu krv iz

gornjeg gornjeg dijela tijela udijela tijela u desni atrij. Na ovomdesni atrij. Na ovom

skenu uz gornju šupljuskenu uz gornju šuplju venu vidljiva venu vidljiva je i lijevaje i lijeva

brahiocefaličkabrahiocefalička vena.vena.Desna lateralnaDesna lateralna granica gornje šuplljegranica gornje šupllje

vene čini gornjuvene čini gornju desnu lateralnudesnu lateralnu

307

Page 308: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

granicugranicu medijastinuma.medijastinuma.Gornja šupljaGornja šuplja

vena – CT toraksa Vvena – CT toraksa V U srceU srce dolazi desno uzdolazi desno uz medijalnu liniju.medijalnu liniju.

Lateralna granica Lateralna granica činičini desnu granicudesnu granicu

medijastinuma.medijastinuma.UU visini karine ona jevisini karine ona je

anteriorno anteriorno od desnogod desnog glavnog bronha.glavnog bronha.GornjaGornja

šuplja vena – koronarni MR toraksašuplja vena – koronarni MR toraksaGornjaGornja š šupljauplja

venavena zapozapoččimaima na mjestuna mjestu spajanjaspajanja

brahiocefaličkih brahiocefaličkih vena ivena i

308

Page 309: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

završava u desnomzavršava u desnom atriju. atriju. Desni zidDesni zid

medijastinuma tvorimedijastinuma tvori lateralna granicalateralna granica

donje šupljedonje šuplje vene.vene.Unutar veneUnutar vene vide se artefaktivide se artefakti protoka.protoka.NjenaNjena

medijalna granicamedijalna granica graniči sagraniči sa

ascendentnomascendentnom

aortom.aortom.RendgRendgenskaenska

309

Page 310: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

anatomijaanatomija stijenkestijenke

toraksatoraksaDojkaDojkaDDojka je kožna žlijedaojka je kožna žlijeda

koja koja se nalazi nase nalazi na prednjem dijeluprednjem dijelu

toraksa.toraksa.Građena je odGrađena je od žljezdanog tkiva koježljezdanog tkiva koje producira mlijeko iproducira mlijeko i

masnog tkiva.masnog tkiva.FibrozniFibrozni suspenzorni ligamentisuspenzorni ligamenti pridržavaju žlijezdanopridržavaju žlijezdano

310

Page 311: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

tkivo uz kožu tkivo uz kožu i fascijui fasciju koja prekriva m.koja prekriva m.

pektoralis pektoralis major.major.15-15-20 lobulusa20 lobulusa

žlijezdanog žlijezdanog tkivatkiva raporećeni su u dojciraporećeni su u dojci poput poput kotača. Svakikotača. Svaki lobulus spojen je nalobulus spojen je na

mljekovodni kanal kojimljekovodni kanal koji se drenirase drenirau mamili.u mamili. SuperiornolateralniSuperiornolateralni dio dio dojke širi se udojke širi se u aksilu i naziva seaksilu i naziva se

«aksilarnim repom».«aksilarnim repom».UU žena, na PA snimci,žena, na PA snimci,

311

Page 312: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

mekotkivna sjenamekotkivna sjena dojki projecira sedojki projecira se

iznad lateralnog dijelaiznad lateralnog dijela torakalne torakalne stijenke. Diostijenke. Dio

dojke koji sedojke koji se superponira superponira iznadiznad

baze pluća ima izgledbaze pluća ima izgled nejasno nejasno pojačanogpojačanog intenziteta mekogintenziteta mekog

tkiva. Rep tkiva. Rep dojke kojidojke koji se normalno širi use normalno širi u aksilu po aksilu po denzitetudenzitetu

nemože se razlikovatinemože se razlikovati od od ostalih djelovaostalih djelova

mekih čestimekih česti 312

Page 313: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

torakalnog torakalnog zida.zida.UU žena, na postraničnojžena, na postraničnoj

snimci, snimci, dojke sedojke se prekrivaju tvorećiprekrivaju tvoreći

anteriorno anteriorno smještenusmještenu sjenu mekih česti.sjenu mekih česti.

Ova snimkaOva snimka onemogućavaonemogućava

detaljniju analizudetaljniju analizu parenhimaparenhima

dojki.dojki.MamografijaMamografijaMaMamografija je najboljamografija je najbolja

tehnika tehnika za prikazza prikaz parenhima dojke.parenhima dojke.CTCT

toraksa - dojka toraksa - dojka Na CT skenu,Na CT skenu, 313

Page 314: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

ženska dojka sastojiženska dojka sastoji se od denzitetase od denziteta

masnog tkiva i mekogmasnog tkiva i mekog tkiva.tkiva.Mada seMada se

patologija dojke možepatologija dojke može vidjeti na vidjeti na CTCT skenovima,skenovima,

mamografija jemamografija je najbolja najbolja metodametoda u u

evaluaciji patološkihevaluaciji patoloških promjena.promjena.CT je odCT je od

koristi za točnukoristi za točnu lokalizaciju lokalizaciju pojedinihpojedinih promjena pri biopsiji.promjena pri biopsiji. MR toraksa - aksijalniMR toraksa - aksijalni

314

Page 315: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

presjekpresjekNormalnoNormalno tkivotkivo dojkedojke gragrađđenoeno jeje iziz

žžljezdanogljezdanog ii vezivnogvezivnog tkivatkiva kojekoje je okruženoje okruženo

mašću.mašću. Na MRNa MR pregledu pregledu prevaliraprevalira mast koja ima bijelimast koja ima bijeli signal.signal.Uloga MR uUloga MR u

ispitaivanju patologijeispitaivanju patologije dojke još uvijek sedojke još uvijek se

istražuje.istražuje. UZ DojkeUZ DojkeUZUZ imaima mogumoguććnostnost

razlikovanjarazlikovanja strukturastruktura mekogmekog tkivatkiva dojkidojki. . UU

premenstrualnojpremenstrualnoj dojcidojci 315

Page 316: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

prikazujuprikazuju sese::1.1. subkutana mastsubkutana mast2.2. fibroglandularnofibroglandularno

tkivotkivo3. 3. mmljekovodniljekovodni kanalikanali4.4.

retromamilarniretromamilarni proctorproctor5. mišićna5. mišićna

podlogapodloga6.6. rebra.rebra.Mičićni dio stijenkeMičićni dio stijenke

toraksatoraksa M. SupraspinatusM. SupraspinatusMM supraspinatus jesupraspinatus je

rotator ramena. rotator ramena. PolaziPolazi iz supraspinatne jameiz supraspinatne jame skapule i hvata skapule i hvata se zase za

veliki tuberkulveliki tuberkul 316

Page 317: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

humerusa. Abduktorhumerusa. Abduktor je je ramena.ramena.MR toraksaMR toraksa - koronarni presjek- koronarni presjekNaNa ovom presjeku dobroovom presjeku dobro

se vidi se vidi odnos M.odnos M. supraspinatusa sasupraspinatusa sa

spinom spinom skapule. Mišićskapule. Mišić je siv i lako seje siv i lako se

razlikuje razlikuje od kosti kojaod kosti koja je u ovom presjekuje u ovom presjeku

crna.crna.M.M. InfraspinatusInfraspinatusOvajOvaj mišić je jedan odmišić je jedan od rotatora rotatora ramena.ramena.

Polazi iz infraspinatnePolazi iz infraspinatne 317

Page 318: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

jame jame skapule i hvataskapule i hvata se ua veliki tuberkulse ua veliki tuberkul humerusa. Njegovahumerusa. Njegova tetiva nalazi se uztetiva nalazi se uz

samu kapsulusamu kapsulu glenohumeralnogglenohumeralnog

zgloba.zgloba.RotiraRotira humerus lateralno ihumerus lateralno i

stabilizira stabilizira rame držećirame držeći glavu humerusa uglavu humerusa u

glenoidnoj glenoidnoj čašici.čašici.CT toraksaCT toraksa

Pošto pri skeniranjuPošto pri skeniranju bolesnik bolesnik drži rukedrži ruke iznad glave i na tajiznad glave i na taj način način rotira skapulerotira skapule

318

Page 319: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

na CT skenovimana CT skenovima projecira projecira se inferiornose inferiorno

i lateralno od spinei lateralno od spine skapule.skapule.OvakavOvakav

položaj ruku smanjujepoložaj ruku smanjuje artefakte artefakte pripri

skeniranju.skeniranju.M. SubskapularisM. SubskapularisM.M. subskapularis je jedansubskapularis je jedan od od rotatora ramena.rotatora ramena.

Polazi izPolazi iz subskapularne subskapularne jamejame na skapuli. Hvata sena skapuli. Hvata se za mali za mali tuberkulumtuberkulum humerusa. Medijalnihumerusa. Medijalni

je je rotator hgumerusa irotator hgumerusa i 319

Page 320: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

drži humerus udrži humerus u glenoidalnoj čašici.glenoidalnoj čašici.CTCT

toraksa toraksa Ovaj prostraniOvaj prostrani mičić polazi samičić polazi sa

kostalne površinekostalne površine skapule.skapule.MR toraksa - koronarniMR toraksa - koronarni

presjekpresjekZa MR prikazZa MR prikaz odnosa odnosa m.m.

subskapularisa sasubskapularisa sa drugim mišićimadrugim mišićima

ramena najoptimalnijaramena najoptimalnija je koronarnaje koronarna

projekcija. Na ovomprojekcija. Na ovom presjeku dobro se presjeku dobro se vidividi

odnos mišića iodnos mišića i 320

Page 321: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

skapule.skapule.M. LatisimusM. Latisimus dorsidorsiLatisimus dorzi jeLatisimus dorzi je

široki, trokutastoširoki, trokutasto oblikovani mišić kojioblikovani mišić koji

prekriva gornjuprekriva gornju polovinu leđa. Polazipolovinu leđa. Polazi

sa spinoznogsa spinoznog nastavaka Th6 donastavaka Th6 do

Th12 kralješka, donjaTh12 kralješka, donja tri rebra, lumbalnetri rebra, lumbalne

fascije i posteriornogfascije i posteriornog dijela ilijačne kriste.dijela ilijačne kriste. Hvata se za naborHvata se za nabor bicepsa na glavibicepsa na glavi humerusa. Prijehumerusa. Prije

321

Page 322: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

insercije tetivainsercije tetiva latisimusa dorzilatisimusa dorzi

prekriva donji dio m.prekriva donji dio m. teresa minora. On jeteresa minora. On je ekstenzor, aduktor iekstenzor, aduktor i

medijalni rotatormedijalni rotator humerusa.humerusa.CT toraksaCT toraksaNaNa

ovom skenu latisimusovom skenu latisimus dorzi dorzi poput tankogpoput tankog

plašta prekrivaplašta prekriva lateralni i lateralni i stražnji diostražnji dio toraksa.toraksa.M. PectoralisM. Pectoralis majormajorM. pectoralisM. pectoralis major počima major počima nana

medijalnoj polovinimedijalnoj polovini 322

Page 323: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

klavikule, klavikule, sternuma,sternuma, gornjih šest rebara igornjih šest rebara i

aponeurozeaponeuroze abdominalnog mabdominalnog m

obliquesa externusa.obliquesa externusa. Hvata se za Hvata se za lateralnilateralni

dio nabora bicepsa nadio nabora bicepsa na humerusu. On jehumerusu. On je

aduktor i medijalniaduktor i medijalni rotator humerusa,rotator humerusa, fleksor ramena tefleksor ramena te

akcesorni respiratorniakcesorni respiratorni mišić.mišić.CT toraksa CT toraksa LežiLeži

anteriorno ipod kože ianteriorno ipod kože i potkožne masti upotkožne masti u

323

Page 324: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

aksili. Sa tankomaksili. Sa tankom linijom masti odjeljenlinijom masti odjeljen

je od m. je od m. pectoralispectoralis minora..minora..MR toraksa - aksijalniMR toraksa - aksijalni

presjekpresjekNa aksijalnom MRNa aksijalnom MR presjeku presjeku ovajovaj

anteriorni mišićanteriorni mišić stijenke toraksa stijenke toraksa jeje

siv.siv.M. Pectoralis minorM. Pectoralis minorM.M. pektoralis minorpektoralis minor

počima na počima na gornjemgornjem rubu 3, 4 i 5 rebra.rubu 3, 4 i 5 rebra.

Hvata se Hvata se nana korakoidni nastavakkorakoidni nastavak

skapule.skapule.NjegovoNjegovo 324

Page 325: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

hvatište za korakoidnihvatište za korakoidni nastavak pravi luknastavak pravi luk

kroz koji živci kroz koji živci prolazeprolaze u ruku. Vrši depresijuu ruku. Vrši depresiju

skapule skapule i sudjelujei sudjeluje kao akcesorni mišić ukao akcesorni mišić u respiraciji.respiraciji.CT toraksaCT toraksa

Na CT skenu leži ispodNa CT skenu leži ispod m. m. pektoralisa majora.pektoralisa majora.

Lateralno nalazi Lateralno nalazi sese anteriorno odanteriorno od

aksilarne masti iaksilarne masti i snopasnopaživaca.živaca.MR toraksa - aksijalniMR toraksa - aksijalni

presjekpresjekNa aksijalnom MRNa aksijalnom MR presjeku ovaj presjeku ovaj malimali

325

Page 326: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

mišić nalazi semišić nalazi se anteriorno od živaca anteriorno od živaca ii krvnih žila u aksili. Nakrvnih žila u aksili. Na

MR presjecima MR presjecima jeje siv.siv.Duboki mišići stražnjeDuboki mišići stražnje

stijenkestijenke toraksatoraksa Postoje triPostoje tri sloja dubokih mišićasloja dubokih mišića leđa.leđa. I. U gornjemI. U gornjem sloju nalaze sesloju nalaze se::1. M1. M splennius capitissplennius capitis2. M2. M

spleniussplenius cerviciscervicisRotiraju iRotiraju i

savijaju vrat te držesavijaju vrat te drže glavu posteriorno.glavu posteriorno.MM splennius capitissplennius capitis

326

Page 327: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

M spleniusM splenius cerviciscervicisII. UII. U

intermedijalnomintermedijalnom sloju nalaze sesloju nalaze se

erektorierektori kralješnice:kralješnice:M.M. IleocostalisIleocostalis - sa - sa ilijakalne kriste nailijakalne kriste na

rebrarebra 1. M. longisimus - svitak između transverzalnih nastavaka

3. M. Spinalis - svitak između spinoznih nastavakaEkstendiraju kralješnicu i kontrolirju fleksijuM. Ileocostalis M. Longisimus M. SpinalisIII U dubokom sloju nalaze se:1. M. semispinalis2. M. multifidus3. M. rotatores4.M. interspinalis5.M. intertarnsversarii Rotiraju kralješnicu i pomažu lateralnom savijanju. U većine bolesnika ne mogu se odvojiti jedan od drugoga. U nekih bolesnika

postoji tanki sloj masti koji omogućava razdvajanje.CT toraksa Mišići leđa sastoje se od mišića kralješnice koji pomažu držanju kralježnice i njeno pokretanje. Uslijed manjka masne naslage između mišića, na CT skenovima, najčešće se ne mogu razdvojiti. U većini slučajeva, zbog nedostatka masti između mišića, njihova diferencijacija na CT skenovima je

nemoguća.Neurovaskularni snopNeurovaskularni snop Neurovaskularni snop ne predstavlja anatomsku strukturu već termin koji označava skup brahiocefaličkog pleksusa te arterije i vene subklavije/aksilaris koji se vide na aksijalnom skenu. Na aksijalnim skenovima, ove strukture, nemoraju se uvijek razlikovati. Intravenozno davanje kontrastnog sredstva

pripomaže u diferencijaciji krvnih žila.CT toraksa – Neurovaskularni snopAksilarni neurovaskularni snop građen je od živaca iz brahijalnog pleksusa te arterija, vena i limfnih žila za ruku. Sve ove strukture u aksili nalaze se zajedno u ovojnici, okruženi mašću.Njihova pojedinačna diferencijacija najčešće je nemoguća. U bolusu dato

327

Page 328: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kontrastno sredstvo pomaže u diferencijaciji vena i arterija. Mast koja okružuje

neurovaskularni snop na CT skenovima je crna.OšitiOšit je velika muskulotendinozna pregrada između torakalne i abdominalne šupljine.Sastavljen je od mišićnih djelova koji polaze sa ksifoidnog nastavka, donjih šest rebara i gornjih lumbalnih kralješaka, te centralnog tendinoznog dijela na koji se mišići hvataju.Na ošitima postoje tri otvora: 1. otvor za donju šuplju venu 2. hijatus za jednjak 3. hijatus za aortu Glavni je respiracijski mišić. Tijekom inspiracije kontrahira se i spušta, što, uslijed smanjenjem intertorakalnog tlaka, dovodi do povećanja volumena toraksa i ulaska zraka u pluća. Ovaj proces ujednom i pomaže povratku krvi u srce. Tijekom ekspiracije ošit se otpušta, smanjuje se volumen torakalne šupljine i izbacuje zrak iz pluća.Ošit se prikazuje kao dvije glatke zakrivljene mekotkivne sjene koje u visini korpusa Th 10-11 kralješka idu od medijalno prema lateralno. Položaj ovisi o stupnju inspiracije. Desni ošit obićno je nešto više postavljen. Najviša točka naziva se kupolom ošita koja se zbog prisustva zraka jasno prikazuje.1 .lijevi ošit2. forniks želuca3. desni ošitNa postraničnoj snimci desni i lijevi ošit se superponiraju. Zrak u forniksu želuca pomaže u određivanju konture lijevog ošita. Srčani ventrikli prekrivaju sjenu prednjeg dijela lijevog

ošita.Ošiti – CT toraksa Kupola ošita vidi se kao prostrana mekotkivna sjena. Desni ošit više je postavljen tako da se pri skeniranju prvi prikazuje. Pošto su istog denziteta

teško je razlikovati tanki ošit od gornjeg dijela jetreOšiti – MR koronarni presjekTanki tendinomuskularni ošit najoptimalnije se prikazuje na koronarnom presjeku. U ovom presjeku najbolje se prikazuje odnos sa plućima, pleurom i abdominalnim

strukturama.Na drugim presjecima ošite je često teško odrediti.Koštani dio Koštani dio stijenke toraksastijenke toraksa KlavikulaKlavikula je kost oblikovana poput slova «S». Medijalno artikulira sa manubrijumom sternuma a lateralno sa akromijalnoim nastavkom skapule.Na klavikulu se hvata pet mišić1.M. deltoideus2.M. pectoralis major3.M. sternokleidomastoideus4.M. Trapezius5.M subclaviusIzmeđu korakoidnog nastavka sakpule i klavikule razapet je korakoklavikularni ligament.Na većini snimaka prikazuje se čitava klavikula. Uslijed namještaja bolesnika ponekad se ne prikazuju lateralni djelovi klavikula. Sbog svog zakrivljenog oblika klavikule se simetrično prikazuju samo u bolesnika koji pri snimanju nisu rotirani.Asimetrija klavikula ukazuje na kosu projekciju. Uslijed superpozicije sa medijastinumom i kralješnicom ponekad je teško analizirati medijalni

dio klavikule.Srednji dio klavikule prikazuje se preko plućnog parenhima.Klavikula – CT toraksa Na ovom skenu prikazanaje medijalna artikulacija klavikule sa manubrijumom sternuma. Nalazi se anteriorno i imponira kao vrh slike.Pošto ima zakrivljeni

oblik na skenu se prikazuje samo taj dio.RebraRebra Rebra su tanke elongirane kosti na čijem prednjem dijelu se nalazi hrskavični dio. Zavijena su i usmjerena prema kaudalno. Postoji 12 pari rebara. Na glavici rebra nalaze se dvije fasete za artikulaciju sa korpusima vertebralnih kralješaka. Tuberkulum rebra artikulira sa transverzalnim nastavkom kralješka. Na donjem

dijelu rebra nalazi se urez u kojem se nalzi interkostalne krvne žile i živci.PA snimka 1. Anteriorni dio I rebra L2. Posteriorni dio VI rebra L3. Kostalni ugao VI rebra L4. Anteriorni dio VI rebra L5. Posteriorni dio XII rebra DPošto su na PA snimci toraksa anteriorni djelovi rebra bliže filmu njihova sjena je manje uvećana i njihova sjena je oštrija. Koštani dio spaja se anteriorno sa hrskavicom koja na snimci nije vidljiva.U posteriornom dijelu sjene I i II rebra se prekrivaju sa transverzalnim nastavkom Th I kralješka. Na

328

Page 329: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

kvalitetnoj snimci ove strukture se mogu razdvojiti.Posteriorni dio rebara započima sa kosgtovertebralnim zglobom i nastavljaju se kostalnim kutem. Na PA snimci posteriorni dio

većine rebara ima horizontalni tijek.Postranična snimka 1. Anteriorni dio rebra2. Posteriorni dio rebraNa postraničnoj snimci lijeva i desna rebra se superponiraju. Lateralni i prednji dio rebara leže iznad pluća i koso su usmjerena premakaudalno.Stražnji dio rebara projecira se iza Th kralježnice. Na konvencionalnoj postraničnoj snimci pri kojoj se lijeva strana nalazi bliže filmu, zbog divergencije rtg zraka, sjene lijevih rebara su

oštrije.Rebra AP snimka Th kralješnice1.Posteriorni dio II rebara L2.Posteriorni dio XII rebara D Na AP snimci Th kralježnice prikazuju se

posteriorni dijelovi rebara.Zbog kolimacije rendgenskog snopa lateralni dio rebara se neprikazuje.Anteriorni hrskavični dio koji artikulira sa sternumom se neprikazuje. Vide se jedino u slučaju kada postoji odlaganje vapna što se događa samo u starijih

bolesnika.Postranična snimka Th kralješnicePostranična snimka Th kralješnice 1. Posteriorni dio X rebra 2. Anteriorni dio III rebara Na postraničnoj snimci Th kralješnice rebra se u pravilu dobro ne prikazuju. Uslijed sužavanja rtg snopa na snimci je

prikazan samo dio rebara. Rebra – CT toraksaZbog kosog položaja na skenu se prikazuje samo dio pojedinih rebara. Jednom se vidi artikulacija rebra s oba kralješka i transverzalnim nastavkomKadkada se može prikazati spoj sa hrskavičnim dijelom. Za

evaluaciju rebara koristi se CT tehnika koštanog prozora.Rebra - MR toraksa - aksijalniKorteks rebra na MR pregledu producira mali signal i prikazuje se kao tanka crna linija. Moždina kosti koja sadrži mast ima svjetli signal. Na aksijalnim prerezima

prikazuju se samo djelovi rebara.MR toraksa - koronarniNa koronarnim MR presjecima rebra se jasno ne prikazuju. Na presjeku se prikazuje samo mali dio rebra. Ovaj presjek koristan je za analizu odnosa rebara sa pleurom i plućima. Treba imatina umu da samo moždina rebra daje signal. SternumSternum je ravna kost koja se sastoji od tri dijela:

1. manubrijuma 2. tijela 3. ksifoidnog nastavkaManubrium artikulira sa klavikulom i prvim rebrom. Između manubrijuma i tijelom sternuma nalazi se fibrokartilaginoza. Tijelo sternuma artikulira sa sa hrskavičnim dijelom 2-7 rebra. Ksifoidni nastavak je hrskavićni dio sternuma koji kompletno osificira tek u 40. godini života. Artikulira sa hrskavicom 7. i često 8 rebra.Na sternum se hvataju: 1. M. pectorlais major 2. M. sternokleidomastoideus 3. M. sternohioideus 4. M.

sternotiroideus5. M. transversus toracis 6. OšitSternum - PA snimka Na PA snimci toraksa konture sternuma prekrivene su Th kralješnicom i strukturama u medijastinumu. Na snimci prikazan je približan položaj

sternuma.Sternum – Postranična snimka Na postraničnoj snimci sternum je umjereno konveksan. Zbog superpozicije okolnog tkiva točne vanjske

granice kosti često je teško odrediti. Sternumu djeteta - Sternumu djeteta - Postranična snimka toraksaPostranična snimka toraksa 1. manubrijum sternuma2. korpus sternumaU novorođenčati i djece sternum nije u cijelosti osificiran.Osifikacijski centri u manubrijumui korpusu sternuma imaju izgled slobodnih kostiju koji su povezani hrskavicom koja na snimci nije vidljiva. Ksifoidni nastavak ostaje hrskavičnim sve do odrasle

dobi. Sternum - CT toraksa Manubrijum, najgornji dio sternuma, artikulira sa klavikulama sa jakom sinhodrozom. CT, rađen u koštanom prozoru, predstavlja idealnu

329

Page 330: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

pretragu za analizu sternuma. Th kralješnicaPostoji 12 Th kralješaka koji artikuliraju sa 12 pari rebara od kojih 10 artikulira direktno ili indirektno sa sternumom i zajedno tvore rigidni dio torakalnog zida.Kralješak se sastoji od korpusa i vertebralnog luka koji okružuju i štite leđnu moždinu. Arkus se sastoji od bilateralnih pedikla i lamina koje se posteriorno spajaju i tvore spinozni nastavak. Lateralno iz lamina izlaze transverzalni

nastavci.Th kralješnica - PA snimka toraksaTh kralješnica - PA snimka toraksa 1 .Th 22. Th 12Na kvalitetnoj snimci toraksa vide se korpusi svih XII Th kralješaka, pa čak i oni koji se superponiraju sa srcem. Također se mogu vidjeti lukovi i spinozni nastavci u svim

visinama.Transverzalni nastavci idu lateralno i artikuliraju s rebrima.Th Th kralješnica - Postranična snimka kralješnica - Postranična snimka 1. Th 42. Th 12Na postraničnoj snimci, zbog superpozicije sa ramenima, gornji dio Th kralježnice se ne prikazuje. Korpusi ostalih kralješaka se prikazuju u laganom kifotičnom položaju. U ovoj projekciji transverzalni nastavci superponiraju se sa korpusima kralješka.Rebra u pravilu prekrivaju lukove i veliki dio spinoznog nastavka.Radiolucentno podrućje između korpusa

kralješka predstavlja intervertebralni disk koji je hrskavičan te se neprikazuje na snimci.AP snimka Th kralješnice1. korpus Th122. luk Th 63. spinozni nastavak Th 74. transverzalni nastavak Th 7 L5. Intervertebralni diskNa AP snimci Th kralješnica prikazuju se sve strukture ktalješka. Lukovi i spinozni nastavci vide se u svim visinama. Lukovi se vide kao okrugle sjene uz gornji lateralni rub korpusa. Spinozni nastavci vide se kao uzdužna koštana sjena koja se superponira na srednji dio korpusa kralješka. U donjem dijelu Th kralježnice spinozni nastavci superponiraju se iznad intravertebralnih diskova. Rebra artikuliraju lateralno sa transverzalnim nastavcima i korpusima kralješka.Intervertebralni disk koji je građen od hrskavice ne vidi se na snimci. Leđna

moždina i živci također se neprikazuju.Postranična snimka Th Postranična snimka Th kralješnicekralješnice 1. korpus Th 6 i 7 kralješka2. luk Th 103. gornji artikularni nastavak Th 114. donji artikularni nastavak Th 105. intervertebralni disk. Pri snimanju Th kralješnice koristi se suženi rendgenski snop.U pravilu gornji dio kralješnice, zbog superpozicije ramena se ne prikazuje. Korpusi kralješka imaju izgled pravokutnika i povečavaju se prema kaudalno. U ovoj projekciji lukovi se superponiraju. Svaki korpus kralješka imagornji i donji artikularni nastavak. Donji artikularni nastavak gornjeg kraljška artikulira sa gornjim artikularnim nastavkom donjeg kralješka. Intervertebralni disk, koji je

hrskavica, ne vide se na snimci.Th kralješnica - CT toraksa1. korpus kralješka 2. transverzalni nastavak 3. spinozni nastavakSve promjene vidljive na

aksijalnim skenovima mogu se rekonstrukcijom prikazati u sagitalnim projekcijama.Th kralješnica - MR - aksijalni presjekNa MR presjecima kortikalis korpusa kralješka je crne, dok moždina kralješka ima svjetli signal. Ovim pregledom ne prikazuju se male koštane strukture kralješka, međutim, prikazuju se promjene u moždini kosti.Th kralješnica - MR – koronarni presjek1. Th 4 2. Th 12 Na koronarnim presjecima prikazuju se intervertebralni diskovi. I u ovim presjecima kortikalis je crn a moždina kralješka

330

Page 331: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

bijela.Rendgenska anatomija abdomenaRendgenska

anatomija jednjakaJednjakJednjak je muskularna cijev dužine 25 cm. Započima u vratu u visini krikoidne hrskavice kao nastavak orofarinksa. U gornjem medijastinumu leži u medijalnoj liniji posteriorno od traheje i anteriorno od korpusa kralješaka. Arkus aorte leži lijevo od jednjaka. U donjoj torakalnoj šupljini ide anteriorno i lijevo. Toraks napušta u visini korpusa Th X kralješka prolazeći kroz ezofagealni hijatus na ošitu. Tri centimetra nakon prolaza kroz ošit završava na kardiji.Na jednjaku postoje 4 fiziološka utisnuća:1.Krikoidne hrskavice2.Luka aorte3.Lijevoga glavnog bronha 4.Pri prolasku jednjaka kroz ošit- Vene gornje trećine dreniraju se u gornju šuplju venu,- Vene srednje trećine dreniraju se u gornju šuplju venu i venu azigos- Vene donjeg dijela u portalnu venuJednjak se pregledava dijaskopski prateći kontrastni zalogaj kojeg bolesnik guta. Kao kontrastni zalogaj koristi se pasta barijevog sulfata. U toraksu jednjak se nalazi posteriorno. Smješten je lijevo od kralješnice. U normalnim uvjetima je kolabiran. Distendira se pri prolazu hrane (i kontrastnog zalogaja). Na dijaskopskom pregledu vide se fiziološke stenoze u visini arkusa aorte, lijevog bronka i na mjestu prolaza kroz ezofagealni hijatus.Na CT skenu jednjak ima denzitet mekog tkiva. Na CT presjeku kroz manubrium sternuma jednjak se nalazi posteriorno i lijevo od traheje i anteriorno od kralješnice. U normalnim uvjtima izgledom je malen, međutim, pri prolazu hrane se distendira. Unutar jednjaka mogu se vidjeti male količine zraka.Na CT presjeku kroz hiluse jednjak se nalazi:1.lijevo od kralješnice 2.anteriorno od descendentne aorte 3.posteriorno od desne plućne arterijeNa CT presjeku u visini Th 10 kralješka jednjaku prolazi kroz ezofagealni hiatus u abdomen. Uz jednjak kroz ezofagealni hiatus prolaze lijeve gastrične krvne žile i nervus vagus. Oni su premaleni tako da se na CT skenu ne vide. Gastroezofagealni spoj nalazi se nešto ispod ovog mjesta. U jednjaku se vidi manja nakupina zraka.Strukture medijastinuma bolje se diferenciraju u „prozoru za medijastinum“.Na presjecima napravljenim u „prozoru za pluća“ jednjak se slabo diferencira od ostalih struktura medijastinuma. Dobro se prikazuje samo kada se u njemu nalazi zrak.ŽeludacŽeludac je dilatirana „vreća“ gastrointestinalnog trakta. Proteže se od jednjaka do duodenuma. Funkcionira kao rezervar hrane i tekućine. U probavi sudjeluje lučenjem kiseline i encima.Smješten je u gornjem abdomenu ispod lijeve kupole ošita i proteže se do umbilikalne regije.Dijeli se u pet djelova:1.Kardija2.Fundus3.Tijelo4.Antrum 5.PilorusKardija odgovara djelu želuca koji se nastavlja iz jednjaka. Gastroezofagealni sfinkter nema

331

Page 332: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

zadebljanog mišićnog sloja te nije anatomski sfinkter. On je fiziološki sfinkter koji prevenira refluks želučanog sadržaja u jednjak. Fundus želuca leži lijevo od kardije ispod kupole lijevog ošita. U bolesnika u stoječem položaju fundus je u pravilu ispunjen zrakomTijelo želuca proteže se od kardije do angularne incisure, udubljenja koje se nalazi na maloj krivini želuca.Tijelo želuca nastavlja se antrumom koji se proteže od incisure angularis do pilorusaPilorus je najuži dio želuca. U njemu se nalazi cirkularno zadebljanje mišića – pilorički sfinkter, koji prevenira refluks duodenalnog sadržaja u želudac. Nalazi se u visini korpusa L1 kralješka. Mala krvina želuca proteže se od lijeve granice jednjaka do pilorusa u tvori gornju granicu želuca.Velika krivina želuca ide od desne strane distalnog jednjaka do piloričkog kanala i tvori donju granicu želuca. Želudac je u cijelosti okružen peritoneumom koji se proteže od velike do male krivine kao veliki i mali omentum. Mali omentum tvori zid omentalne burzeVeliki omentum ide na transverzalni kolon i djelom na tanko crijevo.

Opskrbljen je krvlju preko ogranaka celijačnog trunkusa. Lijeva gastrična arterija je grana celijačnog trunkusa a desna gastrična arterija grana hepatalne arterije. Kratka gastrična arterija i lijeva gastroepiploična arterija grane su lijenalne arterije. Desna gastroepiploična arterija grana je gastroduodenalne arterije. Lijeva i desna gastroepiploična arterija anastomoziraju uzduž velike krivine. Venozna drenaža odvija se preko lijenalne, portalne i gornje mezenterične vene.1.Gastroezofagealni spoj2.Fundus3.Tijelo4.Pilorićki antrum5.Pilorički kanalU stojećem položaju bolesnika zrak se nalazi u forniksu želuca dok je kontrastno sredstvo u donjem dijelu korpusa. Mali dio kontrastnog sredstva nalazi se u jednjaku.Mala krvina želuca proteže se od desne granice jednjaka do pilorusa i tvori gornju granicu želuca.Velika krivina želuca ide od lijeve strane distalnog jednjaka do piloričkog kanala i tvori donju granicu želuca.1.tijelo želuca2.antrum3.pilorički kanalDijaskopija je od neprocjenjive važnisti u procjeni peristaltike. Peristaltički val vidi se kao cirkularni prsten koji obuhvača stijenku želuca i prati se do pilorusa.Na ovom skenu fundus želuca nalazi se anteriorno od slezene. Posteriorno je od lateralnog dijela lijevog režnja jetre.U pravilu se koristi per os dato kontrastno crijevo kojim se lako razlikuje gastrointestinalni trakt od ostalih struktura.U korpusu želuca nalazi se per os uzeto kontrastno sredstvo. Velika krivina je lateralno uz kolon i slezenu. Mala krivina je medijalnoŽeludac je smješten:1. Anteriorno od slezene2. Medijalno od lijenalne fleksure3. Posteriorno od lateralnog dijela lijevog režnja jetre.1.tijelo želuca2.antrum želucaNa ovom skenu želudac se prikazuje kao trostruka struktura.Tijelo želuca koje sadrži kontrast, tekućinu i zrak prelazi desno u antrum.Želudac je anteriorno od pankreasa1.tijelo želuca2.antrum želucaI na ovom CT presjeku želudac izgleda poput dvostruke strukture. Tijelo želuca ide prema naprijed i desno i postaje antrum želuca.MRUslijed gibanja tijekom MR mjerenja na aksijalnim presjecima želudac je neoštar. Solidni i tekući sadržaj imaju različite signale. Želudac je okružen mašću.- Želudac je anteriorno.- Smješten je posteriorno uz lateralni dio lijevog režnja jetre.- Uslijed pomaka tijekom mjerenja granice kolona su nejasne.Fundus želuca u odnosu je sa lijevim režnjom jetre i slezenom. Iznad fundusa nalazi se ošit i srćani lijevi ventrikl. Fundus želuca u odnosu je sa lijevim režnjom jetre i slezenom. Iznad fundusa nalazi se ošit i srćani lijevi ventrikl. 1.fundus želuca2.tijelo želucaŽeludac je usmjeren od lijeva u desno. Smješten je

inferiorno od lijevog režnja jetre. Nalazi se iznad poprečnog kolonaRadiološka anatomija tankog crijevaTanko crijevo je dio probavnog trakta koji spaja pilorus želuca sa cekumom.Dijeli se u tri dijela1.Dvanaesnik2.Jejunum 3.IleumArterijalna opskrba odvija se preko gornje mezenterične arterije. Venozna drenaža ide preko gornje mezenterične vene koja se spaja sa lijenalnom venom i tvori portalnu

venu.Anatomija dvanaestnikaDuodenum je prvi dio tankog crijeva. Oblikovan je poput slova „C“ i dužine je 25 cm. Okružuje glavu pankreasa i spaja pilorus na

332

Mala krivina želucaMala krivina želucaVelika krivina želucaVelika krivina želuca

Page 333: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

želucu sa jejunumom. Poput želuca proksimalna 2-3 cm duodenuma prekrivena su peritoneumom. Ostali dio duodenuma leži retroperitonealno.Duodenum se dijeli u 4 segmenta- Prvi segment je bulbus koji je dužine oko 5 cm i leži desno od L1 kralješka.- Drugi dio je descendentni segment koji je duk 8 cm i spušta se desno od korpusa L1, 2 i 3 kralješka.Smješten je anteriorno od hilusa desnog bubrega i usporedan je sa donjom šupljom venom. Koledokus i glavni pankreatični vod uljevaju se u taj dio duodenuma. Treći dio je transverzalni segment koji je dug 8-10 cm i ide preko korpusa L3 kralješka. Četvrti dio ascendentni segment ide prema gore i lijevo i u visini korpusa L2 kralješka nastavlja se u

jejunum. Spoj duodenuma i jejunuma pojačan je fibromuskularnim naborom peritoneuma

poznatim kao Treitzov ligament. Ide sa desnog diafragmalnog krusa i predstavlja proksimalno hvatište crijevnog mezenterija.Proksimalna polovina duodenuma opskrbljena je krvlju granama gastroduodenalne arterije, grane hepatalne arterije koja polazi iz celijačnog trunkusa.Distalna polovina duodenuma opskrbljena je granama gornje mezenterične arterije.

Venozna drenaža odvija se preko gornje mezenterične vene.Dvanaestnik1. Bulbus duodenuma2. Descendentni dio3. Horizontalni dio4. Ascendentni dio5. Spoj duodenuma i jejunuma (Treitzov ligament)Diaskopije je metoda izbora za pralenje peristaltike1) Bulbus duodenuma oblikovan je poput paprike.2) Descendentni dio nalazi se uz desnu stranu kralješnice.3) Horizontalni dio ide preko korpusa L3 kralješka.4) Ascendentni dio ide uz lijevi rub kralješnice.5) Spoj duodenuma i jejunuma vidi se u projekciji male krivine

želuca.CTU descendentnom dijelu duodenuma nalazi se kontrast.Nalazi se:1.Posteriorno od antruma želuca2.Medijalno od hepoatalne fleksure3.Anteriorno od donje šuplje vene4.Lateralno od portalne veneNa ovom CT presjeku descendentni dio duodenuma leži lateralno od glave pankreasa. Kontrast u duodenumu omogućava njegovo razlikovanje od glave pankreasa i donje šuplje vene. Poput glave pankreasa, ascendentnog kolona, bubrega i donje šuplje vene i descendentni dio duodenuma nalazi se

retroperitonealno.Anatomija jejunumaJejunum predstavlja srednji dio tankog crijeva. Proksimalno spojen je sa duodenumom a distalno sa ileumom. Jejunum je spojen za stražnji abdominalni zid poput lepeze oblikovaniim naborom peritoneuma koji se naziva mezenteri tankog crijeva. Mezenteri počima lijevo u visini L2 kralješka i proteže se do desnog sakroilijakalnog zgloba. Jejunum je uglavnom smješten u gornjem abdomenu.Sluznični nabori jejunuma su kružni. Prema aboralno u tankom crijevu nabori postaju sve niži. U završnom su ileumu uzdužnoga tijeka.Limfni folikuli u završnom su ileumu vrlo brojni udruženi u limfatične ploče (Peyerove ploče).Drugi dio tankog crijeva – jejunum, započima na treitzovom ligamentu. Završava u srednjem dijelu abdomena postupnim prelazom u ileum. Vijuge jejunuma nalaze se u lijevom gornjem abdomenu i srednjem abdomenu. Sluznica je karakterizirana brojnim cirkularnim naborima. Mada je mezenteriumom vezan uz stražnji

abdominalni zid jejunum je mobilan.Anatomija ileuma Ileum je distalni dio tankog crijeva. Proksimalno je spojen sa jejunumom a distalno završava na ileocekalnoj valvuli. Sa stražnjim abdominalnim zidom vezan je lepezastim naborom peritoneuma – mezenteriumom. Smješten je u donjem abdomenu i zdjeliciArterijalnu opskrbu čine grane gornje mezenterične arterije. Venozna drenaža ide preko grana gornje mezenterične vene.- Treći dio tankog crijeva čini ileum- Smješten je u srednjem i desnom abdomenu- U nekih bolesnika može se spuštati i u malu zdjelicu- Poput jejunuma i ileum je vezan uz stražnji abdominalni zid mezenteriumom- Ne postoji jasna granica prelaza jejunuma u ileum- Završava ileocekalnom valvulomVijuge jejunuma nalaze se u lijevom

333

Page 334: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

dijelu abdomena. Vidljivi su jejunalni sluznički nabori. Jejunum ima cirkularne nabore. Za razliku od vijuga kolona jejunalne vijuge su uže i u njima se nenalazi sadržaj. Vijuge nisu šire

od 3 cm.MR tankog crijevaUslijed peristaltike vijuge tankog crijeva na MR presjecima nejasno su prikazane. Odjeljene su mašću. Jejunalne vijuge nalaze se uglavnom u lijevom gornjem kvadrantu abdomena.Vijuge ileuma su srednjem i desnom

abdomenu.Anatomija debelog crijeva Završni ileum pripaja se debelom crijevu u području Bauchinijevevalvule. Uzlazni (ascendentni) dio kolona ide do hepatalne feksure i prelazi u poprečni (transverzalni) kolon, do lienalne fleksure. Silazni je kolon smještenlijevo, prelazi u različito dugačkusigmu, koja u visini segmenta S3 prelazi u rektum i završno u anus.Poprečni kolon i sigma peritoneumom su fiksirani uz stražnju trbušnu stijenku. Oko 3 cm kaudalno od Bauchinijeve valvule nalazi se crvuljak (apendiks). Razlikujemo kontrahirane dijelove kolona i postranična izbočenja stijenke

debeloga crijeva - haustracije. Kolon - CekumCekum je krajnji dio ascendentnog kolona. Nalazi se između spoja jejunuma i ascendentnog kolona. U cekum ulazi crvuljak. Terminalni ileum ulazi u cekum posteromedijalno na ileocekalnoj valvuli. Na valvuli se nalazi svinkter koji prevenira refluks sadržaja iz kolona u ileum. Arterialnom kervlju opskrbljen je ileocekalnom arterijom, granom gornje mezenterične arterije. Venozna drenaža odvija se gornjom mezenteričnom venomCekum je donji dio ascendentnog kolona koji ima izgled kaleža. Na njemu se nalazi crvuljak koji se na ovoj slici ne vidi.Uslijed peristaltike crijevne vijuge na MR presjecima slabo se prikazuju. Cekum se na aksijalnom MR presjeku

determinira prema položaju u desnom donjem kvadrantu.Kolon ascendens S prednje i lateralne strane prekriven je peritoneumom koji ga veže uz stražnji abdominalni zid. Arterijalnom krvlju opskrbljuju ga ileokolička i desna količka arterija, grane gornje mezenterične arterije. Venozna drenaža odvija se gornjom mezenteričnom venom.Na nativnoj snimci vijuge crijeva prikazuju se ukoliko se u njima nalazi zrak. Njihov položaj i izgled sluznice olakšava njihovu identifikaciju. Ascendentni kolon leži uz desni abdominalni zid. Obično sadrži zrak pomješan sa fekalnim masama. Može se prikazati od krila crjevnjače do hepatalne fleksure koja se nalazi tik ispod konture jetre.Na radioirigografiji dvostrukim kontrastom analizira se sluznički reljef.Ascendentni kolon ima širi lumen od ostalih vijuga kolona. Nalazi se uz desni abdominalni zid.Ascendentni kolon koji se nalazi uz desni abdominalni zid širokog je lumena. Nalazi se u anteriornom perirenalnom prostoru anteriorno i lateralno od desnog bubrega.Ovaj presjek je kroz terminalni ileum, cekum i ileocekalnu valvulu.Ascendens se nalazi uz desnu abdominalnu stijenku.Ascendentni kolon leži uz desni abdominalni zid. Kranijalno se proteže do hepatalne fleksure koja se nalazi u gornjem desnom

kvadrantu. Okružen je mašću.Hepatalna fleksura Desna fleksura kolona koja se naziva i hepatalnom fleksurom nalazi se u gornjem desnom kvadrantu abdomena. To je mjesto prelaza uzlaznog u poprečni kolon. Kap što joj ime kaže nalazi se uz jetru.Desna fleksura kolona prestavlja mjesto spajanja ascendensa i transverzuma.Nalazi se uz jetru i niže je položena od lijeve fleksure. Pošto se vijuge kolona superponiraju teško ju je u cijelosti prikazati na jednoj snimci te je potrebno tijekom dijakopije napraviti više snimaka u različitim položajima bolesnika.Desna fleksura nalazi se niže od lijeve. Smještena je uz samu jetru.Predstavlja mjesto spajanja ascendensa i transverzuma. Per os uzeti kontrast razlikuje ju

od ostalih struktura.Transverzalni kolon Poprečni kolon dužine je 35-50 cm. Započima na desnoj fleksuri ispod jetre i proteže se do lijeve fleksure koja se nalazi ispod slezene. Lijeva fleksura više je postavljena od desneTransverzum se proteže poprijeko abdomena. U nekih bolesnika može se spuštati do u zdjelicu. Uz stražnji abdominalni zid vezan je naborom peritoneuma – mesocolon transversum. Proksimalne 2/3 opskrbjuje srednja

334

Page 335: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

količna arterija grana gornje mezenterične arterije. Distalnu 1/3 opskrbljuje lijeva količna arterija grana donje mezenterične arterije.Venozna drenaža odvija se gornjom i donjom mezenteričnom venom. Na nativnoj snimci nalazi se u gornjem abdomenu. Proteže se od hepatalne do lijenalne fleksure.Može biti ispunjen zrakom i fecesomU nekih bolesnika spušta se do u zdjelicu.Transverzalni kolon smješten je anteriorno i u večine bolesnika je mobilan.Nalazi se anteriorno od descendensa. Sadrži kontrast, feces i zrak.Transverzum je smješten anteriorno preko abdomena. Mobilan je i za stražnju abdominalnu stjenku vezan je transverzalnim mezokolonom. Za želudac je vezan omentumom.Na ovom CT presjeku prikazan je veći srednji dio transverzuma. Dobro su prikazane haustracije. Nalazi se u anteriornom dijelu abdomena.U većine bolesnika transverzum se spušta kaudalno. Nalazi se inferiorno od želuca s kojim je spojen gastrokoličnim dijelom velikog omentuma koji se na

ovoj snimci ne vidi.Lijenalna fleksura Lijenalna fleksura, naziva se i lijevom fleksurom je područje kolona u kojem poprečni kolon prelazi u silazni kolon. Više je postavljena od hepatalne fleksure. U većine bolesnika nalazi se tik ispod lijevog ošita.Lijeva fleksura je najviše položeni dio kolona. Često se nalazi tik ispod ošita. Predstavlja spoj poprećnog i silaznog kolona.Lijeva fleksura je najviše položeni dio kolona u lijevom hemiabdomenu. Predstavlja spoj poprečnog i silaznog kolona.Nalazi se anteriorno od slezene

uz lijevi abdominalni zid.Descendentni kolon Silazni kolon započima na

lijenalnoj fleksuri i spušta se do granice zdjelice gdje se nastavlja u sigmooidalni kolon. Užeg je promjera od uzlaznog kolona. Peritoneum mu prekriva anteriornu i lateralnu površinu. Arterijalna krv dolazi lijevom količnom i gornjom sigmoidalnom arterijom, granama donje mezenterične arterije. Venozna drenaža odvija se donjom mezenteričnom venom.Uslijed prisustva zraka descendentni kolon često se vidi na nativnoj snimci. Nalazi se uz lijevi abdominalni zid i proteže se od lijenalne fleksure do u zdjelicu.Descendentni kolon dobro se prikazuje na irigografiji dvostrukim kontrastom. Užeg je kalibra od ascendentnog kolona. Nalazi se uz lijevu abdominalnu stijenku.Haustre se dobro prikazuju.Descendentni kolon započima na lijenalnoj fleksuri i proteže se do zdjelice gdje prelazi u sigmu. Vijuga kolona tik iznad descendensa odgovara završnom dijelu transverzuma.Descendentni kolon proteže se uz lijevi abdominalni zid. Nalazi se retroperitonealno i okružen je mašću.Nalazi se anteriorno od slezene i posteriorno od terminalnog dijela transverzuma.Kako se spušta u tijelu se pomiče posteriorno. Nalazi se lateralno od bubrega i repapankreasa. Usljed retroperitonealne masti dobro se diferencira od okoline.U promjeru je uži od ascendensa. Nalazi se retroperitonealno u anteriornom perirenalnom prostoru.U ovoj visini nalazi se posteriorno od jejunuma koji se nalazi intraperitonealno.Smješten je lateralno od bubrega.Uslijed peristaltičkih pokreta crijevo se na MR presjecima slabo prikazuje. Descendens se nalazi uz lijevu lateralnu abdominalnu stijenku.Anteriorno se nalaze vijuge tankog crijeva.Descendens je užeg promjera od ascendensa i nalazi se uz lijevu lateralnu abdominalnu stijenku.Okružen je

mašću.Sigma Sigma je duga od 25-40 cm. Počima anteriorno od lijeve vanjske ilijakalne arterije kao nastavak descendentnog kolona. Završava u visini S3 gdje se nastavlja u rektum. Sigma čini zavoj anteriorno od vijuga tankog crijeva. Uz stražnji abdominalni zid vezana je sigmoidnim mezokolonom. Arterijalna opskrba ide putem sigmoidalne arterije grane donje mezenterične arterije. Venozna drenaža odvija se sigmoidnom venom koja se utiće u donju mezenteričnu venu.Sigma ima oblik slova „S“ i po njemu je dobila ime. Često radi nekoliko zavoja. Pri irigografiji dobro se prikazuju haustracije.Na ovom aksijalnom MR presjeku vidi se veliki dio sigme.Na sigmi se vidi nekoliko divertikula.Sigma se u zdjelici nalazi posteriorno. Na ovom MR koronarnom presjeku vidljiv je manji dio

335

Page 336: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

sigme.RektumRektum je najdistalniji dio kolonaDug je oko 13 cm. Započima kao nastavak sigme u visini S3 segmenta. Na svom putu prati zakrivljenost zdjelice. Oko 3 cm posteriornije od kokcigisa rektum zavija posterioinferiorno i nastavlja se u analni kanal. U muškaraca završava posteriorno od apeksa prostate. Arterijalna opskrba ide preko gornje rektalne arterije koja je nastavak donje mezenterične arterije. U arterijalnoj opskrbi sudjeluju i srednja i donja rektalna arterija koje su grane unutrašnje ilijakalne arterijeU arterijalnoj opskrbi sudjeluju i srednja i donja rektalna arterija koje su grane unutrašnje ilijakalne arterije. Gornja rektalna vena drenira krv u portalni sistem.Srednja rektalna vena u unutrašnju ilijakalnu venu. Donja rektalna vena drenira u unutrašnju pudentalnu venu.Ukoliko sadrži zrak rektum se može prikazati na nativnoj snimci. Na ovoj snimci vidi se samo proksimalni dio rektuma.U rektumu se nalazi kontrastno sredstvo. Defekt punjenja odgovara fecesu. Rektum je normalno okružen mašću. Rektum se nalazi anteriorno od sakruma. Anteriorno se nalazi mokraćni mjehur i seminalne vesikule.Rektum je posteriorno od prostate. Lateralno od rektuma nalazi se ishiorektalna fosa ispunjena mašću.U rektumu se nalazi manja količina kontrasta i zraka.U ovoj visini rektum prelazi u anus. U ishiorektalnoj fosi okružen je

mašću.Gornja mezenterična arterija Gornja mezenterična arterija je drugi anteriorni visceralni ogranak abdominalne aorteOpskrbljuje krvlju gastrointestinalni trakt od srednjeg dijela duodenuma do srednjeg dijela transverzuma. Polazi sa prednje strane aorte u visini korpusa L1 kralješka, centimetar ispod mjesta polazišta celijačnog trunkusa. Ide prema dole i desno između vrata i procesusa uncinatusa i iznad horizontalnog dijela duodenuma. Okreće izmešu dva sloja peritonema na hvatište mezenterija.Njene veće grane su:1. Pankreatikoduodenalna arterija2. Srednja količna arterija3. Ileokolična arterija4. Jejunalna arterija5. Ilealna arterijaGrane gornje mezenterićne arterije oblikuju arkade koje međusobno anastomozirajuDistalno arkade se spajaju sa arkadama ogranaka donje mezenterične arterije.1. gornja mezenterična arterija2. medijalna količna arterija3. desna količna arterija4. ileokolična arterijaGornja mezenterična arterija je neparna grana aorte koja krvlju opskrbljuje tanko crijevo i veći dio kolona. Normalno polazi sa prednje strane aorte u visini L1 kralješka.Gornja mezenterična arterija je drugi neparna visceralna grana abdominalne aorteIz aorte izlazi u visini pankreasa i spušta se preko lijeve renalne vene i opskrbljuje tanko crijevo desni kolon i proksimalnog poprečnog kolona.Prolazi mezenterij i daje arkade u mezenteriju u blizini vijuga crijeva. Iz arkada male arterije – vasa recta, opskrbljuju crijevo. Na ovom skenu polazi sa anteriorne strane aorte i skreće lagano u desno.Gornja mezenterična arterija krvlju opskrbljuje tanko crijevo i veći dio kolona.Nalazi se anteriorno od aorte i lijevo od gornje mezenterićne vene.Gornja mezenterična arterija je druga neparna grana abdominalne aorte. Na ovom

aksijalnom MR presjeku prikazano je polazište arterije.Donja mezenterična arterija Donja mezenterična arterija je treći neparni visceralni ogranak aorte. Opskrbljuje krvlju distalnu 1/3 transverzuma descendent sigmu rektum i proksimalni dio analnog kanalaIz aorte polazi u visini korpusa L3 kralješka. Ide inferiorno i u lijevo, prelazi preko lijeve zajedničke ilijakalne arterije i daje lijevu količnu i sigmoidnu arteriju. Nakon prelaza lijeve zajedničke ilijakalne arterije nastavlja se kao gornja rektalna arterija.1.Donja mezenterična arterija 2.Lijeva količna arterija3.Sigmoidna arterija4.Gornja rektalna arterijaDonja mezenterična arterija je neparni visceralni ogranak

aorte.Iz aorte polazi u visini korpusa L3 Kralješka.Radiološka anatomija jetre Jetra Jetra je najveća žlijezda u organizmu.

336

Page 337: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Predstavlja 2% čitave tjelesne mase.Trokutastog je oblika. Smještena je u desnom gornjem kvadrantu abdomena. Razlikuje se diafragmalna i visceralna površina.Diafragmalna površina je konveksna i odgovara obliku kupole ošita.Visveralna površina oblikovana je prema mnogim abdominalnim strukturama. Nju modeliraju desni bubreg, desna fleksura kolona, žućnjak, želudac, duodenum, omentum te brojne krvne žile.Jetra se dijeli u 4 lubusa:1. Desni lobus2. Lijevi lobus3. Kvadratus4. KaudatusDesni od lijevog režnja odjeljen je falciformnim ligamentomKvadratus i kaudatus su djelovi desnog režnjaKvadratus se nalazi superiorno i nalazi se između žučnjaka i ligamenta teresa.Kaudatus je inferiorno smješten i nalazise između donje mezenterične vene i venoznog ligamntaKvadratus i kaudatus dobivaju krv iz lijeve hepatalne arterije i portalnu krv iz lijeve grane portalne vene.Žučni vodovi kaudatusa i kvadratusa dreniraju se u lijevi hepatični vod.Klinički jetra se dijeli u lijevi i desni režanj. Granica ide od donje šuplje vene, ide kroz žućnjak prema desnom abdominalnom zidu pod kutem od 45° . Ovakva podjela kvadratus i kaudatus stavlja u lijevi režanj. Jetra se opskrbljuje krvlju iz portalne vene i hepatalne arterije. Portalna vena opskrbljuje 70% jetre.

Venozna drenaža odvija se preko hepatalnih vena u donju šuplju venu.Anatomija

jetre Hepatalne vene Portalni sistem Arterije Žućni vodoviJetra je

najveći organ u abdomenu i zauzima veći dio desnog gornjeg kvadranta.Gornji rub jetre oblikuje ošit. Donji i medijalni rub jetre obloženi su mašću što omogućava vizualizaciju jetre na nativnoj snimci. Veći dio jetre prekriven je peritoneumom.Jetra ima lijevi i desni režanj koje je na ovom presjeku teško razlikovati.Jetra zauzima gotovo cijeli desni gornji kvadrant abdomena. Tamne linije sa prednje i stražnje strane jetre odgovaraju kostodiafragmalnoom recesusu.1. desni režanj jetre2. lijevi režanj jetreRadiološki, jetra se dijeli imaginarnom linijom koja ide od donje šuplje vene pod kutem od 45° prema abdominalnoj stijenci. U donjem dijelu prolazi kroz žučnjak. Desni režanj dijeli se na anteriorni posteriorni segment.Lijevi režanj falciformnim ligamntom podijeljen je u medijalni i latrelni segment Kaudatus je odijeljen od lijevog i desnog režnja. Lijevi režanj prelazi medijalnu liniju.Na posteriornom MR koronarnom presjeku vidi se da jetra zauzima veći dio desnog gornjeg kvadranta abdomena.Na ovom presjeku jasno se vidi odnos jetre sa ošitom kao i njena kaudalna ekstenzija.1.desni hepatalni vod2.lijevi hepatalni vodŽuć proizvode hepatociti i dreniraju je u intrahepatalne žučne vodove. Vodovi se postupno proširuju i spajaju bilijarno sablo.Lijevi i desni žučni vod spajaju se u blizini porte hepatis i tvore zajednički hepatalni

vod.Falciformni ligamentFalciformni ligament je nabor peritoneuma koji se proteže od pupka do jetre. On prićvršćuje jetru za prednji abdominalni zid i donju površinu ošita. U njemu se nalazi falciformni ligament, ostatak fetalne umbilikalne vene. Falciformni ligament je nabor peritoneuma oko fetalne umbilikalne vene (ligament Teres). Pričvršćuje jetru za prednji abdominalni zid i donju površinu ošita. Anatomski dijeli jetru na desni i lijevi režanj.Radiološka podjela je drugačija te falciformni ligament dijeli medijalni pd lateralnog segmenta lijevog režnja. Pošto sadrži mast na CT presjecima je crn.Falciformni ligament nabor peritoneuma koji dijeli lijevi od medijalni od lateralnog segmenta lijevog režnja jetre.

Sadrži mast i obliteriranu umbilikalnu venu – ligament teres.Celijačni trunkus Celijačni trunkus je prva neparna visceralna arterija abdominalne aorte. Iz aorte polazi tik ispod ošita u visini Th 12 kralješka. Usmjerena je anteriorno i duga je 1-2 cm. Na svom kraju dijeli se u: 1. Hepatalnu arteriju2. Lijenalnu arteriju3. Lijevu gastričnu arterijuCelijačni trunkus polazi sa anteriorne strane aorte u visini Th 12 kralješka. Dijeli se u

gastričnu, lijenalnu i hepatalnu arteriju.Selektivna angiografija

337

Page 338: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

celijačnog trunkusa - Celijačni trunkus je kratak.- Usmjeren je

anteriorno.- Daje lijenalnu, lijevu gastričnu i hepatalnu arteriju.Hepatalna arterijaHepatalna arterija je jedna od tri ogranka celijačnog trunkusa. Jetru opskrbljuje sa 30% krvi. Proksimalni dio arterije naziva se i zajedničkom hepatalnom arterijom a distalni dio hepatikom proprijom. Mjesto koje ih dijeli je polaziđte gastroduodenalne arterije. Iz celijačkog trunkusa ide anteriorno i desno. Nalazi se između slojeva omentuma i nalazi se u neposrednoj blizini koledokusa i portalne vene. Uzdiže se i ulazi u portu hepatisU porti hepatis dijeli se na desnu i lijevu hepatalnu arteriju.Hepatalna arterija grana je celijačnog trunkusa. Opskrbljuje jetru a preko gastroduodenalne arterije duodenum, dio želuca i pankreas.Hepatalna arterija grana je celijačnog trunkusa. Opskrbljuje jetru, duodenum, dio želuca i pankreas.Na CT presjeku nalazi se anteriorno od portalne vene. U porti hepatis prati

ih i žućni vod koji se na ovom presjeku ne vidi.Portalna vena Portalna vena drenira krv iz digestivnog trakta (od distalnogjednjaka do anusa) i slezene u jetru. Nastaje spajanjem gornje mezenterićne i lijenalne vene na posteriornoj površini vrata pankreasa. U nju se drenira i donja mezenterićna vena, mešutim, njeno mjesto utoka varira. Usmjerena je prema gore i desno i ulazi uz slobodni rub malog omentuma.Na tom mjestu nalazi se anteriorno od epiploičkog foramena i nalazi se tik uz žućni vod i arteriju hepatiku. Nastavlja se prema gore u portu hepatis gdje se dijeli na lijevu i desnu granu. Portalna vena nastaje spajanjem gornje mezenterićne i lijenalne vene. U portalni sistem ukljućena je i donja mezenterićna vena međutim mjesto njenog utoka je različito. Pri angiografiji prikazuje arterije lijenalis ili gornje mezenterićne arterije prikazuje se u venoznoj fazi.Na ovoj snimci nije prikazana lijenalna vena jer arterijalna opskrba ide preko gornje mezenterične arterije. Portalna vena provodi krv iz cijrva i slezene u jetru. Nastaje spajanjem gornje mezenterične i lijenalne vene U jetru ulazi uz anteriornu granicu epiploičkog foramena praćena žućnim vodom i hepatalnom arterijom. Na ovom CT skenu vidi se podjela portalne vene na lijevu i desnu granu.Na ovom CT presjeku prikazano je mjesto spajanja gornje mezenterične i lijenalne vene u portalnu venu koje se nalazi na mjestu spoja glave i tijela pankreasa. Donja

šuplja vena nalazi seposteriorno. Lijenalna venaLijenalnu venu tvori nekoliko interlijenalnih vena koje se sastaju u hilusu slezeneUsmjerena je desno posteriorno od repa pankreasa. Na njenom putu do portalne vene u nju utiću kratke gastrićne vene, gastroepiploićna vena, pankreatična vena i u nekih bolesnika donja mezenterićna vena. Posteriorno od vrata pankreasa spaja se sa gornjom mezenteričnom venim u portalnu venu. Lijenalna vena u svom tijeku u kontaktu je sa posteriornom stranom repa i tijela pankreasa.Na ovom skenu lijenalna vena spaja se sa gornjom mezenterićnom venom u portalnu venu.Lijenalna vena leži posteriorno od repa i tijela pankreasa. Prolazi anteriorno od gornje

mezenterične arterije i spaja se sa gornjom mezenteričnom venom.Gornja mezenterična venaGornja mezenterična vena drenira krv iz tankog crijeva te dijela želuca i duodenuma u venu porte. Započima na ileocekalnom spoju i ide anteriorno desno od gornje mezenterične arterije. Prelazi preko horizontalnog dijela duodenuma, posteriorno od vrata pankreasa. Posteriorno od vrata pankreasa završava spajanjem sa lijenalnom venom u venu porte.Gornja mezenterična vena nalazi se desno od gornje mezenterićne arterije. Nalazi se medijalno od procesusa uncinatusa.Na ovom CT presjeku nalazi se anteriorno od donje šuplje vene i medijalno od procesusa uncinatusa pankreasa.Gornja mezenterična vena drenira krv iz jejunuma, ileuma te ascendentnog i transverzalnog kolona. Spaja se sa lijenalnom venom u venu portu. Nalazi se anteriorno od donje šuplje vene i posteriorno od pankreasa.Gornja mezenterična vena šira je od gornje mezenterične arterije i nalazi se s nejne

338

Page 339: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

desne strane. Na koronarnom presjeku usporedna je sa gornjom mezenteričnom arterijom. Na ovom presjeku vidi se utok jejunalnih i ilealnih ogranaka.U venoznoj fazi angiografije gornje mezenterične arterije prikazuje se gornja mezenterična vena. Ide do visine L1 kralješka gdje se spaja sa lijenalnom venom venu portu.Anatomija žučnjakaŽućni je mjehur leži u udubini na visceralnoj površini jetre. Njegova je donja površina pokrivena peritonejem. Duljine je 7 do 10 cm, širine oko 3 cm, a volumena 30 do 50 ml. Debljina je stijenke nekontrahiranoga žućnoga mjehura 2-4 mm. Na žućnjaku razlikujemo:Fundus1. Korpus2. Vrat3. Žućni vod dug je 3-5 cm.

Žučnjak je vreća koja leži uzduž inferiorne granice jetre. Funksija mu je da sprema i koncentrira žuć. Tijekom digestije kontrahira se i secenira žuć u koledokus a iz njega u duodenum.

Žučnjak leži u jami koja se nalazi na visceralnoj površini jetre. Jama se nalazi inferiorno od porte hepatis i olakšava diobu jetre na desni i lijevi režanj. Duktus cistikus spaja se sa duktusom hepatikusom anteriorno od portalne vene. Na CT presjecima izgleda kao hipodenzna ovalna struktura.

Zajednički hepatički vod

339

Page 340: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Zajednički hepatički vod nastaje spajanjem lijevog i desnog hepatičnog voda. Dug je 4-5 cm. Spaja se sa cistikusom i tvori koledokus.

Desni i lijevi hepatikus spajaju se u porti hepatis u zajednički hepatalni vodi.Spušta se kaudalno i spaja sa cistikusom tvoreći d. Koledokus. Nalazi se u neposrednoj blizini hepatalne arterije i portalne vene.

Duktus cistikus

Duktus cistikus polazi sa vrha žućnjaka. Često je tortuozan. Spušta se uz desnu slobodnu granicu malog omentuma i spaja se sa zajedničkim hepatičkim vodom tvoreći koledokus.

Duktus cistikus spaja žučnjak sa zajedničkim hepatilnim vodom. Ima tortuozni tijek. Unutar cistikusa nalaze se spiralni nabori od glatkih mišića koji drže vod otvorenim.

Duktus koledokus

Koledokus nastaje spajanjem zajedničkog hepatičkog voda i cistikusa. Promjera je 5 mm i dug je od 8 5 do 10 cm. Spušta se uz desnu slobodnu granicu malog omentuma.

340

Page 341: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

U epiploičkom otvoru nalazi se uz hepatalnu arteriju i portalnu venu. Spušta se do bulbusa duodenuma. U tom dijelu okružen je posteriornom stranom glave pankreasa. Tu se spaja sa glavnim pankreatičnim vodom i uljeva se u descendentni duodenum na duodenalnoj papili. Koledokus nastaje spajanjem zajedničkog hepatičkog voda i cistikusa. Na svom kraju spaja se sa zajedničkim pankreatičnim vodom nakon čega ulazi u descendentni duodenum. Promjera je 5-6 mm. Na slobodnoj granici omentuma nalazi se uz hepatalnu arteriju i portalnu venu.

Ampula Vateri

Ampula Vateri je kratko proširenje koledokusa na

mjestu spajanja sa glavnim pankreatičnim vodom. Smještena

je na posteromedijalnom dijelu descendentnog duodenuma.

Ampula Vateri otvara se u duodenum kroz glavnu duodenalnu

papilu. Terminalni dio koledokusa, terminalni dio glavnog

pankreatičnog voda kao i ampula Vateri obruženi su prstenom

mišićnih vlakana – sfinkter Oddi.

Glavna duodenalna papila – ampula Vateri, predstavlja otvor koledokusa u descendentni duodenum.

341

Page 342: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

PankreasPankreas

Pankreas je mekani lobulirani organ koja je smještena uz posteriorni abdominalni zid posteriorno od parijetalnog peritoneuma. Leži koso preko gornjeg abdomena. Dijeli se u: glavu, vrat, tijelo i rep.

Glava pankreasa leži u zavoju duodenuma, anteriorno od donje šuplje vene, desnih renalnih krvnih žila i lijeve renalne vene. Na donjem dijelu glave pankreasa izdužuje se procesus uncinatus koji leži posteriorno od gornje mezenterične vene.

U lijevo se nastavlja vrat pankreasa. Dužine je 2-3 cm i nalazi se anteriorno od gornje mezenterične arterije. Lijenalna i gornja mezenterična arterija ujedinjuju se u venu porte posteriorno od vrata pankreasa

Superiorno i lijevo nastavlja se tijelo pankreasa. Prolazi anteriorno od aorte i kralješnice. Leži između želuca i burze omentalis. Rep pankreasa nastavlja se u lijevo.Smješten je intraperitonealno u lienorenalnom ligamentu. Dosiže do hilusa slezene.

Glavni pankreatični vod započima u repu pankreasa i prima mnoge ogranke uz pankreasa. Prazni se u descendentni duodenum. Ponekad je prisutan i akcesorni vod koji drenira gornji dio glave pankreasa. Prazni se u duodenuma na maloj papili. Arterijalna opskrba odvija se preko lijenalne i pankreatikoduodenalne arterije, grane celijačnog trunkusa i gornje mezenterične arterije.Venozna drenaža odvija se preko lijenalne vene.

Većim dijelom smješten je retroperitonealno. Glava pankreasa leži medijalno od descendentnog duodenuma i lateralno od portalne vene. Nalazi se anteriorno od donje šuplje vene. Često se uz glavu pankreasa vidi koledokus. Tijelo pankreasa jaši preko gornje mezenterične arterije, anteriorno od aorte.Lijenalna vena leži posteriorno od tijela pankreasa i pomaže u određivanju posteriorne granice. Rep smješten je anteriorno od lijevog bubrega i usmjeren je ka hilusu slezene. U tom dijelu pankreas je intraperitonealno smješten. Upotreba i.v. i per os kontrasta olakšava razlučivanje pankreasa od ostalih

342

Page 343: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

struktura.

Procesus uncinatus predstavlja posteriornu donju ekstenziju glave pankreasa. Leži između duodenuma koji je lateralno i gornje mezenterične vene koja je medijalno. Nalazi se neposredno anteriorno od donje šuplje vene.

Pankreatični vod

Pankreatični vod započima u repu pankreasa. Ide u desno kroz parenhim žlijezde blizu posteriorne površine. U glavi pankreasa spaja se sa akcesornim vodom koji drenira glavu i procesus uncinatus. Potom glavni vod napušta pankreas i ide uz koledokus na posteriornu stranu descendentnog duodenuma. Vodovi se spajaju u ampulu Vateri koja se prazni u descendentni dio duodenuma.

Glavni pankreatični vod započima u vratu pankreasa i proteže se kroz parenhim žlijezde.

343

Page 344: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

SlezenaSlezena

Slezena je limfatički organ koji se nalazi ispod kupole lijevog ošita. Široka je 12 cm a duga 7 cm. Leži posteriorno i lateralno od želuca. Dugom osovinom koja je usporedna sa 10 rebrom prislonjena je uz kupolu ošita. Normalno slezena neprelazi lijevu kostalnu granicuHilus slezene u kontaktu je sa repom pankreasa. Slezena je sa svih strana osim hilusa prekrivena peritoneumom. U hilusu peritoneum formira lienorenalni ligament.Gastrolijenalni ligament je dio velikog omentuma i spaja slezenu sa velikom krivinom želucaLienorenalni ligament spaja slezenu sa lijevim bubregom i u njemu se nalaze lijenalne krvne žile i rep pankreasa. Arterijalna opskrba slezene ide preko lijenalne arterije koja je velika grana celijačnog trunkusa. Venozna drenaža odvija se lijenalnom venom koja se spoja sa gornjom mezenteričnom venom u venu portu.

Slezena je veliki vaskularni organ smješten u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Duga je 10-12 cm. Njena gornja površina pblikuje kupolu lijevog ošita. Uslijed masti ponekad se može odrediti njena donja i medijalna granica.

344

Page 345: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Slezena se nalazi u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Od želuca je odjelejna gornjim recesusom malog omentuma. Tamno područje posteriorno od slezene odgovara plućima koja se nalaze iznad ošita u posteriornom kostodiafragmalnom recesusu.

Na ovom presjeku prikazan je

odnos slezene sa lijenalnom fleksurom,

želucom i lijevim bubregom. U hilusu

slezene hvataju se gastrolijenalni i

lijenorenalni ligament. Denzitet slezene

se povećava ukoliko se i.v. aplicira

kontrastno sredstvo.

Poput drugih organa i slezena je na MR mjerenjima siva. Nalazi se visoku u lijevom gornjem kvadrantu abdomena.Smještena je posteriorno od želuca.

345

Page 346: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Slezena je najveći organ u lijevom gornjem kvadrantu abdomena. Nalazi se inferiorno od kupole ošita i anterolateralno od lijevog bubrega.

Lijenalna arterijaLijenalna arterija

Lijenalna arterija opskrbljuje krvlju slezenu, pankreas, fundus želuca i veliku krivinu želuca. Polazi iz celijačnog trunkusa u visini Th12 kralješka. Tortuoznog je tijeka i usmjerena je lijevo uzduž gornje površine pankreasa. U svom tijeku daje nekoliko ogranaka za pankreas. Pred hilusom slezene iz nje polazi gastroepiploična arterija. U hilusu slezene leži između slojeva linorenalnog ligamenta. Na tom mjestu iz nje polazi nekoliko kratkih gastričnih arterija. U hilusu slezene dijeli se na više ili do 5 terminalnih ogranaka.

Lijenalna arterija najveći je ogranak celijačnog trunkusa. Usmjerena je u lijevo

346

Page 347: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

uzduž pankreasa i krvlju opskrbljuje slezenu, distalni pankreas i preko malih grana želudac.S godinama lijenalna arterija postaje tortuozna.

347

Page 348: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Rendgenska anatomija

urogenitalnog sustava

Anatomija bubregaAnatomija bubrega

Bubreg je dužine 10-12 cm. Oblikovan je Bubreg je dužine 10-12 cm. Oblikovan je poput zrna graha i smješten je retroperitonealnopoput zrna graha i smješten je retroperitonealno..Funkcija mu je filtracija krvi od metaboličkih nusprodukata. Ima važnu ulogu u hidraciji organizma, održavanju acidobaznog statusa i regilaciji krvnog tlaka. Renalni hilus nalazi se na medijalnoj strani bubrega. Predstavlja okomiti prorez kroz kojeg prolaze od anteriorno prema posteriorno renalna vena dvije grane renalne arterije, ureter i treća grana renalne arterije.

348

Page 349: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Zbog jetre desni bubreg niže je postavljen.Zbog jetre desni bubreg niže je postavljen.Desni bubreg u pravilu je manji od lijevog.Bubrezi se nalaze u renalnoj kapsuli. Oko kapsule nalazi se perirenalna mast.

Osovina bubrega koso je postavljena tako da su kaudalni polovi udaljeniji od medijalne linije.Osovina bubrega koso je postavljena tako da su kaudalni polovi udaljeniji od medijalne linije.

Desni bubreg nalazi se posteriorno od jetre i hepatalne fleksure. U visini XII rebra Desni bubreg nalazi se posteriorno od jetre i hepatalne fleksure. U visini XII rebra nalazi se anteriorno od ošita. Lijevi bubreg leži posteriorno od slezene, želuva, pankreasa i nalazi se anteriorno od ošita. Lijevi bubreg leži posteriorno od slezene, želuva, pankreasa i lijenalne fleksure. U visini XI rebra nalazi se anteriorno od ošita.lijenalne fleksure. U visini XI rebra nalazi se anteriorno od ošita.

Smješten je medijalno od silaznog kolona i lateralno od M. psoasaSmješten je medijalno od silaznog kolona i lateralno od M. psoasa

Arterijalna opskrba ovija se preko lijeve i desne renalne arterije koje su grane aorte. Arterijalna opskrba ovija se preko lijeve i desne renalne arterije koje su grane aorte. Venozna drenaža odvija se preko renalnih vena koje krv odvode u donju šuplju venu. Lijeva Venozna drenaža odvija se preko renalnih vena koje krv odvode u donju šuplju venu. Lijeva renalna vena prolazi preko aorte. Prije spajanja sa donjom šupljom venom prolazi preko aorte.renalna vena prolazi preko aorte. Prije spajanja sa donjom šupljom venom prolazi preko aorte.

BubregBubreg

Na svakoj strani abdomena postoji po jedan bubreg koji su dužine 10-12 cm. Nalaze se retroperitonealno i leže u paravertebralnom udubljenju gornjeg abdomena. Desni bubreg je u pravilu niže položen od lijevog. Koso su postavljeni tako da su im kaudalni polovi udaljeniji od medijalne linije. Okruženi su perirenalnom mašću koja omogućava vizualizaciju njihove granice na nativnoj snimci.

Bubreg - CTBubreg - CT

Bubrezi se nalaze posteriorno u retroperitonealnom prostoru okruženi mašću što ih na CT presjecima čini dobro uočljivim. Mast se nalazi u kapsuli – Gerotova fascija, koja se nalazi oko bubrega i nadbubrežnih žlijezda. Bolje su uočljivi nakon i.v. aplikacije kontrastnog sredstva.

349

Page 350: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na ovom CT presjeku bubrezi obojani i.v. datim kontrastnim sredstvom jasno se diferenciraju od okolnih struktura. Kontrastno sredstvo vidljivo je i u kanalnom sustavu bubrega.

Na skenu se jasno vidi i kosi položaj Na skenu se jasno vidi i kosi položaj oba bubrega tako da se krvne žile nalaze oba bubrega tako da se krvne žile nalaze anteromedijalno.anteromedijalno.

Nefrogram – bojanje bubrega,

javlja se minutu nakon aplikacije

kontrastnog sredstva a njegova dužina

trajanja ovisi o funkciji bubrega.

U kanalnom sustavu kontrast se pojavljuje

2-3 minuta nakon i.v. aplikacije.

U ovog bolesnika kontrast se vidi U ovog bolesnika kontrast se vidi u kaliksima, pijelonu i proksimalnom u kaliksima, pijelonu i proksimalnom ureteru.ureteru.

MRMR

Na aksijalnim MR presjecima, rađenim

u T1 vremenu, vidi se razlika signala između

korteksa i kore bubrega. U renalnom hilusu

vidi se manja količina masti.

Bubrezi su okruženi perirenalnom Bubrezi su okruženi perirenalnom mašću.mašću.

350

Page 351: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Medula i korteks emitiraju različite Medula i korteks emitiraju različite signale. Oko bubrega vidi se veća količina signale. Oko bubrega vidi se veća količina perirenalne masti.perirenalne masti.

Anatomija kanalnog sustava bubregaAnatomija kanalnog sustava bubrega

1. Čašice

2. Vratovi

3. Pijelon

4. Pieloureterički vrat

5. Ureter

Desna renalna arterijaDesna renalna arterija

Desna renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kralješka. Desna renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kralješka. Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje šuplje vene i desne renalne Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje šuplje vene i desne renalne vene. Prije ulaska u hilus daje donju suprarenalnu žlijezdu i granu za uretervene. Prije ulaska u hilus daje donju suprarenalnu žlijezdu i granu za ureterPred hilusom dijeli se u 4-5 terminalnih ogranaka.

Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od uretera.Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od uretera.

Lijeva renalna arterijaLijeva renalna arterija

351

Page 352: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Lijeva renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kralješka. Lijeva renalna arterija izlazi iz aorte u visini intervertebralnog diska L1-L2 kralješka. Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje lijeve renalne vene. Prije Ide lateralno prema hilusu bubrega i prolazi posteriorno od donje lijeve renalne vene. Prije ulaska u hilus daje donju suprarenalnu žlijezdu i granu za ureter. Pred hilusom dijeli se u 4-5 ulaska u hilus daje donju suprarenalnu žlijezdu i granu za ureter. Pred hilusom dijeli se u 4-5 terminalnih ogranaka. terminalnih ogranaka.

Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od Terminalne arterije u hilusu nalaze se posteriorno od renalne vene i anteriorno od uretera.uretera.

Na ovom angiogramu vidi se jednaNa ovom angiogramu vidi se jedna desna renalna arterija i dvije lijevedesna renalna arterija i dvije lijeve

renalne arterijerenalne arterije

Renalne veneRenalne veneDesna renalna vena ide iz hilusa bubrega anteriorno od terminalnih grana renalne

arterije i uretera. Usmjerena je medijalno prema donjoj šupljoj veni u koju se uljeva

Desna renalna vena ide iz hilusa bubrega anteriorno od terminalnih grana renalne arterije i uretera. Usmjerena je prema medijalno i preko aorte prolazi tik ispod mjesta polazišta gornje mezenterične arterije i utiće u donju šuplju venu. Lijeva testikularna ili ovarijalna vena uljevaju se u lijevu renalnu venu.

Na ovom CT presjeku vidi se utok desneNa ovom CT presjeku vidi se utok desne renalne vene u donju šuplju venurenalne vene u donju šuplju venu

352

Page 353: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Lijeva renalna vena prolazi anteriorno od aorte tik ispod polazišta gornje mezenterične arterije.

Na putu ka donjoj šupljoj veni

desna renalna vena prolazi posteriorno

od descendentnog duodenuma. Mast u

hilusu poboljšava vizualizaciju krvnih

žila. Renalna vena nalazi se anteriorno

od arterije. Lijeva renalna vena prolazi

anteriorno od aorte.

MRMR

Na aksijalnom MR presjeku prikazan Na aksijalnom MR presjeku prikazan je prola lijeve renalne vene preko aorte tik je prola lijeve renalne vene preko aorte tik ispod polazišta gornje mezenterične arterije.ispod polazišta gornje mezenterične arterije.

UreterUreter

353

Page 354: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Ureteri su muskularna cijev dužine 25 cm koja spaja pijelon sa mokračnim mjehurom. Nalazi se retroperitonealno. Prema mjehuru spušta se na anteriornoj strani M. psoasa, anterolateralno od vrha transverzalnih nastavaka L2-L4 kralješka. Desni ureter spušta se uz donju šuplju venu.

Manja fiziološka suženja vidljiva su u visinim pieloureteričkog vrata, na mjestu prelaza u zdjelicu te na mjestu utoka u mokraćni mjehur. U žena prolaze posteriorno od arterije uterine. Arterijalna opskrba odvija se preko renalne arterije, testikularne arterije ili ovarijalne arterije i gornje vezikalne arterije.Venozna drenaža odgovara arterijalnoj opskrbi.

U zdjelicu ulaze anteriorno od zajedničkih ilijakalnih arterijaU zdjelicu ulaze anteriorno od zajedničkih ilijakalnih arterija

Ureteri polaze sa medijalne strane bubrega i spuštaju se do mokraćnog mjehura anteriorno od M. psoasa. Mada mogu postojati manje devijacije smjer uretera uglavnom je ravan. Veće devijacije smjera ukazuju na kongenitalne anomalije ili patološka stanja.

Na IVU uslijed peristaltike manji djelovi uretera se ne vide. U mokraćni mjehur ulaze u području trigonuma koji se nalazi na gornjoj posteriornoj strani mokraćnog mjehura.

Nakon izlaska iz pijelona ureteri su usmjereni anteromedijalno i leže na anteriornoj strani M. psoasa.

354

Page 355: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Pošto se stalno drže anteriorne Pošto se stalno drže anteriorne strane M. Psoasa lako ih je prepoznati.strane M. Psoasa lako ih je prepoznati.

Mokraćni mjehurMokraćni mjehur

Mokraćni mjehur nalazi se u maloj zdjelici posteriorno od pubične kosti. To je jaka mišićna vreća u kojoj se sakuplja urin. S gornje strane prekriven je peritoneumom. Na bazi se nalazi trigonum koji je ograničen uščima uretera i polazištem uretre.

Ureteri prolaze kroz stijenku mjehura u inferiomedijalnom smjeru. Arterijalna opskrba odvija se uglavnom gornjom i donjom vezikalnom arterijom koje su grane unutrašnje ilijakalne arterije.

Venozna drenaža odvija se preko ogranaka unutrašnje ilijakalne veneVenozna drenaža odvija se preko ogranaka unutrašnje ilijakalne vene

Na nativnoj snimci mokraćni mjehur teško se diferencira. Može se vidjeti u suprapubičkom području kaoovalna zona jačeg denziteta. Perivezikularna mast može poboljšati prikaz njegovih granica.

355

Page 356: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na IVU kontrast u mjehuru, uslijed dilucije sa urinom, slabijeg je denziteta od kontrasta u ureteru. Veličina mjehura ovisi o količini urina.

Na CT presjecima može se izmjeriti debljina stijenke mokraćnog mjehura. Mast koja se nalazi u okolini jasno ga razgraničuje od ostalih struktura. Ukoliko je bolesniku dato i.v. kontrastno sredstvo vidi se fenomen sedimentacije. Kontrastno sredstvo nalazi se dorzalno a urin anteriorno.

Veličina mokraćnog mjehura ovisi o količini urina. Na pvom CT presjeku mokraćni mjehur okružen je mašću što olakšava njegovo razgraničenje od okolnih struktura. Mast se ne nalazi samo u posteriornom dijelu gdje graniči sa donjim dijelom uterusa, cerviksom i crijevom.

356

Page 357: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Tekućinom ispunjeni mokraćni Tekućinom ispunjeni mokraćni mjehur zauzima veliki dio male zdjelice.mjehur zauzima veliki dio male zdjelice.U T1 mjernom vremenu tekućina je crna.Male crne točke posteriorno od mjehura Male crne točke posteriorno od mjehura su krvne žile i uretersu krvne žile i ureter

U ovog bolesnika mokraćni mjehur je U ovog bolesnika mokraćni mjehur je prazan i sadrži samo malu količinu urina.prazan i sadrži samo malu količinu urina.Iznad mjehura vide se djelovi vijuga crijeva.Iznad mjehura vide se djelovi vijuga crijeva.Inferiorno od mjehura je prostata. U zdjelici nalazi se veća količina masti.

UretraUretra

Muška uretra je muskularna cijev Muška uretra je muskularna cijev dužine 20 cm. Provodi urin iz mokraćnog dužine 20 cm. Provodi urin iz mokraćnog mjehura do vanjskog meatusa koji se nalazi mjehura do vanjskog meatusa koji se nalazi na glansu penisa.na glansu penisa.

Dijeli se u tri dijela:

1. Prostatička uretra2. Membranozna uretra3. Penilna uretra

Prostatički dio uretre obavijen je Prostatički dio uretre obavijen je prostatom i čini lagani konkavni zavoj koji prostatom i čini lagani konkavni zavoj koji završava na gornjoj granici duboke fascije urogenitalne diafragme.završava na gornjoj granici duboke fascije urogenitalne diafragme.Membranozni dio uretre je kratak i prolazim kroz urogenitalnu diafragmu. Bulbouretralna Membranozni dio uretre je kratak i prolazim kroz urogenitalnu diafragmu. Bulbouretralna žlijezda nalazi se lateralno od membranoznog dijela uretre. Njezin odvodni kanal otvara se u žlijezda nalazi se lateralno od membranoznog dijela uretre. Njezin odvodni kanal otvara se u penilnoj uretri. Penilni dio je najduži dio uretre.Počima inferiorno od urogenitalne diafragme, penilnoj uretri. Penilni dio je najduži dio uretre.Počima inferiorno od urogenitalne diafragme, na mjestu gdje uretra ulazi u spongiozni korpus penisana mjestu gdje uretra ulazi u spongiozni korpus penisa

1. membranozna uretra2. bulbus uretre3. penilna uretra

357

Page 358: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Prostatični dio uretre započima Prostatični dio uretre započima na apeksu trigonuma i ide kroz prostatu, na ovoj snimci, zbog loše ekspozicije se ne vidi

Membranozni dio uretre je kratak i neravan i predstavlja dio uretre koji prolazi kroz sfinkter uretralnog mišića i urogenitalnu diafragmu. U spongioznom dijelu penisa nalazi se bulbus uretre koji je nešto većeg promjera od ostalog dijela uretre. Penilni dio uretre završava u navikularnoj fosi.

ProstataProstata

Prostata je fibromuskularna žlijezda koja je smještena inferiorno od mokraćnog mjehura. Okrušuje prvi dio uretre. Ureter ulazi u žlijezdu kroz središnji dio njene baze ide prema inferiorno i izlazi na apeksu. Ejakulacijoni vod ulazi u prostatu posteriorno na bazi i otvara se u prostatički dio uretre. Prostata leži između baze mjehura i urogenitalne diafragme posteriorno od simfize i anteriorno od zida rektuma. Dijeli se u pet režnjeva i to: anteriorni, medijalni, posteriorni te desni i lijevi režanj.

- Anteriorni režanj leži anteriorno od uretre- Anteriorni režanj leži anteriorno od uretre- Medijalni režanj nalazi se između uretre i ejakulacijonog voda- Posteriorni režanj nalazi se posteriorno od uretre i medijalno od ejakulacijonog voda- Lateralni režanj nalazi se uzduž uretre.- Lateralni režanj nalazi se uzduž uretre.

Arterijalna opskrba odvija se preko inferiorne vezikalne arterije i srednje rektalne arterijeArterijalna opskrba odvija se preko inferiorne vezikalne arterije i srednje rektalne arterijeVenozna drenaža odvija se preko prostatičkog plaksusa koji se uljeva u unutrašnju ilijakalnu Venozna drenaža odvija se preko prostatičkog plaksusa koji se uljeva u unutrašnju ilijakalnu venu.venu.

Prostata leži između posteriorno Prostata leži između posteriorno od simfize i anteriorno od zida rektuma.od simfize i anteriorno od zida rektuma.

358

Page 359: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Suprarenalna žlijezdaSuprarenalna žlijezda

Suprarenalne žlijezde nalaze se na gornjim polovima bubrega. Nalaze se unutar Gerotove fascije i okružene su većom količinom masti. Sastoje se iz korteksa i medule koji se na CT presjecima ne razlikuju.Na aksijalnim CT presjecima desna

suprarenalna žlijezda ima linearan izgled i

nalazi se iznad bubrega posteriorno od donje

šuplje vene između jetre i desnog

diafragmalnog krusa. Lijeva suprarenalna

žlijezda oblikovana je poput „Y“ i može biti

smještena medijalno ili iznad bubrega. Nalazi se posteriorno od želuca i pankreasa te lateralno od lijevog diafragmalnog krusa.

Na aksijalnim CT presjecima desna Na aksijalnim CT presjecima desna suprarenalna žlijezda ima linearan izgled. suprarenalna žlijezda ima linearan izgled. Nalazi se iznad bubrega posteriorno od donje šuplje vene između jetre i desnog diafragmalnog krusa.

Na aksijalnim CT presjecima lijeva

suprarenalna žlijezda oblikovana je poput

„Y“ i smještena je iznad bubrega. Od bubrega

je odjeljena mašću. Nalazi se posteriorno od

želuca i pankreasa te lateralno od aorte i lijevog

diafragmalnog krusa. Za dobar prikaz potrebni

su tanki CT slojevi.

359

Page 360: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

UterusUterus

Uterus je muskularni organ dužine oko Uterus je muskularni organ dužine oko 8 cm. Glavna arterijalna opskrba odvija se preko 8 cm. Glavna arterijalna opskrba odvija se preko uterinih arterija grana unutrašnje ilijakalne arterije.uterinih arterija grana unutrašnje ilijakalne arterije.Ovarjalne arterije opskrbljuju uterus blizu mjesta ulaska follapianovih tuba. Ovarijalne i uterine arterije anastomoziraju mešusobno na lateralnoj strani uterusa. Krv dreniraju vene pleksusa koje se uljevaju u unutrašnju ilijakalnu venu.

Gornje 2/3 uterusa nazivaju se Gornje 2/3 uterusa nazivaju se tijelom uterusa koji je smješten u sredini tijelom uterusa koji je smješten u sredini zdjelice. Tijekom histerosalpingografije zdjelice. Tijekom histerosalpingografije kontrast ispunjava endometijalni kavum kontrast ispunjava endometijalni kavum uterusa koji ima trokutasti izgled.uterusa koji ima trokutasti izgled.

Donja trećina uterusa je cerviks Donja trećina uterusa je cerviks koji je cilindrično oblikovan. U centru koji je cilindrično oblikovan. U centru cerviksa smješten je kanal koji komunicira cerviksa smješten je kanal koji komunicira sa vaginom.sa vaginom.

U mnogih žena uterus je posteriorno U mnogih žena uterus je posteriorno i superiorno od mokraćnog mjehura. U ove i superiorno od mokraćnog mjehura. U ove bolesnice smješten je lijevo oid mokraćnog bolesnice smješten je lijevo oid mokraćnog mjehura. Iza uterusa nalazi se sigma. Često mjehura. Iza uterusa nalazi se sigma. Često se može vidjeti centar uterusa koji je se može vidjeti centar uterusa koji je slabijeg denziteta. Uterus često pomiče ili slabijeg denziteta. Uterus često pomiče ili imprimira mokraćni mjehur.imprimira mokraćni mjehur.

Cerviks koji je tubularni dio uterusa

nalazi se posteriorno od mokraćnog mjehura

i lagano ga utiskuje. Nalazi se anteriorno od

360

Page 361: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

rektuma. Na ovom presjeku manji dio sigme

nalazi se uz cerviks.

OvariOvari

Ovariji su ovalni organi dužine 2-4 cm, Ovariji su ovalni organi dužine 2-4 cm, širine 2 cm i debljine 1 cm. Smješteni su u širine 2 cm i debljine 1 cm. Smješteni su u ovarijalnom recesusu koji se nalazi u maloj ovarijalnom recesusu koji se nalazi u maloj zdjelici. Uterusom su vezani ovarijalnim zdjelici. Uterusom su vezani ovarijalnim ligamentom. Lateralna površina ovarija ligamentom. Lateralna površina ovarija prekrivena je infudibulumom follopianove tube.prekrivena je infudibulumom follopianove tube.Arterijalna opskrba odvija se preko ovarijalnih arterija koje izlaze iz abdominalne aorte u visini L2 kralješka. Venozna drenaža odvija se ovarijalnim venama. Desna ovarijalna vena utiže u donju šuplju venu a lijeva u lijevu renalnu arteriju.

Ovari su izduženi organ dužine 2-3 cm. Na histerosaplingografiji uglavnom se ne vide. Sferična tvorba na ovoj snimci predstavlja cistu lijevog ovarija.

Ovari su adneksa i poput uterusa mogu biti različitog položaja. Može ih biti teško razlikovati od okolnih struktura i često se ne vide. Na ovarijima često se vide funkcionalne ciste.

Abdominalna aortaAbdominalna aortaAbdominalna aorta počima na aortalnom

otvoru ošita kao nastavak descendentne torakalne

aorte. Nalazi se retroperitonealno, anteriorno i

lijevo od kralješnice. Celijačni trunkus polazi iz

361

Page 362: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

aorte u visini Th12 kralješka. Gornja mezenterična

arterija u visini L1 kralješka. Donja mezenterična

arterija u visini L3 kralješka. Medijalna sakralna

arterija u visini L4 kralješka..

Iz aorte polazi i nekoliko parnih arterija i to:

- renalne arterije, - srednje suprarenalne arterije, - frenične arterije, - četiri para lumbalnih arterija - testikularne/ovarijalne arterijeU visini L4 kralješka aorta se dijeli u lijevu i desnu zajedničku ilijakalnu arterijuU visini L4 kralješka aorta se dijeli u lijevu i desnu zajedničku ilijakalnu arteriju

Na aortogramu aorta se nalazi Na aortogramu aorta se nalazi lijevo od kralješnice. Bifurkacija se lijevo od kralješnice. Bifurkacija se nalazi u visini L4 kralješka.nalazi u visini L4 kralješka.

Aorta se spušta lijevo od kralješnice.Na ovom CT presjeku nalazi se posteriorno od diafragmalnih krura u aortalnom otvoru. Jednjak se nalazi anteriorno.

Na ovom CT poresjeku dobro se Na ovom CT poresjeku dobro se vidi odnos aorte i diafragmalnih krura.Intenzivna svjetla sjena u stijenci aorte Intenzivna svjetla sjena u stijenci aorte odgovara kalcificiranom plaku.odgovara kalcificiranom plaku.

362

Page 363: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Sa aorte polazi nekoliko velikih arterija. Na ovom presjeku vidi sepolazište gornje mezenterične arterije.Donja šuplja vena nalazi se desno od aorte. Lijeva renalna vena prelazi preko aorte tik ispod mjesta polazišta gornje mezenterične arterije.

Lijeva renalna vena prelazi preko Lijeva renalna vena prelazi preko aorte i spaja se sa donjom šupljom venom.aorte i spaja se sa donjom šupljom venom.Aorta i dalje ostaje anteriorno od kralješnice i lijevo od donje šuplje vene.

Na MR aksijalnom presjeku prikazan je odnos aorte sa diafragmnalnim krurama.Aorta se nalazi posteriorno od krura i okružena je mašću.

363

Page 364: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

U T1 mjernom vremenu diafragmalna krura su crna. U aortalnom otvoru diafragme aorta je posteriorno od krura. Između aorte i kralješnice nalazi se mast.

Spuštajući se iz toraksa descendentna

aorta prolazi kroz aortalni otvor na diafragmi

posteriorno od diafragmalnih krura i ulazi u

abdomen. Kao i u toraksu tako i u abdomenu

aorta se nalazi posteriorno uz kralješnicu.

Zajednička ilijakalna arterija

Zajedničke ilijakalne arterije započimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kralješka. Usmjerene su inferiorno i lateralno uzduž medijalne granice m. Psoasa. U visini sakroilijakalnog zgloba djele se na unutrašnju i vanjsku ilijakalnu arteriju.

364

Page 365: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

U visini korpusa L4 kralješka aorta se dijeli na lijevu i desnu zajedničku ilijakalnu arteriju.

U visini korpusa L4 kralješka aorta se dijeli na lijevu i desnu zajedničku ilijakalnu arteriju. U toj visini ilijakalne arterije blizu su jedna drugoj.

Kako se spuštaju u zdjelici međusobno se razmiču. Nalaze se anteriorno od ilijakalnih vena. Zajedničke ilijakalne arterije anteriorno su od ilijakalnih vena.

Zajedničke ilijakalne arterije započimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kralješka. Na ovom skenu ilijakalne vene se spajaju u DŠV koja se nalazi desno od desne ilijakalne arterije.

365

Page 366: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Zajedničke ilijakalne arterije opskrbljuju krvlju zdjelicu i donje ekstremitete. Polaze iz bifurkacije aorte koja se nalazi u visini korpusa L4 kralješka. Desna ilijakalna arterija prolazi anteriorno od DŠV.

Donja šuplja venaDonja šuplja vena

Donja šuplja vena nastaje spajanjem zajedničkih ilijakalnih vena u visini korpusa L5 kralješka posteriorno od desne ilijakalne arterije. Od svog polazišta do utoka u desni atrij nalazi se desno od medijalne linije u posteriornom abdomenu. Kroz ošit prolazi kroz otvor vene šiplje vene koji se nalazi u visini Th8 kralješka. Završava utokom u desni atrij.

DŠV nastaje spajanjem zajedničkih ilijakalnih vena i leži anteriorno od kralješnice i desno od medijalne linije.

Visoko u abdomenu gornja šuplja vena imponira kao intrahepatalna struktura.Nalazi se desno od medijalne linije i anteriorno od kralješnice. Na ovom skenu donja šuplja vena prima krv iz hepatalnih vena.

366

Page 367: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na ovom skenu DŠV leži posteriorno od lobusa kaudatusa i medijalno od desnog režnja jetre.Anteriorno je od desnog diafragmalnog krusa i kralješnice.

Na ovom skenu DŠV nalazi desno od medijalne linije i anteriorno od desne diafragmalne krure i medijalno od hepatalne fleksure. Smještena je posteriorno od vene porte i descendentnog duodenuma te anteriorno od perirenalne masti.

Na donjim presjecima DŠV užeg je lumena. I dalje ostaje desno od medijalne linije. Na ovom presjeku nalazi se medijalno od descendentnog duodenuma i posteriorno od procesusa uncinatusa.

367

Page 368: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na presjeku kroz intervertebralni prostor L5-S1 vidi se spajanje zajedničkihilijakalnih vena u DŠV. Ovo mjesto spajanja nalazi se desno od medijalne linije i nešto niže od bifurkacije aorte.

DŠV nalazi se posteriorno od portalne vene i anteriorno od desne krure diafragme. Šira je od aorte dok joj je stijenka tanja i može biti komprimirana.

Na ovom presjeku DŠV prima lijevu renalnu venu koja prolazi ispred aorte. Nalazi se posteriorno od procesusa uncinatusa i gornje mezenterićne vene. Smještena je uz duodenum i desno od aorte.

368

Page 369: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

DŠV nalazi se posteriorno desno DŠV nalazi se posteriorno desno od kralješnice. Na ovom koronarnom od kralješnice. Na ovom koronarnom presjeku prikazan je njen prolaz kroz jetru.presjeku prikazan je njen prolaz kroz jetru.Nakon prolaza kroz ošit ulazi u desni atrij.

Inferiorno od aortalne bifurkacije

zajedničke ilijakalne vene se spajaju i tvore

DŠV koja se nalazi desno od medijalne linije.

Nešto je šira od aorte dok joj je stijenka tanja.

Zajedni č ka ilijakalna vena Zajedničke ilijakalne arterije zapoćimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u visini

korpusa L4 kralješka. Usmjerene su inferiorno i lateralno uzduž medijalne granice m. Psoasa. U visini sakroilijakalnog zgloba djele se na unutrašnju i vanjsku ilijakalnu arteriju.

Zajedničke ilijakalne vene spajaju se u DŠV nešto niže od bifurkacije aorte.Nalaze se anteriorno od kralješnice a posteriorno od zajedničkih ilijakalniharterija.

369

Page 370: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na ovom presjeku lijeva ilijakalna vena je ovalna. To je uzrokovano tortuoznim tijekom te je u ovom presjeku vena „presječena“ po dužini.

Na kavografiji prikazan je proksimalni dio desne zajedničke ilijakalne arterije.

Mišići abdomena i zdjelice

Erektori kralješniceErektori kralješnice

1. M. ileokostalis započima polazi sa ilijakalne kriste i hvata se na rebra.2. M longisimus dorsi proteže se između transverzalnih nastavaka različite visine.3. M spinalis duga traka između spinalnih nastavaka lumbalnih kralješaka različite visine.

370

1

2

3

Page 371: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Zbog male količine masti mišiće leđa teško je razdvojiti. Od erektora spine eventualno se mogu razlikovati ileokostalis i longisimus.

Gluteus maksimusGluteus maksimus

Gluteus maksimus je jedan od najvećih mišića. Polazi sa vanjeke površine ileuma, posteriorne površine sakruma, kokcigisa i sakrotuberoznog ligamentaVećim dijelom hvata se za glutealnu tuberozitas na tibiji i dijelom na fasciju latu.

Mali gornji dio velikog gluteusa vidi se posteriorno od srednjeg glutealnog mišića. Započima na posteriornom dijelu ileuma i sakruma. Ovaj mišić bolje se vidi na kaudalnijim presjecima.

Na ovom presjeku veliki glutealnim mišić nalazi se posteriorno ispod subkutane masti. Vidljiv je odnos sa ishiumom i velikim trohanterom.

371

Page 372: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na ovom presjeku vidi se polazište mišića sa sakruma.

Gluteus medius

Gluteus medijus je tanki poput lepeze oblikovan mišić. Polazi sa vanjske strane ileuma između anteriorne i posteriorne glutealne linije. Hvata se za lateralni dio velikog trohantera.

Gluteus medijus je tanki poput lepeze oblikovan mišić koji polazi sa vanjske strane ileuma. Prvi je od glutealnih mišića koji se prikaže pri skeniranju od kranijalno prema kaudalno.

372

Page 373: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na ovom presjeku M. Gluteus medius je najveći mišić koji se nalazi posteriorno od ileuma.

Gluteus minimus

Gluteus minimus leži ispod Mediusa. Polazi sa vanjske strane ileuma između anteriorne i inferiorne glutealne linije. Hvata se za anteriornu površinu velikog trohantera.

Na ovom presjeku gluteus minimus leži uz ilium, anteriorno od gluteusa mediusa.

Quadratus lumborum

Kvadratus lumborum je ravan mišič koji se nalazi lateralno od L kralješnice. Polazi sa ileolumbarnog ligamenta i prolazi transverzalne

373

Page 374: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

nastavke L2-L5 kralješka. Hvata se za anteriornu stranu XII rebra te transvertalne nastavke L1-L4 kralješka

..

Kvadratus lumborum je ravan mišić

posteriornog zida abdomena koji ide sa

transverzalnih nastavke od XII rebra do

ilijakalne kriste. Nalazi se posteriorno od

bubrega.

Kvadratus lumborum je mišić

stražnjeg abdominalnog zida koji je

smješten uz transverzalne nastavke

L kralješaka. Između kvadratusa i

psosa nalazi se sloj masti.

374

Page 375: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

M. ilijacus

Ilijakus je poput lepeze oblikovani mišić stražnje Ilijakus je poput lepeze oblikovani mišić stražnje abdominalne stijenke. Polazi sa superiornog dijela abdominalne stijenke. Polazi sa superiornog dijela ilijačne fose. Hvata se za lateralni dio tetive psoasa ilijačne fose. Hvata se za lateralni dio tetive psoasa i tvori m. Ileopsoas. Ta dva mišića zajedno se i tvori m. Ileopsoas. Ta dva mišića zajedno se hvataju za mali trohanter femura.hvataju za mali trohanter femura.

Ilijakus polazi iz ilijakalne fose.Ilijakus polazi iz ilijakalne fose.Sastaje se sa psoasom.

Na MR presjecima vidi se mjesto polazišta ilijakusa sa unutrašnje površineileuma.

M. psoasM. psoas

375

Page 376: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

M. psoas je dugi mišić koji leži lateralno od L kralješnice. Spaja se sa m. Ilijakusom na anteriornoj površini ileuma i tvori ileopsoas.Polazi sa transverzalnih nastavaka L1-L5 kralješka, lateralne površine korpusda kralješaka Th12-L5 i sa lateralne strane odgovarajučih intervertebralnih diskova. Hvata se za mali trohanter femura.

M. psoas je mišić posteriornog M. psoas je mišić posteriornog abdominalnog zida. Leži uz L kralješnicuabdominalnog zida. Leži uz L kralješnicu..Usljed retroperitonealne masti na nativnoj snimci vidi se njegova lateralna kontura.

M. psoas polazi sa lateralne strane lumbalnih kralješaka. U srednjem abdomenu je uzak dok u donjem abdomenu postaje znatno širi. Ureter se obično nalazi s njegove anteriorne strane.

Na ulasku u zdjelici lagano se udaljuje od kralješnice.

376

Page 377: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na ovom MR presjeku pspas je uz Kralješnicu. Nalazi se proksimalno od M. Iliakusa s kojim će se kasnije spojiti u M ileopsoas.

Obliques externus

Obliques externus je najanteriorniji mišić prednjeg abdominalnog zida. Polazi u trakama sa površine rebara (IV-XII) i spaja se u lepezasto oblikovani mišić. Posteriorna i inferiorna vlakna hvataju se za ilijakalnu kristu. Ostala vlakna tvore aponeurozu koja se hvata za lineu albu, pubičnu kost i ilijakalnu kost

..

Najveći je mišić anteriornog abdominalnog zida. Na ovom skenu vidi se insercija na ilijakalnu kristu.

Obliques internusObliques internus

377

Page 378: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Unutrašnji oblikvus je tanki ravni mišić koji se nalazi između Vanjskog oblikvusa i abdominalnog transverzusa. Polazi sa posteriornog ležišta lumbarne fascije, anteriorne 2/3 ilijakalne kriste te lateralnog dijela ingvinalnog ligamenta. Gornja vlakna hvataju se za rub rebra i procesus ksifoideus. Distalne niti hvataju se za pubičnu kristu.

Unutrašnji oblikvus je tanki ravni mišić prednjeg abdominalnog zida. Od ostalih mišića može se razlikovati samo ako ima dovoljno masti.

Transverzus abdominalis

M. transversus abdominalis je najdublji mišić prednje abdominalne stijenke. Polazi sa rebranih hrskavica VI-XII rebra, lumbarne fascije, anteriornog dijela ilijakalne kriste i lateralne 1/3 ingvinalnog ligamenta. Prelazi na aponeurozu koja tvori omotač rektusa i hvata se za ksifoidni nastavak, lineu albu i simfizu.

M. transversus abdominalis je najdublji mišić prednje abdominalne stijenke. Na ovom presjeku vidi se

378

Page 379: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

njegovo hvatište za ileum.

M. rectus abdominisM. rectus abdominis

M. rectus abdominis je dugi mišić prednje abdominalne stijenke koji se nalazi uz medijalnu liniju. Dva rektusa ujedinjuju se u medijalnoj liniji lineom albom. Nalaze se u omotačima koju tvore aponeuroze ravnih abdominalnih mišića. Polaze sa anteriorne površine simfize i pubične kriste. Hvata se za anteriornu površinu ksifoideusa i kostalnu hrskavicu V- VII rebra.

Parni M. rectus abdominis smješten je paramedijalno ispod kože.Proteže se od ksifoidnog nastavka i donjih rebara do pubične simfize. U gornjem i srednjem abdomenu odjeljeni su lineom albom. U donjem abdomenu nalaze se jedan uz drugog.

Linea albaLinea alba

Linea alba nalazi se u medijalnoj liniji prednjeg abdomena. Nastaje spajanjem aponeuroza vanjskog i unutrašnjeg oblikusa te transverzalnog abdominalnog mišića.Proteže se od ksifoidnog nastavka do pubisaPrekinuta je jedino umbilikusom.

379

Page 380: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Linea alba nalazi se u medijalnoj liniji prednjeg abdomena između rektusa.Izgleda poput tanke trake smještene Izgleda poput tanke trake smještene između mišića. Nije deblja od 4 mm.Umbilikus predstavlja mjesto hvatanja umbilikalne korde u fetusa. Njegov položaj varira. U većine ljudi nalazi se u projekciji L3-L4 kralješka.

380

Page 381: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

RendgenskRendgenskaa

anatomijaanatomija glaveglave

Frontalna kostFrontalna kost

Frontalna kost je tanka i sferična kost koja se nalazi na prednjem dijelu lubanje. Započima supraorbitalnom granicom sprijeda

381

Page 382: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

i proteže se do koronarne suture straga. Orbitalni arkusi su prominentni dio frontalne Orbitalni arkusi su prominentni dio frontalne kosti. Gornji luk leži nad frontalnim sinusima koji se nalaze na prednjoj strani frontalne kosti.

Na frontalnoj kosti nalaze se i dva supraorbitalna foramena kroz koje prolaze supraorbitalne krvne žile i živci. Medijalno frontalna kost artikulira sa maksilarnom i nazalnom kosti.

Posteriorno artikulira sa parijetalnim kostima. Lateralno artikulira sa zigomatičnom kosti te velikim krilima svenoidalne kosti.U ponekih artikulira i sa temporalnom kosti.

Tvori prednji dio lubanje. U djece središnjom metopičkom fisurom podjeljena je u dvije kosti koje se ubrzo spajaju u jednu kost. Tvori krov orbite i dno prednje lubanjske jame.

382

Page 383: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Posteriorno preko koronarne Posteriorno preko koronarne fisure artikulira sa parijetalnim kostima.fisure artikulira sa parijetalnim kostima.Koronarna sutura je mjesto artikulacije Koronarna sutura je mjesto artikulacije frontalne i parijetalne kosti. U odraslih frontalne i parijetalne kosti. U odraslih ima izgled linije pojačanog denziteta ima izgled linije pojačanog denziteta koja se nalazi uz tanku radiolucentnu koja se nalazi uz tanku radiolucentnu liniju liniju

Na CT spresjecima, rađenim u koštanom „prozoru“ imaju izgled tamne linije.

U njenom prednjem dijelu nalazi se frontalni sinus. Radi se od dva sinusa podjeljena tankim septumom. U postraničnoj projekciji sinusi se superponmiraju i nemoguće ih je izdvojiti.

Na CT presjeku tik iznad orbita

383

Page 384: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

prikazuju se u prednjem dijelu frontalne kosti frontalni sinusi koji su podjeljeni tankim koštanim septumom. Frontalna kost tvori krov orbite. Lateralno frontalna kost artikulira sa zigomatičnom kosti tvoreći lateralni rub orbite.

Na CT presjeku kroz gornji dio orbita nazalna spina frontalne kosti i nosna kost tvore most nosa. Na ovom skenu vidi se i nekoliko etmoidalnih celula smještenih posteriorno od frontalne kosti. Na CT presjeku kroz očne bulbuse frontalna kost tvori glatku prominenciju koja se naziva glabella.

Frontalni sinusFrontalni sinus

Frontalni sinusi nalazi se unutar frontalne kosti. Podjeljeni su tankim septumom. Razvijaju se u ranom djetinjstvu. Različite su veličine i najčešće su asimetrični. Rijetko su simetrični. Dreniraju se u nosne šupljine. Prekriveni su mukoperiostom koji se u normalnim uvjetima ne vidi na rtg snimci.

384

Page 385: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na CT skenu frontalni sinusi nalaze Na CT skenu frontalni sinusi nalaze se na prednjem dijelu frontalne kosti i se na prednjem dijelu frontalne kosti i tankim koštanim septumom podjeljeni su u tankim koštanim septumom podjeljeni su u dva dijela. U većini slučajeva sadrže samo dva dijela. U većini slučajeva sadrže samo zrak. U pravilu su asimetrični.zrak. U pravilu su asimetrični.

Parijetalna kostParijetalna kost

Dvije parijetalne kosti tvore gornji Dvije parijetalne kosti tvore gornji lateralni dio lubanje. Sastaju se u medijalnoj lateralni dio lubanje. Sastaju se u medijalnoj liniji tvoreći sagitalnu suturu. Anteriorno liniji tvoreći sagitalnu suturu. Anteriorno artikulira preko koronorne suture sa artikulira preko koronorne suture sa frontalnom kosti. Mjesto spajanja frontalnom kosti. Mjesto spajanja koronarne i sagitalne suture naziva koronarne i sagitalne suture naziva se bregmom.se bregmom.

Posteriorno artikulira preko Posteriorno artikulira preko lambdoidne suture sa okcipitalnom kostilambdoidne suture sa okcipitalnom kosti..Inferiorno parijetalna kost je u kontaktu se velikim krilom svenoidalne kosti i temporalnom kosti. Na lateralnoj površini parijetalne kosti nalaze se dvije zavijene linije poznate kao mgornja i donja temporalna linija.

Gornja temporalna linija odgovara Gornja temporalna linija odgovara mjestu hvatišta temporalne fascije. Inferiorna temporalna linija odgovara mjestu hvatišta gornjeg dijela temporalnog mićića. Između ove dvije linije nalazi se izbočenje poznato kao parijetalno izbočenje.

1-tabula externa2-tabula interna3-diploa

385

Page 386: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na postraničnoj snimci prikazuju se vanjska i unutrašnja tabula koje su odjeljene diploom. Dvije parijetalne kosti tvore posteriorni gornji dio lubanje.Među sobom artikuliraju sagitalnom Među sobom artikuliraju sagitalnom suturom. Sa okcipitalnom kosti artikuliraju lambdoidnom suturom.Sa frontalnom kosti artikuliraju koronarnom suturom. Artikulira i sa svenoidalnom i temporalnom kosti.

NaNa sredinisredini lubanjelubanje parijetalneparijetalne kosti artikuliraju sagitalnom suturom.Sagitalna sutura započima na koronarnoj suturi i završava na lambdoidnoj suturi.U odraslih na verteksu ima izgled medijalno poloćeme jačeg tamnieg denziteta. U centru denziteta katkada se vidi lucentna vujugava linija.Sagitalna sutura je tanka linija okomita na koronarnu suturu. Predstavlja artikulaciju izmešu dvije parijetalne kosti.

Na CT presjeku kroz verteks Na CT presjeku kroz verteks Na CT presjeku tik iznad orbita Na CT presjeku tik iznad orbitaparijetalne kosti međusobno artikuliraju parijetalne kosti međusobno artikuliraju parijetalna kost arikulira skvamom parijetalna kost arikulira skvamomsagitalnom suturom, a sa frontalnom sagitalnom suturom, a sa frontalnom temporalne kosti lateralno i posteriorno temporalne kosti lateralno i posteriornokosti koronarnom suturom. kosti koronarnom suturom. sa okcipitalnom kosti. sa okcipitalnom kosti.

Okcipitalna kost

386

Page 387: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Okcipitalna kost tvori veći dio baze Okcipitalna kost tvori veći dio baze i posteriornog dijela lubanje. Sastoji se od i posteriornog dijela lubanje. Sastoji se od bazalnog skvamoznog dijela i dva lateralna bazalnog skvamoznog dijela i dva lateralna dijela. Anteriorno okcipitalna kost artikulira dijela. Anteriorno okcipitalna kost artikulira sa svenoidalnom kosti i parijetalnom kosti sa svenoidalnom kosti i parijetalnom kosti gore i lateralno. Na donjoj lateralnoj površini gore i lateralno. Na donjoj lateralnoj površini nalaze se okcipitalni kondili koji artikuliraju nalaze se okcipitalni kondili koji artikuliraju sa atlasom. Na njoj se nalazi veliki otvor – sa atlasom. Na njoj se nalazi veliki otvor – foramen magnum kroz kojega prolazi foramen magnum kroz kojega prolazi moždano deblo i postaje leđna moždina.moždano deblo i postaje leđna moždina.

Okcipitalna kost tvori veći dio Okcipitalna kost tvori veći dio posteriorne ubanje. Zajedno sa posteriorne ubanje. Zajedno sa svenoidalnom kosti i petromastoidnim svenoidalnom kosti i petromastoidnim dijelom temporalne kosti tvori bazu dijelom temporalne kosti tvori bazu lubanje.lubanje.

Sa parijetalnim kostima artikulira Sa parijetalnim kostima artikulira preko lamboidne suture. Cervikalna preko lamboidne suture. Cervikalna moždina napušta kranijum kroz foramen moždina napušta kranijum kroz foramen magnum. U novorođenog djeteta magnum. U novorođenog djeteta okcipitalna kost se sastoji iz 4 dijela okcipitalna kost se sastoji iz 4 dijela koji su međusobno spojeni hrskavicom.koji su međusobno spojeni hrskavicom.Potpuna osifikacija nastupa do 10. godine.

Lamboidna sutura je artikulacijaLamboidna sutura je artikulacijaizmeđu parijetalnih kostiju i okcipitalne između parijetalnih kostiju i okcipitalne kosti. U odraslih ima izgled nejasne kosti. U odraslih ima izgled nejasne tamnije linije uz podrućje kosti manjeg tamnije linije uz podrućje kosti manjeg denziteta.denziteta.

CT presjek u visini foramena magnuma. Okcipitalna kost tvori stražnji

387

Page 388: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

dio lubanje. Zajedno sa svenoidalnom kosti i petromastoidnim dijelom temporalne kosti tvori bazu lubanje.Najveća je posteriorna kost lubanje. Najveća je posteriorna kost lubanje. U većine bolesnika to je na U većine bolesnika to je na kraniogramu najdeblja kost. U visini kraniogramu najdeblja kost. U visini torkule, mjestu gdje se spajaju drenažne torkule, mjestu gdje se spajaju drenažne vene mozga unutrašnja tabula tvori vene mozga unutrašnja tabula tvori unutrašnju prominenciju. unutrašnju prominenciju.

Foramen magnumForamen magnum

Foramen magnum je najveći otvor na bazi lubanje koji se nalazi na okcipitalnoj kosti. Kroz njega prolaze spinalna moždina, spinalni krak XI kranijalnog živca, meningealna grana C1-C3 spinalnih šivaca i vertebralna arterija. U foramenu magnumu spaja se medula i spinalna korda.

Cervikalna moždina prolazi kroz Cervikalna moždina prolazi kroz foramen magnum okcipitalne kosti u stražnju lubanjsku jamu i postaje medula oblongata. Kroz foramen magnum prolazi i spinalni živci te vertebralne arterije.

Klivus

388

Page 389: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Klivus je anteriorni dio okcipitalne Kosti. Čini anteriorni zid foramena magnuma.Artikulira sa bazom sfenoidalne kosti. Anteriorni dio ponsa i medule leže na posteriornoj površini klivusa. Klivus čini prednju granicu foramena magnuma.

Na CT presjeku u koštanim prozoru klivus oblikuje anteriornu granicu foramena magnuma.

Sagitalna MR slika je izvanredna za prikaz kosine dorzuma sele i klivusa na prednjem rubu foramena magnuma.Korteks kosti je crn. Ovaj presjek najbolje pokazuje odnos klivusa i moždanog stabla.

Temporalna kost

Tvori lateralni dio lubanje i dio baze lubanje. Anteriorno artikulira sa

389

Page 390: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

velikim krilima svenoidalne kosti i zigomatičnom kosti. Kranijalno artikulira sa parijertalnom kostiPosteriorno artikulira sa okcipitalnom kosti.

Sastoji se iz 4 dijela:

Skvamozni dio temporalne kosti leži pored temporalnim režnju mozga. Na lateralnom dijelu skvame nalazi se mandibularna fosa koja artikulira sa kondilarnim nastavkom mandibule i tvori temporomandibularni zglob.

U petroznom dijelu nalazi se unutrašnje uho i mastoid koji tvore dio baze srednje lubanjske jame.

Timpanički dio temporalne kosti čine kosti vanjskog ušnog otvora. Stiloidni nastavak ide sa donje površine timpaničnog dijela temporalne kosti i na njega se hvata stolphioidni mišić.

390

Page 391: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Zigomatični nastavak temporalne kosti artikulira sa zigomatičnom kosti i tvore zigomatični arkus.

•Čini lateralni i bazalni dio lubanje.Sastoji se od 4 dijela:1.Timpanični2.Petrozni3.Skvamozni4.Stiloidni

Skvamozni dio kosti predstavlja tank i lateralni zid lubanje.

Mastoid temporalne kosti

391

Page 392: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Mastoid je dio petroznog segmenta temporalne kosti. Sastoji se od:

- unutrašnjeg uha, - mastoidnog antruma, - celula - mastoidnog nastavka.

Mastoidni antrum komunicira sa cavum tympani i sa mastoidnim celulama kroz brojne aperture na njegovom podu. Mastoidne celule su niz šupljina ispunjenih zrakom koje se nalaze u mastoidnom nastavku. U odnosu na petrozni dio mastoidni nastavak usmjeren je prema dole i naprjed. Na njemu se nalazi hvatište sternokleidomastoidnog mišića.

Mastoidi su dio petroznog segmenta temporalne kosti. U njemu se nalaze unutrašnje uho i tvori dio baze lubanje. U ranom djetinstvu zračne cedlule nisu razvijene.Javljaju se u drugoj godini života.

Na postraničnoj snimci mastoidne celule koje se prikazuju kao radiolucentna područja nalaze se posterorno od tamne petrozne kosti i vanjskog ušnog otvora.Na postraničnoj snimci lijevi i desni mastoid se superponiraju.

Ptrozni grebenPtrozni greben

392

Page 393: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Petrozni greben je opisni naziv za gornji rub petroznog dijela temporalne kosti. U a-p projekciji leže vodoravno unutar orbita. U petroznoj kosti nalazi se unutrašnje uho. Petrozni greben dijeli srednju od stražnje lubanjske jame.

Karotidni kanalKarotidni kanal

Karotidni kanal je otvor na donjoj površini petroznog dijela temporalne kosti.Kroz njega prolazi arterija karotis interna.

Arterija karotis interna kroz karotidni kanal na petroznom dijelu temporalne kosti ulazi u lubanju.

393

Page 394: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Na ovom CT presjeku karotidni kanal je lateralno od klivusa i anteriorno od jugularne fose.

Vanjski slušni kanal

Vanjski slušni kanal proteže se od aurikule do timpaničke membrane. Dužine je 2-3 cm. Lateralna 1/3 građen je od fibrokartilaginoze dok su medijalne 2/3 građene od timpaničke plate, dijela temporalne kosti.

Vanjski slušni kanal smješten je odmah iza kondilarnog nastavka mandibule. Smješten je anteroiorno i lateralno od karotidne arterije i jugularne jame.

Sfenoidalna kost

394

Page 395: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Oblikovana je poput leptira. Na bazi lubanje tvori granicu između srednje i prednje lubanjske jame. Građedna je iz tijela od kojeg prema lateralno izlaze koje se velika i mala krila. Mala krila nalaze se iznad velikih krila.Anteriorno velika krila tvore veći dio lateralnog dijela orbite. U orbiti velika krila artikuliraju sa frontalnom, zigomatičnom i maksilarnom kosti. Tijelo svenoidne kosti čini medijalni rub orbite u kojoj artikulira sa frontalnom i etmoidalnom kosti. Anteriorno tijelo sfenoidalne kosti artikulira sa vomerom i os palatinum.

Lateralno velika krila artikuliraju sa frontalnom, zigomatičnom i temporalnom kosti. U nekih bolesnika mogu artikulirati i sa parjetalnom kosti.Mala krila sfenoidalne kosti artikuliraju sa frontalnom kosti anteriorno. Medijalno mala krila tvore anteriorni klinoid. Na tijelu sfenoidalne kosti nalazi se udubljenje – Sella turcica. U tijelu nalazi se svenoidalni sinus.

Sfenoidalna kost smještena je u središnjem dijelu baze lubanje. Građena je iz tijela te velikih i malih krila. U a-p projekciji velika krila tvore tanku tamnu liniju koja se nalazi u gornjem dijelu orbita. U a-p projekciji gornja orbitalnafisura dijeli velika od malih krila sfenoidalne kosti. Velika krila su ispod a mala iznadfisure.

395

Page 396: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Posterolateralni zid orbite tvori veliko krilo sfenoidalne kosti. Anteroilateralni zid čini zigomatična kost. Spoj ovih kostiju nerazabire se na CT presjeku.

Sfenoidalni sinusi

U korpusu svenoidalne kosti nalaze se dvije šupljine koje su odjeljene koštanim septumom. Sfenoidalni sinusi nalaze se posteriorno od gornjeg dijela nosne šupljine. Koštana pregrada koja dijeli sinus obično nije u medijalnoj liniji tako da jedan od sinusa veći. Sinus se otvara u sfenoetmoidalni recesus koji se nalazi u nosnoj šupljini. Sfenoidalni sinus sastoji se od dvije šupljine koje su odjeljene koštanim septumom. Smješteni su posteriorno od nazalne šupljine. Na postramičnoj snimci krov sinusa čini dno selle turcice.

Sfenoidalni sinus nalazi se posteriorno od nazalne šupljine i etmoidalnih sinusa. Sinus se nalazi inferiorno od selle turcice, međutim, u pojedinih bolesnika može se protezati i anteriornije od selle.

Sellal turcica

396

Page 397: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

1.tuberkulum2.dorzum 3.hipofizalna jama

Oblikovana je poput sedla i u njoj se nalazi hipofiza.Tuberkulum označava anteriorni zid a dorzum posteriorni zid seleNormalno je promjera 1. cm ali varira u veličini.Sastoji se iz tri dijela:

- Anteriorno nalazi se tuberkulum sele koja predstavlja, protuberanciju na anteriornom zidu sele,- Hipofizalna jama je udubljenje u podu sele u kojoj se nalazi pituitarna glandula,- Posteriorni dio sele naziva se dorzumom.

1.hipofizalna jama2.dorzum

Sella turcica je okružuje hipofizu koja na MR izgleda nešto svjetlija od okolnih struktura. Dorzum sele je kost koja na MR pregledu daje slabi signal.

Maksila

397

Page 398: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Sklet lica između orbita i usta čine

dvije maksile. Zajedno čine dio dna orbita,

lateralni zid nosnih šupljina, veći dio tvrdog

nepca i gornje vilice. Maksile se sastaju u

medijalnoj liniji u intermaksilarnoj suturi.

U maksili se nalazi poput piramide

oblikovana šupljina – maksilarni sinusi.

Maksila ima ziogomatični nastavak kojim

artikulira sa zigomatičnomm kosti te

frontalni nastavak kojim artikulira sa

frontalnom kosti. Palatinalni nastavak

maksile nalazi se medijalno i tvori veliki

dio tvrdog nepca.

U alveiolarnim nastavcima nalaze se gornji red zubi.Infraorbitalni foramen predstavlja otvor na maksili koji se nalazi 1 cm ispod infraorbitalnog ruba. Kroz njega prolaze infraorbitalne krvne žile i živci.

Maksila je najveća kost lica.Dvije maksile sastaju se u medijalnoj liniji na intramsksilarnoj suturi.Unutar maksile nalazi se šupljina – Maksilarni sinus. U allveolarnim nastavcima nalaze se zubi.Tvori dio zida nosne šupljine

Maksilarni sinusMaksilarni sinus

398

Page 399: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Maksilarni sinusi su najveće paranazalne šupljine. Oblikovani su poput piramida. Vrh sinusa usmjeren je prema zigomatičnom nastavku.Baza sinusa tvori lateralni zid nosne šupljine. Krov sinusa odgovara podu orbite. Pod sinusa čine alveočarni recesusi. Dreniraju se u srednji nosni hodnik.

Snimka kostiju lica predstavlja najbolju projekciju maksilarnih sinusa.Na ovoj snimci najbolje se prikazuju lateralne stijenke sinusa kao, orbitalni rub te dno sinusa.

Aksijalna snimka korisna je u evaluaciji lateralne stijenke sinusa koja se projecira iznad lateralne stijenke orbite. Lateralni zid orbite je ravan, a zid sinusa oblikovan je poput slova „S“.Zubi se projeciraju iznad sinusa.

Orbite

399

Page 400: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Orbita je šupljina oblikovana poput piramide kojoj je baza usmjerena anteriorno,a apeks posteriorno. Sastoji se od:

- krova, - poda, - medijalnog zida- lateralnog zida

Lateralni dio orbite naziva se orbitalnim rubom kojeg line frontalne kosti gore, zigomatične kosti lateralno i maksile inframedijalno.

Krov orbite čini frontalna kost koja dijeli orbitu od prednje lubanjske jame.Dno orbite čini maksila koja dijeli orbitu od maksilarnog sinusa.Lateralni zid orbite čini zigomatična kost i velika krila sfenoidalne kosti.Medijalni zid orbite čini od napred prema natrag maksila, lakrimalna kost, etmoidalna

kost i tijelo sfenoidalne kosti

Na snimci kostiju lica orbite su više postavljene i nisu prekrivene piramidama temporalne kosti. Ova projekcija od koristi je za analizu integriteta orbitalnog prstena.

U orbiti se nalzi nekoliko otvora:

1.Superiorna orbitalna fisura2.Inferiorna orbitalna fisura3.Optički kanal

Superiorna orbitalna fisuraSpaja medijalnu lubanjsku jamu sa orbitom. Prema gore ograničena je frontalnom

kosti i tijelom sfenoidalne kosti a prema dole velikim krilima sfenoidalne kosti. Kroz gornju orbitalnu fisuru prolaze III, IV i VI kranijalni živac i oftalmička vena te temporalna grana oftalmičkog ramusa V kranijalnog živca.

400

Page 401: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Dijeli velika od malih krila. To je poput razreza oblikovan otvor između velikih i malih krila svenoidne kosti. Mala krila nalaze se iznad a velika ispod fisure. Kroz ovu fisuru prolaze III, IV i VI kranijalni živac, oftalmički dio V kranijalnog živca te oftalmička vena. U frontalnoj projekciji ima izgled lucentnog procjepa koji se nalazi u medijalnom gornjem dijelu orbite.

Optički kanal Optički kanal je otvor na malim krilima sfenoidalne kosti. Spaja srednju lubanjsku

jamu sa orbitom. Kroz njega prolazi oftalmićki živac i oftalmička arterija. Kroz optički kanal iz orbite u srednju lubanjsku jamu prolazi oftalmički živac i oftalmička arterija

Zigomatična kostZigomatična kost tvori izbočenje lica

te inferiorni i lateralni dio orbite. Medijalno artikulira sa maksilom.U orbiti artikulira sa velikim krilom sfenoidalne kosti. Sa velikim krilom sfenoidalne kosti artikulira i na lateralnoj površini glave. Prema gore, na lateralnom rubu orbite, artikulira sa frontalnom kosti. Zigomatična kost ima temporalni nastavak preko kojeg artikulira sa temporalnom kosti tvoreći zigomatični arkus koji predstavlja lateralno izbočenje lica. Tvori izbočenje lica te inferiorni i lateralni dio orbite. Zigomatični arkus tvori spoj temporalnog nastavka zigomatične kosti i zigomatičnog nastavka temporalne kosti

Snimka kostiju lica omogućava dobru analizu zigomatičnog arkusa. Zigomatični arkus tvori spoj temporalnog nastavka zigomatične kosti i zigomatičnog nastavka temporalne kosti. Arkus se dobro prikazuje na aksilarnoj snimci.

Na MR korteks zigomatične kosti daje slabi signal i na mjerenjima izgleda crna. Na ovom presjeku zigomatična kost tvori lateralni zid

401

Page 402: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

orbite. Također se vidi i dio temporalnog nastavka.

Etmoidalna kost

Etmoidalna kost smještena je u sredini lubanje. Građena je od dvije okomite lamele, gornje ekstenzije poznate kao krista gali i donje ekstenzije koja tvori dio nosnog septuma.

Etmoidalna kost tvori krov nazalne šupljine i dio poda prednje lubanjske jame. Kroz perforacije na lamelama olfaktorni živci prolaze u mozak Nosni septum građen je od septalne hrskavice, vomera i perpendikularne lamele etmoidalne kosti. Tanki koštani septum često pokazuje devijaciju u jednu stranu.

Na ovom CT presjeku etmoidalna kost tvori dio medijalnog zida orbite. Krista Gali i cribriformne lamele smještene su Centralno.

Etmoidalna sinusiEtmoidalna sinusi

Etmoidalni sinusi predstavlja labirint celula u etmoidalnoj kosti.Smješteni su anteriorno od sfenoidalnog

402

Page 403: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

sinusa i posteriorno od lakrimalne kosti.Zračne celule dijele se na anteriornu, medijalnu i posteriornu grupu. Etmoidalni sinusi su nakupina malih celula u etmoidalnoj kosti. Etmoidalne celule tvore tanki medijalni zid orbite. Za prikaz etmoidalnih sinusa najoptimalnija je p-a snimka. U ovoj projekciji mogu se vidjeti male septe koje dijele celule. Etmoidalni sinusi nalaze se medijalno od orbita. Razvijaju se u ranom djetinjstvu. Zid celula je izrazito tanak.

Krista GaliKrista Gali

Krista Gali predstavlja gornji dio etmoidalne kosti koji je smješten u medijalnoj liniji unutar prednje lubanjske jame. Lateralno od baze kriste gali nalaze se cribriformne lamele. Krista gali predstavlja anteriorno mjesto hvatišta falksa. Falks je duplikatura dure koja dijeli dvije moždane hemisfere. Na a-p snimci glave vidi se kao okomita kost u sredini frontalnih sinusa. Na bazi kriste gali nalaze se cribriformne lamele kroz koju olfaktorni živci prolaze u mozak. Na a-p snimci cribriformne lamele prikazuju se kao tanke linije.

Nosna kostNosna kost

403

Page 404: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Nosne kosti tvori nosni most. Sastaju

se u medijalnoj liniji u internazalnoj suturi.Prema gore artikulira sa frontalnom kosti, a lateralno sa maksilom. Nosni most tvore nosne kosti i frontalnog nastavka maksile.Najbolje se prikazuje na snimci kostiju lica.

Mandibula

Mandibula je najveća i najjača kost lica. Sastoji se od horizontalnog tijela i dva vertikalna ramusa. Mjesto na kojem se sastaju ramusi sa tijelom mandibule naziva se angulusom. Na anteriornom dijelu nalazi se simfiza menti. Lateralno od simfize menti nalazi se mentalni otvor kroz koji prolaze mentalne krvne žile i živci. Na gornjem rubu ramusa nalaze se koronoidni nastavci i posteriorni kondilarni nastavak. Kondilarni nastavak artikulira sa mandibularnom jamom na temporalnoj kosti tvoreći temporomandibularni zglob. Mandibularni otvor nalazi se ispod mandibularnog ureza i kroz njega prolaze inferiorne alveolarne krvne žile i živci. Anteriorno od mandibularnog foramena nalazi se tanki nastavak kosti- lingula, na koji se hvata sfenomandibularni ligament

1.mentalna protuberancija2.angulus mandibule3.Vrat mandibule4.Koronoidni nastavak

404

Page 405: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Mandibula je velika kost oblikovana poput slova „U“. Sastoji se od tijela i u kojem se nalaze zubi i dva ramusa koji se uzdižu okomito i artikuliraju sa temporalnom kosti. Pri rođenju mandibula se sastoji iz dva dijela koja se kasnije spajaju u srednjoj liniji – menti. U P-A projekciji koronoidni nastavak superponira se nad ramusom i tepko ih je razdvojiti

1.vrat mandibule2.ramus mandibule3.tijelo mandibule4.koronoidni nastavak

U postraničnoj projekciji vide se vrat, ramus, tijelo i koronoidni nastavak.Uslijed superpozicije okolnih struktura kondili koji artikuliraju sa temporalnom kosti se ne razabiru.

405

Page 406: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

RendgenRendgen anatomijaanatomija centralnogcentralnog

nervnognervnog sistemasistema

Centralni nervni sistemCentralni nervni sistem

406

Page 407: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

1. Temporalni režanj2. Pons3. Cerebelum

1. Sella turcica

407

Page 408: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

2. Klinoidni nastavak3. Klivus

4. Pontina cisterna

5. Temporalni režanj

1.Optička hijazma

2.Supraselarna cisterna

3.Ambijentna cisterna

4.Interpedunkularna cisterna

5.Tegmentum

1.Falx cerebri

2.Prednji rog lateralne komore

408

Page 409: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

3.Lateralni cerebralni sulkus

4.III ventrikl

5.Vermis

1.Frontalna bijela supstanca2.Rostrum3.Nukleus kaudatus4.Putamen5.Posteriorni rog lateralne komore6.Septum pelucidum7.Anteriorni krak kapsule interne8.Kapsula eksterna9.Posteriorni krak kapsule interne10.Velum interpositum11.Cisterna quadrigemina

1.Lateralni ventrikl

2.Moždana kora

409

2

1

3

4

5

6 7

8

910

11

Page 410: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

3.Semiovalni centar

1.Semiovalni centar

2.Falks cerebri

1.Girus

2.Semiovalni centar

410

Page 411: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

3.Sulkus

CT sa kontrastomCT sa kontrastom

- Bazilarna arterijaBazilarna arterija

- Kavernozni sinus

CT sa kontrastomCT sa kontrastom

Unutrašnja karotidna arterija

Hipofiza

411

Page 412: ANATOMIJA SKRIPTA.doc

Tentorijum cerebeluma

CT sa kontrastom

Anteriorna cerebralna arterija

Medijalna cerebralna arterija

Posteriorna cerebralna arterija

Konfluentni sinus

412