CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb

UDK 808.62-316.3(038)

DOMOVI, elimir Rjenik stranih rijei : tuice,

posuenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Ani, Nikola Klai, elimir Domovi. -Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm

ISBN 953-6489-02-3

1. Klai, Nikola 2. Ani, ime

981026009

ime Ani Nikola Klai

V

elimir Domovi

RJENIK STRANIH RIJEI Tuice, posuenice, izrazi, kratice i fraze

SANI-PLUS Zagreb, 2002.

Predgovor

Mnoge su strane rijei i izrazi postali dio nae ope kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, vie ili manje, sklon prihvaanju tuih elemenata.

Tijekom povijesti primali smo rijei od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Maari i dr.) preuzimali hrvatske rijei. Prisjetimo se i primjera rijei kravata koja je naj-prije bila naziv za iroke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemake dijalektalne rijei Krawat (Hrvat) ula u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate.

Strane rijei i izrazi pridonose obogaivanju naeg rjenika, ali to ne znai da tuice treba olako prihvaati. Naprotiv, tuicu emo zamijeniti hrvatskom rijeju gdje god je to mogue. Ne smijemo zanemariti ni injenicu da su mnoge rijei stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rjenikog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaim rijeima. Osim toga, posezanje za tuicama moe biti uvjetovano i stilistikim razlozima.

Rjenik je sastavljen s namjerom da itatelju i korisniku na jednostavan i pristupaan nain protumai strane rijei i izraze koji se pojavljuju u sva-kodnevnom govoru, sredstvima javnog priopavanja, knjievnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije opekulturni znaaj i namije-njeno je najirem krugu itatelja.

U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedee: 1. Uz veinu rijei naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova eti-

mologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i

konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najee navodi samo jezik

iz kojeg rije dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto.

Autor ELIMIR DOMOVI

Suautori IME ANI, NIKOLA KLAI RJENIK STRANIH RIJEI

Izdava SA NI-PLUS d.o.o.

10090 Zagreb. Bolnika 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob. 099-500-785,099-549-496

Za izdavaa ELJKO CRNJANSKI. direktor

Urednik ELJKO CRNJANSKI

Redaktor IVANA SUVI

Lektura RENATO INTI

Korektura LJERKA KORENOVI

Struni suradnici dipl. iur., PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ

Ostali suradnici VJEKOSLAV ANI, FRANO ANTUNOVI, STJEPAN BAJI, ANITA BILLANUEVA, VINJ1CA CRNJANSKI, DANICA DOMOVI, LIDIJA DOMOVI, SANJA DOMOVI, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAEVI, LEON MANCE, PAVAO NOVOSEL, SEBASTIJAN POLANEC, LJUBICA PUNJAK, IVAN RADI, BRANKICA VUKMAN1

Tehnika urednica IVANA SUVI

Likovni urednik MIROSLAV VUKMANI

Kompjutorska priprema GENESIS, Zagreb

Grafiki urednik SLAVKO PAVLOVI, graf. ing.

3. Za neprilagoene tuice naveden je izgovor (u skladu s mogunostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr.

fiveshooter it. fajvuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budui da se jezik ponaa poput ivog organizma koji se neprekidno mi-

jenja, moe se rei da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo ve u trenutku svog pojavljivanja pred oima javnosti. To se posebice odnosi na nau suvremenost koja je obiljeena nevjerojatnim znanstvenim i tehnikim razvo-jem koji potie stvaranje novih rijei. Zbog toga itatelj moda i nee pronai poneku rije koja je pobudila njegovo zanimanje. Meutim, vjerujemo da e sljedea izdanja jo potpunije ostvariti naelo suvremenosti (nove se rijei ve prikupljaju i uvruju).

Takoer valja upozoriti da smo u Rjenik uvrstili i strane rijei iz raz-govornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi knjievnog ili standardnog jezika.

Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom itatelju, razvijajui i irei njegove duhovne vidokruge. Time e na viegodinji sloen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao.

elimir Domovi

Kratice agr. -- agronomija geod. geodezija lit. literatura ak. akustika geol. geologija litv. litvanski alb. - albanski geom. geometrija log. logika am. ameriki g l . - glagol m metar anat. anatomski glaz. glazbeni ma. maarski ar. arapski got. -- gotski malaj. malajski aram. aramejski graf. grafika mat. matematika arhit. arhitektura gram. gramatika med. medicina arheo arheologija gr. -- grki meh. mehanika astr. - astronomija hebr. hebrejski meks. meksiki astrol astrologija hl hektolitar meteor. meteorologija bank. bankarstvo im. imenica metr. metrika bask. baskijski ind. indijski mil. milijun biol. biologija isl. islandski min. minerologija bot. -- botaniki itd. -- i tako dalje mit. mitologija braz. brazilski jah. -- jahanje mm milimetar bug. -- bugarski jap. -- japanski mn. mnoina crkv. crkveni jav. --javanski mod. moda e. - eki j d . - jednina mong. mongolski it. itaj (te) kald. kaldejski niz. nizozemski dan. - danski kat. -- katoliki ni. novolatinski dr. drugo kavk. kavkaski nord. nordijski eg. egipatski kaz. - kazalite norv. norveki engl. engleski kelt. keltski npr. na primjer etiop. etiopski kem. kemija num. numizmatika etn. - etnologija k g - kilogram njem. njemaki farm. farmacija kin. -- kineski obrt. obrtniki fiL filozofija kir. - kirurgija opt. optika fiz. fizika km kilometar paleont. paleontologija fiziol. fiziologija kor. -- koreografija ped. pedagogija fort. -- fortifikacijski kozm kozmetika peruan. peruanski fot. fotografija kr. kranski perz. perzijski fr. francuski kuh. kuharstvo poet. poetika gal. - galski lat. - latinski pol. politika gen. -- genitiv lingv. lingvistika polinez. polinezijski

polj. poljski pom. pomorski port. portugalski posl. poslovica pov. povijesni prav. pravo pravosl. pravoslavni pren. preneseno prid. ili pr. pridjev pril. prilog pr. n. e. prije nove ere psih. psihologija rel. religijski ret. retoriki rom. romanski rud. rudarski rus. ruski sanskr. sanskrtski

sc. scilicet (lat.) razu-mije se, to jest, naime

sem. semitski sir. sirijski sjev. sjeverni skand. skandinavski si. slino slav. slavenski slik. slikarstvo sociol. sociologija st. stoljee stil. stilistika supr. suprotno atr. atrovaki p. panjolski port. portski ved. vedski vic. vicarski

tal. talijanski tatar. tatarski teh. tehniki tehnol. tehnologija teol. teologija tibet. tibetski tisk. tiskarski trg. trgovaki tur. turski tzv. takozvani umj. umjetnost usp. usporedi v. vidi vet. veterinarski voj. vojniki zem. zemljopisni zool. zoologija zrak. zrakoplovstvo

Rjenik

A A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (naelo) identiteta

po kojem se jedan pojam mora tije-kom jedne misaone cjeline upotreb-ljavati u istom znaenju; usp. princi-pium identitatis

a glaz. kratica za alt A ili A J. fiz. znak za angstrem, tj.

Angstremova jedinica (jedna deset-milijuntina milimetra kao jedinica duine svjetlosnog vala; naziv prema vedskom fiziaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.)

a kratica za ar a- (gr. prefiks a) tzv. alfa steretikon,

lat. alpha privativum = nijeno alfa (ili a); u sloenicama oznaava lie-nost ega, nedostajanje ega, pone-kad i suprotnost onome s im je slo-eno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan bezoblian, apetalan bezlis-ni, amoralan nemoralan; kad se sloi s rijeju koja poinje samoglasnikom, umee se a, n, npr. analfabet (a-n-alphabet) nepismen

a bas it. a ba! (fr.) dolje! a battuta (tal.) glaz. prema udaru tak-

ta, po tempu a beneplacito it. a beneplaito (tal.)

glaz. po volji a capella it. a kapela (tal.) glaz. zborno

pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio it. a kaprio (tal.) glaz.

samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas,

od sada

a di (tal.) trg. istog dana (platiti mje-nicu), tj. po vienju; usp. a vista

a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbliim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu

a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi it. a due kordi (tal.) na dvije ice; a due voci it. a due voi (tal.) u dva glasa, dvoglasno

A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljev-stvo za konja! (glasovita reenica iz Shakespeareove drame Kralj Ri-chard III.)

a konto (tal. a conto) trg. na ime, na raun, u ime predujma, unaprijed; akonto

a la (fr.) kao, poput (ega), po, po ugledu na neto

a la bonne heure it. a la boner (fr.) u dobar trenutak

a la guerre comme a la guerre it. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u(ratu; rat je rat; pren. treba se pri-lagoditi prilikama

a la mode it. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu

a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odluno (npr. odbiti neki pri-jedlog, ponudu, savjet i si.)

a manco it. a manko (tal.) trg. trae-nje predujma, predujam, potraiva-nje; gubitak, manjak, dug

a piacere it. a pjaere (tal.) glaz. po volji, prema nahoenju, kako vam drago

a poco a poco 12 ab Jove principium

a poco a poco it. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno

a posteriori (lat. a posteriori) fil. za-visan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori

a prima aetate it. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih no-gu

a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od

iskustva, nezavisno od iskustva (su-protno: a posteriori) te, prema tome, oznaava logiku prethodnost zna-enja, a ne vremensku prethodnost (psiholoku); u obinom ivotu: una-prijed

a propos it. a propo (fr.) to se tie, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga

a punta d'arco it. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala

a quadro it. a kvadro (tal.) glaz. u etiri glasa, etvoroglasno

a rivederci it. a rivederi (tal.) do vi-enja

a salvo (tal.) trg. dobro ouvano, ne-oteeno (na teretnim listovima)

a tempera (tal.) slikati vodenom bo-jom, po staro talijanskom nainu

a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, tono po taktu

a uso it. a uzo (tal.) trg. po obiaju, plaanje mjenice u uobiajenom, re-dovitom roku

a verbis ad verbera (lat.) od rijei na batine (prijei)

a vista (tal. a vista) trg. po vienju (na mjenicama)

a voe sola it. a voe sola (tal.) glaz. samo za jedan glas

a vue it. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Chri-

stum a. Ch. n. kratica za ante Christum na-

tum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.)

a.d. kratica za a dato (lat.) AD. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales

it. ana partes ekvales (gr.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju lijenik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci mora-ju uzeti u potpuno jednakim kolii-nama)

AAL kratica za American Air Lines it. ameriken er lajnz (engl.) ameriki aerotransport

ab (hebr.) jedanaesti mjesec idovske graanske i peti crkvene godine (sr-panjkolovoz)

ab antiquo it. ab antikvo (lat.) od sta-rine, od davnine

ab equis ad asinos it. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s viega poloaja na nii

ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivije-ka

ab hine it. ab hink (lat.) prav. otada, poevi od toga dana, od toga vre-mena

ab hodierno (lat.) od danas, od dana-njeg dana

ab immemorabili (lat.) od pamtivije-ka, oduvijek

ab imo pectore it ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine du-e, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.)

ab incunabulis it. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinj-stva, od malih nogu, odmalena

ab initio it. ab inicio (lat.) od poetka ab instantia it. ab instancija (lat.)

prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke

(testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga

Lara (kunoga boga) poni, tj. poni sam od sebe, "oisti najprije pred svo-jom kuom"

ab Jove principium (lat.) od Jupitra poetak, tj. zaponimo s Jupitrom

ab ovo 13 abdicirati

(koji je najvaniji), tj. odajmo najpri-je poast najuglednijem

ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispoetka, sasvim ispoetka, iznova, iz osnove

ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga

ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostali

ab- (lat.) od-; prefiks koji daje rijeima nijeno znaenje, npr. abdikacija odreknue

aba (ar.) gruba vunena tkanina, selja-ka muka odjea bez rukava od tak-ve tkanine

abak (lat. abacus) sveani stol za skupo-cjeno posue kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematike crtee i radove, da-ska na kojoj se rauna; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. etverokut-na ploa koja pokriva glavicu (kapi-tel) stupa

abakcija (lat. abactio partus) med. po-baaj, pobacivanje; abortus

abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuivanje, otuenje, ustupanje

abalijenirati (lat. abalienare) prav. li-iti, otuiti, otuivati

abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodinje progonstvo iz zemlje

abandon (fr.) odustajanje od svog pra-va; pravo osiguranika da osigurava-telju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osi-guran

abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gleanj, pregib

Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (7501517) sa sjeditem u Bagda-du; vrhunac dinastije predstavlja vla-davina legendarnog Harun-al-Rai-da (89 st.)

abassimento (tal.) sniavanje, smanji-vanje, sputanje

abassimento di mano it. abasimento di mano (tal.) glaz. sputanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na gla-soviru)

abassimento di prezzo it. abasimen-to di preo (tal.) trg. sputanje cijene

abassimento di voe it. abasimento di voe (tal.) glaz. sputanje glasa

abaton (gr.) nepristupaan dio hrama, svetita ili crkve, osobito za inovjer-ce

abazija (gr. a ne, baino hodam) ivani poremeaj koji onemoguuje hodanje

abaur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svje-tiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrenica nad prozorima i izlo-zima koja titi od sunca; 4. reflektor na nekom ureaju za osvjetljavanje pomou kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo nanie

abba (aram.) starozavjetni naziv za pra-oca, proroka; duhovni otac; sveenik, uitelj

abbe (fr.) opat, sveenik abd (ar.) u arapskim sloenim osobnim

imenima: sluga, rob, npr. Abd-alah sluga Alahov; Abd-el-kader sluga sve-mogueg Boga; Abd-el-medid sluga preslavnog (Boga); Abd-ur-rahman sluga milosrdnog (Boga) itd.

Abderiani (gr. Abderitai) stanovnici starog trakog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ogranienosti i gluposti; otuda: glupi, ogranieni lju-di

abderitizam glupost, ogranienost, bu-dalatina; usp. Abderiani

abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski obiaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom

abdicirati (lat. abdicare) odrei se ne-ega, zahvaliti se na emu, dati (ili: podnijeti) ostavku

abdikacija 14 abijetin

abdikacija (lat. abdicatio) davanje os-tavke, odricanje (od prijestolja)

abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca

abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbuni; abdominalna trudnoa iz-vanmaternina trudnoa

abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, arani, tuke, pastrve, sleevi (haringe) i dr.

abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, gr. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvri-vanja uzroka bolesti

abdukcija (lat. abductio) 1. odvoenje, odvlaenje, odstranjenje; 2. log. silo-gizam iji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaklju-ak vjerojatan; kir. razmicanje zglo-bova

abduktor (lat. abductor) anat. mii od-mica

abeceda utvreni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, panjol-ska abeceda); utvreni redoslijed slova u latinici (grka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o emu; ne zna ni abecede nema pojma ni o emu

abecedar poetnica, knjiga iz koje se ue slova, itanje i pisanje; popis ri-jei po abecednom redu

Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga ovje-ka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog ovjeka)

abela (lat. albellus bjeliast) bot. bijela topola (Populus alba)

abelardizirati kastrirati (prema glaso-itom skolastiaru P. Abelardu, 1079 1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj uenici Heloise bio kastriran

aberacija (lat. aberrare odlutati, aber-ratio) 1. opt. pojava koja se oituje u tome da se svjetlosne zrake ne sa-staju u jednoj toki; sferna ili mono-

kromatska aberacija pojava koja se oituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj toki pri odbija-nju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leu okruglog oblika; kromatska aberacija nedovolj-na otrina slike poradi nejednake snage prelamanja lea za zrake raz-liitih boja, to dovodi do bojenja sli-ke duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godinjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od nor-malnog tipa, lutanje, zabluda

aberirati ab-errare) odlutati, za-bludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se

aberratio criminis it. aberacio kri-minis (lat.) prav. zabluda o izvrenju zloina, npr. kad se utvrdi da je zlo-in koji je izvrio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono to je on elio uiniti

Abesinija zemlja u Africi (Etiopija, Ha-be); abesinski zdenac pumpa ija je cijev bez prethodnog buenja utis-nuta u zemlju

abest (lat.) "nije nazoan" (prije: for-mula u kolama kojom se javljalo da netko nije doao u kolu) >

abevakuacija (lat. ab od, evacuatio pranjenje) djelomino pranjenje, is-pranjivanje

abfertigung (njem. Abfertigung) ot-premnina (novana nadoknada za uklanjanje heke osobe s mjesta gdje je nepoeljni)

abgedron (njem. abdreschen omlatiti penicu) otrc&n, olinjao; dosadan

abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstav-lja neemu, koji je u suprotnosti s neim s

abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina

abiogeneza 15 abnegacija

abiogeneza (gr. a- bez, ne, bios ivot, genesis postanak) biol. postajanje i-voga od neive tvari (spontana gene-racija; uveo prof. Huxley)

abiologija (gr. a- bez, ne, bios ivot, logia znanost) znanost o mrtvoj, an-organskoj prirodi

abiotrofija (gr. abios bez sredstava za ivot, oskudan, trofe hrana) nedo-statak sposobnosti za ivot, prije-vremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje

abiritacija (lat. abirritatio) med. sma-njenost nadraljivosti (tkiva)

abisodinamika (gr. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja prouava unutranjost Zemlje i is-trauje sile koje u njoj djeluju

abisus (gr. abyssos) ponor, provalija; pren. prodrljivac; abisalna fauna zool. ivotinje morskih dubina; abi-sal

abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj koli, vii teajni ispit, matura

abiturijent (lat. abire otii, odlaziti) onaj koji namjerava otii, osobito s nie kole na viu nakon poloenog ispita zrelosti (mature)

abjudicirati (lat. abjudicare) ne priz-nati, ne priznavati, poricati

abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje

abjudikacija (lat. ab dolje, judicare su-diti) sudsko osporenje, nepriznanje

abjuracija (lat. abjuratio) prav. odri-canje pod prisegom

abjurirati (lat. objurare) prav. pod pri-segom odricati, odrei

ablacija (lat. ablatio odnoenje, ukla-njanje) kir. rezanje, odrezivanje, am-putacija; geol. odnoenje (ili: ski-danje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode

ablaktacija (lat. ablactatio) med. od-bijanje djeteta od sise; pren. odvika-vanje

ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obli-nje bez odrezivanja cijepa

ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari

ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. pade u ne-kim indoeuropskim jezicima, pade odvajanja, kretanja odnekud, potje-canja

ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tie ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda neto potjee, ili od ega se rastavlja ili udaljava

ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija

ablefarija (gr. a- bez, blefaron oni ka-pak) med. nedostatak onih kapaka (posljedica kongenitalnih poremea-ja u razvitku oka, osobito nakon gan-grene, lupusa, tumora i dr. ozljeda)

ablegacija (lat. ablegatio) prav. progon-stvo, jednogodinje udaljivanje

ablegat (lat. ablegatus) izaslanik dru-gog reda, osobito papin, za pojedi-nane sluajeve (za razliku od dele-gata); prognanik

ablegirati (lat. ablegare) poslati, uda-ljiti, udaljivati; prognati na godinu dana

ablepsija (gr. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost

ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje

ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, ienje; obiaj katolikih sveenika da nakon priesti peru ruke

abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, oistiti

abmarkirati (njem. ab dolje, markie-ren obiljeiti) arg. "zbrisati", nesta-ti, maknuti se

abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje

abnormalan 16 abrazij

abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan,

neobian, koji odstupa od obiaja, re-da ili pravila; neobian, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan

abnormitet (lat. abnormitas) odstupa-nje od pravila, neprirodnost, nepra-vilnost; abnormalnost

aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica ne-ke slike; ebot

abolicija (lat. abolitio unitenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinue, ponitenje

abolicionisti (lat. abolitio) mn. politi-ka stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristae pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kuama

abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog obiaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje dr-avnog nadzora i za priznanje pro-stitucije

abolirati (lat. abolere unititi) prav. prekinuti nad nekim sudski postu-pak bez ikakvih posljedica po op-tuenoga; ukinuti, ukidati, ponititi, ponitavati

abominacija (lat. abominatio) gnusoba, uas, gadost, sramno djelo; oskvr-nue

abondancija (fr. abondance, lat. abun-dantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo rijei, rjeitost

abonent (fr. abonner, pretplatiti, pret-plaivati) pretplatnik

abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pret-plaivati, pretplatiti se

abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v.

ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris us-

ta) koji se nalazi nasuprot usta

abordaa (fr. abordage) napad (na ne-prijateljski brod); sudar dvaju bro-dova; pren. oslovljavanje

aboriginalan (lat. aboriginalis) prvo-tan; starosjedilaki, domai, sarao-nikao

aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, poetak) mn. staro-sjedioci, prastanovnici, uroenici (za razliku od kolonista)

aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje zaetka (zamet-ka) iz maternice

abortirati (lat. abortare) izvriti abor-tus, pobaciti, pobacivati; bot. ne do-nijeti plod

abortiv (lat. abortivum) med. pobaajno sredstvo, sredstvo za izvravanje po-baaja; mn. abortivi

abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobaajni; pren. skra-en, brzo zavren, uguen u samom zaetku, u klici; zakrljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraeni po-

. stupak, skraivanje; abortivno lijee-nje med. lijeenje kod kojega se uz-ronik bolesti unitava u samom po-etku bolesti (osobito pri lijeenju spolnih bolesti)

abortus (lat.) pobacivanje, pobaaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sa-

strugati; odstranjivati trljanjem, od-roniti, odronjavati

Abraham (hebr.) "otac mnotva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac i-dova i Arapa)

abrakadabra (hebr.) arobnjaka rije, bez znaenja, koja se, napisana na istostraninom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava sa-mo u ali, kao i "hokus-pokus"

abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, ienje struganjem; med. ienje

abregacija 17 acciaccatura

nagrizajuim sredstvima; geol. od-stranjivanje trljanjem, odronjavanje

abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, iskljuivanje, iskljuenje

abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraenje, skraivanje (osobito knji-ge, spisa, lanka itd.); abrevijatura

abrevijator (lat. abbreviator) skraiva, npr. neije knjige, neijeg spisa; pa-pinski pisar koji izrauje papinske breve

abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija

abrihtati (njem. abrichten) obuiti, obu-avati, izvjebati, dotjerati; usp. dre-sirati

abritirati (fr. abrutir) poivotinjiti, za-glupiti, izjednaiti sa ivotinjom; ubi-ti u nekome svaki moralni osjeaj

abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, ponitenje

abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, uki-dati, opozvati; trg. ponititi, povui nalog

abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, preki-nuti, raskomadati; usp. abruptan

abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglaen; isprekidan; odsje-en; nagao, nenadan, estok, bez mnogo okolianja; usp. abrumpirati

abs... v. pod aps... abstinyl v. antabus abid (njem. Abschied) oprotaj, ras-

tanak; abidsbrif (njem. Abschieds-brief) oprotajno pismo; usp. apiter

abtehati (njem. abstechen) razlikova-ti se od ega, ne slagati se s neim (npr. u bojama); isticati se, striti

abulija (gr. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje

abuna (ar.) "na otac", najvii crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesini-ji), poglavar kranske Koptske cr-kve

abundantan (lat. abundans) bogat, obi-lan, obilat; pretjeran

abusus non tollit usum it. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu

abuzija (lat. abusio) pogrena uporaba rijei; katahreza

abuzivan (lat. abusivus) sklon zlopo-rabama, sklon ogrijeiti se o postoje-e zakone i obiaje, protupravan

abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreka, zabluda; loa uporaba

abyssus abyssum invocat it. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreka uzrokuje drugu

abzac (njem. Absatz) u proznom i pjes-nikom tekstu: poinjanje nove ree-nice novim redom tako da se prva rije te reenice uvlai malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja

Academy-award (engl.) nagrada ame-rike Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetniko do-stignue u filmskoj umjetnosti; v. Os-kar

accarezzevole it. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko

accarezzevolmente it. akarecevol-mente (tal.) glaz. v. accarezzevole

accelerando it. aelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubr-zavajui, postupno bre

accentus acutus it. akcentus akutus (lat.) gram. otri naglasak; akut

accentus circumflexus it. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grkoj gramatici, kao u rijei moira); cirkumfleks

accentus gravis it. akcentus gravis (lat.) gram. teki naglasak (u grkoj i francuskoj gramatici); gravis

acciaccatura it. aakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvuanje prijanjeg tona sa sljedeim glavnim tonom; takoer; dodavanje jednog intervala akordi-ma radi pojaanja harmonije

apropos 18 abalijenirati

accordamento it. akordamento (tal.) glaz. usuglaavanje, prilagoavanje instrumenata i glasova

accordando it. akordando (tal.) glaz. usuglaavajui, prilagoavajui

acedija (gr. akedeia) duhovna tromost, ravnodunost prema nekom dobru, prema ivotu; akedija

acenonoet (gr. a-, koinos zajedniki, nois, noos razum, um) ovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenono-et

acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria it. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se dri tamjan; acerra philologica it. acera filologika (lat.) zbirka filolokih rasprava; acerra historica it. acera historika (lat.) zbirka odabranih po-vijesnih rasprava (kao naslov knji-ga)

acerbacija (lat. acerbatio) ogorenje, pogoranje

acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogoren; grub, surov, strog

acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gor-ina, grubost, surovost, strogost

aceridi (gr. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi

acerirati (lat. acer, fr. acerer) eliiti, oeliiti, okaliti

acervacija (lat. acervatio) nagomilava-nje, gomilanje

acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus

acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili:

boca) za ocat; anat. zglobna aa acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli

octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo,

lijek protiv uljeva i bradavica acetian (lat. acetum) koji sadri ocat,

octeno kiseo

acetil (lat. acetum) kem. radikal octe-ne (acetilne) kiseline

acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C2H2, bezbojan i otro-van, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen

acetometar (lat. acetum, gr. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa

acetometrija (lat. acetum, gr. metria) kem. mjerenje jakosti octa

aceton (lat. acetum) kem. bezbojna te-kuina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije dr-veta (dimetilni keton)

acetonemija (lat. acetum, gr. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod eerne bolesti teeg ob-lika

acetonurija (lat. acetum, gr. uron mo-kraa) med. prisutnost acetona u mokrai, osobito kod eerne bolesti

acezija (gr. akesis) lijeenje; akezija acid-party it. esid-parti (engl.) narko-

manska skupna seansa, skupno ui-vanje droga

acidacija (lat. acidatio) kem. ukiselja-vanje, npr. hrane u elucu

acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u ki-selinu

acidimetar (lat. acidum, gr. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline

acidimetrija (lat. acidum, gr. metria) mjerenje jakosti kiselina

acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu

aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootro-

vanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, oso-bito kod eerne bolesti

acijanoblepsija (gr. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoa za plavu bo-ju, nesposobnost oiju da zamjeuju plavu boju; usp. aneritropsija

aciniforman 19 adagij

aciniforman (lat. aciniformis) v. aci-nozan

acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna groa, npr. lijezde

acquestus conjugalis it. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednika te-evina mua i ene

Actors' Studio amerika filmska usta-nova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na naelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga

actu it. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijei, k, ka, na, do, kod, pri,

uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema pri-rodi); uz, pored, osim, povrh

ad acta it. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstra-niti neto kao svreno ili nepotrebno

ad arma! (lat.) k oruju! pren. na po-sao!

ad bene placitum (lat.) prema dopa-danju, prema nahoenju, po volji

ad calendas graecas it. ad kalendas grekas (lat.) "do grkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdaijevo", "kad na vrbi rodi groe"

ad depositum it. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti neto na uvanje, u pohranu

ad exemplum it. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice

ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc it. ad hok (lat.) upravo za to,

posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu

ad honorem (lat.) u ast, iz poasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u pod-

zemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u ne-

dogled - ad libitum (lat. ad libitum, libitus pro-

htjev) glaz. po volji, tj. svirati ili pje-vati; takoer: znak da se instrumen-ti ili glasovi s ovim dodatkom, u ne-kom glazbenom komadu, mogu i izo-staviti

ad limina (lat.) krae umjesto ad limi-na apostolorum, tj. na apostolske pragove (katoliki su biskupi duni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavjetava-nje zove referat ad limina)

ad litteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno

ad majorem Dei gloriam (lat.) na veu slavu Boju (geslo jezuitskog reda)

ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjer-ljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke

ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu

ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilje-iti, zapamtiti, primiti na znanje

ad oculos it. ad okulos (lat.) prikazati neto jasno, oigledno, zorno

ad partem (lat.) sa svakim dijelom po-sebno, tj. pojedinano

ad pias causas it. ad pijas kauzas (lat.) za pobone svrhe, za dobrotvor-ne namjene

ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje

ad rem (lat.) prema stvari, to odgova-ra stvari (a ne osobi); prilino, zgod-no, korisno, uputno, upotrebljivo

ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih gra-nica, potpuno

ad unum (lat.) svi do jednoga, do jed-noga, do posljednjeg

ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj

knjievnosti: pouna literatura koja je veoma slina enciklopediji

Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilo-naca: boanstvo vjetra, oluje, nevre-mena i groma

adagietto it. adaeto (tal.) glaz. 1. ma-lo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano

adagij (adagium) poslovica

adagio 20 adeno-

adagio it. adao (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstve-no; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano

adagio assai it. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto

adagiologija (lat. adagium poslovica, gr. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama

adagissimo it. adadisimo (tal.) glaz. veoma lagano, to lake

adakcija (lat. adactio, adigere) upor-nost, prisiljavanje, primoravanje

adaktilija (gr. a -bez, daktylos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi

adalet (tur.) pravda, pravednost; pravil-nost, ispravnost

Adam (hebr. ovjek nainjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog ovjek; Adamov kostim golo muko tijelo; Adamova jabuica istaknuta izboina na pred-njem dijelu vrata nekih mukaraca; Adamovo rebro ena (budui da je, prema Bibliji, Bog stvorio enu od Adamova rebra)

adamant (gr. adamas, adamantos) v. adamas

adamas (gr. adamas) kaljeno eljezo, elik; dijamant

adamizam struja europske knjievno-sti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi

Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi ovjek (odbivi nebesku hranu izgu-bio je besmrtnost za itav ljudski rod)

adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagoa-

vanje, prilagodba, prilagoenost; pri-mjena; adapcija

adaptator (lat. adaptator) onaj koji pri-lagoava, tehnika sprava za spregu meusobno neprilagoenih elemena-ta

adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagoavati; preurediti, preureiva-ti; primijeniti, primjenjivati

adcitacija (lat. adcitatio) prav. poziva-nje na parnicu

adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suenje, parnicu

addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni

adde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima)

adefagija (gr. adefagia) med. prodr-ljivost, prevelika elja za jelom

adekvacija (lat. adaequatio) izjednae-nje, prilagoavanje

adekvatan (lat. adequatus) izjednaen, jednak; podudaran, odgovarajui, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji tono izraava bit svoga pred-meta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spo-znatoga

adelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sratenost pranikih niti

adelfizam (gr. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo

adelfoktonija (gr. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo

adelopodi (gr. adelos prikriven, nejas-an, podos noga) zool. ivotinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene

ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraivanje

ademptio bonorum it. ademcio bo-norum (lat.) prav. oduzimanje imanja

ademptio civitatis it. ademcio civita-tis (lat.) prav. oduzimanje prava gra-anstva, protjerivanje iz grada

adenalgija (gr. aden lijezda, algos bol) med. lijezdobolja

adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, pri-

lozi, domeci adenitis (gr. aden lijezda) med. upala

lijezda adeno- (gr. aden) predmetak u sloeni-

cama sa znaenjem: lijezda, ljez-dani

adenoflegmon 21 adiafora

adenoflegmon (gr. aden, flego gorim) med. prelaenje upale limfne lijez-de na okolna tkiva

adenogeneza (gr. aden, genesis posta-nak) fiziol. nastajanje, stvaranje li-jezda

adenografija (gr. aden, grafia opis) fi-ziol. opisivanje lijezda

adenoidan (gr. aden, eidos oblik) ljez-dolik, ljezdast

adenoidi (gr. aden, eidos oblik) med. ljezdaste izrasline = adenoidne ve-getacije

adenologija (gr. aden, logia znanost) fiziol. prouavanje lijezda

adenom (gr. aden) med. ljezdaste iz-rasline koje se sastoje od epitelnih cjevica i vezivnog tkiva

adenopatija (gr. aden, pathos bolest) med. bolest ljezdanog sustava

adenotomija (gr. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje ljezda-nih izraslina, adenoida

adenozan (gr. aden, lat. adenosus) ljezdani, koji se tie lijezda

adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostii, za-

dobiti, stei) onaj koji je neto po-stigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne neega

adespoton (gr. adespoton) imanje bez gospodara; djelo iji je tvorac nepo-znat

adh- v. pod ath-adherencija (lat. adhaerentia) srai-

vanje, sraslost; pripadnost, naklo-nost, privrenost

adherencija (lat. adhaerere drati se ega, prianjati) prianjanje, pristaja-nje; privrenost, pripadnost, sklo-nost, naklonost, sljedbenitvo, sra-slost

adherent (lat. adhaerens) pristaa, pri-vrenik, pripadnik; sudionik

adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadoveziva-

ti se; odrati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko miljenje

adhezija (lat. adhaerere drati se ega, prianjati) fiz. prionljivost, meusob-no privlaenje dvaju tijela koja se ti-jesno dotiu; prianjanje, priljublji-vanje, pripijanje; med. sratenje, pri-raivanje; prav. prikljuenje, nak-nadni pristup neke drave nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravo-rijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvrenjem kaznenog djela (naknada tete, povrat oduzete stva-ri i si.); usp. kohezija

adhezija (lat. adhesio) prionljivost, pri-vlanost; fiz. sila kojom se privlae molekule raznih tijela (supr. kohezi-ja); prav. vezivanje jednog privatno-pravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica

adhezijski postupak prav. mjeoviti ili pridruni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo vee i jedan privatnopravni graanski predmet; v. adhezija

adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni

adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomona sredstva; prilozi uz spi-se

adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, koritenje; prizivanje, pri-voenje

adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuivanje, ohrabrivanje, bodrenje,

adhuc sub judice lis est it. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je jo pred sudom, spor jo nije rijeen

adiafora (gr. ta adiafora) mn. fil. ono to je s moralnog (etikog) stajalita beznaajno, tj. ni dobro ni loe; stoici su uili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (ivot, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznaajno

adicija 22 adjudikacija

adicija (lat. additio) dodavanje, zbraja-nje; umnoavanje

adicionalan (lat. additionalis) nakna-dan, dodan, pridodan, koji slui kao dodatak; adicionalni zakon novi, do-punski zakon

adicirati (ad-dicere) prav. priznati, do-suditi, dodijeliti

adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo neproputanja aktinskih zraka

adijabatan (gr. a- ne, diabaino prola-zim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka top-line, bez povienja i snienja tem-perature; usp. izotermian

adijabatian v. adijabatan adijafan (gr. a-diafaino) neproziran adijaforan (gr. a-diaforos) ravnodu-

an, ni dobar ni lo; indiferentan adijaforija (gr. a-diaforia) ravnodu-

nost; usp. indiferentizam adijaforist (gr. a-diaforos) ravnoduan

ovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist

adijagnostian (gr. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne moe) raz-likovati, raspoznati, utvrditi

adijantum (gr. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa

adijareja (gr. a- ne, diarrheo protje-em) med. nevrenje nude, zatvore-nost

adijaterman (gr. a-, dia- kroz, ther-maino zagrijavam) fiz. koji ne pro-puta toplinske zrake; aterman

adijatetian (gr. a- ne, dia- kroz, ti-themi metnem, stavim) med. koji ni-je sklon bolesti

adikcija (lat. addictio) prav. dosuiva-nje, dodjeljivanje

adinamian (gr. adynamikos) nemo-an, slab, iznemogao, klonuo; nespo-soban

adinamija (gr. adynamia) med. nemo, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost

adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, adipis mast, vo-

sak) kem. masni vosak, vosak od lea adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stva-

ranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pre-

tio, gojan, debeo adipsija (gr. a-, dipsa e) med. neos-

jeaj ei adipson (gr. a-, dipsa e) med. sred-

stvo za gaenje ei adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti,

zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uz-

buenjem Adisonova bolest bolest nadbubrenih

lijezda koja se oituje bronanom bojom koe i opim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkri-vau, engl. lijeniku Thomasu Addi-sonu, 17931860)

aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati

aditon (gr. adyton) ono to je nepri-stupano; najsvetiji, unutarnji dio grkog hrama u koji je samo sveenik smio stupiti

adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrenih lijezda, praena smeom ili smeecrnom bo-jom onih dijelova koe koji su izloeni svjetlosnom ili mehanikom podra-

aju; obino smrtonosna (nazvana po engl. lijeniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adi-sonova bolest, bronana bolest

adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. poveanje, dodatak ponuenoj svoti novca

adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pri-

djevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi,

dosuivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav.

sudsko priznanje, dosuivanje, pre-suda u neiju korist

adjudikatar 23 admodijacija

adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, drabom pro-davana stvar, najbolji ponuditelj

adjudikativan (lat. adjudicativus) ko-jim se dosuuje

adjument (lat. adjumentum) pomono sredstvo, pomo

adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome neko-ga za pomonika i budueg nasljed-nika

adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruivanje, dodjeljivanje, dodava-nje, spajanje

adjunkt (lat. adjunctus) pomonik; po-moni slubenik, mlai inovnik

adjunktura (lat. adjunctura) pomono zvanje; pomona ustanova

adjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinja-nje

adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjaa

adjutor (lat. adjutor) pomonik, poma-ga

adjutorij (lat. adjutorium) pomono sredstvo, pomo

adjutum (lat. adjutum) pomo, potpo-ra, dodatak

adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans

adjuvans (lat.) farm. pomono sredstvo, sporedni lijek ije je djelovanje sla-bije

adjuvant (lat. adjuvans) pomonik, pomaga; pomoni uitelj

adkredulirati (lat. adcredulare) zanije-kati pod prisegom neki dug

adlatus (lat. ad-latus) pomonik, mladi inovnik; osobito inovnik ili asnik koji je dodijeljen na slubu nekom viem inovniku ili asniku

adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublaavanje

adlerizam teorija austrijskog psiholo-ga Alfreda Adlera (18701937), tzv. "individualna psihologija"

Admet mit. starogrki kralj u Feri (Te-salija), jedan od Argonauta, mu Alkestidin, Apolonov ljubimac

adminacija (lat. adminatio) prav. pri-jetnja (kao simbolina uvreda)

adminikul (lat. adminiculum) pomono sredstvo, pomagalo

adminikulator (lat. adminiculator) u Katolikoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siroadi i si.

administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; inovnitvo, slubenitvo

administrativa (lat. administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast

administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tie ili potjee od up-ravne vlasti, ustanove itd.

administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom

administrirati (lat. administrare) up-ravljati; voditi poslove neke ustano-ve, voditi posao za nekoga drugog

admiracija (lat. admiratio) divljenje; uenje

admiral (ar. amir al ba', fr. amiral) za-povjednik bojne flote; zool. leptir (Va-nessa atlanta)

admirali te t (njem. Admiralitat) pomor-ska vlast; vrhovno zapovjednitvo po-morske vojne sile; svi admirali po-morske vojne sile

admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izraava ili izaziva div-ljenje, uenje, oboavanje

admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv

admisibilitet (lat. admisibilitas) prim-ljivost; prihvatljivost

admisija (lat. admissio) primanje, pri-jam

admodijacija (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup

admodijator 24 adresat

admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj

admonicija (lat. admonitio) opominja-nje, ukoravanje zbog nevrenja du-nosti

admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje

adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom

adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama

adnotacija (lat. adnotatio) biljeka, pri-mjedba, napomena, objanjenje; prav. popis; anotacija

adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabiljeiti, zapamtiti, znaajne stva-ri

adnotata (lat.) mn. biljeke, primjedbe, napomene

adnotator (lat. adnotator) pisac ili stav-lja primjedaba; tuma

adnotirati (lat. adnotare) pribiljeiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje

adolescencija (lat. adolescentia) mla-dost, mladenako doba; mlade, om-ladina

adolescent (lat. adolescens) mladi; pren. utokljunac

Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budui da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti)

adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antiki stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U U

Adonis (gr. Adonis) mit. legendarno lijep mladi za iju su se ljubav oti-male boice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljea; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polyomatus Adonis); bot. gorocvijet

adonizacija (lat. adonisatio) namjeta-nje, dotjerivanje, kienje

adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje

adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj,

usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete,

posvoje, pokerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tue

dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje

adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, po-svojen

adoracija (lat. adoratio) oboavanje, veliko potovanje, klanjanje; silno vo-ljenje, bezgranina ljubav

Adrast starogrki mitoloki kralj u Ar-gu, tast Polinikov, jedan od voa "Sedmorice protiv Tebe"

adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubre-na lijezda izluuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfm, epirenan, suprarenin

adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena ono-ga kome se pismo upuuje; 2. pisme-na predstavka, molba skuptine vla-daru; sveana estitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umjenost; adresa po po-trebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za sluaj neakceptiranja ili neisplate mjenice

adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upuuje ili preporuuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenini potpisnik koji upuuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu

adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznaenjem mjesta i ulica stanova-nja; knjiga s popisom stanovnika ne-kog mjesta (po zanimanjima, djelat-nostima, ulicama i dr.)

adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo ko-jem se upuuje pismo, primatelj pi-

adresirati 25 adventisti

sma; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u sluaju da je primatelj (trasat) ne plati

adresirati (fr. adresser) oznaiti na pis-mu, poiljci i dr. ime i mjesto stano-vanja osobe ili ustanove kojoj se pi-smo ili poiljka upuuje, napisati ad-resu

Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadran-sko more

adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvoje-nje; usvojenje onoga koji je ve pu-noljetan

adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati

adskripcija (lat. adscriptio) pripisiva-nje; pismeni dodatak

adskriptor (lat. adscriptor) supotpis-nik

adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgunja-vanje plinova na povrini vrstih tijela; usp. okluzija

adstant (lat. adstans) pomonik, po-moni uitelj

adstipulacija (lat. adstipulatio) bezu-vjetni pristanak, potpuna suglasnost

adstrikcija (lat. adstrictio) med. ste-zanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane

adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje povrine sluz-nice i povrijeene koe

adstringentan (lat. adstringens) stez-ljiv, koji stee, koji skuplja, koji za-tvara

adstringirati (lat. adstringere) stegnu-ti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti

adukcija (lat. ad, ducere voditi) privo-enje, dovoenje, primicanje, privla-enje; med. gibanje miia prema sre-dinjoj crti tijela, privlaenje miia; prav. dokazivanje, navoenje razlo-ga, pozivanje na to; aduktor mii primicah; usp. abdukcija, abduktor

adukcija n.at. aductio dovoenje) anat. "vivlaenje miia

adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo ovjek i svako ivo bie uope

adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo

adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica adulteracija (lat. adulteratio) krivotvo-

renje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brako-

lomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u

glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sred-

stva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za palje-

nje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti;

ublaiti, utaiti, razblaiti, olakati; glaati; omekati, postati kovnijim; slik. razblaiti boje

adut (fr. a tout u sve, na sve) u karta-ma: najjaa boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjae sredstvo, najjai razlog

adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: poeti igru adutima; sjei adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potroiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjae razloge

advekcija (lat. advehere dovoziti) vo-doravno gibanje zraka, a time se pre-nose i meteoroloki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru

advent (lat. adventus dolazak) predsto-jei dolazak Spasitelja navijeten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katoli-ka: posljednja etiri tjedna pred Bo-i, doae

adventisti (lat. adventus dolazak) pri-padnici kranske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da e Krist po drugi puta doi 1844. godine; svetkuju subotu,

adventivan 26 aerobat

osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obea-nje da e po drugiput doi; crkva ra-irena po cijelom svijetu

adventivan (lat. adventivus) sluajan; sporedan, pridoao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adven-tivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (brljan, divlja jago-da i dr.)

adventizam (lat. adventus dolazak) na-uavanje i pokret adventista; v. ad-ventisti

adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. pri-

lona oznaka (vremenska, mjesna, nainska, uzrona)

adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priloni

adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili biljenice u koje se privremeno unose grada i biljeke koje e tek kasnije biti sreene ili obraene

adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan

advocatus Dei (lat.) "Boji odvjetnik", u Rimokatolikoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vrajeg odvjet-nika" (advocatusa diaboli) pri proce-sima za proglaenje svetim ili bla-enim

advocatus diaboli (lat.) "vraji od-vjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Bojem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. ovjek koji se suprotstav-lja opem miljenju; v. diabolus ro-tae

advocirati (lat. ad voare) baviti se od-vjetnikim poslovima, braniti druge pred sudom; sluiti pravu; pren. za-uzimati se za nekoga ili neto

advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomo) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik

advokatura (lat. advocatura) pravobra-niteljstvo, pravozastupnitvo, odvjet-nitvo, odvjetniko zvanje

adustirati (lat. adjustare) dotjerati, do-tjerivati, namjestiti; adjustirati; obi-no: adustirati se, adjustirati se

adutant (lat. adjutans) pomonik; mlai asnik dodijeljen na slubu viem asniku, pratitelj vieg asnika

autantura (lat. adjuntatura) zvanje, sluba i kancelarija autanta

aed (gr. aoidos) pjeva i pjesnik slobo-de u herojskom razdoblju starih Grka

AEG kratica za poznatu njemaku tvrt-ku Allgemeine Elektrizitets-Gesell-schaft it. Algemajne elektricitets-ge-zelaft "Sveope drutvo za elektri-citet"

Aenona (lat.) antiko ime za Nin aequilibrium indifferentiae it. ekvi-

librijum indiferencije (lat.) fil. rav-notea dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac

aer (gr. aer zrak, lat. aer) zrak aeracija (lat. aeratio) proizvoenje zra-

ka; prozraivanje; izlaganje kemij-skom djelovanju zraka

aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljine kiseline

aerenhim (gr. aer zrak, en u, hyma tekuina, sok) bot. stanino tkivo s velikim, zrakom napunjenim, meu-staninim prostorima, osobito kod vodenih biljaka

aerian (lat. aer, gr. aer) zrani; pro-zraan, plinovit

aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin

aeriforman (lat. aeriformis) prozraan, plinovit

aerizirati (gr. aer, fr. aeriser) pretvo-riti, pretvarati u zrak, plin

aero- (gr. aer, lat. aer) predmetak u sloenicama sa znaenjem: zrak, zrani, koji je u vezi sa zrakom

aerobat (gr. aer, baino idem) plesa u zraku, plesa na uetu; koji ide po zraku; mudrija

aerobi 27 aeromantija

aerobi (gr. aer, bios ivot) mn. biol. bakterije koje, kao i sva via iva bia, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle ivjeti (za razliku od ana-eroba)

aerobionti (gr. aer, bios ivot) mn. zool. v. aerobi

aerobomba (gr. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zrana, avionska bomba

aerobus (gr. aer, lat. omnibus svima) zrano prijevozno sredstvo

aerodin (gr. aer, dynamis sila) zrak. zrakoplov tei od zraka, u letu se odrava uglavnom pomou aerodi-namikih reakcija

aerodinamika (gr. aer, dynamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja pli-novitih tijela

aerodrom (gr. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i ka-mo se sputaju zrakoplovi

aeroduktor (lat. aeroductor) med. in-strument kojim se pri poroajima dovodi zrak

aeroembolija (lat. aer zrak, gr. em-bolon klin) stvaranje plinskih mje-huria u tkivima i krvi zbog izlaga-nja organizma snienom tlaku koji vlada na veim visinama

aerofagija (gr. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histerinih osoba, ali i kod tuberkuloznih

aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cgedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog ljakom kroz koji se proputaju te-kue vode radi aeracije

aerofiti (gr. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); takoer: epifiti

aerofobija (gr. aer, fobeo bojim se, plaim se) strah od zraka, izbjega-vanje zraka

aerofon (gr. aer, foneo zvuim) instru-ment pomou kojega se ljudski glas

moe prenositi i uti na 69 kilo-metara (izumio ga je Edison)

aerofor (gr. aer, foros nosa) sprava koja omoguava disanje i u inae ot-rovnom ili zaguljivom zraku, kao i pod vodom

aerofotografija (gr. aer, fos svjetlost, grafo piem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljita (terena), iz zraka (zrakoplova) foto-grafskim putem

aerofotogrametrija (lat. aer zrak, gr. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, met-ria mjerenje) izradba zemljovida sni-manjem iz zrakoplova

aerogen (gr. aer, gennao stvaram, pro-izvodim) koji se stvara pomou zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuber-kuloza infekcija koja nastaje uno-enjem u plua tuberkuloznog baci-la s udahnutim zrakom

aerografija (gr. aer, grafo) opisivanje zraka

aerogram (lat. aer zrak, gr. grafein pisati) vijest predana zranim putem, putem radija; radiogram

aeroidan (gr. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit

aeroklimatologija (lat. aer zrak, gr. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja pro-uava klimu troposfere i drugih dije-lova stratosfere

aerolit (gr. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen

aerologija (gr. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju

aeromagnetometrija (lat. aer zrak, gr. Magnes lithos, metria mjerenje) istraivanje ruda pomou zrakoplo-va, tj. iz zraka

aeromantija (gr. aer, manteia prori-canje) proricanje po pojavama u zra-ku

aeromedicina 28 aerozoi

aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proua-vanjem i lijeenjem zdravstvenih poremeaja koji se javljaju kao po-sljedica letova zrakoplovima

aeromehanika (gr. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i rav-notee plinova; pneumatika

aerometar (gr. aer, metron) sprava za mjerenje gustoe i tlaka zraka

aerometrija (gr. aer, metria) mjere-nje zraka; znanost o mjerenju gusto-e i tlaka zraka

aeromiting (lat. aer zrak, engl. meet-ing) sastanak zrakoplovaca; skup i-ja je svrha populariziranje zrakoplov-stva; javna priredba sa zrakoplovnim vjebama

aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne kon-strukcije

aeromotorist (lat. aer zrak, lat. mo-tor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si.

aeronaut (gr. aer, naus brod, nauti-kos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom

aeronautika (gr. aer, naus brod, na-utike) znanost o zrakoplovstvu; zra-koplovstvo

aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeenim zrakom koji ne moe podrati let zrakoplova

aeroplan (gr. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion)

aeroprojektor (lat. aer, projector) fo-togrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotograf-skih snimaka napravljenih u zraku

aeroskop (gr. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje koliine praine u zraku

aeroskopija (gr. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka

aerostacija (lat. aerostatio) vjetina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo

aerostat (gr. aer, statos stajai, koji stoji) sprava za letenje laka od is-tisnutog zraka (balon, zrani brod)

aerostatika (gr. aer, statos),znanost o ravnotei plinova, posebno "zraka

aerotaksija (gr. aer, taxis ureenje) zool. kretanje organizama koji se slo-bodno kreu, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najveeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativ-na aerotaksija) sadraja kisika, gdje se onda ti aerotaksini mikroorga-nizmi skupljaju

aeroterapija (gr. aer, therapeia lije-enje) med. lijeenje udisanjem um-jetno zgusnutog ili razrijeenog zra-ka

aeroterorizam (gr. aer, lat. terror strah, uas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastraivanja, uznemiravanja i demoraliziranja sta-novnitva

aerotonometar (gr. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih ila

aerotopografija (gr. aer, topos mjesto, grafo piem) metoda u geodeziji: iz-rada geodetskih planova i karata po-mou snimaka iz zraka

aerotropizam (gr. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najvie {pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni ae-rotropizam) zraka, odnosno kisika

aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli po-mou umjetnog prilagoavanja br-zine zranog strujanja

aeroza (gr. aer) med. razvijanje zraka u tijelu

aerozoi (gr. aer, zoon ivotinja) zool. v. aerobi

i aeternum vale 29 afidavit

aeternum vale it. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav

afagija (gr. a-, fagein jesti) med. ne-mogunost gutanja hrane

afakija (gr. a-, fakos lea) med. nedo-statak one lee; pr. afakian

afamirati (fr. affamer) muiti glau; pr. afamiran

afanija (gr. afaneia) glupost, kojeta-rija

afarist (tal. affarista) ovjek koji bez-obzirno eli ostvariti dobitak ili ast, pekulant

afazija (gr. a-, femi govorim) med. ne-' mo (ili: nemogunost) govora; zani-jemjelost od uasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih rijei

afefobija (gr. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira

afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, njenost, odanost, ljubav, srdanost; svako uzbuenje i promjena u tje-lesnom ili duevnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osje-aj; aficiranje

afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili neto) psih.-vrlo jak osje-aj koji veinom nailazi najednom, iznenadno, traje obino vrlo kratko i u jednom trenutku dostie toliku ja-inu da gotovo posve zavlada svije-u, duevni pokret; uzbuenje, sta-nje razjarenosti, razjarenost

afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaga-nje

afektirati (lat. affectare) biti nepriro-dan, praviti se, pretvarati se, prene-magati se; htjeti vjeto prikazati ne-to onakvim kakvo zapravo nije

afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, os-jetljiv, osjeajan

afektuozan (lat. affectuosus, fr. affec-tueux) usrdan, ljubazan, veoma na-klonjen

afektuozitet (lat. affectuositas) usrd-nost, velika naklonjenost, strasnost

afel (gr. apo od, helios Sunce) astr. naj-vea udaljenost planeta ili kometa od Sunca; suprotno: perihel

afeleja (gr. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru)

Afer (lat.) arapski naziv za neka etiop-ska plemena (prema njima su Rim-ljani nazvali itav kontinent Afrika)

afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; teak poloaj; zamrena stvar; neugodan doivljaj; velik dogaaj; sukob

afera (fr. afiaire) onaj koji ima ili pravi afere, koji se bavi prljavim poslo-vima, osobito na raun drave

afereza (gr. aphairesis oduzimanje) gram. skraivanje poetka, skrai-vanje jedne rijei time to joj se izo-stavi poetak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvinog ili ones-posobljenog dijela ljudskog tijela

affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato

affaire d'honneur it. afer d-oner (fr.) stvar asti, dvoboj

affanato (tal.) glaz. bolno, tuno, pla-ljivo

affettuosissamente it. afetuozisamen-te (tal.) glaz. v. affettuosissimo

affettuosissimo it. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjeajno, veoma strasno

affettuoso it. afetuozo (tal.) glaz. uz-budljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto

afflitto (tal.) glaz. bolno, tuno; con af-flittione

affretando (tal.) glaz. sve bre, ubrza-vajui; affretoso

affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm.

na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod

prisegom o teretu nekog broda

afiks 30 aformacija

afiks (lat. affigere privrstiti, prikovati, affixum) gram. produenje rijei do-davanjem jednog slova ili sloga, go-vorni dodatak; dometak

afilantropija (gr. a-, filos prijateljski, anthropos ovjek) nedostatak ljuba-vi prema blinjima; mrnja prema ljudima

afilian (gr. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez ainog listia

afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; pri-manje u neki red ili drutvo; brat-stvo, sveza; druba, drutvo, tajno udruenje

afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kerku; zbratimiti; primi-ti nekoga u neki red, bratstvo ili dru-tvo; pridruiti, zdruiti; afilirana loa masonska loa koja je ula u sastav neke vee loe

afinaa (fr. affinage) profinjavanje, pro-iavanje, npr. plemenitih rudaa; dotjerivanje, glaanje, stanjivanje

afinerija (fr. affinerie) radionica za proiavanje plemenitih rudaa i dr.; radionica u kojoj se izrauju i-ce; usp. rafinerija

afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepim; oistiti, proistiti, proia-vati; dotjerati, stanjiti

afinis (lat. affinis) roak po eni, zet, tast

afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srod-nost (suprotno: kognacija); kem. stu-panj lakoe kojom se dva razliita elementa spajaju, tenja za sjedinja-vanjem izmeu dvaju kemijskih elemenata ili vie njih; pren. srod-nost, slinost

afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij

afirmacija (lat. afifirmatio) potvriva-nje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom

afirmativa (lat.) potvrdno miljenje; po-tvrivanje, potvrda

afirmativan (lat. affirmativus) potvr-dan; odluan; pokazni; log. afirma-tivan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno

afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, po-tvrditi, potvrivati, uvjeriti; afirmi-rati se uspjeti odrati se kao takav

afi (fr. affiche) oglas, javna objava, pla-kat

afitaa (fr. affutage) voj. namjetanje topa na lafetu, puke na kundak; pri-premanje topova za pucanje; otre-nje alata

afitirati (fr. affuter) voj. namjestiti (ili: namjetati) top na lafetu ili puku na kundak; top ili puku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u priprav-nosti, imati pri ruci

aflikcija (lat. afflictio) utuenost, oa-loenost, alost; bol, tuga, jad, mu-ka; nesrea, nedaa

aflogistian (gr. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistina svjetiljka

afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnoavanje, izobi-lje, obilje, obilnost

afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala ega, obilje; afluksija

afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (gr. afobia ) neplaljivost, nebo-

jaljivost afonija (gr. a-, fone glas) med. bez-

glasnost; gubljenje (ili: gubitak) gla-sa zbog bolesti miia i ivaca koji pokreu i zateu glasne ice; v. afo-nian

aforija (gr. plodan, rodan) med. ne-plodnost, jalovost

aforistino (gr. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke

aforizam (gr. aforismos) kratka i u odreenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izraava jednu mi-sao; mudra pouna izreka

aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobliiti, graditi) tvorba

aforodizijazam 31 agamogonija

novog oblika pridodavanjem; u heb-rejskoj gramatici: tvorba osobnih gla-golskih oblika dodavanjem skraenih zamjenica (aformativa)

aforodizijazam (gr. afrodisiazo) med. v. afrodizija

afretiranje (fr. affretement) pom. za-kupljivanje lade; zakupnina

afrik (fr. afrique) materijal od palmi-nih vlakana (slui za punjenje stru-njaa)

afrikaans inaica nizozemskog jezika kojom govore Buri

Afrikander bijelac roen u Junoj Af-rici; u uem smislu Bur

afrikanistika znanost koja prouava afrike jezike i knjievnosti, znanost o afrikoj kulturi

afrikata (lat. affricare natrljati) gram. sloeni, sliveni suglasnik, npr. c = t + s

Afrodita (gr. Afrodite) mit. starogr-ka boica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimlja-na: Venera); pren. ljubavno uivanje, spolna ljubav, obljuba; dra, ljupkost; zool. morska gusjenica

afroditografski (gr. Afrodite, grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi; astr. koji opisuje planet Ve-neru

afroditski (gr. Afrodite) ljubavni afrodizija (gr. afrodisiazo sladim se

ljubavlju) med. ljubavna pohota, lju-bavno ludilo, pretjerano razvijen spolni nagon; aforidizijazam

afrodizijaci (gr. afrodisios ljubavni) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona

afrodizijak (gr. afrodisios koji se od-nosi na ljubavni uitak) sredstvo za jaanje spolnog nagona

afrometar (gr. afros pjena, metron) sprava za mjerenje tlaka pjene, spra-va za mjerenje vrenja

afronterija (fr. affronterie) javna po-grda; bezobrazna i drska prijevara

afrozinija (gr. afrosyne) bezumlje; med. besmislenost, buncanje u groz-nici

afte (gr. afthai, lat. aphthae) mn. med. bolest na sluznici usne upljine: bi-jeli ili ukasti mjehurii s crvenim rubom

after-dinner (engl.) odmaranje odmah nakon ruka

after-shave it. after-eiv (engl.) kolonj-ska voda, losion koji se upotrebljava nakon brijanja; after-shave lotion it. after-eiv loun (engl.) usp. losion

aftezan (gr. aftha, lat. aphthosus) mje-hurast; med. koji ima afte na sluz-nici usne pljine

aftong (gr. a-, fthongos zvuk, glas, ton) gram. mukli suglasnik

afuzija (lat. affundere doliti) dolijeva-nje

agalaktija (gr. a- bez, gala mlijeko) med. bezmlijenost dojke, oskudica u mlijeku kod majke

agalma (gr. agalma) lik, kip, slika, ukras, osobito u hramu

agame (gr. a- bez, gamos brak) mn. bot. biljke gimnospore ije se stanice razmnoavaju samostalno, bez utje-caja drugih oplodnih stanica

Agamemnon mit. sin Atrejev, unuk Pelopov, praunuk Tantalov, brat Me-nelajev, kralj u Mikeni (Argu), vrhov-ni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu; ubila ga je ena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist; osveen od sina Oresta

agamija (gr. a- bez, gamein eniti se) bezbranost; bot. bespolnost cvjetova, kriptogamija; zool. partenogenetsko razmnoavanje

agamist (gr. a-gameo bez ene sam) neenja, momak, samac

agamogonija (gr. a- bez, gamos brak, gone raanje) biol. raanje bez oplo-ivanja, tj. putem diobe (nain raz-mnoavanja kod praivotinja); supr. gamogonija

agape 32 agerasija

agape (gr. agape ljubav) Boja ljubav, boanska ljubav; kranska ljubav; mn. veere ljubavi kod prvih kra-na kao znak opeg bratstva i ljuba-vi

agar-agar vrsta algi u kineskim i ja-panskim morima; pomijeana s vo-dom daje bezbojnu hladetinastu ma-su koja se upotrebljava u kuharstvu, u apreturi (kao sredstvo za lijeplje-nje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija)

Agareni (hebr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima, po imenu arapskog plemena koje je, pre-ma Starom zavjetu, ivjelo u doba idovskih kraljeva u Arabiji i napa-dalo susjedna idovska plemena

agastronomija (gr. a- bez, gaster tr-buh, nomos zakon) med. uzetost tr-bunih ivaca

agatobiotika (gr. agathos dobar, bios ivot) fil. nauavanje o dobrom i pravilnom ivljenju

agatodemon (gr. agathos dobar, dai-monion duh) mit. dobri duh, duh za-titnik

agatologija (gr. agathos dobar, logia znanost) fil. dio etike koji ui o naj-viem dobru

Agaton (gr. aghatos dobar) starogrki pisac tragedija, prijatelj Euripidov i Platonov

agava (gr. agauos vrijedan divljenja, lat. agave americana) bot. tropska biljka podrijetlom iz Ju. Amerike, stablo joj izraste do 10 m visine; upo-trebljava se, osobito lie, u narod-noj medicini

Agemenidi mn. perzijska dinastija od 8. do 4. stoljea pr. n. e.; unitio ju je Aleksandar Makedonski porazivi kralja Darija III.

Agena it. edine (engl.) vrsta ameri-kih raketa upotrijebljenih u progra-mu Gemini

Agence Havas it. aans avas (fr.) fran-cuska obavjetajna agencija (ured za informacije)

Agence Telegraphique Suisse (fr.) vicarska novinska agencija

agencija (lat. agentia) poslovnica nekog veeg poduzea iji je djelokrug ogra-nien; novinarsko poduzee za dava-nje novosti dnevnim listovima

agenda (lat.) dnevnik; podsjetnik agenezija (gr. a- bez, genesis raanje)

enska neplodnost, nesposobnost za raanje; fiziol. nepotpuna embriona-lna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma; teol. nauavanje Crkve po kojem Bog nema poetka

Agenor (gr. agenor) "hrabri"; u staro-grkoj mitologiji: sin Posejdona i Li-bije, osniva grada Tira, praotac Fe-niana

agens (lat. agens) fil. djelotvoran, radno naelo, ono to je uzrok neemu, sna-ga; pokretna sila

agent (lat. agens koji radi) poslovoa; posrednik; predstavnik firme, za-stupnik; tajni policajac

agent provokator (lat. agens provo-cator izaziva) plaeni izaziva ne-reda, poticatelj nemira, plaeni bu-ka; osobito: tajni policijski dounik kojemu je zadatak stei povjerenje politiki sumnjivih ili nepoeljnih osoba pa ih onda navesti na vrenje kanjivih djela

agentura (lat.) posao; poslovno podruje jednog agenta; ured jednog agenta, poslovnica

ager (lat.) polje, oranica; ager publicus it. ager publikus (lat.) dravno zem-ljite koje slui za javnu uporabu; osvojena zemlja koja se poklanja islu-enim vojnicima

ageracija (lat. aggeratio) nagomilava-nje, gomilanje

agerasija (gr. ageraos koji ne stari) nestarenje, mladolik izgled, staraka svjeina

agestija 33 aglutinacija

agestija (lat. aggestio) dovlaenje na gomilu, gomilanje, nagomilavanje

ageuzija (gr. a- bez, geusis ukus) med. nedostatak (ili: neosjeanje) okusa

Agezilaj (gr. ago vodim, laos narod) "voda naroda"; "predvodnik", "prvak"; spartanski kralj (54. st. pr. n. e.)

Agfa kratica za Aktiengesellschaft fiir Anilinerzeugung it. akcijengezelaft fir anilinercojgung (njem.) "dioniko drutvo za proizvodnju anilina"; usp. anilin; Agfakolor (lat. color boja) film produkcije Agfa

aggiustamente it. adustamente (tal.) glaz. tono, potpuno, sasvim tono

aggratiatio publica it. agracijacio pu-blika (lat.) pomilovanje koje daje vla-dar povodom velikih dravnih blag-dana i proslava, opa amnestija

agijazma (gr. hagiazma) blagoslov-ljena voda, sveta voda

agilan (lat. agilis) brz, lak, hitar, spre-tan, okretan; marljiv, vrijedan

agilitet (lat. agilitas) v. agilnost agilnost (lat. agilitas) brzina, okretnost,

hitrost, lakoa; radinost, marljivost aginian (gr. a- bez, gyne ena) neo-

enjen aginija (gr. a- bez, gyne ena) nee-

njenost, ivot bez ene agirati (lat. agere) raditi, poslovati, tr-

govati; glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret, kreta-

nje, nemir; revno zauzimanje i rad u uoj ili iroj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari; podbadanje, bunjenje

agitakl (lat. agitaculum) farm. tapi ili bati za mijeanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova

agitata res (lat.) stvar o kojoj se esto govori ili raspravlja, koja je esto na dnevnom redu; svrena stvar, rije-ena stvar

agitato it. aditato (tal.) muz. uzbur-kano, dirljivo

agitator (lat.) ovjek koji se revno za-uzima i radi za neku osobu, stranku ili ideju, ili protiv neke osobe, stran-ke ili ideje; buntovnik; podbada, smutljivac

agitirati (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu, stvar, ili protiv neke osobe, stvari, osobito u politi-kom smislu; poticati, buniti; farm. mijeati, mukati

Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande

Aglaja (gr. aglaos sjajan) "sjajna", "blistava"; jedna od triju Gracija; bo-ica ljupkosti

Aglaura mit. ki atenskoga kralja Ke-kropa

aglobulija (gr. a- bez, lat. globulus kuglica) med. nedovoljnost krvnih zrnaca

aglomeracija (lat. agglomeratio) skup-ljanje, gomilanje, nagomilavanje

aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem vie raznih sastavnih dijelova; min. slijepljen ka-men

aglomerirati (lat. agglomerare) gomi-lati, nagomila(va)ti, skupljati

aglosija (gr. a- bez, glossa jezik) med. nijemost, mutavost; aglosostomija

aglosostomija (gr. aglossos nijem, sto-ma usta) med. v. aglosija

aglucija (lat. aglutio) med. nemogu-nost gutanja; agluticija

aglutinacija (lat. agglutinatio) nagomi-lavanje, skupljanje; fil. najnii stu-panj aperceptivnog spajanja predo-daba pri emu, dodue, nastaje nova zbirna predodba, ali njezini sastav-ni dijelovi ipak ostaju samostalne predodbe; med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. kod tifusa); sljeplji-vanje rana pomou tekuine koja po-novno spaja odvojene dijelove (lim-fa); gram. stapanje dviju rijei u jed-nu

aglutinacija 34 agora

aglutinacija (lat. aglutinatio) med. v. aglucija

aglutinancije (lat. agglutinantia) mn. med. lijekovi za brzo zaraivanje ra-na; sredstva za slijepljivanje

aglutinativan (lat. agglutinare prili-jepiti) koji srauje, koji zarauje, koji zalijei; koji se priljepljuje, pri-ljepni, s priljepcima; aglutinativni je-zici lingv. jezici kod kojih se rijei tvore dodavanjem gradivnih eleme-nata na korijen rijei, npr. turski i dr.

aglutinini (lat. agglutinare prilijepiti) mn. med. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom se-rumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije

aglutinirati (lat. agglutinare) slijepiti, prilijepiti, priljepljivati, sastaviti, srasti

agma (gr. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k, g, h, (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos)

agnacija (lat. agnatio) krvno srodstvo, srodstvo po ocu

agnat (lat. agnatus) roak s oeve stra-ne, roak po krvi

agnatian (lat. agnatus) srodan po oe-voj strani, po ocu

agnatija (gr. a- bez, gnathos eljust) med. nedostatak eljusti

agnominacija (lat. agnominatio) v. anominacija

agnoscirati (lat. agnoscere) priznati (npr. potpis, mjenicu i si.)

agnosticizam (gr. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaa veoma razliite pravce (transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr.) koji zastupaju gle-dite da je stvarnost nemogue spo-znati

agnozija (gr. a- bez, gnosis spoznaja) psih. nesposobnost raspoznavanja, razumijevanja i oznaavanja pojmo-vima onoga to se zamijeti pomou osjetila, npr. kad bolesnik predmete

vidi, ali ih ne raspoznaje i dr.; fil. polazna toka Sokratove filozofije: "Znam da nita ne znam"

Agnus Dei (lat.) Jaganjac Boji, jedno od Kristovih imena (Iv 1,29)

agofilomanija (tal. ago igla, gr. filos prijatelj, mania pomama, strast) iz-raz za strast ubadanja u venu i uta-kanje bilo kakve nekodljive tekui-ne kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge

agogika (gr. ago vodim) glaz. naziv za postupne promjene tempa radi to ivljeg i plastinijeg izvoenja glaz-benog djela

agometar (gr. ago vodim, metron mje-ra) fiz. v. reostat

agon (gr. agon borba) gimnastiko, ko-njiko i glazbeno natjecanje kod starih Grka

agona (gr. agonos neplodan) zem. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jed-naka nuli

agonija (gr. agonia borba) smrtna bor-ba; smrtne muke, izdisanje, stanje koje prethodi smrti; smrtni strah, oajanje

agonist (gr. agonistes) borac, gimnas-tiki, konjiki i glazbeni natjecatelj kod starih Grka

agonistarh (gr. agonistes, archos) nad-zornik gimnastikih, jahakih i glaz-benih natjecanja kod starih Grka

agonistika (gr. agon borba) borba, na-tjecanje; borilaka, gimnastika, hrvaka vjetina

agonizam (gr. agon) borba, utakmica agonografija (gr. agon borba, grafia

opis) opis(ivanje) borbe agonotet (gr. agonothetes) redatelj

gimnastikih, konjikih i glazbenih natjecanja kod starih Grka, sudac u borbi

agora (gr. agora trg) 1. u starogrkim gradovima: glavni trg; 2. narodna

agorafobija 35 agrestan

skuptina starih Atenjana; mjesto gdje se ta skuptina sastajala

agorafobija (gr. agora trg, fobeo bojim se) med. nervozni strah od prelae-nja preko trgova, ulica i uope praznih prostora

agracijacija (lat. aggratiatio) pomilo-vanje

agrafa (fr. agraffe) 2. kopa, spona (kao nakit)

agrafa (gr. agrafos nenapisan) 1. mn. teol. pojedine reenice koje se navode kao Isusove rijei kojih nema u ka-nonskim Evaneljima, ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. Dje-la apostolska 20,35)

agrafija (gr. a- bez, grafo piem) med. gubljenje sposobnosti pisanja, bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga

Agram (njem., navodno od am Graben na jarku, na nasipu) staro njemako ime za Zagreb

agramatist (gr. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati, nepismenjak

agrar (gr. agros, lat. ager njiva, polje) opi izraz za pojmove koji obuhvaaju poljoprivredu, zemlju, zemljine od-nose, zemljine reforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaen odred-bama zakona o agrarnoj reformi

agrarac (lat. agrarius) zemljoradnik; pristaa zemljoradnike politike

agrarizam (gr. agros, lat. ager njiva, polje) ekonomsko-politiki pokret iji je cilj unapreenje i zatita poljo-privrede i poljoprivrednika od dru-gih grana proizvodnje (industrije i dr.)

agrarni (lat. agrarius) koji se tie zem-lje, zemljoradniki, poljoprivredni; agrarna reforma reforma koja se od-nosi na zemljoposjed; ponovna ras-podjela zemlje

agravacija (lat. aggravare oteati) ote-avanje, oteanje, pogoranje; pove-anje, pootrenje, npr. kazne

agreaa (fr. agreage) trg. nagrada po-sredniku; kurtaa

agregacija (lat. aggregatio) nagomila-vanje, nakupljanje, zbijanje; pridru-ivanje, primanje u neko drutvo; iz-vanredna profesura

agregat (lat. aggregatum skupina) min. masa koja je nastala putem sjedi-njavanja vie istovrsnih stvari, masa koja sadri u sebi razline sastavne dijelove; mat. zbroj, iznos; meh. di-namo-stroj i motor, generator i mo-tor

agregatno stanje fiz. stanje u kojem se neko tijelo javlja, nain spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na vrsta, tekua i plinovita

agregirati (lat. ad pri, grex stado, agre-gare) primiti u neko drutvo, pri-druiti; gomilati, nagomilati, zbiti, spojiti u jedno tijelo

agreman (fr. agrement pristanak) pri-stanak drave da primi odreenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge drave

agrergografija (gr. agros njiva, ergon djelo, grafia pisanje, opisivanje) opisi-vanje poljoprivrednih sprava

agresija (lat. aggressio) napad, napa-danje; nasrtljivost, nasilje

agresini (lat. aggredi) mn. med. neo-trovne tvari kojima bakterije, proiz-vodei ih, svladavaju otpornost orga-nizma

agresivan (lat. aggressivus) nasrtljiv, koji je sklon napadanju, napadan, nasilan

agresor (lat. aggressor) nasrtljivac, napada, napadaka ili izazivaka strana

agrest (tal. agro, agresto, lat. aseg ljut) sok iscijeen iz nezrelog groa, upo-trebljava se za ocat, limunadu i dr.

agrestan (lat. ager njiva, polje, agres-tis) seljaki, seoski; poljski; pren. grub, neuglaen, neobrazovan

agrestija 36 agrometeorologij a

agrestija (lat. agrestis poljski, seoski) seljatvo, prostatvo; grubost, neu-gladenost, neobrazovanost

agri- (lat. ager) predmetak sa znae-njem: poljoprivreda

agricola it. agrikola (lat.) seljak, poljo-privrednik

agrikultura (lat. agricultura) zemljo-radnja, ratarstvo, zemljodjelstvo

agrikulturni (lat. agricultura) koji se tie zemljoradnje, poljoprivredni; agrikulturni sustav v. fiziokratski su-stav; agrikulturna kemija dio primi-jenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima ivota korisnih biljaka (i-tarica) i domaih ivotinja; agrikul-turna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju; agrikulturne drave drave u kojima su zemljoradnja i stoarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske drave)

agriofag (gr. agrios divlji, fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom ivotinja, osobito divljai

agriotimija (gr. agrios divlji, thymos dua) divljatvo, divlja ud; luaka sklonost ubojstvu

Agripa (lat. Agrippa) 1. rimsko osobno ime; 2. med. nepravilan poroaj, kad dijete dolazi na svijet najprije noga-ma umjesto glavom; takoer: agrip-ski poroaj

agripnija (gr. agrypnia) med. budnost, nesanica, nespavanje

agripnokoma (gr. agrypnia, koma ne-prirodna pospanost) med. nesanica praena velikom eljom za spava-njem

agro- (gr. agros, lat. ager) predmetak u sloenicama sa znaenjem: polje, poljski, poljo-

agrobaza (lat. ager polje, gr. basis te-melj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna sredinjica)

agrobiologija (lat. ager polje, gr. bios ivot, logia znanost) dio biologije ko-ji prouava uspijevanje i iskoristivost

biljaka s obzirom na kakvou zem-ljita

agrobotanika (gr. agros, botane trava) dio botanike koji prouava morfolo-ke i fizioloke osobine kultiviranih biljaka

agroekologija (lat. ager polje, gr. oikos kua, logia znanost) znanost o smje-taju poljoprivrednih povrina

agrofitotehnika (gr. agros, fyton bilj-ka, techne vjetina) agr. vjetina ob-raivanja i uzgoja biljaka, osobito kultiviranih biljaka

agrogeologija (gr. agros, ge zemlja, logia znanost) dio geologije koji skup-lja i potanko obrauje one dijelove geologije koji se tiu poljoprivrede

agrokemija (agros, cheo lijem) dio ke-mije koji, na osnovi pokusa, ispituje utjecaj zemljita na prehranu i sa-stav kultiviranih biljaka

agrokemija (lat. ager polje, gr. che-meia) grana kemije koja se bavi pro-uavanjem kemijskih procesa i ele-menata s obzirom na plodnosti zem-ljita (npr. primjena umjetnih gno-jiva i uporaba kemijskih sredstava, tj. pesticida radi zatite raslinja i dobivanja veeg uroda

agroklimatologija (gr.) grana klima-tologije koja prouava klimatske ele-mente i varijacije koje utjeu na raz-diobu biljnog svijeta na povrini Zemlje

agromaksimum (lat. ager polje, maxi-mum) najvea koliina zemljinog posjeda koju smije imati neki poje-dinac

agromanija (gr. agros, mania poma-ma, ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji

agromelioracija njegovanje tla racio-nalnom obradom, gnojivima, zatii-vanjem od erozije i si.

agrometeorologij a (lat. ager polje, gr. meteoron koji se nalazi u zraku, logia znanost) grana meteorologije koja

Agron 37 ahreja

prouava vremenske elemente i po-jave koje utjeu na razvoj usjeva

Agron kralj svih Ilira u 3. st. pr. n. e., mu glasovite Teute

agronom (gr. agronomos) poljoprivred-nik, osobito: inenjer