21
ANDRAGOGIJA 2. KOLOKVIJ 1. Što je Europski kvalifikacijski okvir? EQF uvodi zajednička načela, postupaka i smjernica za suradnju različitih partnera s naglaskom na ustrojavanja nacionalnih sustava upravljanja i osiguranja kvalitete. EQF će posebno pridonositi: • boljem razumijevanju sustava kvalifikacija u EU zemljama jasnome i jednostavnome priznavanju inozemnih kvalifikacija i poticanju mobilnosti • upravljanju i osiguranju kvalitete • razvoju nacionalnih kvalifikacijskih okvira. EQF ima 8 razina kvalifikacija. Uređuje se snažna potpora i koordinacija na Europskoj razini. Prihvaćen je 25. listopada 2007. godine. 2. Što je Hrvatski kvalifikacijski okvir? Bitan uvjet za uređenje sustava cjeloživotnoga učenja koje čini okosnicu društva znanja i društvene uključenosti. Za cilj ima povezati ishode učenja koji se postižu u svim obrazovnim institucijama, te ih postaviti u međusobne odnose na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Postavljaju se jasni kriteriji kvalitete stjecanja skupa kompetencija koje sudionik obrazovanja može očekivati da će imati nakon završetka obrazovanja za kvalifikaciju određene razine i obujma. 3. Koji su ciljevi izrade kvalifikacijskog okvira? 1. razumijevanje različitih vrsta kvalifikacija i njihovih odnosa 2. dostupnost sustavu obrazovanja tijekom cijeloga života 3. jednostavnost prepoznavanja, vrednovanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija 4. prepoznavanje i priznavanje hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu

andragogija odgovori

Embed Size (px)

DESCRIPTION

lll

Citation preview

ANDRAGOGIJA 2. KOLOKVIJ

1. to je Europski kvalifikacijski okvir?EQF uvodi zajednika naela, postupaka i smjernica za suradnju razliitih partnera s naglaskom na ustrojavanja nacionalnih sustava upravljanja i osiguranja kvalitete.EQF e posebno pridonositi: boljem razumijevanju sustava kvalifikacija u EU zemljama jasnome i jednostavnome priznavanju inozemnih kvalifikacija ipoticanju mobilnosti upravljanju i osiguranju kvalitete razvoju nacionalnih kvalifikacijskih okvira.EQF ima 8 razina kvalifikacija. Ureuje se snana potpora i koordinacija na Europskoj razini. Prihvaen je 25. listopada 2007. godine.

2. to je Hrvatski kvalifikacijski okvir?Bitan uvjet za ureenje sustava cjeloivotnoga uenja koje ini okosnicu drutva znanja i drutvene ukljuenosti. Za cilj ima povezati ishode uenja koji se postiu u svim obrazovnim institucijama, te ih postaviti u meusobne odnose na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Postavljaju se jasni kriteriji kvalitete stjecanja skupa kompetencija koje sudionik obrazovanja moe oekivati da e imati nakon zavretka obrazovanja za kvalifikaciju odreene razine i obujma.

3. Koji su ciljevi izrade kvalifikacijskog okvira?1. razumijevanje razliitih vrsta kvalifikacija i njihovih odnosa 2. dostupnost sustavu obrazovanja tijekom cijeloga ivota3. jednostavnost prepoznavanja, vrednovanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija4. prepoznavanje i priznavanje hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu5. izgradnja sustava vrjednovanja i priznavanja kompetencija steenih na radnome mjestu i drugim oblicima uenja6. unaprjeenje suradnje izmeu razliitih sudionika u obrazovanju7. stvaranje razumljivog prikaza obrazovnih postignua za poslodavce,polaznike obrazovanja i roditelje.

4. Koja naela pri izradi i razvoju kvalifikacijskog okvira poznajete?1. uvaavanje hrvatskoga nasljea i postojeega sustava obrazovanja2. uvaavanje smjernica EU i iskustava drugih zemalja u izgradnji njihovih kvalifikacijskih okvira3. priprema drutva za europsku integraciju4. transparentnost postojeih i novih kvalifikacija5. jasnoa pripadnosti razini i vrsti kvalifikacije6. viesmjerna prohodnost kompetencija7. jednakost obrazovnih mogunosti8. partnerstvo dravnih institucija, poslodavaca, sindikata i provoditelja obrazovanja9. otvorenost za daljnju dogradnju HKO5. Pojasnite glavne elemente prepoznavanja informalnog i neformalnog uenja (opisivanje iskustva, procjena iskustva, usporedba ciljeva i uvjeta kvalifikacije, pisanje odluke iz razvojne perspektive).Za prepoznavanje je potrebno:1. opisati iskustvo: - osvijestiti to je naueno kroz razliita iskustva- kodirati iskustvo, odmaknuti se od pojedinca i odreenog okruenja, a s ciljem dobivanja objektivnih podataka i pisanja elemenata u obliku koji drugi prepoznaju.2. procijeniti iskustvo: Poetna toka je konkretno iskustvo pojedinca u razliitim oblicima. Iskustvo je potrebno prikazati u odnosu na zahtjeve kvalifikacije. U tradicionalnoj procjeni znanja ono to se ui procjenjujemo u odnosu na program. Pravila, naini i kriteriji su definirani od strane ispitivaa. U procjeni iskustvenog znanja na poetku nije poznato to ce se pronai. Ispitiva ispituje pravila, predlae oblike i podrku za procjenu i potvruje da su odreena znanja/vjetine postignuti na odgovarajuoj razini. Sam kandidat vodi proces procjene.3. usporediti ciljeve i uvjete kvalifikacije4. napisati odluku iz razvojne perspektive. Dva naina primjene: Princip vaganja: iskustva i moduli su usklaeniPristup biljeenja ostvarenih kompetencijaRazvojni princip: Napredak se procjenjuje na osnovnu profesionalnih i osobnih potreba, a dinamian pristup koji omogucuje kandidatima svijest o nauenom kroz iskustvo i mogunost napredovanja i daljnjeg razvoja. 6. Koje su glavne postavke Europske politike obrazovanja odraslih?1. Holistiki, cjeloviti pristup obrazovnoj politici o uenju i obrazovanju odraslih.2. Obvezno financiranje za siromane, vezano u stabilnu i odrivu lokalnu infrastrukturu.3. Visoka kvaliteta programa i nastavnika.4. Prepoznavanje neformalnog i informalnog obrazovanja, zajedno s formalnim obrazovanjem.5. Jednostavni pokazatelji kvalitete, zajedno s podrkom za koritenje statistikih podatka i rezulta ta istraivanja.

7. Koje su odrednice decentralizacije obrazovanja odraslih?Odmak od centralnog upravljanja obrazovnim procesima u obrazovanju odraslih prema lokalnoj vlasti.Decentralizacija obrazovnog sustava: podizanje razine ekonominosti, efektivnosti (djelotvornosti) i efikasnosti (uinkovitosti).Izravan utjecaj na nain financiranja odgojno obrazovnog procesa, podruje i struktura kurikuluma te razvoj odgojno-obrazovnih funkcija koje u skladu sa standardima Europske unije.

8. to sadri akcijski plan obrazovanja odraslih Europske komisije?1. Uklanjanje prepreka za sudjelovanje (oteano sudjelovanje ljudi u ruralnim krajevima, starih ljudi, ljudi s posebnim potrebama);2. Osiguranje kvalitete obrazovanja odraslih (putem strunog usavravanja nastavnika, evaluacije programa, razvijanja kvalitetnih programa i obrazovnih materijala);3. Prepoznavanje i priznavanje rezultata uenja (povezivanje obrazovanja odraslih s nacionalnim kurikulumom);4. Ulaganje u stariju populaciju i migrante (s ciljem boljeg snalaenja migranata u novom okruenju);5. Mjerenje napretka (bolje metode praenja obrazovanja odraslih).

9. to se odreuje Zakonom o obrazovanju odraslih iz 2007. godine, te koje su pozitivne a koje negativne stavke novog zakona?1. opa naela obrazovanja odraslih2. programi za obrazovanje odraslih3. sustav obrazovanja odraslih4. polaznici5. andragoki djelatnici (uitelji, nastavnici, profesori, struni suradnici, predavai, treneri, voditelji)6. praenje i razvoj obrazovanja odraslih7. financiranje obrazovanja odraslih8. andragoka dokumentacija i evidencije u obrazovanju odraslih. Pozitivne stvari:- obrazovni dopust (7 dana godinje)- praenja sustava obrazovanja odraslih (Vijee za obrazovanje odraslih i Agencija za obrazovanje odraslih)- obaveza strunog usavravanja andragokih djelatnika.Negativne stvari:- polaznici nisu osloboeni plaanja poreza (jedino vlasnici privatnih poduzea)-programi neformalnog obrazovanja nisu slubeno priznati (nema sustavnog praenja)- nije ustrojen program za obrazovanje andragokih djelatnika.

10. Pojam odraslosti i vrste zrelosti. Najvanije vrste zrelosti jesu psihika, socijalna i profesionalna. Psihiku zrelost odrasle osobe oznauje racionalno iskoritavanje osobnih kapaciteta i sposobnosti.Socijalnu zrelost oznauje sposobnost diferenciranog reagiranje koje je prilagoeno postojeim prilikama, prihvaanje postojeih realnosti, uspostavljanje odnosa meuzavisnosti s uom i irom socijalnom okolinom.Profesionalnu zrelost oznauje sposobnost za pravilan izbor i uspjeh u zvanju.Odrasla je osoba ona kod koje je zavren proces biolokog rasta i koja je vie ili manje psihiki, socijalno i profesionalno zrela.

11. Koji su razlozi za ponovno kolovanje, a koje su prepreke za obrazovanje odraslih?Zaposlene osobe - zbog irih i novih poslovnih obaveza usavravanje je potaknuto, a esto i plaeno od strane poslodavcaBudue zaposlenje - osobna elja za usavravanjem radi dobivanja boljeg radnog mjestaVolonterski rad - usavravanje znanja i vjetina zbog pomoi onima kojima je pomopotrebnaOsobni interes za odreeno podruje.Upoznavanje novih ljudi i sklapanje prijateljstava.

12. Koja su glavna podruja uenja i koje su glavne karakteristike svakog pojedinog podruja?Podruja uenja Spoznajno (kognitivno) podruje saznaje nove pojedinosti, ui rjeavati probleme, oblikuje kriterije za procjenjivanje da li je rjeenje dobro ili loe. Psihomotorno podruje ui nove sklopove pokreta kojima moe obaviti nove radnje koje prije nije uspijevao. Stjecanje vjetina Afektivno-motivacijsko podruje stjee i mijenja stavove, interese, sklonosti, sustav vrijednosti, kriterije.

13. Vrste iskustava (primarno, sekundarno) i uloga iskustva u uenju odraslih.Iskustvo ima znaajnu ulogu u razmatranju obrazovanja odraslih. Obrazovanje odraslih postalo je usmjereno na onoga koji ui te se vanim istie radno iskustvo, kao i uenje na radnom mjestu. Svakodnevne situacije su one u kojima se dogaa potencijalno iskustvo.

Primarno iskustvoUenje primarnim iskustvom jest uenje kroz praktinu situaciju gdje ueniciue kroz vlastito osjetilno iskustvo. Ue iskusiti stvarnu situaciju i uiti iz nje.Neznanje kako se ponaati jest potencijalna situacija za uenje. Kako bismo djelovali, uimo po sistemu pokuaj-pogreka, promatrajui druge koji rjeavaju istu situaciju ili ispitujemo osobe koje se time bave.

Sekundarno iskustvoSekundarno ili indirektno, posredno iskustvo. Stjee se: putem medija, uitelja ili instruktora, ljudi s kojima razgovaramo itd.esto je jezino: dogaa se putem normalnog razgovora, sluajui predavanja ili debate, kroz monolog, dijalog, sluajui i gledajui medije i slino.

14. Vrste pamenjaOsjetilno pamenje vrlo je kratkog trajanja; informacije u njega stiu automatski i najee ih nismo svjesni; ukoliko na njih obratimo panju, pohranjujemo ih u kratkorono, a moda i u dugorono pamenje.

Kratkorono pamenje obuhvaa one informacije kojih smo u odreenom trenutku svjesni; informacije ne ostaju zadrane due od 20 sekundi; obrada informacija u kratkoronom pamenju prethodi skladitenju u dugorono pamenje.

Dugorono pamenje neogranienog je kapaciteta i informacije se u njemu mogu trajno zadrati do kraja ivota; sve ega se moemo sjetiti nakon odreenog vremena pohranjeno je u dugorono pamenje.

15. Vrste zaboravljanjaPostepeno gubljenje tragova pamenja ukoliko se naueno esto ponavlja i koristi, te se veze uvaju; ukoliko se neki putovi dugo ne aktiviraju, tragovi pamenja se mogu postepeno gubiti.

Interferencija ometanje usvajanja neke informacije zbog onoga to je usvojeno ranije ili kasnije ukoliko ono to smo prije nauili ometa kasnije uenje, rije je o proaktivnoj interferenciji ili ometanju unaprijed ukoliko ono to se ui kasnije ometa ranije upamene sadraje, rije je o retroaktivnoj interferenciji ili ometanju unatragRepresija motivirano zaboravljanje koje se ostvaruje potiskivanjem onih sadraja koji su nam neugodni ili ih se plaimo

Nemogunost pronalaenja informacija kako bismo to izbjegli, dobro je meusobno povezivati nova znanja sa starima.

16. Vrste inteligencijeFluidna inteligencija bioloki odreena, nenauenu sposobnost koja se intenzivno razvija do adolescencije. vrhunac dosee u esnaestoj godini, a oituje se u sposobnostima uspjenog logikog razmiljanja, te koritenjem i razumijevanjem apstraktnih pojmova. nakon rane odraslosti ona kod veine ljudi poinje opadati.

Kristalizirana inteligencija znanje, vjetine i sposobnosti koje ovjek usvaja tijekom cijelog ivota te ne opada tijekom starosti. nastavlja svoj porast i nakon adolescencije.

17. Suvremena gerontologijaPodruje bavljenja-specifine transakcije u starosti-aktivno starenje-Osobni potencijali starije osobe-Drutveni i ekoloki uvjeti u kojima starija osoba iviovjek se sagledava kao jedinstvo biolokih, psiholokih i drutveih osobina-Poetna podjela gerontologije i gerijatrije se vie ne koristi jer je teko razlikovati zdrav, normalan proces starenja i proces starenja s patolokim osobinama

18. ime se bavi socijalna gerontologija?Ne postoji jedinstvena definicija-u odreenju se polazi od potrebe prouavanja utjecaja biolokih, psiholokih, socijalnih i ekonomskih faktora na procese starenja i starosti, jedinke kao socijalnog bia i stanovnitva, odnosno drutva u cjeliniSocijalna gerontologija se bavi:-Promjenama drutvenih i uvjeta, statusa i uloga pojedinaca u drugoj polovici ivotnog puta-Prirodom i procesima prilagoavanja, razvojem linosti i mentalnim zdravljem osobe koja stari-Biolokim i psiholokim procesima starenja u mjeri u kojoj oni utjeu na socijalne sposobnosti i djelovanje u kasnijoj ivotnoj dobi19. Koji se odabiri stilova ivota vezuju uz obrazovne inicijative u starijoj dobi?ivotni odabiri koji utjeu na samostalan ivot- Zdravo starenje- Uspjeno starenje- Aktivno starenje- Produktivno starenje

20. to su drutva znanja i koje su njihove kljune karakteristike?Drutvo znanja je formalna udruga ljudi sa slinim interesima, koja se formira s ciljem djelotvornog koritenja zajednikog znanja u podruju interesa.U drutvu znanja, znanje je osnova svih aktivnosti, a posebice ekonomskih aktivnosti.Sve ekonomske, socijalne, kulturoloke i druge ljudske aktivnosti postaju ovisne o znanju i informacijama.Znanje je glavni proizvod i potencijal drutva znanja.

21. to je indeks ljudskog razvoja i koje su njegove sastavnice?Indeks ljudskog razvoja (HDI Human Development Indicator) - koriste ga Ujedinjeni narodi u svojim istraivanjima ljudskog razvoja.

Glavne sastavnice: obrazovanje (pismenost, kole) duina ivota (zdravlje) bruto domai proizvod po glavi stanovnika.

22. to su organizacije koje ue i koje su njihove kljune karakteristike?Organizacije koje ue su organizacije u kojima: ljudi stalno ire svoje mogunosti za stvaranje eljenih rezultata; se potiu novi i razvojni modeli razmiljanja; nema kolektivnih ciljeva, te ljudi stalno ue kako bi dobili uvid u cjelinu.Ciljevi organizacije koja ui: Uenje kao sastavnica svakodnevnog radnog okruenja Poveanje opcija za uenje Bolja raspodjela informacija Poboljanje djelotvornosti rada.

23. Pet podruja (i njihovo pojanjenje) organizacija koje ue po Peteru Sengeu.

1. Sustavno promiljanje Promjene u promiljanju i razumijevanju procesa promjene Povratna informacija s ciljem poticanja aktivnosti Prepoznavanje struktura koje je ponavljaju Uklanjanje osnove problema.2. Osobne vjetine Individualne sposobnosti i ciljevi Sposobnost smirenog sagledavanja situacije3. Mentalni modeli Promjene ukorijenjenih pretpostavki o imbenicima4. Zajednika vizija Koritenje intuicije pri stvaranju zajednike vizije Slike budunosti

6. Uenje u timu Dijalog, rasprava, grupni odnosi.

24. Pojasnite odnos cjeloivotnog i visokokolskog obrazovanjaCjeloivotno obrazovanje koje vodi prema visokomobrazovanjuCjeloivotno obrazovanje unutar visokokolskogobrazovanja.-Utvrivanje strategija za ukljuivanje cjeloivotnog obrazovanja u visoko kolstvo i cjelokupni sustav obrazovanja.Cjeloivotno obrazovanje doprinosi ciljevima visokog obrazovanja:-Priprema za trite rada-Aktivno graanstvo u demokratskom drutvu-Osobni razvoj-Razvoj i odravanje napredne razine znanja

Ostvarivanje cjeloivotnog obrazovanje kroz visoko obrazovanje-Prepoznavanje rezultata prijanjeg uenja-Cjeloivotno obrazovanje treba biti sastavni dio svih aktivnosti

25. Na koji nain koritenje ICTa utjee na cjeloivotno obrazovanje?ICT i cjeloivotno obrazovanje u Hrvatskoj-Potreba za obrazovanjem iz informacijsko-komunikacijske tehnologije naosnovnokolskoj i srednjokolskoj razini-Razumijevanje osnova tehnologije potrebnih za cjeloivotnoobrazovanje-Koritenje ICT u svojoj struci-Olakano uenje razliitih alata koji e se razviti tijekom radnog vijeka-Poveanje broja ljudi koji e se u visokokolskom obrazovanju specijaliziratiza informacijsko-komunikacijsku tehnologiju

26. Navedite neke odrednice koje utjeu na primjenu ICTa od strane nastavnikaICT perspektive za nastavnike - nastavnik: Psiholoke prepreke Nove/razliite uloge nastavnika: istraiva, administrator,organizator Dostupnost infrastrukture

27. Na koji nain ICT moe utjecati na uenikaIstraivanje novih mogunosti za uenje koje prua ICT: autonomno uenje aktivno uenje, sposobnost procjenjivanja vlastitih postignua uiti kako uiti

28. E-uenje i Bolonjski procesE-uenje Oblik formalnog i neformalnog obrazovanja koje se provodi s ciljem postizanja obrazovnih ciljeva, a gdje se interakcija izmeu nastavnika i studenata, te izmeu studenata odvija putem informacijsko-komunikacijske tehnologije.IzazoviPotreba razvijanja:Novih pedagogijskih rjeenjaNovih nastavnih metoda, metoda uenja i metoda komunikacijePristup tehnologiji i e-uenju

29. Bolonjski procesest podruja djelovanja naglaenih u Bolonjskoj deklaraciji:Usvajanje sustava prepoznatljivih i usporedivih diplomaUsvajanje sustava koji se temelji na dva ciklusaUspostavljanje sustava bodovanjaPoticanje mobilnostiPoticanje europske suradnje i osiguranja kvalitetePoticanje europske dimenzije u visokokolskom obrazovanju

30. E-uenje i Bolonjski procesE-uenje moe doprinijeti:Suradnji u osiguranju kvalitetepriprema studenata i nastavnika za e-uenjepitanje priznavanja i bodovanja virtualnih kolegijaMobilnostipriprema i nastavak fizike mobilnosti studenata i profesora

31. Kvaliteta e-uenja i pouavanjaKvaliteta u e-uenju i pouavanju je jo uvijek neodreen pojam Potreba usklaivanja s postojeim standardima za tradicionalne kolegije Praenje prikladnosti sadraja i iskustva studenata

Studenti i profesori trebaju podrku Uiti kako uiti virtualno Uiti kako pouavati virtualno

E-uenje moe rijeiti probleme vremena i udaljenosti ne smije se sagledavati kao nain izbjegavanja drugih odgovornosti e-uenje nije jeftinije od tradicionalnih oblika obrazovanja za neke skupine ljudi e-uenje je jedino rjeenje ICT doprinosi inovacijama u uenju Ukljuuje vjetine i iskustva cjeloivotnog uenja E-uenje se treba koristiti samo tamo gdje je bolja opcija od tradicionalnog pouavanja E-uenje potie razvoj ICT vjetina, odgovara potrebama trita i drutva u cjelini

Ope je pravilo da kolegiji koji se predaju putem e-uenja vrijede isti broj bodova kao i kolegiji koji se predaju u tradicionalnom okruenju ne postoje posebni virtualni ECTS bodovi Obveze unutar virtualnog i tradicionalnog kolegija trebaju biti ujednaene Virtualni kolegiji trebaju biti ukljueni

32. Navedite i pojasnite pismenosti opstanka po UNESCO-uPismenosti opstanka (UNESCO) OSNOVNA-itanje pisanje raunanje RAUNALNA- koritenje raunala MEDIJSKA- kritiki pristup medijma OBRAZOVANJE NA DALJINU- vjetine za uenje u online okruenju KULTURALNA- razumjevanje utjecaja kultura INFORMACIJSKA sadri elemente svih prethodnih

33. Koja je opa definicija zajednica uenja, a koja zajednica uenja u obrazovnom sustavu?-Zajednice uenja ine zaposleni koji aktivnou i suradnjom zajedniki unaprjeuju svoj rad i zajedniki pronalaze rjeenja za probleme s kojima se svakodnevno susretu.-Skupine u kojima svi ue, a svaki pojedinac je bitan dio zajednice te je odgovoran za vlastito uenje, ali dobrobit svih lanova zajednice (Myers & Simpson)-Zajednice uenja u obrazovnom sustavu:Struno usavravanje je proces unaprjeivanja uiteljevih vjetina i kompetencija potrebnih za ostvarivanje izvrsnih obrazovnih rezultata uenika(Hassel, 1999).

Knjiga: Liessmann, K. P. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zagreb: Jesenski i Turk.34. to Liessmann pie o rangiranju?Leissmann smatra da se prosvjetna politika iscpljuje buljenjem u rangliste. Naime, nije dobro da su sve relaventne odluke motivirane loim mjestom na rang listi. To je postao i sluaj s PISA studijom. Zadnjih godina, od kada se ta studija javila orijentacija prosvjetne politike okrenuta je ka jednom jedinom cilju, a to je da se to bolje poloi PISA jer kao to Leissmann kae, sve se svodi na vrednovanje nacija. Ta ranglista samo potvruje hijerarhijski poredak svijeta.Od samog poetka, to rangiranje i vrednovanje, moe se usporediti s paradigmom poslovne ekonomije. kole i sveuilita se hoe stvoriti poduzee. Na sva pitanja u kolstvu eli se odgovoriti u obliku rangliste. Npr. to znai kvaliteta u nastavi? Testirati i rangirati!; to je to dobro sveuilite? Evaluiranje i rangiranje! Problem je to nikada sama stvar nije predmetom promatranja ili refleksije, nego samo i uvijek mjesto to ga zauzima na nekoj listi.moe se rei da je rangiranje simptom pojavnog oblika neobrazovanosti i manjka mogunosti rasuivanja. Evaluacije i rangliste slue kao paravani za kresanje prorauna, gaenje instituta, mogunosti strunog usavravanja i sl.

35. Na koji nain Liessmann pojanjava poluobrazovanost i neobrazovanost?U poglavlju Obrazovanje, poluobrazovanost, neobrazovanost Liessmann napada viziju nove obrazovanosti. Smatra da vjera u pohranu podataka nadomjeta miljenje, sveprisutnost informacija u mreama podataka sugerira demokratizaciju znanja, ali Liessmann ne misli tako i citira Nitzschea koji kae da: ono to svi znaju, svi zaboravljaju.Nasuprot toj viziji izdvaja antiki ideal i humanistiki koncept obrazovanja u kojem se obrazovanje, prije svega, vidi kao ovjekovo samoobrazovanje formiranje i razvijanje tijela, duha i talenata odnosno formiranje autonomnog subjekta koji sudjeluje u zajednici. U skladu s tim navodi Humboldtovu ideju obrazovanja iji su rezultat bili humanistika gimnazija i humboldtovsko sveuilite.Liessmann dolazi do Adornovog pojma poluobrazovanja. Liessmann smatra da su elementi poluobrazovanja jo uvijek prisutni. Smatra da je kolizija modernog medijskog drutava proizvela pojam poluobrazovanja. To se vidi na primjeru kada se obrazovni kanon ui napamet,a ne razumije se nikakav suodnos. Elementi obrazovanja su jo tu,a li za svijet su izvanjski.Neobrazovanost, stoga, znai da je nestala normativna ili regulativna funkcija ideje obrazovanja. Autor odsutnost ideje obrazovanja vidi kao naputanje individualnosti' u korist preusmjeravanja obrazovnih ciljeva na sposobnosti i kompetencije timskog rada, fleksibilnosti itd. Liessmann zakljuuje da neobrazovanost danas nije stoga nikakav intelektualni deficit, nije nedostatak informiranosti, nije defekt kognitivne kompetencije, nego je odricanje od htijenja da se neto uope razumijeNaglasio je da znanju nedostaje sintetizirajua i integrirajua snaga te da ono ostaje fragmentom koji se moe hitro ispostaviti, brzo usvojiti i lako ponovno zaboraviti. Problem nae epohe detektirao je kao odsutnost svake normativne ideje obrazovanja. Upozorio je da se obrazovanje danas reducira na izobrazbu, a znanje degradira na mjerljivu oznaku humanog kapitala. Takoer je naglasio da dananje znanje nema puno veze sa razumijevanjem, a da se obrazovanje vie ne orijentira na mogunosti i granice individuuma ve na izvanjske imbenike poput zahtjeva trita. Znanje drutva znanja, prema njegovim rijeima, definira se odmakom od tradicionalne sfere obrazovanja. U takvom drutvu ostvaruje se neobrazovanost koja postaje samosvjesna.

36. Koje je Liessmannovo miljenje o stalnim reformama obrazovanja?U zadnjem poglavlju znakovitog naslova Dosta je reforme obrazovanja! Liessmann tvrdi da obrazovanje pada zajedno s reformom koja u svojoj biti oznaava eliminaciju socijalne drave, privatizaciju javnog vlasnitva i liberalizaciju trita i kapitala (...) i etalibiranje poduzetnikih perspektiva u svojstvu novog svjetonazorai opeg spasonosnog nauka (138). Rije je o drutvu koje u ime efikasnosti i ekonomske kontrole ostavlja malo prostora za miljenje slobodno od poduzetnike ideologije. To je drutvo neobrazovanosti neovisno o novim tehnologijskim mogunostima prijenosa i pohrane. Smatra da se iza retorike reformi sve vie nasluuje njezin nedvosmislen smisao: od javnog vlasnitva da nastane privatno vlasnitvo, od javnih potreba privatni posloviLiesmannov zaziv ide protiv grozniavog zanosa restrukturiranja, mijenjanja, neprestanog prkanja po obrazovnom sustavu. Iako je danas ve jasno da su reforme evropskog obrazovnog sustava koje u prvi plan stavljaju elitnost i izvrsnost dovele do niza negativnih posljedica kao to su redefiniranje samog pojma obrazovanja, njegove funkcije, komercijalizaciju obrazovnog procesa ili postepeno ukidanje neprofitabilnih studijskih grupa, pitanje koje se namee je zbog ega sami lanovi akademske zajednice nisu reagirali na suavanje i srozavanje njihovog podruja djelovanja. Liessmann upozorava da je problem u tome to je bolonjska reforma uvedena strahovito brzo". Nadalje objanjava kako su najvei dio sveuilita i nastavnog osoblja bili zateeni i u poetku relativno neutralni u oekivanju to e se s tim procesom dogoditi". Prema njegovom miljenju, reforme su iznenadile sveuiline profesore. Mora se priznati da je jako mali broj profesora bio ispunjen entuzijazmom. Vie je bilo rije o pasivnom iekivanju. Tek sada u zemljama poput Njemake, Austrije i Francuske nastupa ozbiljna reakcija na itav niz negativnih efekata koje je reforma proizvela".

Knjiga: Freire, P. (2002). Pedagogija obespravljenih. Zagreb: Odraz - Odrivi razvoj zajednice.

37. to Freire pie o poloaju obespravljenih i njihovom strahu od slobode?Pedagogija obespravljenih je pedagogija koju Freire promilja u ime obespravljenih. Freire smatra da e obespravljeni svoju slobodu stei istraivanjem i spoznavanjem nunosti da se bore za slobodu. No takoer istie da gotovo svi na poetku su skloniji pretvaranju u tlaitelje, i njihov je ideal postati takvim ovjekom i poistovjetiti se s tlaiteljem. Za potlaene, strah od slobode proizlazi iz godina toleriranja nametnute drutvene uloge i kunju. U Freire miljenju, strah od slobode moe rijeiti osvjetljavanje "Obrazovanjem kao praksom slobode - za razliku od obrazovanja kao praksom dominacije. On uporno tvrdi da je samo kroz aktivnu izbor, i konanim sudjelovanjem, moe doi do drutvenih promjena. Strah od slobode, koja pogaa potlaenih, strah koji moe jednako dobro dovesti ih na elju da imaju ulogu tlaitelja. Jedan od osnovnih elemenata odnosa izmeu tlaitelja i potlaenih je propis. Svaki propis predstavlja nametanje jednog izbora pojedinca na drugi. Dakle, ponaanje potlaenih je propisano ponaanje, kao to to radi slijedei tlaitelja.

38. Pojasnite Freireovu kritiku bankarskog pristupa obrazovanju.Koncept obrazovanja kojemu je cilj prilagoavanje, odnosno upravljanje, a po definiciji je prenoenje znanja. Metaforikog naziva bankarski. Freire smatra da bankarski koncept edukacije odgovara tlaiteljima. Njegova suprotnost je odgoj i obrazovanje za osloboenje. U tom sustavu studente se tretira kao prazne posude u kojem znanje moe biti pohranjeno od uitelja (poput depozita u banci). Freire prikazuje to se zapravo dogaa u svijetu bankarstva obrazovanja jezgrovito. Zadaa nastavnika je 'popuniti' studenata sa sadrajem njegova pripovijedanja koji su odvojen od stvarnosti. U bankarskom obrazovanje nastavnika 'zna', jer on ili ona je dobila slubeno nastavni plan i program.uenici su strpljivi objekti koji nita ne znaju, ali kad im se znanje dade, oni e ga memorirati. Metoda koja se prakticira je pripovijedanje , jednosmjerna naracija koja slui da sprijei miljenje i inhibira sumnju i znatielju. Nastavnik je zadaa da organizira proces koji se dogaa spontano i da 'popuni' studenta depozitima informacija koje on ili ona smatra da predstavljaju prava znanja ". To je ova preuzimanja prirodni proces koji otuuje. U bankarstvo obrazovanja nastavnika posjeduje objekt znanja, priprema i lekciju o tome. Oni su dobri studenti u koliko oni mogu ponoviti pripovijesti o svijetu koji su dobili. Klju za bankarstvo obrazovanje za Freire je odnos izmeu uitelja i uenika. U bankarski obrazovanja postoji apsolutna dihotomija izmeu nastavnika i uenika. Uitelj je uvijek znanje. Njegovo znanje je apsolutno. Poanta je da je uenik s obzirom na misli drugih, po bankarskom obrazovanju, ui gotovo svatko na zapadu. Za Freire bankarsko obrazovanje otuuje. Suprotnost bankarskom konceptu je obrazovanje za osloboenje u kojem vlada kritiki odnos i promiljanje o promjenjivosti spoznaja. Pa i nastavnik i uenik spoznaju jer znanje nije injenica nego proces.

39. to Freire pie o antidijalogizmu i dijalogizmu?Freire inzistira da obrazovanje, kao to moe sluiti opresiji, poslui i za oslobaanjeod opresije. Smatra da koristei se pedagogijom oslobaanja ljudi postaju svjesni opresije i poinju je mijenjati. Freire u prvi plan stavlja dijalog. Dijalog je kljuna komponenta problemske edukacije za koju se zalae. Dijalog pomae uenicima da razvijaju kritiku svjesnost drutvenih, politikih i ekonomskih suprotnosti kako bi semogli aktivno njima suprotstaviti.Na dijalog se gleda kao na susretuitelja i uenika.. taj istinski dijalog je potreban obrazovanju za osloboenje. Za Freirea dijalog je in spoznavanja, aktivnost zajednikog spoznavanja ljudi da povjerenjem i suradnjom kritiki postignu razumijevanje stvarnosti u korist humanizacije.Ako onaj koji govori osakauje ili preuuje sadraj , radi semantike pomake , komunikacija se mijenja i poinje nalikovati mitovima. Takvu komunikaciju naziva antidijalokom. I tu komunikaciju koristi tlaitelj za ostvarenje kulture utnje i stvaranje idealnog modela dobrog ovjeka po vlastitoj zamisli.Cilj Freireova rada je buenje svijesti (osvjeivanje), nadvladavanje " kulture utnje" koja moe nastati, kako iz velike gospodarske ovisnosti i izrabljivanja (u Treem svijetu), tako i u razvijenom svijetu iz velike institucionalne ovisnosti i otuenosti. Freire vidi" uitelje" i" uenike" kao partnere u dijalogu o zajednikoj istini