ANEKSIJA BOSNE I HERCEGOVINE

MEĐUNARODNE OKOLNOST ANEKSIJE BIH

• starija od same okupacije

• 1882. god je prvi put raspravljano na zajedničkoj vladi o mogućoj aneksiji BiH

• 1908.god. izbijanjem Mladoturske revolucije je bio ocijenjen uslov za aneksiju

PROGLAS ANEKSIJE

• aneksija je proglašena 5. oktobra 1908.god.

• čin aneksije se pravdao potrebom donošenja ustava

• aneksijom je izazvana velika diplomatska kriza

• Britanija i Francuska smatraju da im je Austro-Ugarska zadala ‘’ veliki udarac javnom povjerenju’’ jer je jednotrano izmijenila Berlinski kongres

• aneksija je izazvala veliko uzbuđenje i u Italiji, Rusiji, Srbiji, CG i Turskoj

• Njemačka je podržala taj čin

• Turska priznaje aneksiju 26. februara 1909.god.

• A-U se obavezala da će isplatiti Porti 2,5 miliona funti odštete, te osigurati potpunu slobodu muslimanima u BiH

• ‘’najvažniji dokument u krizi’’, ultimatum koji je uputila Njemačka Rusiji da prizna aneksiju, što je ova odmah učinila, taj čin su priznale i Srbija, CG 5. prila 1909.god.

REAKCIJE NA ANEKSIJU

• Dr. Dimitrijević je doveo u Beč delegaciju od 18 Srba seljaka koji su se poklonili i zahvalili caru

• Esad ef. Kulenović je predvodio muslimansku deputaciju, a nadbiskup Josip Štadler predvodio je najbrojniju deputaciju, sastavljenu od 430, koja je otpremljena u Beč

• Muslimanska (MNO) i Srpska narodna organizacija (SNO) su uporno odbijale da priznaju aneksiju

• Nakon što Kraljevina Srbija priznaje priznaje time i SNO posjećuje Beč, a nakon toga i MNO, samo desetak dana pred sankcioniranje Ustava

DRŽAVNO-PRAVNE POSLJEDICE ANEKSIJE

• ostalo je pitanje državnopravnog uključivanja BiH i postojeću ustavnu strukturu Dvojne monarhije

• U dualističkoj strukturi BiH je bila kao treće zasebno tijelo pošto se njen pravni sistem razlikovao i od austrijskog i od ugarskog pravnog poretka

• Bih je bila corpus separatum unutar Monarhije, nije imala nikakvih smoupravnih prava, niti je mogla učestvovati u tzv. zajedničkim poslovima

• Bosna i Hercegovina je ostala kao krunisani corpus separatum sa nekom vrstom sabora i ustava

• Nakon aneksije BiH je bio obećan Ustav, nakon dugih priprema, car Franjo Josip je 17. februara 1910. god. proglasio zemaljski Ustav

• Pored Ustava doneseni su:Izborni zakonZakon o društvimaZakon o okupljanju Zakon o kotarskim vijećima

Car Franjo Josip

Sabor Zemaljski savjet

Kotarsko vijeće

Zasjedanje bosanskohercegovačkog sabora

Saboru Bosne i Hercegovine unutar Austro- Ugarskog Carstva

BENJAMIN KALLAY I NJEGOVA UPRAVA

• Austrija je trebala da od Bosne načini takvu jednu austrijsku krunovinu (malu autonomnu provinciju) i to je trebao da provede Kalaj.

• Uzeo je u svoje ruke vaspitanje pravoslavnog svešteničkog podmlatka i otvorio bogosloviju u selu Reljevu kod Sarajeva

• osnovao je u Sarajevu Šerijatsku školu iz koje će izlaziti buduće kadije

• Kalaj je otac turizma u Bosni, stvorio je iz ništa Ilidžu i neke druge atrakcije za strance

• podigao je državnu štampariju koja je bila prva na Balkanu

• Stvorio je Zemaljski muzej, tvornicu ćilima u Sarajevu, tkaonicu beza i popularisao narodne vezove u stranom svijetu

• Ojačao je ulogu zajedničkog ministarstva u bosanskim poslovima

• Potencirao visokoobrazovanost

• Nastojao je podići činovnički nivo

• Oslanjanje na činovničku elitu odgovaralo je osnovnom konceptu njegove apsolutističke uprave

vladati bez naroda, ali istovremeno nešto raditi i

uraditi na poboljšanju njegovog položaja u obimu koji dozvoljavaju bosanske finansije i interesi Monarhije

sistem prosvijećenog apsolutizma, koji je trebao osigurati uslove za pretvaranje okupacije u aneksiju

• Kallaj nije uspio izmijeniti državnopravni i politički položaj BiH

• Tokom njegove uprave zadržana su dva bitna obilježja

Vrhovna upravna vlast je pripadala

zajedničkoj austrougarskoj vladi

U BiH nije bila potpuno odvojena

ni razgraničena civilna od vojne