1479

Anic, Klaic, Domovic - Rjecnik stranih rijeci

Embed Size (px)

Citation preview

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb UDK 808.62-316.3(038) DOMOVI, elimir Rjenik stranih rijei : tuice, posuenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Ani, Nikola Klai, elimir Domovi. Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klai, Nikola 2. Ani, ime 981026009

elimir Domovi

V

ime Ani Nikola Klai

RJENIKSTRANIH RIJEITuice, posuenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane rijei i izrazi postali dio nae ope kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, vie ili manje, sklon prihvaanju tuih elemenata. Tijekom povijesti primali smo rijei od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Maari i dr.) preuzimali hrvatske rijei. Prisjetimo se i primjera rijei kravata koja je najprije bila naziv za iroke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemake dijalektalne rijei Krawat (Hrvat) ula u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane rijei i izrazi pridonose obogaivanju naeg rjenika, ali to ne znai da tuice treba olako prihvaati. Naprotiv, tuicu emo zamijeniti hrvatskom rijeju gdje god je to mogue. Ne smijemo zanemariti ni injenicu da su mnoge rijei stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rjenikog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaim rijeima. Osim toga, posezanje za tuicama moe biti uvjetovano i stilistikim razlozima. Rjenik je sastavljen s namjerom da itatelju i korisniku na jednostavan i pristupaan nain protumai strane rijei i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopavanja, knjievnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije opekulturni znaaj i namijenjeno je najirem krugu itatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedee: 1. Uz veinu rijei naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najee navodi samo jezik iz kojeg rije dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor

ELIMIR DOMOVI IME ANI, NIKOLA KLAI RJENIK STRANIH RIJEI SA NI-PLUS d.o.o. 10090 Zagreb. Bolnika 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496 ELJKO CRNJANSKI. direktor ELJKO CRNJANSKI IVANA SUVI RENATO INTI LJERKA KORENOVI dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ VJEKOSLAV ANI, FRANO ANTUNOVI, STJEPAN BAJI, ANITA BILLANUEVA, VINJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVI, LIDIJA DOMOVI, SANJA DOMOVI, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAEVI, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUNJAK, IVAN RADI, BRANKICA VUKMAN1Tehnika urednica Ostali suradnici Struni suradnici Korektura Lektura Redaktor Urednik Za izdavaa Izdava Suautori

IVANA SUVI

MIROSLAV VUKMANIKompjutorska priprema

Likovni urednik

GENESIS, Zagreb

SLAVKO PAVLOVI, graf. ing.

Grafiki urednik

3. Za neprilagoene tuice naveden je izgovor (u skladu s mogunostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter it. fajvuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budui da se jezik ponaa poput ivog organizma koji se neprekidno mijenja, moe se rei da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo ve u trenutku svog pojavljivanja pred oima javnosti. To se posebice odnosi na nau suvremenost koja je obiljeena nevjerojatnim znanstvenim i tehnikim razvojem koji potie stvaranje novih rijei. Zbog toga itatelj moda i nee pronai poneku rije koja je pobudila njegovo zanimanje. Meutim, vjerujemo da e sljedea izdanja jo potpunije ostvariti naelo suvremenosti (nove se rijei ve prikupljaju i uvruju). Takoer valja upozoriti da smo u Rjenik uvrstili i strane rijei iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi knjievnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom itatelju, razvijajui i irei njegove duhovne vidokruge. Time e na viegodinji sloen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. elimir Domovi

Kraticeagr. -- agronomija ak. akustika alb. - albanski am. ameriki anat. anatomski ar. arapski aram. aramejski arhit. arhitektura arheo arheologija astr. - astronomija astrol astrologija bank. bankarstvo bask. baskijski biol. biologija bot. -- botaniki braz. brazilski bug. -- bugarski crkv. crkveni e. - eki it. itaj (te) dan. - danski dr. drugo eg. egipatski engl. engleski etiop. etiopski etn. - etnologija farm. farmacija fiL filozofija fiz. fizika fiziol. fiziologija fort. -- fortifikacijski fot. fotografija fr. francuski gal. - galski gen. -- genitiv geod. geodezija geol. geologija geom. geometrija g l . - glagol glaz. glazbeni got. -- gotski graf. grafika gram. gramatika gr. -- grki hebr. hebrejski hl hektolitar im. imenica ind. indijski isl. islandski itd. -- i tako dalje jah. -- jahanje jap. -- japanski jav. --javanski j d . - jednina kald. kaldejski kat. -- katoliki kavk. kavkaski kaz. - kazalite kelt. keltski kem. kemija k g - kilogram kin. -- kineski kir. kirurgija km kilometar kor. -- koreografija kozm kozmetika kr. kranski kuh. kuharstvo lat. - latinski lingv. lingvistika lit. literatura litv. litvanski log. logika m metar ma. maarski malaj. malajski mat. matematika med. medicina meh. mehanika meks. meksiki meteor. meteorologija metr. metrika mil. milijun min. minerologija mit. mitologija mm milimetar mn. mnoina mod. moda mong. mongolski niz. nizozemski ni. novolatinski nord. nordijski norv. norveki npr. na primjer num. numizmatika njem. njemaki obrt. obrtniki opt. optika paleont. paleontologija ped. pedagogija peruan. peruanski perz. perzijski poet. poetika pol. politika polinez. polinezijski

polj. poljski pom. pomorski port. portugalski posl. poslovica pov. povijesni prav. pravo pravosl. pravoslavni pren. preneseno prid. ili pr. pridjev pril. prilog pr. n. e. prije nove ere psih. psihologija rel. religijski ret. retoriki rom. romanski rud. rudarski rus. ruski sanskr. sanskrtski

sc. scilicet (lat.) razumije se, to jest, naime sem. semitski sir. sirijski sjev. sjeverni skand. skandinavski si. slino slav. slavenski slik. slikarstvo sociol. sociologija st. stoljee stil. stilistika supr. suprotno atr. atrovaki p. panjolski port. portski ved. vedski vic. vicarski

tal. talijanski tatar. tatarski teh. tehniki tehnol. tehnologija teol. teologija tibet. tibetski tisk. tiskarski trg. trgovaki tur. turski tzv. takozvani umj. umjetnost usp. usporedi v. vidi vet. veterinarski voj. vojniki zem. zemljopisni zool. zoologija zrak. zrakoplovstvo

Rjenik

AA, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (naelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom znaenju; usp. principium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna desetmilijuntina milimetra kao jedinica duine svjetlosnog vala; naziv prema vedskom fiziaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (gr. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = nijeno alfa (ili a); u sloenicama oznaava lienost ega, nedostajanje ega, ponekad i suprotnost onome s im je sloeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezoblian, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan; kad se sloi s rijeju koja poinje samoglasnikom, umee se a, n, npr. analfabet (a-nalphabet) nepismen a bas it. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito it. a beneplaito (tal.) glaz. po volji a capella it. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio it. a kaprio (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po vienju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbliim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi it. a due kordi (tal.) na dvije ice; a due voci it. a due voi (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita reenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na raun, u ime predujma, unaprijed; akonto a la (fr.) kao, poput (ega), po, po ugledu na neto a la bonne heure it. a la boner (fr.) u dobar trenutak a la guerre comme a la guerre it. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama a la mode it. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odluno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco it. a manko (tal.) trg. traenje predujma, predujam, potraivanje; gubitak, manjak, dug a piacere it. a pjaere (tal.) glaz. po volji, prema nahoenju, kako vam drago

a poco a poco a poco a poco it. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate it. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, oznaava logiku prethodnost znaenja, a ne vremensku prethodnost (psiholoku); u obinom ivotu: unaprijed a propos it. a propo (fr.) to se tie, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco it. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro it. a kvadro (tal.) glaz. u etiri glasa, etvoroglasno a rivederci it. a rivederi (tal.) do vienja a salvo (tal.) trg. dobro ouvano, neoteeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po staro talijanskom nainu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, tono po taktu a uso it. a uzo (tal.) trg. po obiaju, plaanje mjenice u uobiajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od rijei na batine (prijei) a vista (tal. a vista) trg. po vienju (na mjenicama) a voe sola it. a voe sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue it. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Christum a. Ch. n. kratica za ante Christum natum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

12

ab Jove principium a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales it. ana partes ekvales (gr.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju lijenik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim koliinama) AAL kratica za American Air Lines it. ameriken er lajnz (engl.) ameriki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec idovske graanske i peti crkvene godine (srpanjkolovoz) ab antiquo it. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos it. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s viega poloaja na nii ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine it. ab hink (lat.) prav. otada, poevi od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od dananjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore it ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine due, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis it. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab initio it. ab inicio (lat.) od poetka ab instantia it. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kunoga boga) poni, tj. poni sam od sebe, "oisti najprije pred svojom kuom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra poetak, tj. zaponimo s Jupitrom

ab ovo (koji je najvaniji), tj. odajmo najprije poast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispoetka, sasvim ispoetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali ab- (lat.) od-; prefiks koji daje rijeima nijeno znaenje, npr. abdikacija odreknue aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljaka muka odjea bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) sveani stol za skupocjeno posue kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematike crtee i radove, daska na kojoj se rauna; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. etverokutna ploa koja pokriva glavicu (kapitel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobaaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuivanje, otuenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. liiti, otuiti, otuivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodinje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gleanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (7501517) sa sjeditem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Raida (89 st.) abassimento (tal.) sniavanje, smanjivanje, sputanje

13

abdicirati abassimento di mano it. abasimento di mano (tal.) glaz. sputanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo it. abasimento di preo (tal.) trg. sputanje cijene abassimento di voe it. abasimento di voe (tal.) glaz. sputanje glasa abaton (gr.) nepristupaan dio hrama, svetita ili crkve, osobito za inovjerce abazija (gr. a ne, baino hodam) ivani poremeaj koji onemoguuje hodanje abaur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrenica nad prozorima i izlozima koja titi od sunca; 4. reflektor na nekom ureaju za osvjetljavanje pomou kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo nanie abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; sveenik, uitelj abbe (fr.) opat, sveenik abd (ar.) u arapskim sloenim osobnim imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga svemogueg Boga; Abd-el-medid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderiani (gr. Abderitai) stanovnici starog trakog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ogranienosti i gluposti; otuda: glupi, ogranieni ljudi abderitizam glupost, ogranienost, budalatina; usp. Abderiani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski obiaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abdicare) odrei se neega, zahvaliti se na emu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbuni; abdominalna trudnoa izvanmaternina trudnoa abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, arani, tuke, pastrve, sleevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, gr. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvoenje, odvlaenje, odstranjenje; 2. log. silogizam iji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zakljuak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mii odmica abeceda utvreni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, panjolska abeceda); utvreni redoslijed slova u latinici (grka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o emu; ne zna ni abecede nema pojma ni o emu abecedar poetnica, knjiga iz koje se ue slova, itanje i pisanje; popis rijei po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga ovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog ovjeka) abela (lat. albellus bjeliast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glasoitom skolastiaru P. Abelardu, 1079 1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj uenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se oituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj toki; sferna ili mono-

14

abijetin kromatska aberacija pojava koja se oituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj toki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leu okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna otrina slike poradi nejednake snage prelamanja lea za zrake razliitih boja, to dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godinjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati ab-errare) odlutati, zabludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis it. aberacio kriminis (lat.) prav. zabluda o izvrenju zloina, npr. kad se utvrdi da je zloin koji je izvrio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono to je on elio uiniti Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Habe); abesinski zdenac pumpa ija je cijev bez prethodnog buenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazoan" (prije: formula u kolama kojom se javljalo da netko nije doao u kolu) abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pranjenje) djelomino pranjenje, ispranjivanje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoeljni) abgedron (njem. abdreschen omlatiti penicu) otrc&n, olinjao; dosadan abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja neemu, koji je u suprotnosti s s neim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

>

abiogeneza abiogeneza (gr. a- bez, ne, bios ivot, genesis postanak) biol. postajanje ivoga od neive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (gr. a- bez, ne, bios ivot, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija (gr. abios bez sredstava za ivot, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za ivot, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. smanjenost nadraljivosti (tkiva) abisodinamika (gr. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja prouava unutranjost Zemlje i istrauje sile koje u njoj djeluju abisus (gr. abyssos) ponor, provalija; pren. prodrljivac; abisalna fauna zool. ivotinje morskih dubina; abisal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj koli, vii teajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otii, odlaziti) onaj koji namjerava otii, osobito s nie kole na viu nakon poloenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odrei ablacija (lat. ablatio odnoenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnoenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje

15

abnegacija ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo oblinje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. pade u nekim indoeuropskim jezicima, pade odvajanja, kretanja odnekud, potjecanja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tie ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda neto potjee, ili od ega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija ablefarija (gr. a- bez, blefaron oni kapak) med. nedostatak onih kapaka (posljedica kongenitalnih poremeaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodinje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinane sluajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (gr. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, ienje; obiaj katolikih sveenika da nakon priesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, oistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markieren obiljeiti) arg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobian, koji odstupa od obiaja, reda ili pravila; neobian, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot abolicija (lat. abolitio unitenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinue, ponitenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politika stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristae pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kuama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog obiaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje dravnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere unititi) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuenoga; ukinuti, ukidati, ponititi, ponitavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, uas, gadost, sramno djelo; oskvrnue abondancija (fr. abondance, lat. abundantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo rijei, rjeitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta

16

abrazij abordaa (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilaki, domai, saraonikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, poetak) mn. starosjedioci, prastanovnici, uroenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje zaetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvriti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobaajno sredstvo, sredstvo za izvravanje pobaaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobaajni; pren. skraen, brzo zavren, uguen u samom zaetku, u klici; zakrljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraeni po. stupak, skraivanje; abortivno lijeenje med. lijeenje kod kojega se uzronik bolesti unitava u samom poetku bolesti (osobito pri lijeenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobaaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnotva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac idova i Arapa) abrakadabra (hebr.) arobnjaka rije, bez znaenja, koja se, napisana na istostraninom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u ali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, ienje struganjem; med. ienje

abregacija nagrizajuim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, iskljuivanje, iskljuenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraenje, skraivanje (osobito knjige, spisa, lanka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraiva, npr. neije knjige, neijeg spisa; papinski pisar koji izrauje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obuiti, obuavati, izvjebati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poivotinjiti, zaglupiti, izjednaiti sa ivotinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjeaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, ponitenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. ponititi, povui nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglaen; isprekidan; odsjeen; nagao, nenadan, estok, bez mnogo okolianja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abid (njem. Abschied) oprotaj, rastanak; abidsbrif (njem. Abschiedsbrief) oprotajno pismo; usp. apiter abtehati (njem. abstechen) razlikovati se od ega, ne slagati se s neim (npr. u bojama); isticati se, striti abulija (gr. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "na otac", najvii crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesiniji), poglavar kranske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran

17

acciaccatura abusus non tollit usum it. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrena uporaba rijei; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogrijeiti se o postojee zakone i obiaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreka, zabluda; loa uporaba abyssus abyssum invocat it. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreka uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesnikom tekstu: poinjanje nove reenice novim redom tako da se prva rije te reenice uvlai malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada amerike Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetniko dostignue u filmskoj umjetnosti; v. Oskar accarezzevole it. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente it. akarecevolmente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando it. aelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajui, postupno bre accentus acutus it. akcentus akutus (lat.) gram. otri naglasak; akut accentus circumflexus it. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grkoj gramatici, kao u rijei moira); cirkumfleks accentus gravis it. akcentus gravis (lat.) gram. teki naglasak (u grkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura it. aakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvuanje prijanjeg tona sa sljedeim glavnim tonom; takoer; dodavanje jednog intervala akordima radi pojaanja harmonije

apropos accordamento it. akordamento (tal.) glaz. usuglaavanje, prilagoavanje instrumenata i glasova accordando it. akordando (tal.) glaz. usuglaavajui, prilagoavajui acedija (gr. akedeia) duhovna tromost, ravnodunost prema nekom dobru, prema ivotu; akedija acenonoet (gr. a-, koinos zajedniki, nois, noos razum, um) ovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria it. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se dri tamjan; acerra philologica it. acera filologika (lat.) zbirka filolokih rasprava; acerra historica it. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorenje, pogoranje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogoren; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorina, grubost, surovost, strogost aceridi (gr. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) eliiti, oeliiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna aa acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo, lijek protiv uljeva i bradavica acetian (lat. acetum) koji sadri ocat, octeno kiseo

18

abalijenirati acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C 2 H 2 , bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, gr. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa acetometrija (lat. acetum, gr. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekuina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije drveta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, gr. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod eerne bolesti teeg oblika acetonurija (lat. acetum, gr. uron mokraa) med. prisutnost acetona u mokrai, osobito kod eerne bolesti acezija (gr. akesis) lijeenje; akezija acid-party it. esid-parti (engl.) narkomanska skupna seansa, skupno uivanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiseljavanje, npr. hrane u elucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, gr. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, gr. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootrovanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod eerne bolesti acijanoblepsija (gr. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoa za plavu boju, nesposobnost oiju da zamjeuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman aciniforman (lat. aciniformis) v. acinozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna groa, npr. lijezde acquestus conjugalis it. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednika teevina mua i ene Actors' Studio amerika filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na naelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu it. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijei, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta it. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti neto kao svreno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oruju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahoenju, po volji ad calendas graecas it. ad kalendas grekas (lat.) "do grkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi groe" ad depositum it. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti neto na uvanje, u pohranu ad exemplum it. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc it. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u ast, iz poasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u nedogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pjevati; takoer: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti

19

adagij ad limina (lat.) krae umjesto ad limina apostolorum, tj. na apostolske pragove (katoliki su biskupi duni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavjetavanje zove referat ad limina) ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno ad majorem Dei gloriam (lat.) na veu slavu Boju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabiljeiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos it. ad okulos (lat.) prikazati neto jasno, oigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinano ad pias causas it. ad pijas kauzas (lat.) za pobone svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, to odgovara stvari (a ne osobi); prilino, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj knjievnosti: pouna literatura koja je veoma slina enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilonaca: boanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto it. adaeto (tal.) glaz. 1. malo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica

adagio adagio it. adao (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai it. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, gr. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo it. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, to lake adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (gr. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. ovjek nainjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog ovjek; Adamov kostim golo muko tijelo; Adamova jabuica istaknuta izboina na prednjem dijelu vrata nekih mukaraca; Adamovo rebro ena (budui da je, prema Bibliji, Bog stvorio enu od Adamova rebra) adamant (gr. adamas, adamantos) v. adamas adamas (gr. adamas) kaljeno eljezo, elik; dijamant adamizam struja europske knjievnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi ovjek (odbivi nebesku hranu izgubio je besmrtnost za itav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagoavanje, prilagodba, prilagoenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji prilagoava, tehnika sprava za spregu meusobno neprilagoenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagoavati; preurediti, preureivati; primijeniti, primjenjivati

20

adenoadcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (gr. adefagia) med. prodrljivost, prevelika elja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednaenje, prilagoavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednaen, jednak; podudaran, odgovarajui, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji tono izraava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spoznatoga adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sratenost pranikih niti adelfizam (gr. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo adelfoktonija (gr. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (gr. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. ivotinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraivanje ademptio bonorum it. ademcio bonorum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis it. ademcio civitatis (lat.) prav. oduzimanje prava graanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (gr. aden lijezda, algos bol) med. lijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (gr. aden lijezda) med. upala lijezda adeno- (gr. aden) predmetak u sloenicama sa znaenjem: lijezda, ljezdani

adenoflegmon adenoflegmon (gr. aden, flego gorim) med. prelaenje upale limfne lijezde na okolna tkiva adenogeneza (gr. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje lijezda adenografija (gr. aden, grafia opis) fiziol. opisivanje lijezda adenoidan (gr. aden, eidos oblik) ljezdolik, ljezdast adenoidi (gr. aden, eidos oblik) med. ljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (gr. aden, logia znanost) fiziol. prouavanje lijezda adenom (gr. aden) med. ljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevica i vezivnog tkiva adenopatija (gr. aden, pathos bolest) med. bolest ljezdanog sustava adenotomija (gr. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje ljezdanih izraslina, adenoida adenozan (gr. aden, lat. adenosus) ljezdani, koji se tie lijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostii, zadobiti, stei) onaj koji je neto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne neega adespoton (gr. adespoton) imanje bez gospodara; djelo iji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) sraivanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrenost adherencija (lat. adhaerere drati se ega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrenost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbenitvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaa, privrenik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

21

adiafora ti se; odrati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko miljenje adhezija (lat. adhaerere drati se ega, prianjati) fiz. prionljivost, meusobno privlaenje dvaju tijela koja se tijesno dotiu; prianjanje, priljubljivanje, pripijanje; med. sratenje, priraivanje; prav. prikljuenje, naknadni pristup neke drave nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvrenjem kaznenog djela (naknada tete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlanost; fiz. sila kojom se privlae molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mjeoviti ili pridruni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo vee i jedan privatnopravni graanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomona sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, koritenje; prizivanje, privoenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est it. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je jo pred sudom, spor jo nije rijeen adiafora (gr. ta adiafora) mn. fil. ono to je s moralnog (etikog) stajalita beznaajno, tj. ni dobro ni loe; stoici su uili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (ivot, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznaajno

adicija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnoavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji slui kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo neproputanja aktinskih zraka adijabatan (gr. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povienja i snienja temperature; usp. izotermian adijabatian v. adijabatan adijafan (gr. a-diafaino) neproziran adijaforan (gr. a-diaforos) ravnoduan, ni dobar ni lo; indiferentan adijaforija (gr. a-diaforia) ravnodunost; usp. indiferentizam adijaforist (gr. a-diaforos) ravnoduan ovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostian (gr. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne moe) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (gr. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa adijareja (gr. a- ne, diarrheo protjeem) med. nevrenje nude, zatvorenost adijaterman (gr. a-, dia- kroz, thermaino zagrijavam) fiz. koji ne proputa toplinske zrake; aterman adijatetian (gr. a- ne, dia- kroz, tithemi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuivanje, dodjeljivanje adinamian (gr. adynamikos) nemoan, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (gr. adynamia) med. nemo, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

22

adjudikacija adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od lea adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (gr. a-, dipsa e) med. neosjeaj ei adipson (gr. a-, dipsa e) med. sredstvo za gaenje ei adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuenjem Adisonova bolest bolest nadbubrenih lijezda koja se oituje bronanom bojom koe i opim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivau, engl. lijeniku Thomasu Addisonu, 17931860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (gr. adyton) ono to je nepristupano; najsvetiji, unutarnji dio grkog hrama u koji je samo sveenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrenih lijezda, praena smeom ili smeecrnom bojom onih dijelova koe koji su izloeni svjetlosnom ili mehanikom podra aju; obino smrtonosna (nazvana po engl. lijeniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, bronana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. poveanje, dodatak ponuenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pridjevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuivanje, presuda u neiju korist

adjudikatar adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, drabom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuuje adjument (lat. adjumentum) pomono sredstvo, pomo adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomonika i budueg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruivanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomonik; pomoni slubenik, mlai inovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomono zvanje; pomona ustanova adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjaa adjutor (lat. adjutor) pomonik, pomaga adjutorij (lat. adjutorium) pomono sredstvo, pomo adjutum (lat. adjutum) pomo, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomono sredstvo, sporedni lijek ije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomonik, pomaga; pomoni uitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomonik, mladi inovnik; osobito inovnik ili asnik koji je dodijeljen na slubu nekom viem inovniku ili asniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublaavanje

23

admodijacija adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (18701937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrki kralj u Feri (Tesalija), jedan od Argonauta, mu Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. prijetnja (kao simbolina uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomono sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katolikoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siroadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; inovnitvo, slubenitvo administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tie ili potjee od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; uenje admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Vanessa atlanta) admirali te t (njem. Admiralitat) pomorska vlast; vrhovno zapovjednitvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izraava ili izaziva divljenje, uenje, oboavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) primljivost; prihvatljivost admisija (lat. admissio) primanje, prijam admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominjanje, ukoravanje zbog nevrenja dunosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) biljeka, primjedba, napomena, objanjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabiljeiti, zapamtiti, znaajne stvari adnotata (lat.) mn. biljeke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stavlja primjedaba; tuma adnotirati (lat. adnotare) pribiljeiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenako doba; mlade, omladina adolescent (lat. adolescens) mladi; pren. utokljunac Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budui da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antiki stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U U Adonis (gr. Adonis) mit. legendarno lijep mladi za iju su se ljubav otimale boice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljea; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatio) namjetanje, dotjerivanje, kienje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

24

adresat adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvoje, pokerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tue dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) oboavanje, veliko potovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranina ljubav Adrast starogrki mitoloki kralj u Argu, tast Polinikov, jedan od voa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrena lijezda izluuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upuuje; 2. pismena predstavka, molba skuptine vladaru; sveana estitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umjenost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za sluaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upuuje ili preporuuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenini potpisnik koji upuuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznaenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upuuje pismo, primatelj pi-

adresirati sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u sluaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) oznaiti na pismu, poiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili poiljka upuuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je ve punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpisnik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgunjavanje plinova na povrini vrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomonik, pomoni uitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje povrine sluznice i povrijeene koe adstringentan (lat. adstringens) stezljiv, koji stee, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privoenje, dovoenje, primicanje, privlaenje; med. gibanje miia prema sredinjoj crti tijela, privlaenje miia; prav. dokazivanje, navoenje razloga, pozivanje na to; aduktor mii primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija n.at. aductio dovoenje) anat. "vivlaenje miia

25

adventisti adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo ovjek i svako ivo bie uope adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublaiti, utaiti, razblaiti, olakati; glaati; omekati, postati kovnijim; slik. razblaiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjaa boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjae sredstvo, najjai razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: poeti igru adutima; sjei adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potroiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjae razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteoroloki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojei dolazak Spasitelja navijeten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja etiri tjedna pred Boi, doae adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kranske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da e Krist po drugi puta doi 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obeanje da e po drugiput doi; crkva rairena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) sluajan; sporedan, pridoao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adventivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (brljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) nauavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. prilona oznaka (vremenska, mjesna, nainska, uzrona) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priloni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili biljenice u koje se privremeno unose grada i biljeke koje e tek kasnije biti sreene ili obraene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Boji odvjetnik", u Rimokatolikoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vrajeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglaenje svetim ili blaenim advocatus diaboli (lat.) "vraji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Bojem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. ovjek koji se suprotstavlja opem miljenju; v. diabolus rotae advocirati (lat. ad voare) baviti se odvjetnikim poslovima, braniti druge pred sudom; sluiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili neto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomo) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupnitvo, odvjetnitvo, odvjetniko zvanje

26

aerobat adustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obino: adustirati se, adjustirati se adutant (lat. adjutans) pomonik; mlai asnik dodijeljen na slubu viem asniku, pratitelj vieg asnika autantura (lat. adjuntatura) zvanje, sluba i kancelarija autanta aed (gr. aoidos) pjeva i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemaku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesellschaft it. Algemajne elektricitets-gezelaft "Sveope drutvo za elektricitet" Aenona (lat.) antiko ime za Nin aequilibrium indifferentiae it. ekvilibrijum indiferencije (lat.) fil. ravnotea dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (gr. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvoenje zraka; prozraivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljine kiseline aerenhim (gr. aer zrak, en u, hyma tekuina, sok) bot. stanino tkivo s velikim, zrakom napunjenim, meustaninim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aerian (lat. aer, gr. aer) zrani; prozraan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozraan, plinovit aerizirati (gr. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (gr. aer, lat. aer) predmetak u sloenicama sa znaenjem: zrak, zrani, koji je u vezi sa zrakom aerobat (gr. aer, baino idem) plesa u zraku, plesa na uetu; koji ide po zraku; mudrija

aerobi aerobi (gr. aer, bios ivot) mn. biol. bakterije koje, kao i sva via iva bia, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle ivjeti (za razliku od anaeroba) aerobionti (gr. aer, bios ivot) mn. zool. v. aerobi aerobomba (gr. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zrana, avionska bomba aerobus (gr. aer, lat. omnibus svima) zrano prijevozno sredstvo aerodin (gr. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov tei od zraka, u letu se odrava uglavnom pomou aerodinamikih reakcija aerodinamika (gr. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (gr. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se sputaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri poroajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, gr. embolon klin) stvaranje plinskih mjehuria u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma snienom tlaku koji vlada na veim visinama aerofagija (gr. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histerinih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog ljakom kroz koji se proputaju tekue vode radi aeracije aerofiti (gr. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); takoer: epifiti aerofobija (gr. aer, fobeo bojim se, plaim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (gr. aer, foneo zvuim) instrument pomou kojega se ljudski glas

27

aeromantija moe prenositi i uti na 69 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (gr. aer, foros nosa) sprava koja omoguava disanje i u inae otrovnom ili zaguljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (gr. aer, fos svjetlost, grafo piem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljita (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, gr. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, metria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (gr. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomou zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unoenjem u plua tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (gr. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, gr. grafein pisati) vijest predana zranim putem, putem radija; radiogram aeroidan (gr. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, gr. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja prouava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (gr. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (gr. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, gr. Magnes lithos, metria mjerenje) istraivanje ruda pomou zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (gr. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi prouavanjem i lijeenjem zdravstvenih poremeaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (gr. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnotee plinova; pneumatika aerometar (gr. aer, metron) sprava za mjerenje gustoe i tlaka zraka aerometrija (gr. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoe i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meeting) sastanak zrakoplovaca; skup ija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vjebama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (gr. aer, naus brod, nautikos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (gr. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeenim zrakom koji ne moe podrati let zrakoplova aeroplan (gr. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fotogrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (gr. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje koliine praine u zraku aeroskopija (gr. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

28

aerozoi aerostacija (lat. aerostatio) vjetina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (gr. aer, statos stajai, koji stoji) sprava za letenje laka od istisnutog zraka (balon, zrani brod) aerostatika (gr. aer, statos),znanost o ravnotei plinova, posebno "zraka aerotaksija (gr. aer, taxis ureenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreu, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najveeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadraja kisika, gdje se onda ti aerotaksini mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (gr. aer, therapeia lijeenje) med. lijeenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeenog zraka aeroterorizam (gr. aer, lat. terror strah, uas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastraivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovnitva aerotonometar (gr. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih ila aerotopografija (gr. aer, topos mjesto, grafo piem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomou snimaka iz zraka aerotropizam (gr. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najvie {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomou umjetnog prilagoavanja brzine zranog strujanja aeroza (gr. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (gr. aer, zoon ivotinja) zool. v. aerobi

i

aeternum vale aeternum vale it. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (gr. a-, fagein jesti) med. nemogunost gutanja hrane afakija (gr. a-, fakos lea) med. nedostatak one lee; pr. afakian afamirati (fr. affamer) muiti glau; pr. afamiran afanija (gr. afaneia) glupost, kojetarija afarist (tal. affarista) ovjek koji bezobzirno eli ostvariti dobitak ili ast, pekulant afazija (gr. a-, femi govorim) med. ne' mo (ili: nemogunost) govora; zanijemjelost od uasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih rijei afefobija (gr. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, njenost, odanost, ljubav, srdanost; svako uzbuenje i promjena u tjelesnom ili duevnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjeaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili neto) psih.-vrlo jak osjeaj koji veinom nailazi najednom, iznenadno, traje obino vrlo kratko i u jednom trenutku dostie toliku jainu da gotovo posve zavlada svijeu, duevni pokret; uzbuenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prenemagati se; htjeti vjeto prikazati neto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjeajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen

29

afidavit afektuozitet (lat. affectuositas) usrdnost, velika naklonjenost, strasnost afel (gr. apo od, helios Sunce) astr. najvea udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (gr. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali itav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; teak poloaj; zamrena stvar; neugodan doivljaj; velik dogaaj; sukob afera (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na raun drave afereza (gr. aphairesis oduzimanje) gram. skraivanje poetka, skraivanje jedne rijei time to joj se izostavi poetak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvinog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur it. afer d-oner (fr.) stvar asti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tuno, plaljivo affettuosissamente it. afetuozisamente (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo it. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjeajno, veoma strasno affettuoso it. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tuno; con afflittione affretando (tal.) glaz. sve bre, ubrzavajui; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda

afiks afiks (lat. affigere privrstiti, prikovati, affixum) gram. produenje rijei dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afilantropija (gr. a-, filos prijateljski, anthropos ovjek) nedostatak ljubavi prema blinjima; mrnja prema ljudima afilian (gr. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez ainog listia afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili drutvo; bratstvo, sveza; druba, drutvo, tajno udruenje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili drutvo; pridruiti, zdruiti; afilirana loa masonska loa koja je ula u sastav neke vee loe afinaa (fr. affinage) profinjavanje, proiavanje, npr. plemenitih rudaa; dotjerivanje, glaanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za proiavanje plemenitih rudaa i dr.; radionica u kojoj se izrauju ice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepim; oistiti, proistiti, proiavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinis) roak po eni, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoe kojom se dva razliita elementa spajaju, tenja za sjedinjavanjem izmeu dvaju kemijskih elemenata ili vie njih; pren. srodnost, slinost afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afifirmatio) potvrivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno miljenje; potvrivanje, potvrda

30

aformacija afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odluan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti odrati se kao takav afi (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaa (fr. affutage) voj. namjetanje topa na lafetu, puke na kundak; pripremanje topova za pucanje; otrenje alata afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namjetati) top na lafetu ili puku na kundak; top ili puku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utuenost, oaloenost, alost; bol, tuga, jad, muka; nesrea, nedaa aflogistian (gr. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistina svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnoavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala ega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (gr. afobia ) neplaljivost, nebojaljivost afonija (gr. a-, fone glas) med. bezglasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti miia i ivaca koji pokreu i zateu glasne ice; v. afonian aforija (gr. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistino (gr. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (gr. aforismos) kratka i u odreenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izraava jednu misao; mudra pouna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobliiti, graditi) tvorba

aforodizijazam novog oblika pridodavanjem; u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (gr. afrodisiazo) med. v. afrodizija afretiranje (fr. affretement) pom. zakupljivanje lade; zakupnina afrik (fr. afrique) materijal od palminih vlakana (slui za punjenje strunjaa) afrikaans inaica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac roen u Junoj Africi; u uem smislu Bur afrikanistika znanost koja prouava afrike jezike i knjievnosti, znanost o afrikoj kulturi afrikata (lat. affricare natrljati) gram. sloeni, sliveni suglasnik, npr. c = t +s Afrodita (gr. Afrodite) mit. starogrka boica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera); pren. ljubavno uivanje, spolna ljubav, obljuba; dra, ljupkost; zool. morska gusjenica afroditografski (gr. Afrodite, grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi; astr. koji opisuje planet Veneru afroditski (gr. Afrodite) ljubavni afrodizija (gr. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. ljubavna pohota, ljubavno ludilo, pretjerano razvijen spolni nagon; aforidizijazam afrodizijaci (gr. afrodisios ljubavni) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (gr. afrodisios koji se odnosi na ljubavni uitak) sredstvo za jaanje spolnog nagona afrometar (gr. afros pjena, metron) sprava za mjerenje tlaka pjene, sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. affronterie) javna pogrda; bezobrazna i drska prijevara

31

agamogonija afrozinija (gr. afrosyne) bezumlje; med. besmislenost, buncanje u groznici afte (gr. afthai, lat. aphthae) mn. med. bolest na sluznici usne upljine: bijeli ili ukasti mjehurii s crvenim rubom after-dinner (engl.) odmaranje odmah nakon ruka after-shave it. after-eiv (engl.) kolonjska voda, losion koji se upotrebljava nakon brijanja; after-shave lotion it. after-eiv loun (engl.) usp. losion aftezan (gr. aftha, lat. aphthosus) mjehurast; med. koji ima afte na sluznici usne pljine aftong (gr. a-, fthongos zvuk, glas, ton) gram. mukli suglasnik afuzija (lat. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (gr. a- bez, gala mlijeko) med. bezmlijenost dojke, oskudica u mlijeku kod majke agalma (gr. agalma) lik, kip, slika, ukras, osobito u hramu agame (gr. a- bez, gamos brak) mn. bot. biljke gimnospore ije se stanice razmnoavaju samostalno, bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. sin Atrejev, unuk Pelopov, praunuk Tantalov, brat Menelajev, kralj u Mikeni (Argu), vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu; ubila ga je ena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist; osveen od sina Oresta agamija (gr. a- bez, gamein eniti se) bezbranost; bot. bespolnost cvjetova, kriptogamija; zool. partenogenetsko razmnoavanje agamist (gr. a-gameo bez ene sam) neenja, momak, samac agamogonija (gr. a- bez, gamos brak, gone raanje) biol. raanje bez oploivanja, tj. putem diobe (nain razmnoavanja kod praivotinja); supr. gamogonija

agape agape (gr. agape ljubav) Boja ljubav, boanska ljubav; kranska ljubav; mn. veere ljubavi kod prvih krana kao znak opeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima; pomijeana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu, u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima, po imenu arapskog plemena koje je, prema Starom zavjetu, ivjelo u doba idovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna idovska plemena agastronomija (gr. a- bez, gaster trbuh, nomos zakon) med. uzetost trbunih ivaca agatobiotika (gr. agathos dobar, bios ivot) fil. nauavanje o dobrom i pravilnom ivljenju agatodemon (gr. agathos dobar, daimonion duh) mit. dobri duh, duh zatitnik agatologija (gr. agathos dobar, logia znanost) fil. dio etike koji ui o najviem dobru Agaton (gr. aghatos dobar) starogrki pisac tragedija, prijatelj Euripidov i Platonov agava (gr. agauos vrijedan divljenja, lat. agave americana) bot. tropska biljka podrijetlom iz Ju. Amerike, stablo joj izraste do 10 m visine; upotrebljava se, osobito lie, u narodnoj medicini Agemenidi mn. perzijska dinastija od 8. do 4. stoljea pr. n. e.; unitio ju je Aleksandar Makedonski porazivi kralja Darija III. Agena it. edine (engl.) vrsta amerikih raketa upotrijebljenih u programu Gemini

32

agerasija Agence Havas it. aans avas (fr.) francuska obavjetajna agencija (ured za informacije) Agence Telegraphique Suisse (fr.) vicarska novinska agencija agencija (lat. agentia) poslovnica nekog veeg poduzea iji je djelokrug ogranien; novinarsko poduzee za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat.) dnevnik; podsjetnik agenezija (gr. a- bez, genesis raanje) enska neplodnost, nesposobnost za raanje; fiziol. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma; teol. nauavanje Crkve po kojem Bog nema poetka Agenor (gr. agenor) "hrabri"; u starogrkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije, osniva grada Tira, praotac Feniana agens (lat. agens) fil. djelotvoran, radno naelo, ono to je uzrok neemu, snaga; pokretna sila agent (lat. agens koji radi) poslovoa; posrednik; predstavnik firme, zastupnik; tajni policajac agent provokator (lat. agens provocator izaziva) plaeni izaziva nereda, poticatelj nemira, plaeni buka; osobito: tajni policijski dounik kojemu je zadatak stei povjerenje politiki sumnjivih ili nepoeljnih osoba pa ih onda navesti na vrenje kanjivih djela agentura (lat.) posao; poslovno podruje jednog agenta; ured jednog agenta, poslovnica ager (lat.) polje, oranica; ager publicus it. ager publikus (lat.) dravno zemljite koje slui za javnu uporabu; osvojena zemlja koja se poklanja isluenim vojnicima ageracija (lat. aggeratio) nagomilavanje, gomilanje agerasija (gr. ageraos koji ne stari) nestarenje, mladolik izgled, staraka svjeina

agestija agestija (lat. aggestio) dovlaenje na gomilu, gomilanje, nagomilavanje ageuzija (gr. a- bez, geusis ukus) med. nedostatak (ili: neosjeanje) okusa Agezilaj (gr. ago vodim, laos narod) "voda naroda"; "predvodnik", "prvak"; spartanski kralj (54. st. pr. n. e.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung it. akcijengezelaft fir anilinercojgung (njem.) "dioniko drutvo za proizvodnju anilina"; usp. anilin; Agfakolor (lat. color boja) film produkcije Agfa aggiustamente it. adustamente (tal.) glaz. tono, potpuno, sasvim tono aggratiatio publica it. agracijacio publika (lat.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih dravnih blagdana i proslava, opa amnestija agijazma (gr. hagiazma) blagoslovljena voda, sveta voda agilan (lat. agilis) brz, lak, hitar, spretan, okretan; marljiv, vrijedan agilitet (lat. agilitas) v. agilnost agilnost (lat. agilitas) brzina, okretnost, hitrost, lakoa; radinost, marljivost aginian (gr. a- bez, gyne ena) neoenjen aginija (gr. a- bez, gyne ena) neenjenost, ivot bez ene agirati (lat. agere) raditi, poslovati, trgovati; glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret, kretanje, nemir; revno zauzimanje i rad u uoj ili iroj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari; podbadanje, bunjenje agitakl (lat. agitaculum) farm. tapi ili bati za mijeanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat.) stvar o kojoj se esto govori ili raspravlja, koja je esto na dnevnom redu; svrena stvar, rijeena stvar agitato it. aditato (tal.) muz. uzburkano, dirljivo

33

aglutinacija agitator (lat.) ovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu, stranku ili ideju, ili protiv neke osobe, stranke ili ideje; buntovnik; podbada, smutljivac agitirati (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu, stvar, ili protiv neke osobe, stvari, osobito u politikom smislu; poticati, buniti; farm. mijeati, mukati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (gr. aglaos sjajan) "sjajna", "blistava"; jedna od triju Gracija; boica ljupkosti Aglaura mit. ki atenskoga kralja Kekropa aglobulija (gr. a- bez, lat. globulus kuglica) med. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. agglomeratio) skupljanje, gomilanje, nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem vie raznih sastavnih dijelova; min. slijepljen kamen aglomerirati (lat. agglomerare) gomilati, nagomila(va)ti, skupljati aglosija (gr. a- bez, glossa jezik) med. nijemost, mutavost; aglosostomija aglosostomija (gr. aglossos nijem, stoma usta) med. v. aglosija aglucija (lat. aglutio) med. nemogunost gutanja; agluticija aglutinacija (lat. agglutinatio) nagomilavanje, skupljanje; fil. najnii stupanj aperceptivnog spajanja predodaba pri emu, dodue, nastaje nova zbirna predodba, ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodbe; med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. kod tifusa); sljepljivanje rana pomou tekuine koja ponovno spaja odvojene dijelove (limfa); gram. stapanje dviju rijei u jednu

aglutinacija aglutinacija (lat. aglutinatio) med. v. aglucija aglutinancije (lat. agglutinantia) mn. med. lijekovi za brzo zaraivanje rana; sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. agglutinare prilijepiti) koji srauje, koji zarauje, koji zalijei; koji se priljepljuje, priljepni, s priljepcima; aglutinativni jezici lingv. jezici kod kojih se rijei tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen rijei, npr. turski i dr. aglutinini (lat. agglutinare prilijepiti) mn. med. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije aglutinirati (lat. agglutinare) slijepiti, prilijepiti, priljepljivati, sastaviti, srasti agma (gr. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k, g, h, (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. agnatio) krvno srodstvo, srodstvo po ocu agnat (lat. agnatus) roak s oeve strane, roak po krvi agnatian (lat. agnatus) srodan po oevoj strani, po ocu agnatija (gr. a- bez, gnathos eljust) med. nedostatak eljusti agnominacija (lat. agnominatio) v. anominacija agnoscirati (lat. agnoscere) priznati (npr. potpis, mjenicu i si.) agnosticizam (gr. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaa veoma razliite pravce (transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr.) koji zastupaju gledite da je stvarnost nemogue spoznati agnozija (gr. a- bez, gnosis spoznaja) psih. nesposobnost raspoznavanja, razumijevanja i oznaavanja pojmovima onoga to se zamijeti pomou osjetila, npr. kad bolesnik predmete

34

agora vidi, ali ih ne raspoznaje i dr.; fil. polazna toka Sokratove filozofije: "Znam da nita ne znam" Agnus Dei (lat.) Jaganjac Boji, jedno od Kristovih imena (Iv 1,29) agofilomanija (tal. ago igla, gr. filos prijatelj, mania pomama, strast) izraz za strast ubadanja u venu i utakanje bilo kakve nekodljive tekuine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (gr. ago vodim) glaz. naziv za postupne promjene tempa radi to ivljeg i plastinijeg izvoenja glazbenog djela agometar (gr. ago vodim, metron mjera) fiz. v. reostat agon (gr. agon borba) gimnastiko, konjiko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (gr. agonos neplodan) zem. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (gr. agonia borba) smrtna borba; smrtne muke, izdisanje, stanje koje prethodi smrti; smrtni strah, oajanje agonist (gr. agonistes) borac, gimnastiki, konjiki i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (gr. agonistes, archos) nadzornik gimnastikih, jahakih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (gr. agon borba) borba, natjecanje; borilaka, gimnastika, hrvaka vjetina agonizam (gr. agon) borba, utakmica agonografija (gr. agon borba, grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (gr. agonothetes) redatelj gimnastikih, konjikih i glazbenih natjecanja kod starih Grka, sudac u borbi agora (gr. agora trg) 1. u starogrkim gradovima: glavni trg; 2. narodna

agorafobija skuptina starih Atenjana; mjesto gdje se ta skuptina sastajala agorafobija (gr. agora trg, fobeo bojim se) med. nervozni strah od prelaenja preko trgova, ulica i uope praznih prostora agracijacija (lat. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. agraffe) 2. kopa, spona (kao nakit) agrafa (gr. agrafos nenapisan) 1. mn. teol. pojedine reenice koje se navode kao Isusove rijei kojih nema u kanonskim Evaneljima, ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. Djela apostolska 20,35) agrafija (gr. a- bez, grafo piem) med. gubljenje sposobnosti pisanja, bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem., navodno od am Graben na jarku, na nasipu) staro njemako ime za Zagreb agramatist (gr. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati, nepismenjak agrar (gr. agros, lat. ager njiva, polje) opi izraz za pojmove koji obuhvaaju poljoprivredu, zemlju, zemljine odnose, zemljine reforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. agrarius) zemljoradnik; pristaa zemljoradnike politike agrarizam (gr. agros, lat. ager njiva, polje) ekonomsko-politiki pokret iji je cilj unapreenje i zatita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr.) agrarni (lat. agrarius) koji se tie zemlje, zemljoradniki, poljoprivredni; agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed; ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. aggravare oteati) oteavanje, oteanje, pogoranje; poveanje, pootrenje, npr. kazne

35

agrestan agreaa (fr. agreage) trg. nagrada posredniku; kurtaa agregacija (lat. aggregatio) nagomilavanje, nakupljanje, zbijanje; pridruivanje, primanje u neko drutvo; izvanredna profesura agregat (lat. aggregatum skupina) min. masa koja je nastala putem sjedinjavanja vie istovrsnih stvari, masa koja sadri u sebi razline sastavne dijelove; mat. zbroj, iznos; meh. dinamo-stroj i motor, generator i motor agregatno stanje fiz. stanje u kojem se neko tijelo javlja, nain spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na vrsta, tekua i plinovita agregirati (lat. ad pri, grex stado, agregare) primiti u neko drutvo, pridruiti; gomilati, nagomilati, zbiti, spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agrement pristanak) pristanak drave da primi odreenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge drave agrergografija (gr. agros njiva, ergon djelo, grafia pisanje, opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. aggressio) napad, napadanje; nasrtljivost, nasilje agresini (lat. aggredi) mn. med. neotrovne tvari kojima bakterije, proizvodei ih, svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. aggressivus) nasrtljiv, koji je sklon napadanju, napadan, nasilan agresor (lat. aggressor) nasrtljivac, napada, napadaka ili izazivaka strana agrest (tal. agro, agresto, lat. aseg ljut) sok iscijeen iz nezrelog groa, upotrebljava se za ocat, limunadu i dr. agrestan (lat. ager njiva, polje, agrestis) seljaki, seoski; poljski; pren. grub, neuglaen, neobrazovan

agrestija agrestija (lat. agrestis poljski, seoski) seljatvo, prostatvo; grubost, neugladenost, neobrazovanost agri- (lat. ager) predmetak sa znaenjem: poljoprivreda agricola it. agrikola (lat.) seljak, poljoprivrednik agrikultura (lat. agricultura) zemljoradnja, ratarstvo, zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agricultura) koji se tie zemljoradnje, poljoprivredni; agrikulturni sustav v. fiziokratski sustav; agrikulturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima ivota korisnih biljaka (itarica) i domaih ivotinja; agrikulturna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju; agrikulturne drave drave u kojima su zemljoradnja i stoarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske drave) agriofag (gr. agrios divlji, fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom ivotinja, osobito divljai agriotimija (gr. agrios divlji, thymos dua) divljatvo, divlja ud; luaka sklonost ubojstvu Agripa (lat. Agrippa) 1. rimsko osobno ime; 2. med. nepravilan poroaj, kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom; takoer: agripski poroaj agripnija (gr. agrypnia) med. budnost, nesanica, nespavanje agripnokoma (gr. agrypnia, koma neprirodna pospanost) med. nesanica praena velikom eljom za spavanjem agro- (gr. agros, lat. ager) predmetak u sloenicama sa znaenjem: polje, poljski, poljoagrobaza (lat. ager polje, gr. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna sredinjica) agrobiologija (lat. ager polje, gr. bios ivot, logia znanost) dio biologije koji prouava uspijevanje i iskoristivost

36

agrometeorologij a biljaka s obzirom na kakvou zemljita agrobotanika (gr. agros, botane trava) dio botanike koji prouava morfoloke i fizioloke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ager polje, gr. oikos kua, logia znanost) znanost o smjetaju poljoprivrednih povrina agrofitotehnika (gr. agros, fyton biljka, techne vjetina) agr. vjetina obraivanja i uzgoja biljaka, osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (gr. agros, ge zemlja, logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrauje one dijelove geologije koji se tiu poljoprivrede agrokemija (agros, cheo lijem) dio kemije koji, na osnovi pokusa, ispituje utjecaj zemljita na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. ager polje, gr. chemeia) grana kemije koja se bavi prouavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljita (npr. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava, tj. pesticida radi zatite raslinja i dobivanja veeg uroda agroklimatologija (gr.) grana klimatologije koja prouava klimatske elemente i varijacije koje utjeu na razdiobu biljnog svijeta na povrini Zemlje agromaksimum (lat. ager polje, maximum) najvea koliina zemljinog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (gr. agros, mania pomama, ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agromelioracija njegovanje tla racionalnom obradom, gnojivima, zatiivanjem od erozije i si. agrometeorologij a (lat. ager polje, gr. meteoron koji se nalazi u zraku, logia znanost) grana meteorologije koja

Agron prouava vremenske elemente i pojave koje utjeu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. st. pr. n. e., mu glasovite Teute agronom (gr. agronomos) poljoprivrednik, osobito: inenjer poljoprivrede, kolovan poljoprivrednik agronomija (gr. agronomia) znanost o obraivanju zemlje, racionalna zemljoradnja agropedologija (gr. agros, pedon zemlja, tlo, logia znanost) znanost koja prouava fizika, kemijska i bioloka svojstva zemljita u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. agrostemma) kem. alkaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (gr. agros polje, grafo piem, opisujem) opisivanje trava agrostologija (gr. agros polje, logia znanost) znanost o travama agrotehnika (gr. agros, techne vjetina) poljoprivredna tehnika, znanost koja prouava naine uzgajanja biljaka na razliitim zemljitima radi dobivanja visokih, stalnih i po kakvoi dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa; kasnije je ovim imenom nazvan i Vjeni Zid, tj. ovjek kojega je, prema legendi, Bog prokleo da ne moe nikad umrijeti ni smiriti se, nego mora vjeno lutati ahat (gr. achates) min. vrsta dragog kamena, mineral sastavljen od vie vrsta kvarca (kalcedona, karneola i dr.), s veoma upljikavim kalcedonskim slojevima, tako da mogu upijati boje zbog ega su u trgovinama najee umjetno obojeni; slui za nakit ahatizirati (gr. achates) dati neemu preljeve boja i are kao kod ahata, izraditi da izgleda kao ahat

37

ahreja aheman (gr. a-, cheo lijevam, chemeia) pr. fiz. koji slabo ili nikako ne proputa onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (gr. a-, chemeia) fiz. svojstvo nekog tijela da slabo ili uope ne proputa svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (gr. a-, hydor voda) nedostatak vode, oskudica u vodi, bezvodnost Ahil (gr. Ahilleus) mit. najvei grki junak u Trojanskom ratu, sin Peleja i boice Tetide ahilija (gr. a-, chylos sok) med. bolest eluca zbog nenormalnog izluivanja eluanog soka; sastoji se u tome to u eluanom soku nema dovoljno solne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu, i to na peti; otuda: slabost, slaba strana, mana nekog ovjeka; Ahilova tetiva anat. najjaa nona tetiva koja se sputa od stranjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma, hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja ivih bia ahipnija (gr. a-, hypnos san) med. nesanica, nedostatak sna; prid. ahipnian ahiret (tur. ahyr posljednji) drugi svijet, zagrobni ivot Ahitofel (hebr.) ime mudrog savjetnika kralja Davida; pren. dobar i mudar savjetodavac ahlis (gr. achlys) tama; med. pomraenje vida, magliasta mrlja na ronici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (gr. acholos) med. prestanak izluivanja ui ahreja (gr. a-, chros koa; boja koe) med. bljedilo, slabokrvnost

Ahriman

38

ajskafe ^jerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajerpajz (njem. Eirspeise) omlet, kajgana, prena izmuena jaja Ajfelov toranj v. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. einbinden uvezati, Deckel poklopac) povoj, jastuk u koji se stavlja dojene ajnakter (njem. ein jedan, lat. actus in) kazalini komad u jednom inu ajnc (njem. eins jedan) vrsta kartake igre ajngemahtes (njem. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima; ujuak ajnlag (njem. Einlage) uloak koji se stavlja u obuu kod ravnog stopala i si. ajnleger (njem. einlegen staviti) tisk. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj; dio tiskarskog stroja koji slui za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. Einbrenn) zaprka, zafrig; ajnpren-juha pregana juha ajntajnij kemijski element otkriven 1952. nakon eksplozije hidrogenske bombe; kasnije proizveden u ciklotronu i nuklearnim reaktorima; tablini mu je broj 99, znak E i Es (naziv prema A. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. ein jedan, Topf lonac, Gericht jelo) u nacistikoj Njemakoj: propis koji utvruje da se nekoliko dana u tjednu mora u domainstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: vie jela u jednom loncu); postignuta uteda davala se za ratne potrebe; ajntopfesn ajnjeriger (njem. ein jedan, Jahr godina) tonije: Einjahrig-Freiivilliger "jednogodinji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. akom roku) ajskafe (njem. Eis led, Kaffee kava) ledena kava

Ahriman (perz.) mit. u zendskoj religiji i Zaratustrinom nauavanju: simbol negativnog naela, bog i praizvor svega zla, poglavica zlih duhova, vjeni protivnik Ormuzda Ahter (njem. acht osam) osmica, npr. iskrivljenje kotaa na biciklu (kota nalikuje na brojku 8), igraa karta osmica i dr. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr.) Meunarodno udruenje umjetnikih kritiara; engl. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Verdijeve istoimene opere (ime nema posebno znaenje, izmislio ga je Verdi) aide it. ed (fr. aide, lat. adiutare) pomo, pomaganje; u v^stu: suigra, partner; aide-memoire < U ed memoS, ar (fr.) podsjetnik AIDS (engl. skraenica o^ Acquired Immunodeficiency Syn,$r9me) sindrom steene imunodeficijencije, zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HFV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeene sluznice ili krvnim preparatima; bolest se oituje vruicom, opom neotpornou organizpia, gubitkom tjelesne mase, otokom limfnih lijezda; ugroene su promiskuitetne osobe, homoseksualci i ovispici o drogama koji razmjenjuju intrav^nske injekcije aitiologija (gr. aitia uzrok, logia znanost) v. etiologija Aja Sofija (od gr. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kranska bazilika; danas: muzej u Carigradu Ajant (gr. Aias) mit. sin Telamona, kralja salaminskog, najvei i poslije Ahila najhrabriji grki junak pod Trojom; nakon Ahilove smrti uzalud je elio dobiti njegovo oruje te je zbog toga poludio i ubio se od alosti

Aka Larencija Aka Larencija (lat. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: ena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je, prema legendi, odgojila vuica) akacija (gr. akakia) bot. omanje trnovito drvo koje preteito raste u Africi i Australiji; upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublaavanje nadraenosti sluznice; kod slobodnih zidara: simbol ednosti i nevinosti (po tome to gr. rije akakia znai nevinost) akademija (gr. akademia od osobnog imena Akademos; ovaj ovjek bio je vlasnik vrta o kojem je rije pod 1.) 1. vrt u blizini Atene gdje je Platon pouavao u svojoj filozofiji; 2. Platonova kola, Platonova filozofija; 3. visoka kola za znanost ili umjetnost; 4. udruenje znanstvenika i umjetnika radi unapreivanja znanosti i umjetnosti; 5. sveana priredba u slavu nekog znaajnog dogaaja ili neke osobe akademik (gr. akademikos) polaznik neke visoke kole za znanost ili umjetnost; lan udruenja za unapreenje znanosti i umjetnosti akademizam (gr. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega