VISOKA KOLA ZA MENADMENT

U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI

ANDREA GUCEK

TRADICIJSKA GASTRONOMIJA PODRAVINE RESURS ZA RAZVOJ

GASTROTURIZMA

ZAVRNI RAD

VIROVITICA, 2014.

VISOKA KOLA ZA MENADMENT

U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI

TRADICIJSKA GASTRONOMIJA PODRAVINE RESURS ZA RAZVOJ

GASTROTURIZMA

ZAVRNI RAD

Predmet: Gastronomija i enologija

Mentor: Student:

Rikard Bakan, mag.oec., pred. Andrea Gucek

VIROVITICA, 2014.

SADRAJ 1.UVOD ................................................................................................................................................. 1

2. RURALNI TURIZAM ....................................................................................................................... 2

2.1. Oblici ruralnog turizma ............................................................................................................... 3

3. VANOST GASTRONOMIJE ZA RAZVOJ RURALNOG TURIZMA .......................................... 4

4. UINCI GASTRONOMIJE I RURALNOG TURIZMA ................................................................... 5

5. TRADICIJA U TURIZMU ................................................................................................................ 6

5.1. Tradicija u gastronomiji .............................................................................................................. 7

6. GASTROTURIZAM .......................................................................................................................... 9

7. GASTRONOMSKE RAZLIITOSTI HRVATSKE ....................................................................... 11

7.1. Izvornost i esencijalnost ............................................................................................................ 11

7.2. Gastronomsko bogatstvo ........................................................................................................... 11

8. PREHRANA NAIH STARIH ........................................................................................................ 13

8.1. Panonska regija ......................................................................................................................... 14

9. NOVI GASTRONOMSKI TRENDOVI .......................................................................................... 16

9.1. Slow food slavljenje raznovrsnih okusa ................................................................................. 16

9.2. Nature food prirodna i zdrava hrana ....................................................................................... 16

9.3. Clean food proiena hrana ................................................................................................... 16

9.4. Functional food hrana sa svrhom ............................................................................................ 17

10. JELA I OBIAJI PODRAVSKOG KRAJA ................................................................................. 18

11. SEOSKO IMANJE I RESTORAN ZLATNI KLAS OTROVANEC ........................................ 20

11.1. Ponuda starih jela u restoranu Zlatni klas Otrovanec .......................................................... 22

12. ZAKLJUAK ................................................................................................................................ 23

13. LITERATURA ............................................................................................................................... 24

14.POPIS ILUSTRACIJA .................................................................................................................... 26

1

1.UVOD

Jedna od najznaajnijih ljudskih potreba je svakako potreba za hranom, koja se u

prolim vremenima smatrala oskudnim resursom. Tako su se pojedina jela od posebnih

namirnica pripremala samo za blagdane. Upravo zbog jedinstvenosti tih starinskih jela i

razliitog gastro nasljea, razvio se je novi oblik turizma, gastronomski turizam. U dananje

vrijeme, zbog brzog tempa ivota, sve vie se javlja elja za zdravim nainom ivota, te

zdravoj prehrani koja se krije upravo u tim tradicionalnim jelima.

Problematika rada usmjerena je prema razvoju gastronomije i gastronomskog turizma

koji je u dananje vrijeme sve popularniji trend. Takav oblik turizma budi zanimanje za

autohtonu gastronomiju zbog koje turisti uope i posjeuju pojedine destinacije. Tako su,

pojedine destinacije stavivi u ponudu tradicionalna jela toga kraja izgradile svoj imid. Sve

popularnije postaje da gost sam izabire namirnicu od koje e mu se pripremati odabrano jelo,

te da prisustvuje kod samog pripremanja.

U drugom poglavlju definiran je i opisan ruralni turizam, te su navedeni njegovi oblici.

U treem poglavlju opisana je vanost gastronomije za razvoj ruralnog turizma. U etvrtom

poglavlju opisani su uinci gastronomije i ruralnog turizma koji su u dananje vrijeme vrlo

vani. U petom poglavlju govori se o tradiciji u turizmu, te o tradiciji u gastronomiji koja je u

dananje vrijeme sve popularnija. U estom poglavlju definiran je i opisan gastronomski

turizam, te su navedene zanimljivosti vezane uz gastronomiju. U sedmom poglavlju opisane

su gastronomske razliitosti Hrvatske, jer je svaka regija prepoznatljiva po svojoj autohtonoj

kuhinji. U ovome poglavlju jo je opisana izvornost i i esencijalnost, te gastronomsko

bogatstvo koje Hrvatska posjeduje. U osmom poglavlju govori se o prehrani naih starih koja

u dananje vrijeme postaje sve popularniji trend, te je opisana prehrana Panonske regije. U

devetom poglavlju nabrojeni su i opisani novi gastronomski trendovi, Slow food slavljenje

raznovrsnih okusa, Nature food prirodna i zdrava hrana, Clean food hrana sa svrhom,

Functional food hrana sa svrhom. U desetom poglavlju razgovorom dviju mjetanka opisana

su jela i obiaji malenog sela Otrovanec. U jedanaestom poglavlju je opisano seosko imanje i

restoran Zlatni klas Otrovanec, te su navedena starinska jela koja su u ponudi restorana, te

na kraju zakljuak.

2

2. RURALNI TURIZAM

Bavljenje ruralnim turizmom, jedna je od novijih turistikih aktivnosti ovoga vremena.

Ruralni turizam, smatra se i turistikim pokretom u kojem se moderan ovjek vraa prirodi i

tradicionalnim vrijednostima. Ovaj oblik turizma, nastao je kao potreba za ponovnim

vraanjem, ouvanjem i davanjem dodatne vrijednosti naslijeenoj batini, te izvornom

promoviranju tradicijskih vjetina i znanja, a sve to kroz organizaciju originalne i atraktivne

turistike ponude. Stoga, razvoj takvog oblika turizma nema za cilj iseljavanje gradskog

stanovnitva na ruralna podruja, ve daje priliku za bolji i uspjeniji opstanak stanovnicima

na selu ( Demonja, Baac, 2012. ). Ruralni turizam je vrlo irok pojam, te on obuhvaa razne

turistike aktivnosti i usluge unutar nekog ruralnog podruja ( Baac, 2011. ). Ruralni

turizam, na razini Vijea Europe, godine 1986. definiran je kao turizam koji obuhvaa sve

aktivnosti u ruralnom podruju, a ne samo one koje bi se mogle odrediti kao farmerski ili

agroturizam. Takoer prema definiciji Vijea Europe, ruralni turizam je turizam na

seoskom podruju sa svim aktivnostima koje se provode na tom mjestu, a najvanija obiljeja

takvog turizma su mirna sredina, odsutnost buke, ouvani okoli, komunikacija s

domainima, domaa hrana i upoznavanje sa seljakim poslovima ( Demonja, Rui,

2010:15. ). Ruralni turizam, svakako je jedan od skupnih naziva za razliite aktivnosti, i

dakako za sve oblike turizma koji su uvjetovani turistikim atrakcijama, a javljaju se unutar

ruralnog podruja. Za ruralni turizam, vano je da se prije svega, ogleda u meusobnom

djelovanju poljoprivredne proizvodnje, one tradicionalnih proizvoda, te prezentiranje

tradicije, tradicijske gastronomije i turistikih usluga, te koritenju ve postojeih resursa. U

Hrvatskoj, 91, 6% ukupne povrine zauzima ruralni prostor, to znai da postoji vrlo velik

potencijal za razvoj takvog oblika turizma, samo ga treba pravilno iskoristiti. Na ruralnom

prostoru, osim turizma na turistikim seljakim obiteljskim gospodarstvima, javljaju se i

brojni posebni oblici turizma. Turistika seljaka obiteljska gospodarstva, uglavnom se

smatraju obrascem ruralnog turizma. No, za razvoj takvog oblika turizma nisu dovoljna samo

turistika seljaka gospodarstva, dakako, ve su potrebni i drugi smjetajni objekti u ruralnom

prostoru, te ostala ugostiteljska infrastruktura, kao to je restoran, kuaonica vina, osmiljena

vinska cesta, i sve drugo to je potrebno za to bolji razvitak. U takvom turizmu , mijeaju se

dva gospodarska sektora, turizam i poljoprivreda koji zajedno oblikuju specifinu turistiku

ponudu, a koja se moe ostvariti unutar seljakog gospodarstva. U dananje vrijeme, javlja se

sve vea potranja gradskog stanovnitva za boravak upravo u takvim ruralnim sredinama, jer

3

elja za povratkom prirodi i ivotu na poljima se neizmjerno poveava ( Demonja, Rui,

2010. ). U dananje moderno vrijeme mnoga gradska djeca nikad nisu uivo vidjela konje,

krave, kokoi, svinje, i ostale ivotinje osim u zoolokom vrtu, te je zato taj oblik turizma

postao moderna pojava koja biljei pozitivne uinke ( Metri Molnar i sur., 2007. ).

2.1. Oblici ruralnog turizma

Jo u prolom stoljeu, dolo je do podjele turizma prema oblicima i to s obzirom na

pojedinca koji putuje u odreenu destinaciju. Razlikuje se vie posebnih oblika turizma koji

zadovoljavaju zahtjeve odreenih turistikih potroaa, kao to su lovci, sportai, poslovni

ljudi, ljubitelji kulturnih priredbi, obitelji s djecom, vjernika, i ostalih drugih segmenata. Svim

spomenutim, a i ostalim potroaima, prilagoava se turistika ponuda i turistiki proizvod, te

oni ine oblike turizma. S obzirom na brojna gledita, turizam se moe podijeliti na razliite

oblike. Kontinentalni turizam, odvija se na kopnu, te se javlja u tri oblika:gradski, ruralni i

turizam turistikih centara. ( Demonja, Rui, 2010. ).

Slika 1. Oblici ruralnog turizma

Izvor: Baac, ( 2011. ), str.18

RURALNI TURIZAM

Vinski turizam

Pustolovni turizam

( avanturistiki )

Zdravstveni turizam

( toplice )

Turizam u nacionalnim

parkovima i parkovima

prirode

Kulturni

turizam

Seoski turizam Vjerski turizam

Gastro turizam

Lovni

turizam

Ribolovni

turizam

4

3. VANOST GASTRONOMIJE ZA RAZVOJ RURALNOG TURIZMA

Globalizacija, kao to znamo ula je u gotovo sve segmente modernog drutva, te

dovela do toga da se turisti iz znatielje odluuju na odlazak u pomalo neobine turistike

atrakcije, kao to su putovanje u svemir, plovidba podmornicom i drugo, to je do juer bilo

zasigurno nezamislivo. Moderan ovjek, posjeduje elje i oekivanja, te ako se to na odreeni

i kvalitetan nain iskoristi, uspjeh je zajamen. Na prvom mjestu svakako se nalazi elja za

upoznavanjem odreenih gastronomskih specijaliteta pojedinih regija. Uglavnom je to elja za

zdravom hranom, te tradicionalnim jelima koja svojim izgledom i kvalitetom mogu

zadovoljiti sva osjetila kod gostiju. Svakako, postoje i gosti koji ele da se jelo koje su

odabrali, sprema prema njihovim posebnim eljama. Dobra prometna infrastruktura, turistima

olakava dolazak do odreene turistike destinacije. S obzirom da, velik dio povrine otpada

na ruralna podruja, Hrvatska posjeduje velik potencijal za bavljenjem takvim turizmom.

Pojedine regije sauvale su svoje izvorno bogatstvo, koje se nalazi u dobro ouvanoj tradiciji

ivota i rada na selu, brojnim legendama, obiajima, folkloru i drugo. Jedan od bitnih

turistikih doivljaja upravo se krije u jedinstvenoj gastronomiji koju ine domaa

tradicionalna jela koja se pripremaju po receptima naih starih. Kod pripremanja takvih jela

sve vie su traene ekoloki uzgojene namirnice. Pojedine destinacije upravo to koriste za

privlaenje odreenih segmenata potroaa, koji su spremni platiti odreenu svotu ta takva

jela kako bi se hranili zdravo, te na neki nain sauvali svoje zdravlje. No, hrana kao takva, ne

mora uvijek biti glavni motiv turistikog putovanja, osobito ako ju turist moe pronai u

svojoj neposrednoj blizini, te se postavlja pitanje o kakvoj hrani ili jelima je zapravo rije. S

obzirom da ivimo u modernom vremenu, treba se pobrinuti za gastronomski uitak gosta

kojeg e on pamtiti, te ga ponovno privlaiti da posjeti odreenu turistiku destinaciju. To se

upravo odnosi na izvorna tradicionalna jela koja se spremaju na starinski nain od autohtonih

namirnica koja svojim izgledom i okusom pruaju gastronomski uitak. Osim gastronomije,

gostu je vaan i ugoaj cjelokupnog prostora, krenuvi od ureenja unutarnjeg pa sve do

vanjskog interijera. Posebnu panju gost posveuje i posuu u kojem mu se posluuje jelo,

koje materijalom i izgledom pripada ambijentu sela 1.

1 http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=239&ID=515

5

4. UINCI GASTRONOMIJE I RURALNOG TURIZMA

Gosti koji dolaze u odreenu turistiku destinaciju ele doivjeti neto novo i ne

obiajno u njihovom svakidanjem ivotu, kao to je zvuk pijetla, mukanje krave,

kokodakanje kokoi i drugo. Svakako za njih bi bio poseban doivljaj npr. kad bi bili

poslueni za doruak jajima od kokoi koje su sami hranili, za ruak kad bi bili poslueni

namirnicama koje su sami ubrali i drugo, te bi to za njih bio doivljaj za pamenje koji bi ih

sigurno vraao natrag u destinaciju. Matajui, stvara se slika predveerja u nedirnutoj prirodi.

Gosti sjede svi u krugu oko kotlia iz kojega se iri neodoljiv i jedinstven miris ribljeg

paprikaa predivne crvene boje poput najfinijeg baruna. Do njih dopiru zvuci razni ivotinja,

a u ruci im aica najfinije domae ljivovice. U toj idilinoj atmosferi isprobavaju se

velianstveni, dosad nepoznati okusi, koje nadopunjuje prisustvo dragih i bliskih ljudi daleko

od gradskih guvi, ubrzanog naina ivota i svega to moe pokvariti dobro raspoloenje.

Upravo u takvom ugoaju kod gosta se bude nostalgina sjeanja na neka ve pomalo

zaboravljena vremena. Prisjeaju se topline obiteljskog doma, dane djetinjstva i bezbrine

mladosti to im se poput arolije vraa samo u snovima. to gost u tako stvorenom okruenju

moe doivjeti i osjetiti? Pruajui im takav ugoaj, elimo da probude svoju matu i

oplemene duu, da napune ivotne baterije. Zapravo se eli, gostima boravak uiniti

nezaboravnim kako bi se u svakom gostu potaknula elja da se vrati na to mjesto ili neko

slino seosko imanje. U ovakvim situacijama domaini nastoje predosjetiti i prepoznati to

gost oekuje od svog boravka na ovakvom mjestu. Predstavljanje i isprobavanje domaih jela

gosta uvodi u neki novi svijet zadovoljstva i uivanja u hrani. To zadovoljstvo nastoji se

upotpuniti tako da gost i sam sudjeluje u pripremanju hrane i odabira namirnica. Na podruju

gdje ima vie malih seoskih imanja koja pruaju turistiku ponudu, svako od njih se trudi da

osmisli neku atrakciju koja e privui goste. Ipak, najvee bogatstvo i dragocjenost na kojoj

moe poivati etno turizam je spoj dobre hrane, vina, netaknute prirode i ugodnog prostora.

Sve to zajedno gost e najbolje nagraditi svojim ponovnim dolaskom, a jo vie ako sa sobom

povede svoju rodbinu i prijatelje. Zapravo, to je ono to svaki vlasnik nekog seoskog imanja

eli i oekuje. Mnogi dogaaji, obiaji, ali i sam nain ivota kojim su nekad ivjeli ljudi na

selu u ovim krajevima uz malo mate moe se pretvoriti u gastronomsku atrakciju. Svaki

vlasnik seoskog imanja se brine da hrana bude to kvalitetnija, boravak sadrajniji ili kakvim

6

si ga gost prieljkuje i da nikada sam ne odluuje to je za gosta najbolje. Sve se podreuje

elji i potrebi gosta, kao pojedincu, to je u velikim hotelima nemogue ostvariti2.

5. TRADICIJA U TURIZMU

Tradicija je, kao jedan od kljunih pojmova kojima se bavi etnologija, oduvijek bila

predmetom rasprave i redefiniranja, a njezino shvaanje i tretman unutar etnoloke i

antropoloke discipline su se tijekom posljednjih desetljea a naravno i prije iz temelja

mijenjali ( Kalapo Gaparac, 2009:327 ). Kada se turizam prouava sa znanstvene strane,

treba uzeti u obzir susretanje s povezanim praktinim i akademskim pristupima tradiciji i

batini, koji se jedan od drugoga jako razlikuju. Da bi se osigurali osnovni temelji

gospodarskog i drutvenog rasta, u proizvodnji kulturne batine, tradicija je odigrala najveu

ulogu. To se je uglavnom odnosilo na promidbu lokalne i regionalne batine. Jaanjem

lokalnih resursa, polako su se poeli stvarati uvjeti za vraanjem poljoprivredi, te ostalim

vezanim djelatnostima koje su bile potrebne da bi se proizvele namirnice koje su bile potrebne

za pripremanje kulinarskih specijaliteta. S obzirom na razliite oblike tradicije, svaka je

negdje, a i nekada morala zapoeti. Tako je tradicija povezana sa batinom. Batina se

povezuje s materijalnim opipljivim predmetima, a to su spomenici, graevine, skupine

graevina i drugo, koji su pod UNESCO - vom zatitom. Kada bi se batina pretvarala u

turistiki proizvod, to bi zasigurno dovelo do njezina udaljavanja od lokalnog stanovnitva

( Kalapo Gaparac, 2009. ). Stoga bi se moglo rei da je tradicija proces koji se nalazi u

samom sreditu odrivosti jer se zasniva na prenoenju znanja i praksi na neku buduu

uporabu, dok batinu ine predmeti i prakse koji su postali nepromjenjivima i koji su na neki

nain ispali ( ili su namjerno izvaeni ) iz procesa tradicije ( Kalapo Gaparac, 2009.:330 ).

Neki turisti odabiru to manji dodir s domainskom kulturom, zadravajui se u ugodi svoga

kulturnog omotaa, neki idu toliko daleko da odbijaju ikakav kontakt s domainskom

regijom, no postoje i oni koji posljednjih godina sve prisutniji iskazuju veliko zanimanje

za kulturni turizam pomou kojega mogu upoznati batinu regije koju su posjetili ( Kalapo

Gaparac, 2009.:331 ). Jednako ponaanje batine i kulture, kao i ostalih dobara, potvruje

svaki turistiki prospekt. Da bi se privuklo to vie turista da posjete odreenu destinaciju,

reklamira se njezina povijest, razne fotografije, vjerski dogaaji i drugo. Stoga, da bi se

uspjele zadovoljiti potrebe i ukusi turista, djelatnici turistikih agencija trebaju biti u kontaktu

s takvim turistima koji ele posjetiti odreenu lokaciju koja ih na neki nain privlai. Ponuda

2 http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=239&ID=517

7

se uglavnom odnosi na povijesna i kulturna dobra koja se nalaze izvan stalnih turistikih ruta,

te na taj nain prikupljaju materijale za nove promidbene broure o nepoznatim regijama

( Kalapo Gaparac, 2009. ).

5.1. Tradicija u gastronomiji

to se tie izvorne hrvatske gastronomije, ona se smatra jednim malim, a opet

odvojenim dijelom, to ju ini prepoznatljivom. Izvorna gastronomska tradicija uglavnom se

povezuje s raznim kulturnim obiajima. Tako se za blagdan Svetog Martina, tradicionalno

pripremaju martinjske guske. Hrvatska se sastoji on nekoliko regija, koje se uglavnom

razlikuju u gastronomiji. Kao to znamo, Slavonija je svakako poznata, a ve i prepoznatljiva

po obancu i ukusnoj suenoj kobasici, kulenu, koji je njezin zatitni znak, a i autohtoni

proizvod. obanac se priprema od mesa, povra, zaina, te naravno vina bez kojeg ovo jelo ne

bi bilo jedinstvenog okusa. Kulen, priprema se od najkvalitetnijih dijelova mesa svinje, te

raznih zaina kako bi se postigao jedinstven okus. Osim po tome, u nekim dijelovima

Slavonije jo se priprema meso o raznih vrsta peradi, kao to su kokoi, guske, patke i drugo.

Osim obanca, po kojim je Slavonija poznata, ostali gradovi koji se nalaze uz rijeke Dunav i

Dravu, posebnu pozornost daju pripremanju fiapaprikaa, peenim i suenim ribama, te

prenom aranu. U njihovom jelovniku jo se svakako moe pronai punjeno peeno meso od

peradi, sarma, velik broj jela od divljai, te drugo. U Podravini se jo uvijek priprema

kotlovina, tako da se na otvoreno ognjite stavi veliki tanjur u koji se na rastopljenu mast

stavlja meso i razno povre da se pee ( Barbieri, 2012. ). Podravina se ponosi svojim

mariniranim meso uvanim u svinjskoj masti i usitnjenom peku, koje ovu pokrajinu vezuje

uz Meimurje, hrvatsku zemlju bajki. U maglicama nad rijekama, nad umama i gajevima

moe se osluhnuti pjev zaaranih bia iz meimurske mitologije, koja se uljaju okusom

desetaka vrsta meimurskih trukli, pataka i gusaka peenih u vlastitoj masnoi koje su

praene hajdinskom, heljdinom kaom, zajedno nadimaju na stolovima kao prejedeni patuljci

( Barbieri, 2012.:17 ). Sjeverna Hrvatska, a posebno dijelovi oko Varadina poznati su po

jelima od teletine, mesa peradi i to posebno guske i pajih prsa. Zagorje je pak prepoznatljivo

po mesu kokoi i purica, koje uglavnom ili peu ili pohaju. Osim toga, jo se pripremaju razne

juhe od mesa peradi i povra, meso divljai, te razna variva ok kiselog kupusa, graha i drugo (

Barbieri, 2012. ). Zagorske svinjske pisanice sa suhim ljivama po zabiljeenoj recepturi iz

XVI. stoljea, zajedno s peenim puricama s mlincima, gastronomski su most prema

8

jelovnicima hrvatskog glavnog grada Zagreba. Nikoga, naravno, ne udi to je zagrebaki

stol pun fairanih ili pohanih nicli i panirane piletine, no provincijalni zagrebaki odrezak, od

teletine, pretenciozno nadjeven unkom i sirom, kao da eli istaknuti nadmo svoje

provincijalnosti jer je doista gastronomski zanimljiviji od svog bekog uzora ( Barbieri,

2012.:17 ). Okolica Samobora opet ima neka svoja poznata jela, kao to su domae patete od

peradi i divljai, peenka u motu, kuhani govei repovi i drugo. A najpoznatije slatko jelo po

kojem je Samobor poznat, svakako su samoborske kremnite. Regija Like i Gorskog kotara,

poznata je po peenoj janjetini na ranju, teleem mesu sa poznatim likim krumpirom ispod

peke, raznim jelima od divljai, ribama, te mlijenim proizvodima, kao to su ovji, kozji sir.

Istra, regija koja je najpoznatija po zatienom istarskom prutu, tartufima i parogama. U

ponudi Istre jo se nalaze guste juhe od suhog mesa i raznih grahorica, jela od srnetine i

janjetine, brojni umaci i drugo ( Barbieri, 2012. ). U penicama se peku glasovite pazinske i

motovunske purice s kiselim jabukama, divlja s krukama i voem, kobasice i sueni i svjei

omboli cvre na gradelama, zajedno s ribom, koljkama i velikom rakovima ( Barbieri,

2012.:18 ). Okolica Istre i Kvarner jo su poznata po jelima od raznog povra, jelima od

hobotnice, janjetine i ostalo. to se tie Dalmacije, ona je poznata po svojim sto godina starim

jelima, kao to su janjee iznutrice na aru, janjee tripice u usirenom krvlju, pogaa od slane

ribe, jela od pernate divljai, jela od ribe, koljaka i rakova i drugo. Svakako, ova regija

najpoznatija je po dalmatinskom prutu, te maslinama ( Barbieri, 2012. ). Hrvatska je stoga

mala zemlja bogatih i raznolikih jelovnika. Zemlja kamenjara i planina, kamenu otete

crnice i crvenice, tihih jezera i monih rijeka, mirne vode u bunarima, u kojoj se ogledaju

nebo i sunce, u pojilitima mjesec putnik, u lokvama zvijezde ( Barbieri, 2012.:19 ).

9

6. GASTROTURIZAM

Kod gastroturizma, glavni motiv za odlazak u neku destinaciju moe biti potreba za

kuanjem izvornih tradicionalnih jela ( Drpi, 2011. ). No, osim toga, kod nekih turista

svakako motiv moe biti i elja da upoznaju razne kulturne i duhovne vrijednosti odreene

sredine, no ipak ne treba zanemariti gastronomiju tog kraja. Jedan od vanijih trendova

dananjice je svakako zdravlje i zdrav nain ivot za kojim veina ljudi tri. Stoga, svaka

destinacija koja u svojoj ponudi nudi domau izvornu gastronomiju moe privui velik broj

gostiju. Jer upravo ponuda takvih jela moe biti presudna kod odabira destinacije, a kod nekih

segmenata potroaa bi se mogla smatrati i glavnim pokretaem putovanja da se posjeti

odreena destinacija. Uglavnom, veina destinacija svoju prepoznatljivost su upravo izgradile

ili jo uvijek grade na gastronomiji, te se na taj nain probijaju na velika trita. Primjer tome

bi mogao biti Oktoberfest u Mnchenu, a u Hrvatskoj bi to mogli biti dani tartufa u Istri ili

sajmovi pruta u Istri i Dalmaciji ( aper, 2004. ). to se tie gastroturizma u Hrvatskoj, vrlo

je razvijen, ali neke pojedine regije su jo uvijek u fazi razvoj, a da bi i one izgradile svoju

prepoznatljivost napravljena je gastronomska karta Hrvatske ( Demonja, Rui, 2010. ). U

okviru gastronomskog turizma u Hrvatskoj nude se tematska gastro putovanja ( kroz

stoljea, plemenitaku i seljaku kuhinju, berba paroga ili tartufa, kolinje, degustacija pruta,

zabave, natjecanja i slino ), od jednodnevnih do viednevnih, s obilaskom cijele zemlje ili

samo neke regije ( Istre, primorske i kontinentalne Hrvatske, otoka, Slavonije, Meimurja, i

slino ) ( Demonja, Rui, 2010. : 64 ). U dananje vrijeme, u Hrvatskoj se sve vie poinju

organizirati razne manifestacije vezane uz gastronomiju za odreeni segment potroaa. Na

takav nain pojedine regije ele privui to vie gostiju, te osim manifestacije organiziraju

programe vezane uz gastronomiju, i svakako popratne sadraje koji gostu upotpune ukupni

doivljaj. Gastroturizam pojedinih regija uglavnom se bazira na pripremanju domai jela, sa

domaim i zdravim namirnicama. Svakako, doivljaj kod gosta probudilo bi posue u kojem

se posluuje jelo, jo i vie ako je ono tradicionalno i vezano za taj odreeni kraj. ( Demonja,

Rui, 2010. ).

10

Slika 2. Proizvodi gastroturizma

Izvor: Bujdos Z. i Szcs C. ( 2012. ) str.8

Gastronomski

turizam

Gastronomski muzeji

Gastronomske

priredbe

Tematski rukovi Restorani i

slastiarnice

Ostale gastronomske

atrakcije

Tematska putovanja vezana

uz gastronomiju

11

7. GASTRONOMSKE RAZLIITOSTI HRVATSKE

U Europi je teko pronai zemlju u kojoj se na tako maloj povrini izmjenjuju tolike

razliitosti kao u Hrvatskoj ( utelija, 2012:10 ). S obzorom na neobian zemljopisni oblik,

javljaju se i neobine gastronomske razliitosti, koje e turistima ine vrlo privlane i

zanimljive. Gastronomija hrvatske vrlo je bogata povijeu, kulturnim nasljeem, tradicijom,

te obiajima pojedinih regija. S obzirom da je Hrvatska mala zemlja, njezine razliitosti su

svakome vrlo vidljive ( utelija, 2012. ). Hrvatska gastrokultura nedvojbeno je jedna od

najzanimljivijih i najbogatijih u Europi, ponajprije zato to sjedinjuje bogatstvo

srednjoeuropske, mediteranske i orijentalne kuhinje, ali i zbog toga to se temelji na iznimno

zdravim namirnicama ( utelija, 2012.:10 ). S obzorom na povijesne vladare koji su vladali i

boravili u prolim vremenima na ovim prostorima u gastronomiji je zabiljeen velik broj

njihovih jela ( utelija, 2012. ).

7.1. Izvornost i esencijalnost

Gastronomija se je u svakoj regiji Hrvatske razvijala s obzirom na materijalne

mogunosti stanovnitva, koje je u prolim vremenima veinom bilo siromano. Uglavnom su

se spremala jela od namirnica koje su sami proizveli, jer nisu imali tolike financijske

mogunosti da stalno kupuju, a upravo takva jela sada postaju poznata. U dananje vrijeme,

sve destinacije svoju prepoznatljivost i imid upravo grade na izvornoj gastronomiji

( utelija, 2012. ). Zemlja smo zdrave hrane, podrijetlom iz ekolokih zona naih najveim

dijelom prirodno ouvanih krajolika poteenih etnih posljedica pretjerane

industrijalizacije. Hrvatska upravo zbog toga raspolae mnogim gastronomskim delicijama,

jedinstvenim u europskim i svjetskim razmjerima ( utelija, 2012.:10 ).

7.2. Gastronomsko bogatstvo

Hrvatska se moe ponositi svojim gastronomskim bogatstvom, krenuvi od povijesnih

ishoda koji su se odvijali na ovom prostoru. Svi osvajai i vladari koji su boravili na ovim

prostorima, iza sebe su ostavili vrijednu gastrokulturu koja Hrvatsku ini izrazito poznatom.

U prolim vremenima ovi prostori uglavnom nisu bili zagaeni, to je dobro kako bi se mogla

proizvoditi zdrava hrana ( utelija, 2012. ). Zemlja koja je na istom jelovniku kadra ponuditi

12

jela s rotilja s orijentalnom tradicijom priprave, morske fantazije koje saimaju najbolja

mediteranska iskustva pripreme morskih plodova i matovitim tjesteninama, ali i beki

odrezak i trudle, uz mnoga neodoljiva puka jela autohtonog podrijetla, ne mora se brinuti za

svoju gastronomsku budunost. Oekivani razvoj turizma je dodatni akcelerator za sve ire

prepoznavanje hrvatske gastronomije i jedne od najatraktivnijih europskih kuhinja, popraene

sve boljom ponudom vrhunskih vina, koja u stopu prati razvoj hrvatske gastrokulture

( utelija, 2012.:10 ).

13

8. PREHRANA NAIH STARIH

Pretpostavlja se da je ovjek prvi puta kuao kuhanu hranu sasvim sluajno ( aper,

2004.:229 ). U nekim davnim vremenima, kad su nai bake i djedovi bili mladi, hrana je bila

preoskudan resurs, te se nita nije bacalo. Ljudi su sasvim sluajno otkrili da je kuhana i

peena hrana puno ukusnija od sirove, ali i to da ju je puno lake probaviti. Kako su se ljudi s

vremenom nauili sluiti vatrom, tako je i kuhanje postalo jedna od vjetina koje je

zahtijevalo drutvenu organizaciju i prenoenje kulture. Kuhanje se uilo u grupama ili

zajednicama i prenosi se s jednog narataja na drugi tako da su dijelili meusobna iskustva.

Prehrambene navike najvie ovise o drutvenom, zemljopisnom i povijesnom stajalitu, pa se

tako i razlikuju, ovisno o ukusu i stavovima ljudi povezanih s kuhanjem i prehranom ( aper,

2004. ). U ovim naim krajevima u veini seoskih kuanstava prevladavala je jednostavnost u

prehrani, od odabira namirnica i pripremanja jela do oskudnog kuhinjskog i stolnog pribora.

Do 19. stoljea prihvaen je velik broj namirnica donesenih iz raznih dijelova svijeta, kao to

su kukuruz, grah, krumpir i drugo, te su se udomaile u krajevima gdje su to doputali

prirodni uvjeti i tako postale svakidanjih sastavak u jelima. Seoska prehrana najveim

dijelom se sastojala od domaih proizvoda koje su ljudi uz puno truda i rada sami proizveli na

svojim njivama, a samo mali broj nabavljali su kupnjom na oblinjoj trnici ili razmjenom

( apo mega i sur., 1998. ). Ima li se na umu raznolikost prirodne konfiguracije Hrvatske,

s razliitom prevagom poljodjelskih grana, nedvojbeni su posljedak tome znatne regionalne

razlike u prehrani. Pridonijeli su im jo i utjecaji susjednih mediteranskih,

srednjoeuropskih, panonskih, balkanskih tipova kuharstva, prepoznatljivih i u nekim

ureajima i u nazivima postupaka ili pojedinanih jela ( apo mega i sur.,1998:101). Izbor

namirnica kod pripreme jela proizlazi od toga kojom djelatnou se bave ljudi u tom kraju i

to najvie rodi na njihovim njivama. Na koji nain ljudi na selu konzumiraju hranu je

jednako vano i tome kako se ponaaju za stolom. Postoje jela koje se obavezno pripremaju

za posebne ivotne prilike, kao to su svadba, pogreb, kao i jela koja se pripremaju za

odreene svetkovine. Ona jo uvijek privlae pozornost samim time to se obavezno

pripremaju u tim prigodama od davnih vremena pa sve do danas ( apo mega i sur.,1998. ).

Ne treba, uz to, zanemariti ni visok stupanj individualnoga odabira, sklonosti ili odbojnosti

pojedinaca prema odreenim namirnicama ili jela, to sloenu sliku prehrambenih tradicija

ini jo zamrenijom ( apo mega i sur., 1998:101 ).

14

8.1. Panonska regija

Unutar panonske regije nalazi se podruje Podravine. Podravina ima velik potencijal

za razvoj ruralnog turizma. Vremenske prilike i dobra plodna tla omoguuju bavljenje raznim

poljoprivrednim i poljodjelskim djelatnostima kako bi se uzgojile domae namirnice za

pripremanje to boljih i kvalitetnijih jela. Slobodno se moe rei, kako je hrana u Podravini

uvijek imala, a jo i danas ima posebno znaenje3. Osim juhe u kojoj se kuhalo meso da bi se

dobio to bolji okus i miris, pripremala se i juha od bundeve,te raznog povra. No osim toga,

poznata je i pregana juha koja se priprema od brana. Za prilog se uglavnom jeo kupus, bilo

svjei ili kiseli, grah na razne naine, peena bundeva i drugo. Kad se pripremalo jelo,

uglavnom su koristili svoju domau svinjsku mast, a za salate obino suncokretovo ulje, a

neki koji su imali koristili su ak i buino ulje. to se tie vrste mesa, uglavnom se pripremala

svinjetina. Od svinjskog mesa proizvodili su, a jo se i danas proizvode suhomesnati

proizvodi, kao to su: kobasice, krvavice, slanina, unka, varci i drugo. Da bi dobili domau

svinjsku mast, morali su u velikom kotlu rastopiti slaninu i salo, a na kraju preanjem slanine

nastaju varci, koji u dananje vrijeme dobivaju na vanosti. Kao i danas, ni prije kod

pripremanja jela, glavna namirnica nije bila samo meso, ve se pripremala i riba za posne

dane. Pripremali su ju uglavnom tako da su je kuhali, pekli ili prili, kako se to i danas radi.

Pripremale su se tjestenine i kae na razne naine. Od poznatih kaa postoje, kukuruzna,

proso, jemena i heljdina kaa. Za doruak su se esto pripremali ganci, sir pomijean sa

vrhnjem, domaa slanina, kruh namazan domaom svinjskom masti ili neka od ovih kaa. U

prola vremena svaka kua je pekla domai kruh, od domaeg mijeanog brana, a za vee

blagdane se je jeo kruh od peninog brana. Kod pripremanja kruha, uglavnom su koristili

domai kvas koji su dobili suenjem tijesta, ili pjenu koja je nastala za vrijeme vrenje vina. S

obzirom da su u prola vremena obitelji brojile vie lanova nego danas, da bi imali kruha za

par dana morali su ga mijesiti u velikim koritima koja su ve bila ugraena u stol kao dio

namjetaja. Kruh, a i ostali proizvode od tijesta koje su pripremali, pekli su u krunim peima

koje je gotova svaka kua imala sagraene u dvoritima ( apo mega i sur., 1998. ). Kad

je tijesto, ostavljeno u slamnatoj ili drvenoj posudi ( pejarac, grovaa ) dosta nabujalo,

domaice su najprije u pei razgrnule ar drvenom greblicom, oistile dno od pepela omelom

( svenjem komuina na dugakom drku ), a zatim posebnom drvenom lopatom ( lopar )

unijele tijesto u pe. Ispeene hljebove spremali su u ostavu, a mnogi su raspolagali

3 http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=239&ID=514 ( 1.10.2014. )

15

viseim napravama s ukrienim prekama za odlaganje kruha ( krunica, krunjaki)

( apo mega i sur., 1998:105 ). Od slatkih tijesta koje su domaice pripremale, najpoznatiji

su dizani kola i zlevanka. Zlevanka se je uglavnom pripremala od kukuruznog brana,

mlijeka, jaja i domaeg kiselog vrhnja. Dizani kolai, kao i danas punio se je sa makom,

orasima, sirom, rogaima i drugim. Osim toga, jo su poznati i domai trukli koji su se

pripremali od obinog tijesta bez kvasa. To tijesto za trukle domaica je razvila u tanke

listove, te ih punila sa sirom, jabukama i makom. Osim slatkih kolaa od tijesta, jo su se

pripremali i razni drugi. Mlijeni proizvodi se i nisu toliko konzumirali, ali od kravljeg

mlijeka su izraivali domai svjei sir te vrhnje. Sir pomijean sa raznim zainima po elji su

izraivali u razne oblik, te ga tako suili na zraku ili dimu. Na ovim podrujima, zbog

povoljne klime dozrijeva i dozrijevalo je mnogo voe. Tako se je od ljiva pripremao domai

pekmez, kojeg jo i danas pojedine bake pripremaju ( apo mega i sur., 1998. ). U

proljee, poslije kie, djeca su se zabavljala skupljajui pueve koje bi im domaica nakon

ienja ispekla na masti. Gljive, skupljene u umi, prireivali su pirjanjem na masti i luku,

dodavi kad god i jaje ( apo mega i sur., 1998:106 ).

16

9. NOVI GASTRONOMSKI TRENDOVI

9.1. Slow food slavljenje raznovrsnih okusa

Slow food pokret je osnovan 1989. godine, a proizaao je iz sloja kojem su jela vrlo

vana. Njeguje dobar ukus, te zdravu hranu, suprotno onoj koja se nudi u objektima brze

hrane, kao na primjer u McDonalds u ( Metri Molnar i sur., 2007. ). Koncept poiva

na dvije osnovne prehrambene filozofije: ekologiji okolia, zajednitvu ljudi koji proizvode,

obrauju, prodaju i pripremaju namirnice. Slow food je odravanje bioloke raznovrsnosti

odravanje, oivljavanje i irenje raznovrsnosti sorata i vrsta biljnih i ivotinjskih ivenih

namirnica ( Metri Molnar i sur., 2007:24 ). Ovim pokretom je zapravo mogue zbliiti

proizvode iz razliitih regija. U Torinu, Salone del gusto otvoren je prvi restoran u kojem se

nudi tortilja iz Mais Criolloa iz Meksika, svinjske kobasice iz Maarske, a moda bi se i u

skoro vrijeme mogao pronai i kulen iz Slavonije ili neka od ostalih tradicionalnih jela

Hrvatske ( Metri Molnar i sur., 2007. ).

9.2. Nature food prirodna i zdrava hrana

Od bio scene, koja se nekada motala po prodavaonicama zdrave hrane i eko

imanjima razvilo se trite svjetskih razmjera ( Metri Molnar i sur., 2007:27 ). Potranja

za zdravom hranom neizmjerno raste, a samim time se poveava i vrijednost trita takvim

proizvodima. Prema podacima iz 2004. godine, potranja za takvom hranom u velikoj mjeri

raste u Zapadnoj Europi, te Sjevernoj Americi. Tako se poinju masovno otvarati trgovine

zdravom hranom, u kojima se nude prehrambeni proizvodi proizvedeni od ekoloki uzgojenih

namirnica ( Metri Molnar i sur., 2007. ). Bio namirnice karakteriziraju: proizvodnja

koje ne teti okoliu, jasno zakonodavstvo vezano za proizvodnju, obradbu, prodaju i

etiketiranje, jasna definicija kvalitete proizvoda, ogranienje aditiva ( od oko 300 doputeno

je samo 36 ), prirodne arome, namirnice bez genetikih modifikacija ( Metri Molnar i

sur., 2007.:28 ).

9.3. Clean food proiena hrana

Proiena hrana je hrana bez alergena. U dananje vrijeme, sve vei je broj onih koji

su alergini na neku tvar koja se nalazi u odreenim namirnicama. Najvei broj alergija se

17

javlja kod konzumiranja mlijeka, jaja, nekih oraastih plodova, jabuka i jo nekih drugih

namirnica. Koji su uzroci sve veeg broja osoba alerginih na pojedine namirnice jo se ne

zna. U dananje vrijeme, svakako je mogue da iako su rezultati na pojedine namirnice

negativni, dolazi do alergijskih reakcija ( Metri Molnar i sur., 2007. ). Uz to imamo i

nealergine preosjetljivosti na pojedine namirnice ( netolerancija ) s tri skupine uzronika, kao

to su: dodatci prehrani, salicitati i arome, biogeni amini i defekti enzima. Prema novim

pravilima u EU u, za sljedee sastojke, koji su poznati po tome da izazivaju alergije, postoji

obveza oznaavanja: proizvoda od itarica koji sadre gluten, rakova i proizvoda od rakova,

jaja i proizvoda od jaja, riba i ribljih proizvoda, kikirikija i soje, mlijeka i mlijenih proizvoda,

ukljuujui laktozu, oraha i proizvoda od oraha, sulfata u koncentracijama preko 10mg/kg

( Metri Molnar i sur., 2007.:29 ). Proiena hrana nije poznata samo po tome to se

javlja sve vei broj alerginih na pojedine namirnice, ve zbog toga to se u takvu hranu

dodaju razni alergeni, konzervansi, a u meso dodaju razne hormone ( Metri Molnar i sur.,

2007. ).

9.4. Functional food hrana sa svrhom

Prema definiciji EU-a, namirnica se moe smatrati funkcionalnom , ako, osim

prehrambeno fiziolokih uinaka, ima i dokaziv pozitivan uinak ( Metri Molnar i sur.,

2007.:33 ). Ovakva hrana uglavnom se najvie koristi u Japanu i ona mora biti oznaena

posebnom oznakom, jer njezina upotreba podlijee strogim pravilima. Tamo se u veinu

proizvoda, dodaju razne namirnice, kao na primjer u gazirano pie se dodaje ekstrakt aja i

drugo. Takva hrana proizvoda se za sve generacije krenuvi od dojenadi i male djece kod

kojih se pospjeuje razvoj, pa sve do starijih koji koriste za lijeenje, te osoba koje imaju

odreene probleme. Ovakvu vrstu hrane uglavnom koriste osobe starije ivotne dobi ( Metri

Molnar i sur., 2007. ). Grozniavo se traga za nutritivima s pozitivnim djelovanjem na

zdravlje. Trae se ponajprije sljedei uinci: smanjenje viskoznosti krvi, proizvodnja

koagulanata, smanjenje razine kolesterola i triglicerida u krvi, arterioskleroza, reumatska

artroza i artritis ( Metri Molnar i sur., 2007:34 ). No, osim koritenja takve hrane sa

svrhom koja u sebi sadri razne sastojke koji mogu pomoi kod raznih oboljenja, to sve

zapravo moemo nai i u svjeem vou i povru, te drugim namirnicama ( Metri Molnar i

sur., 2007. ). U budunosti e functional food proizvodi u EU u svoje djelovanje na

zdravlje morati dokazati klinikim istraivanjima. Tvrdnje poput jaa obrambene snage

18

organizma, ili savren za Va organizam nisu znanstveno dokazive i bit e zabranjene u

reklamama ( Metri Molnar i sur., 2007.:35 ).

10. JELA I OBIAJI PODRAVSKOG KRAJA

Put je vodio od Pitomae prema Sedlarici. Tu su nali malo povieno mjesto gdje su

napravili crkvu, a oko nje groblje, to je tako i sada. Malo dalje na sredini sela bila je lijepa

ravnica, i tu je bila jedna bara gdje je stala voda, a iz nje je rasla neka trava. Ta je voda bila

otrovna, i sve ivo koje je tu vodu pilo se je otrovalo. I tako po toj vodi nazvali su selo

Otrovanec. Kako se je to pripremalo i jelo u Otrovancu, ispriale su nam mjetanke tog sela

Slavica Tambola i Katarina Gucek. Svi su jeli za jednim stolom i to iz jedne zdjele, pa tako

oni koji su se bolje urili vie su se najeli. ene koje su imale malu djecu bile su vie gladne

nego site, jer su hranile i sebe i dijete. Snaha koja je bila najmlaa, ta je kod stola drala

zapaljenu lu ( treska 4 prsta iroka, a oko 50cm dugaka ), dok su drugi jeli. Djeca su imala

posebnog za kojim su jela. Svaali su se licama, vikali tko je vie pojeo, a tko manje. Ujutro

se je kuhala veinom jedna vrsta hrane, no oni koji su bili bogatiji i gazdarica vrijedna, tu se

je kuhalo i po dvije vrste. Najvie se jelo kruha, te se je on obavezno pekao i po par puta

tjedno u krunoj pei. Svoju vlastitu penicu vozili su u oblinji mlin u Starom Gracu, te bi za

uzvrat dobili brano od kojeg su slagali kruh i ostala jela. Kruh se je pekao od tog crnog

krunog brana. Mijesile su ga gazdarice u drvenom koritu. Najvie su ga jela djeca, koja su

iznuivala nitu po nitu, a dok nije bilo, jeli su voe koje je dozrijevalo u to doba. Svakim

danom za doruak obino su pripremali gance, proso ili kukuruznu kau, preganu juhu ili

mlijeko. Bijeli ganci su se pripremali tako da su u posudu ulili 1 litru vode, malo domae

svinjske masti, prstohvat soli, te dok voda zakipi, polagano se sipa otro brano i to se brzo

bez prestanka mijea ( cca 10min ) dok se ne dobije glatka ujednaena masa bez kvrica. Dok

je masa gotova, vrua se vadi kuhaom, te se ree vilicom na manje komadie u jednu veliku

zdjelu. Za preljev u drugu zdjelu se stavi 2dcl kiselog vrhnja i 2 lice domae svinjske masti

i malo soli, te se s tim preliju. Osim toga, jo su za preljev koristili prepreni luk na masti ili

preprenu domau slaninu, te s tim polili. Preganu juhu pripremali su tako da su u posudu

stavili 1 licu svinjske masti i 3 lice brana, te se to mora prepei dok ne postane zlatno ute

boje. Dok se to prepee, stavi se 1 mala liica slatke crvene paprike, te se podlije litrom

hladne vode, dok to pone vreti razmuti se jaje ulije i zaini po elji. Kad to sve ponovo

poinje vreti, tada se zna da je gotovo i makne se sa pei. Za ruak se je pripremao krumpir,

19

koji je mogao biti napravljen na vie naina. Osim krumpira, pripremao se je i grah, ipanci s

krumpirom, makvii s makom, heljdina kaa, juha s rezancima i ostala jela koja su gazdarice

znale pripremati. Heljdina kaa se priprema tako da se u posudu stavi pola lice domae

svinjske masti i malo nasjeckanog luka te se to mora prepriti sve dok luk ne postane zlatno

ute boje. Nakon toga podlije se sa pola lite vode, zaini i stavlja se heljdina kaa koja se

prethodno mora dobro oprati. I tako se to kuha sve dok hajdina ne omeka. Meso se je

uglavnom pripremalo samo blagdanima ili kad su se obavljali teki fiziki poslovi. Za vrijeme

etve za juinu kako su to oni nazivali jela se slanina, luk, domai sir s domaim vrhnjem i

ako se imalo kakvog kolaa, a za ruak se jela juha i svinjsko ili pilee meso. Za vrijeme

iskopavanja krumpira iz zemlje, kau bake da je bilo specifino da se za doruak pripreme

ganci i pregana juha, za ruak paprika s malo mesa, trganci s makom, a za veeru

zlevanka, dizani kola, bukte ili krafne. U vrijeme kad su nae bake bile mlade, svakodnevno

su ile na pau sa kravama na oblinje livade i tako bivale cijeli dan. Sa sobom za jesti su

nosile kruh koji se je mazao sa domaom svinjskom masti, jabuke ili neko drugo voe. Za

vee blagdane kao to su Uskrs i Boi, nisu se ba tako pripremala jela ko danas, niti su

stolovi bas bili toliko bogati hranom. Tradicija Uskrsa bila je za doruak jesti hladetinu, unku

i kuhana jaja, za ruak se u juhi kuhalo kokoje meso, peklo se meso race i prilozi, a od

kolaa uglavnom su se slagali prkani i dizani. Na Boi se za doruak jela isto hladetina,

pekle se krvavice i kobasice, a za ruak se tradicionalno pripremala purica s mlincima, juha, a

od kolaa slagali se domai trukli sa sirom, jabukama, makom ili heljdinom kaom. Osim

toga, jo postoji tradicija za dan fanik, martinja i vincekova. Za fanik je postojala tradicija

da se kuha koko,krumpir i slozi sos ( rajice, kiselog vrhnja ). Jer njihove stare bake su

govorile ako se na dan fanik ne skuha koko da se ona bude objesila, i takva tradicija se je u

ono vrijeme njegovala, no u dananje vrijeme toga vie nema, naalost. Na dan martinja

uvijek se je pekla guska,a kao prilog posluila se krumpirova salata ( istraivanje autora ).

20

11. SEOSKO IMANJE I RESTORAN ZLATNI KLAS OTROVANEC

Sada ve daleke 1977. godine, domaini Marija i Branko Tkalec krenuli su u

ostvarenje svog ivotnog sna o vrhunskom restoranu u malenom mjestu Otrovanec, nedaleko

od Pitomae. Samim otvaranjem ovog restorana to je bilo neto novo i drugaije, a ipak u

duhu starog i poznatog. Tijekom godina, restoran je brzo stjecao ugled, te tako dovodio goste

iz svih krajeva Hrvatske, krenuvi od mladei koja je ludovala na tada legendarnim plesnim i

disko veerima, pa sve do uvaenih delegacija iz svijeta politike, sporta, gospodarstva i

estrade. Zlatni klas Otrovanec, pratei moderne trendove u turistikoj ponudi, prerasta u

jedno od oglednih imanja seoskog turizma, nudei povratak izvornim vrijednostima prirode,

te zdravu domau hranu. Tako je Hrvatska turistika zajednica prepoznala ove vrijednosti te

ovom seoskom imanju dala priznanje zeleni cvijet 2002 godine s bronanim znakom za

turistiku ponudu, unutranju ureenost i ureenost okolia objekta. Ovaj restoran, osim

uobiajene ponude gotovo svakog restorana u svojoj ponudi nudi kuhinju naih predaka

kojom su gosti izuzetno zadovoljni. Prednost daje zdravoj domaoj i vegetarijanskoj prehrani,

te posebno njeguju ponudu starih, a sad ve gotovo izgubljenih jela sa naglaskom na domaoj

autohtonoj kuhinji4. to se tie vrste gostiju koji takva jela naruuju, nema pravila, naruuju

ih i mlae i starije populacije bez obzira iz kojih krajeva dolaze ( selo, grad ), te su uglavnom

zadovoljni pripremom jela, te pristupanim cijenama. U svojoj ponudi nude velik broj

starinskih jela od kojih gosti najee naruuju mijeani pladanj Zlatni klas u kojem se

nalazi vie vrsta mesa. No, i ostala jela se naruuju, ali ne tako esto. Uglavnom, sva

navedena jela koja se nalaze u jelovniku pripremaju se i potranja za njima iz dana u dan

poinje rasti zbog prelaska na zdravi nain ivota. Postoje jela koja se pripremaju u sezoni

kao to su npr. krvavice, kobasice, bijeli ganci, te kiselo zelje s buinim uljem. Osim

sezonskih jela, tu su i jela koja se moraju naruiti unaprijed zbog duljine pripravljanja, kao to

je peena raca iz krune pei s mlincima od koprive. Za pripravljanje svih jela uglavnom

koriste namirnice ( mrkva, perin, paprika, rajica, kupus i drugo ) iz vlastite proizvodnje ili

od seoskih proizvoaa. Posjeduju svoju ekoloku proizvodnu, no ona nije certificirana. U

svojoj ponudi nude vlastite proizvode od koprive, kao to je poznat zeleni kruh od koprive

peen u krunoj pei, zeleni rezanci i mlinci, medeni koprivnjak, te sirup. Medeni koprivnjak

je 100% prirodan proizvod, koji osim koprive i meda, sadri crno brano, smei eer, cimet,

jaja, te maslac. S obzirom na to da je kopriva izuzetno zdrava , potranja za proizvodima od

4 http://www.zlatni-klas.hr/?do=povijest

21

koprive poela je rasti. Svoj ugled temelje na dobroj kuhinji pripremajui zdrava

tradicionalna jela te gosti kod njih dolaze prvenstveno uivati u hrani, a ne zbog zabave.

Takva tradicionalna jela po elji gosta stavljaju i u ponudu pri organiziranju raznih

sveanosti, kao to su svadbe, roendani, razne proslave i poslovni domjenci. Kako bi

privukli jo vie gostiju, ove godine po prvi puta sudjelovali su na festivalu hrane i vina koji

se odravao u Zagrebu, gdje su na svojem tandu prezentirali medeni koprivnjak, sirup od

koprive, te zeleni krui od koprive. Osim toga, ve vie godina sudjeluju na poznatoj

folklorno glazbeno - gastronomskoj manifestaciji U posjet starim vremenima koja

njeguje podravske tradicijske obiaje, te stara podravska jela. Uskoro e se moi pronai i na

Trip Advisor, najveem svjetskom turistikom portalu. Ove godine nalaze se i meu top 10

najboljih restorana sredinje Hrvatske, te su za to dobili nagradu, to im uvelike moe

poveati dolazak gostiju ( istraivanje autora ).

Tablica1. Swot analiza seoskog imanja i restorana Zlatni klas Otrovanec

SNAGE SLABOSTI

- ouvani okoli

- dobra prometna povezanost

- prepoznatljivost na domaem tritu

- ponuda autohtonih jela

- ponuda proizvoda iz vlastite proizvodnje

- nedostatak marketinga

- nedostatak povezanosti s ostalim

turistikim destinacijama

- nedovoljno iskoriten prostorni

potencijal

PRILIKE PRIJETNJE

- privlanost okruenja

- poveanje broja turista u ruralnom

okruenju

- poveanje prihoda

- potranja za tradicijskim vrijednostima

- loa ekonomska situacija u bliem i

irem okruenju

- nedostatak angairanosti sa turistikim

zajednicama

Izvor:izradio autor

22

11.1. Ponuda starih jela u restoranu Zlatni klas Otrovanec

Osim uobiajenih jela koja se nalaze u ponudi gotovo svakog restorana, restoran

Zlatni klas Otrovanec u svojoj ponudi nudi i izvorna tradicionalna jela. Takva jela uglavnom

se pripremaju samo na ovome podruju, zato je taj restoran i prepoznatljiv. Ta

prepoznatljivost dovela je turiste iz razliitih dijelova Hrvatske, pa ak i nekih drugih nama

bliskih drava. U restoranu uglavnom preferiraju takva jela koja spravljaju od svojih vlastitih

namirnica, i gosti su uglavnom vrlo zadovoljni, te se rado vraaju. Iz ponude takvih jela,

mogu se izdvojiti: juhe, topla predjela, ribe, glavna jela, prilozi, salate, te deserti.

Juhe: domaa juha s rezancima, juha od rajica, krem juha od gljiva vrganja, juha od

bundeve sa zelenim rezancima od koprive, juha od heljdine kae sa suhim mesom, zobena

juha

Topla predjela: krpice sa zeljem, zeleni rezanci u umaku od gljiva, pohane tikvice,

povrtni odrezak, vrganji sa zelenim rezancima

Ribe: smu iz krune pei, som iz krune pei, pastrva iz krune pei, filiran som

punjen povrem, pohani som, hobotnica ispod peke, lignje s rotilja,

Glavna jela: mijeani pladanj Zlatni klas, pisanica sa suhim ljivama, teletina iz

krune pei, kotlet iz Otrovanca ( kotlet peen s gljivama i paprikom ) urke, kobasice, bijeli

ganci, peena raca iz krune pei s mlincima od koprive, rolani punjeni purei odrezak,

pohani purei odrezak punjen unkom i sirom,

Prilozi: zeleni rezanci, kroketi od krumpira, mlinci zeleni s koprivom, kuhani krumpir

s vrhnjem, heljdina kaa, proso kaa, zapeeni grah s paradajzom, krumpir iz krune pei,

peena paprika, masline, zeleni krui od koprive

Salate: zelena salata, kupus salata, krastavci s vrhnjem, sala od rajice, mijeana

salata, kiselo zelje s buinim uljem.

Deserti: trukli ( jabuka, sir, slatki ), domaa zlevanka od kukuruznog brana,

palainke ( orasi, med, pekmez, okolada ), palainke Zlatni klas ( zelene s preljevom od

groica ), palainke Otrovanec ( zelene zapeene sa sirom ), sladoled ( istraivanje autora ).

23

12. ZAKLJUAK

Ruralni turizam u dananje vrijeme postaje sve popularnija pojava, te privlai sve vei

broj turista u odreene destinacije koje se bave takvom vrstom turizma. Ruralni turizam

objedinjuje sve vrste turizma koje se mogu odvijati na ruralnom prostoru. Jedan od oblika

takvog turizma je upravo i gastronomski turizam, u kojem turisti uglavnom putuju radi

uivanja u hrani. Zahvaljujui sve veem zanimanju za takvu vrstu turizma, on postaje

zaseban proizvod, to ga ini izuzetno atraktivnim.

U prolim vremenima, hrana se je smatrala oskudnim resursom, a danas se

gastronomski turizam upravo temelji na starinskim jelima. U prolim vremenima, kad su nae

bake i djedovi bili mladi nije se za svaki dan pripremalo meso, u to vrijeme ta namirnica je

moda bila ak i luksuzan proizvod. Meso se je uglavnom pripremalo nedjeljom, blagdanima,

te za vrijeme veih radova u polju, a svakodnevno su se pripremale razne kae, juhe, domai

sir, vrhnje, bijeli ganci, domaa slanina, pregana juha, razno povre i drugo. S obzirom na

takvu prehranu, uglavnom se je ivjelo zdravo, a za brzu hranu nisu ni znali. Danas, sve vei

broj starijih, a ve pomalo i mlaih populacija se okree zdravom nainu ivoti, te zdravoj

prehrani. Sve vie poinju objekte brze hrane zamjenjivati sa restoranima koji nude zdrava

domaa jela, bez dodataka raznih aditiva, zaina, prenja u dubokim masnoama i drugo.

Starinska jela dobivaju sve vie na vanosti, te postaju sve popularniji trend na kojem

destinacije u ruralnom prostoru grade svoj imid i tako pronalaze svoje mjesto uglavnom na

domaem tritu. Sve vei broj restorana koji se nalaze u ruralnim krajevima u svoju ponudu

stavljaju autohtona jela koja su prepoznatljiva za to podruje.

S obzirom da se nalazimo u 21. stoljeu, vremenu doivljaja, gostu treba ponuditi

hranu koja e kod njega stvoriti gastronomski uitak, dogaaj za pamenje koji e mu davati

razlog za povratak u odreenu ruralnu destinaciju. Moderan ovjek, bjeei od uurbanog

naina ivota, te ve pomalo dosadnog uobiajenog ruka, odlazi upravo u ruralne destinacije

gdje moe okusiti stara ve pomalo zaboravljena jela koja su za njega neto novo.

24

13. LITERATURA

Knjige:

Barbieri, V. ( 2012. ): Hrvatska kuhinja. Zagreb: Profil Knjiga

Demonja, D., Rui, P. ( 2010. ): Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima dobre

prakse i europskim iskustvima. Zagreb: Meridijani

apo mega, J., i sur. ( 1998. ): ETNOGRAFIJA Svagdan i blagdan hrvatskog puka.

Zagreb: Matica Hrvatska

Metri Molnar, T. i sur. ( 2007. ): Suvremeni trendovi u gastronomiji. Zagreb: Agencija za

strukovno obrazovanje

lanci u asopisima:

Demonja D. i Baac R. ( 2012. ) Batina i tradicija u oblikovanju turistike ponude na

ruralnom prostoru Hrvatske u Podravina:asopis za multidisciplinarna istraivanja, Vol.11

No.21, str. 205 - 218

Bujdos Z. i Szcs C. ( 2012. ) Nova vrsta gastronomskog turizma Pivski turizam u Acta

Turistica Nova, Vol.6 No.1, str. 5 20

aper A. ( 2004. ) Kulinarstvo dio kulture ivljenja i duhovne batine u Hrvatskoj

turistikoj ponudi u Nae more, Znanstveno struni asopis za more i pomorstvo, ur. Sreko

Krile, Vol.51 No.5-6, str. 227 238

lanci u zbornicima radova:

Kalapo Gaparac, S. ( 2009. ): Tradicija na pladnju turizma. U: Izazov tradicijske kulture,

sveani zbornik za Zoricu Vitez, ur.:Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Radovi objavljeni na internetskim stranicama:

Baac, R. ( 2011. ): Prirunik za bavljenje seoskim turizmom. Zagreb: Ministarstvo turizma

RH http://www.mint.hr/UserDocsImages/Prirucnik_Seoski_turizam.pdf (7.10.2014.)

Drpi, K. ( 2011. ): Uloga gastronomije u razvoju turizma otoka Braa, Diplomski rad,

Sveuilite u Splitu http://e-lib.efst.hr/2011/2090830.pdf ( 15.10. 2014. )

utelija, . ( 2012. ): Hrvatska eno gastronomija: Zemlja gastronomskih razliitosti. Zagreb:

Hrvatska turistika zajednica http://croatia.hr/hr-HR/Otkrij-Hrvatsku/Gastronomija-i-

enologija ( 15.10. 2014. )

25

Internet izvori:

http://www.zlatni-klas.hr/?do=povijest ( 3.11.2014. )

http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=239&ID=515 ( 8.10.2014. )

http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=239&ID=517 ( 8.10.2014. )

http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=239&ID=514 ( 8.10.2014. )

26

14.POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1: Oblici ruralnog turizma

Slika 2: Proizvodi gastroturizma

Tablica 1: Swot analiza seoskog imanja i restorana Zlatni klas Otrovanec