Anin časopis

ŠUMARSTVO

HR šume: dajemo 164 mil. kn potpore drvoprerađivačima!STR. 18

GODINA VI, BROJ I-II/ PROLJEĆE 2009 www.drvo-namjestaj.hr

Stručni časopis za šumarstvo, preradu drva i proizvodnju namještaja

PRIMARNA PRERADA

Tri scenarija za oporavak tržišta drva

STR. 21

INTERVjU BORISlAV SUNjOg

Uključujemo se u dodjelu nepovratnih poticaja!STR. 28

SAjMOVI

Nastupi na siječanjskim sajmovima uspješni

STR. 31

TISK

AN

O N

A E

KOLO

ŠKO

M P

API

RU. Č

ASO

PIS

SE D

ISTR

IBU

IRA

NA

OSN

OVI

PRE

TPLA

TE

KONKURENTNOST

Dvorane opet sa stranim povodima

STR. 54

ENERgIjA

Ministar Čobanković poklonio prvu peć na pelete jasenovcu

STR. 59

ZAGREB ■ Istraživanje GfK agencije za istraživanje tržišta pokazalo je da ove godine tek trećina kućanstava razmišlja o kupnji novog namještaja. 20% planira kupiti kompletnu kuhinju, 15% spavaću sobu ili dnevni boravak. I što je najvažnije, većina, ako i razmišlja o kupnji, planira kupiti tek dio opreme, dakle ili ormar ili stol ili zavjese i sl. Je li moguće i kako promijeniti ove trendove? NASTAVAK NA STR. 11.

U 2009. se kupuje manje namještaja. Cijena još uvijek presudni kriterij!

I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJ 3

RIJEČ UREDNIŠTVA

Poštovani čitatelji!dobar brak, složit ćemo se svi, temelji se na povjerenju, međusobnom poštivanju i zajedničkim vrijednostima. Tradicionalno je žena orijentirana na dom – pa čak i danas, rijetko koja obitelj funkcionira tako što muškarac preuzima brigu za dom. Možemo čak reći da je to prirodno, uvjetovano fiziologijom spolova. Sad se već itekako pitate o čemu ja to ovdje pišem i kakve to ima veze s drvnom industrijom pa ću zato ispričati priču i pojasniti stajalište redakcije kao nepristranog promatrača odnosa HR šuma i hrvatske drvne industrije.

Zapravo me taj odnos asocira na brak, najjednostavnije rečeno. Suvišno je reći izrijekom tko je žena, a tko muškarac... Ako znamo da šume imaju duboko korijenje i ostaju doma dokle god ih drvna industrija ne oplodi, ne oplemeni i ne odnese u svijet. Žena je... čudo prirode, kažu neki. Žena rađa i brine se za potomstvo dokle ono ne stasa; muškarac je tradicionalno taj koji dijete vodi u svijet i osigurava mu što bolju startnu poziciju.

Žena ostaje doma, često sama nakon što dijete ode, dok muškarac zarađuje za život. Dolazimo do točke gdje muškarac pokatkad zapostavlja svoju ženu i neminovno slijedi situacija u kojoj se žena želi osamostaliti i dati mu do znanja da ona nije njegovo vlasništvo, već može živjeti samostalno. Muškarac je ljut jer dok se on poteže po svijetu u nastojanju da zaradi za život, od žene traži podršku, razumijevanje, strpljenje... I pokatkad muškarci pretjeraju u tom bezrezervnom zahtijevanju podrške, razumijevanja i strpljenja. Ali brak – to je tradicionalna ljudska vrijednost na kojoj se temelje sva društva ovoga svijeta. Muškarac i žena – dvije, po kazni, razdvojene polovice istog bića, kaže priča, osuđene na vječnu potragu za svojim parom. Jedno se bez drugog teško može realizirati, uvjetno rečeno, kao što se šume realiziraju tek djelomično ako drvna industrija ne oplemeni njihovo dijete, sirovinu. I koliko je ona uspije oplemeniti, koliko dodane vrijednosti postigne, toliko je uspješan taj brak, to je jedna od vrijednosti.

Dakle, žena svakako ima pravo na svoje samoostvarenje, ali njena je obaveza i pružati potporu muškarcu i prihvatiti kompromisna rješenja. Muškarac ima pravo tražiti od žene podršku, ali ima i obavezu poštovati je i brinuti se o njoj jer ona je njegova baza i njegova sigurnost. Svaki brak, taj najstariji ljudski odnos, prolazi kroz bolje i lošije faze. Hrvatske šume i drvna industrija su u vrlo starom braku koji je također prolazio kroz bolje i lošije faze. Sad je definitivno u lošijoj fazi ali to je generalno dobar brak, o čemu svjedoče kvalitetni proizvodi prepoznati na stranim tržištima. A dobar brak, složit ćemo se svi, temelji se na povjerenju, međusobnom poštivanju i zajedničkim vrijednostima. I evo nas na početku...

Ana Urukalo

Izvršna urednica

IZDVAJAMO

RAZGOVOR S POVODOMDrvna industrija BiH: od giganta do prosjačkog štapa ..........................6

AKTUALNOSTIAmerički proizvođači i trgovci traže pomoć vlade .................................8Hrvatska ima mlade dizajnerske snage priznate u svijetu ....................8

SINDIKATITreba raskrinkati mafiju u drvnoj industriji! .........................................10

SVIJET/EULikvidacije, stečajevi, otpuštanja stvarnost su europske industrije namještaja ................................................................................................14

KLASTERIHrvatski namještaj za opremanje prvog stana .....................................15

INDUSTRIJA NAMJEŠTAJADI Klana ne smanjuje proizvodnju .........................................................23

DRVO U GRADITELJSTVUVelik potencijal DI u opremanju škola i vrtića ......................................25

SAJMOVIKako nastupiti na sajmovima 2009.? .....................................................33

KONKURENTNOSTKako uspješno prezentirati drveni prozor na tržištu ............................36

INOVACIJEUpotrebom lasera smanjuju se troškovi proizvodnje ..........................43

CERTIFICIRANJEREACH pogađa i trgovce namještajem ..................................................44

DIZAJNSvea izbacila četiri nove kuhinjske linije ...............................................48

TRGOVINAHrvatski drvni proizvodi imaju šanse u Turskoj ....................................51

OBRAZOVANJEOtvoren novi laboratorij za ispitivanje drva u graditeljstvu ...............48

TEHNOLOGIJASve strožiji propisi o energetskoj štedljivosti prozora .........................65

REPROMATERIJALElgrad u novom prostoru na Jankomiru ................................................67

UVODNIK

4 I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJTEMA BROJA

Nema dvojbe da je konkurentnost proizvodnje namještaja jedno od go-rućih pitanja prerade drva u Hrvat-skoj. Tako piše u svim važnim doku-mentima, strategijama i planovima. Nekako se po pravilu proizvodnju na-mještaja povezivalo isključivo s pre-radom drva. Ne tako davno, drvna je sirovina imala dobru tržišnu pro-đu; štoviše, posljednjih se godina uvi-jek tražilo više trupaca od onog što je proizlazilo iz proizvodnje Hrvatskih šuma koje gospodare sa skoro 80% svih šumskih površina u RH, a trži-šte alimentiraju sa skoro 95% sirovine budući da je sječa i ponuda trupaca iz privatnih šuma još uvijek skoro zane-mariva. Tako se u javnosti često pro-blem opskrbe trupcima navodio i kao glavni problem hrvatskih namještaja-ca. To je djelomično bilo točno s obzi-rom na brojnost prerađivača drva koji se deklariraju kao namještajci. S druge strane, na prošlogodišnjoj Ambienti bilo je svega 5-6 domaćih proizvođa-ča masivnog namještaja pa se postav-lja pitanje stupnja finalizacije domaće sirovine. Zapravo, gdje to završi naša drvna sirovina?

Napredak u distribuciji sirovine U odnosu na razdoblje od pred 10 go-dina, napredak u distribuciji hrvat-ske drvne sirovine je očigledan, bilo u smislu transparentnijih prava na si-rovinu dodijeljenih pojedinim tvrtka-ma, bilo u smislu komunikacije izme-đu čelništva Šuma i drvoprerađivača, u čemu vidimo značajnu ulogu resor-nog ministra Čobankovića te držav-nog tajnika Sušnika. Jer istina, sada se barem pregovara, a ne odlučuje se više kabinetski o raspodjeli i o komer-cijalnoj politici u šumarstvu. Pomaci

Pitanje dostupnosti sirovine, njezine cijene i konjunkture, tradicionalno određuje odnos sektorskih tvrtki i Hrvatskih šuma. Postignut je konsenzus oko dodatnih smanjenja cijena pa se sada svi slažu da bi novo pojeftinjenje išlo na ruku stranim trgovcima i prekupcima. Jedan od najspominjanijih oblika učinkovite potpore su upravo veći rabati za finaliste. S druge strane proizvođači pločastog namještaja sve glasnije optužuju da se od stabla ne vidi šuma i da je najveći problem proizvodnje namještaja nedostatak razvojne koncepcije i slaba konkurentnost, a ne problemi sa sirovinom. Žale se da tvrtke koje prerađuju masiv privatiziraju sektorske sastanke i da se 90% vremena potroši na rasprave oko trupaca. Istovremeno, uvozi se namještaja za 550 mil. USD pa profitiraju uvoznici.

Koliko dodatni rabati na sirovinu mogu ojačati domaće proizvođače namještaja!

Piše: Ana Urukalo

Različiti prijedlozi o tome kako sačuvati hrvatsku finalnu preradu drva

su vidljivi i oko politike cijena, a naj-konkretniji "ustupak" drvoprerađiva-čima bilo je uvođenje rabata za fina-liste. Tako je na razini Ministarstva, Udruženja i Šuma dogovoreno da će rabati za prošlu godinu iznositi 5%, a to je bila jedna od prvih konkretnih antirecesijskih mjera koje je predložio

Čobanković. Prava na rabat odnosila su se na sve kupljene količine trupaca u 2008. godini namijenjenih finalnoj proizvodnji, a tvrtke moraju do 30.6. i stvarno podmiriti dugovanja po osno-vi tih lanjskih računa da bi im se ra-bat priznao, odnosno iskompenzirao kako se to uobičajeno čini. Naravno,

potrebno je ispuniti zahtjev, precizira-ti stupanj finalizacije, a potom Povje-renstvo u Šumama odlučuje o visina-ma finalizacije odnosno o pripadaju-ćim financijskim iznosima. 90% tvrt-ki smatra da su takvi rabati od 5% bili premali, no slažu se da je to ipak bolje nego ništa.


MIŠLJENJE IZ MILANA

JURAJ LONČARIĆstručnjak s bogatim iskustvom komentira prilike u hrvatskoj drvnoj industriji

Hrvatski izvoznici također osjećaju po-sljedice oscilacija u potražnji i ponudi proizvoda prerade drva i namještaja u svijetu. U SAD-u je 2001. vrijednost uvoza namještaja bila 10 mlrd. USD, da bi 2006. narasla na preko 17 mlrd. USD, a predviđa se da će u 2009. go-dini pasti opet na 12 ili čak 10 mlrd. USD. Najveći izvoznici namještaja u SAD, prije ostalih Kina, Kanada, Itali-ja, zbog toga su prisiljeni preusmjeriti prodaju na ostala svjetska tržišta.Aktualna globalna kriza krenula je od financijskog tržišta SAD-a i "popla-vila" sva svjetska trži-šta. Ipak, dijelim mi-šljenje analitičara koji tvrde da tijekom ra-nijih kriza (koje su se ponavljale svakih 7-9 godina) prerada drva i industrija namješta-ja nisu bile tako teško pogođene. Druga "novost" je erupcija kineskih izvoznika. Njihov izvoz drvnih proizvo-da rapidno raste (in-dex 2005/1997=460). Iznenađuje učinkovi-tost i dinamika osvajanja prvih pozi-cija na najvećim svjetskim tržištima. Mlađi su od Europljana, rade i uče više, a njihova plaća ima jednu ništicu manje. Velike zasluge za brzi rast ki-neske proizvodnje i izvoza imaju mul-tinacionalne kompanije koje su odlu-čile "delokalizirati svoju proizvodnju u inozemstvo". Pored Kine i u druge manje razvijene zemlje, koje autono-mno rade na razvoju svoje drvne in-dustrije. Globalnoj ponudi Kine mo-raju se pridodati novi i "stari" izvo-znici namještaja, prije svega "tigrove" Dalekog Istoka i Azije (Tajvan, Indo-nezija, Malezija, Tajland i dr.) a mno-goljudna Indija je pred vratima. Poslije 1989. Poljska, Češka, Rumunj-ska i druge zemlje CI Europe razvija-ju već postojeću proizvodnju i izvoz djelomično zahvaljujući delokalizaciji zapadnoeuropske industrije namješta-ja. Raste proizvodnja u zemljama La-

Globalna kriza: urušen tržišni poredak u drvnoj industriji

Udruženje predlaže rabate i do 30%Predsjednik Udruženja drvoprerađiva-ča Zdravko Jelčić posljednjih mjeseci zastupa sve čvršći stav da je potrebno razraditi stupnjevanje potpora kroz ra-bate na način da bi finalisti s velikim udjelom novonastale dodane vrijed-nosti imali rabate i do 30%, čime bi se izjednačili s konkurencijom iz istoč-ne Europe koja već koristi razne obli-ke državnih potpora, a na ruku im idu i izvršene devalvacije nacionalnih va-luta, što je njihovim izvoznicima bio vjetar u leđa. Tako bi primjerice, dr-veni željeznički pragovi ostvarivali 5% rabata, a masivni namještaj iz slavon-skog hrasta 30%. Između bi na skali rabata bili prozori, vrata, parketi i svi drugi finalni proizvodi od drva. Jelčić je izračunao da bi ovakav obračun ra-bata na godišnjoj razini u slučaju pro-izvođača namještaja iznosio kumula-tivno od 60-70 mil. KN, što smatra realnim i potrebitim u kontekstu cje-lokupne tržišne situacije.

Šume se protive razradi rabatne politikePrema neslužbenim informacijama iz Hrvatskih šuma, Uprava i komercijal-ne strukture ne slažu se sa iznesenim prijedlogom drvoprerađivača, odno-

sno predsjednikom vodećeg udruže-nja. Štoviše, smatra se da je to nereal-no i neprovedivo, a u Ministarstvu se ipak osjeća spremnost na daljnje raz-govore te se najavljuje skori pronala-zak optimalnog rješenja koji će uvaža-vati zahtjeve drvara ali i voditi raču-na o održivosti poslovanja u Šumama. Proizvođači upozoravaju da vrijeme prolazi te da se već trebao usuglasiti iznos ovogodišnjih rabata te isti kvar-talno obračunavati. Neki to ističu kao imperativ opstojnosti finalista, a dru-gi kao obvezu države da kroz rabatnu politiku izvrši djelomičnu kompenza-ciju za ostvarene gubitke u tečajnoj i monetarnoj sferi.

Koliko ima masiva u namještaju?Priča o presudnoj važnosti rabata ima svoju podlogu u doskorašnjoj orga-nizacijskoj formi drvoprerađivača po kojoj su tvornice, bivši kombinati proizvodili sve, odnosno ulazili s trup-cem, a na kraju tvornice izlazili s ne-kom komodom ili spavaćom sobom. Štošta se na tržištu posljednjih godina promijenilo, u hrvatskoj drvnoj indu-striji mnogo toga nije kao prije. Pogo-ni su se racionalizirali i tržišno prila-godili, a najčešće tržište diktira mnoge elemente konkurentnosti. Tvrditi sto-ga da je rabat ključ opstojnosti proi-zvodnje domaćeg namještaja nije u potpunosti u skladu s tržišnim kreta-njima jer se od enormne količine uve-zenog namještaja za spomenutih 550 mil. USD većina odnosi na pločasti namještaj i to često najniže cjenovne kategorije. Domaći namještajci uspi-jevaju zadržati svoja mjesta na starim tržištima gdje isporučuju stolice, ko-mode, stolove, biblioteke i slične dru-ge proizvode iz masiva. Obično se ra-dilo o većim serijama i logici tržišta s obujmom koja su uspijevala progutati milijune naših stolica i tisuće različitih namještajskih komada. I tu se mijenja koncepcija, personalizira kupnja kraj-njih korisnika pa tako i naši dobavlja-či moraju isporučivati manje serije te imati na stand by stotine poluzavrše-nih proizvoda koji moraju biti u krat-kom roku spremni za isporuku. Istina, masivnog namještaja je u svijetu svake godine u ponudi na vodećim sajmovi-ma sve manje, a mnogi ga kombini-raju s drugim materijalima. Na kraju djelomično odgovaramo na pitanje iz naslova: rabati su važan mehanizam za jačanje konkurentnosti domaćih tvrt-ki to je neosporno, no s obzirom na svjetske tržišne prilike ne nužno i pre-sudan. Jer uz cijenu proizvoda (priti-sak je snažan za snižavanjima) danas je važno ponuditi i dobar i mode-ran oblik proizvoda, dobru obradu i izvedbu te fleksibilan i učinkovit pri-stup rokovima. Proizvodnja namješta-ja, a posebno njegova distribucija, po-staje sve složenija.

tinske i Južne Amerike. Svjetski uvoz namještaja je bio do 2007. u trendu rasta; od 1991. (32 mrld. USD) do 2007. (72 mlrd. USD). Objašnjenja ima više: nagli rast uvoza namještaja u SAD, pad Berlinskog zida kada su Rusija i druge bivše socijalističke ze-mlje liberalizirale uvoz namještaja itd. Nova tržišta se otvaraju za uvoz na-mještaja. Saldo konjunkturne bilance 2008./09. potrošnje i proizvodnje na globalnom tržištu je hiperprodukcija namještaja. U aktualnom okruženju ima poduzeća

koja se nisu snašla (če-sto velike tvrtke s du-gom tradicijom) pa su zbog negativnih po-slovnih rezultata prisi-ljena redimenzionirati poslovanje ili progla-siti stečaj. Spavati na lovorikama tradicije, prirodnih resursa, po-uzdati se u staru po-slovnu praksu ili če-kati kupce na vratima vlastite tvornice – ne preporučuje se. Mogu osobno svjedočiti: na tržištu proizvoda drv-

ne industrije u susjednoj Italiji tržišni scenarij bitno je različit nego prije 15 godina i ranije. Ilustracije radi, hrvatski izvoznici drva i proizvoda od drva godine 2007. su kupcima SZ Italije (Milano, Tori-no) prodali manje od 10% od obuj-ma prodaje 1989. godine. U zadnjem desetljeću pala je potrošnja industri-je, promijenio se asortiman proizvoda koje tržište traži, itd. Tržište je globalizirano, ali je jasno da uvjeti poslovanja nisu globalizira-ni, preciznije, nisu na globalnom trži-štu ujednačeni za sve natjecatelje-po-duzeća.Jasno je da svaka grupa proizvoda ima svoje proizvodno mikro tržište, koje može biti ne samo globalno, nego i re-gionalno i lokalno. Loše analize posto-jećeg stanja i prilika obično su izvor pogrešnih odluka koje mogu imati dugoročne posljedice.

Spavati na lovorikama tradicije, prirodnih resursa, pouzdati se u staru poslovnu praksu ili čekati kupce na vratima vlastite tvornice – ne preporučuje se.

6 I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJRAZGOVOR S POVODOM

Koje su prednosti i mane drvne industrije u BiH?Drvna industrija u BiH ima prednost jer je trajno oslonjena na vlastitu sirovinu. Kao najveće mane istaknula bih odsustvo sistemskih rješenja, strategije i podrške države te veliku prisutnost sive ekonomije, dok kapaciteti prerade prelaze mogućnosti na-bavke sirovine.

Kakvo je stanje što se tiče finalizacije proizvoda?Sve je više zastupljen finalni proizvod, ali još uvijek prednjače sirovina i rezana građa. U 2008. zabilježen je osjetan pad proizvodnje u pilanskoj preradi, dok se proizvodnja namještaja zadržala na istoj razini kao i 2007. godine, s tim da je izvoz finalnih proizvoda porastao.

Koje je posljedice ostavila financijska kriza na drvnu industriju FBiH?Imali smo smanjenje investicije u građevinarstvu, što se direktno osjeti u proizvodn-ji građevinske stolarije, parketa i drugih vrsta podova i namještaja. Već su primjetna otpuštanja radnika i smanjena potražnja iz inozemstva.

Koji su problemi šumarstva u oba entiteta?Najveći problem je opskrba sirovinom i cijene. U RS postoji jedno poduzeće šumarstva, što je velika prednost proizvođačima. U FBiH postoji osam kantonalnih poduzeća šumarstva i ta silna administracija zahtijeva i veće namete na plaće. Još jedan veliki problem je što FBiH još nije primijenila Zakon o šumama na cijelom teritoriju FBiH pa se trenutno radi na prijedlogu novog Zakona.

Šemsa alimanović, tajnica Grupacije šumarstva i drvne industrije FBiH

marijan miŠić, direktor tvrtke NOVA FORMA iz Bosanskog Šamca eldin Brčaninović, direktor tvrtke KONJUH d.d. Živinice

marijan miŠić, direktor tvrtke NOVA FORMA iz Bosanskog Šamca

Postoji li potencijal u drvnoj industriji u BiH i što treba učiniti da se on i ostvari? Svakako da postoji: drvna industrija je grana koja ima veliki strateški značaj u gospodarstvu BiH. Najveći problem drvne industrije je ratno razaranje. Nadalje, problem je i to što se ovaj novi sustav gradi na ruševinama starog od kojeg su ostali giganti čiji proizvodni kapaciteti tri puta prekoračuju mogućnosti sirovin-ske zalihe. Mislim da država ne čini dovoljno te je pod hitno potreban drugačiji pristup države, prvenstve-no ulaganje u obrazovanje stručnih kadrova. Također vjerujem kako je potrebno što više raditi na koope- raciji jer je to dobar način da tvrtke povećaju svoju konkurentnost.

Kako ocjenjujete stanje u drvnoj industriji FBiH?Prije krize je bila jedan od rijetkih primjera gdje se ostvarivao suficit. No, sada postoji veliki broj manjih tvrtki koje sirovinu izvoze u druge zemlje koje poslije nama uvoze proizvode koji su napravljeni od našeg drveta, i još ih prodaju po visokim cijenama.

na koji način bi država mogla pomoći drvoprerađivačima?Pomoć drvoprerađivačkoj industriji se vidi u davanju povoljnih kreditnih linija banaka, prije svega Razvojne banke Federacije BiH za pripremu iz-voza. Također tražimo vraćanje cijene trupaca na onu iz 2007., a moram naglasiti da se ta cijena u prosjeku i zavisnosti od klase povećala za nekih 22%. Treći način pomoći vi-dim u tome da se doprinosi na plaće izjednače sa doprinosima u RS.

Kakva je situacija s nabavkom sirovine?Nabavka sirovine je jedan od velikih problema. Cijena je od 2007. godine znatno porasla, a to je veliki problem za nas koji smo izvozno orijentirani, i to sa finalnim proizvodom.

Kakvo je stanje u drvnoj industriji rs?Kriza se počela osjećati od ožujka prošle godine. Cijene nafte su uvjetovale rast cijena transporta, energije, sortimenata, plaća, itd. Porasle su i kamate na kredite, pošto su sve banke vrijednost novca usklađivale prema Euriboru. Procjenjujem da su ulazni troškovi za jednu tvornicu namještaja u prosjeku porasli do 10%. Pad ci-jena nafte nije vratio cijene, dok je pad Euribora opet poslužio većini banaka za nova "kamaćenja", pošto navodno "Euribor nije realan". Novih kredita nema, dok zahtjeve za "financijska premoštenja" uobičajena van sezone banke dugo obrađuju. Nitko neće da kaže da je novac povučen i da ga banke nemaju ali mi sve "miriše" na to. U RS već drugu godinu egzistira Investiciono Razvojna Banka, no pošto svi plasmani idu preko komercijalnih banaka, drvoprerađivači otežano dolaze do te podrške, pogotovo kad su u pitanju značajnija sredstva. Domaće proizvodne firme se teško nose s obavezama i prolaze kroz stečaje.

U kojoj mjeri pomaže država?Država BiH ne pomaže ništa ili ja ne znam za to. Entitetska Vlada RS izašla je s "Mjera-ma vlade" kao odgovor nadolazećoj ekonomskoj krizi, što je izgledalo kao dobar okvir, međutim, mi drvoprerađivači očekujemo konkretizaciju mjera kroz smanjenje cijena sirovine, smanjenje cijena el. energije ili subvencije za vršno opterećenje, re-programiranje poreznih obaveza nastalih u godinama zahvaćenim krizom, lakši pristup sredstvima Investiciono Razvojne Banke, značajniju stimulaciju izvoza itd.Nema nagovještaja da će nam nešto od ovih očekivanja ispuniti. O bespovratnim sredstvima kao vid pomoći "perspektivnoj grani" ovdje nitko ne razmišlja.

Kakva je situacija s nabavkom sirovine u rs?Trenutno su cijene sirovine povoljnije u Hrvatskoj, bar kad je bukva u pitanju. Zato neki proizvođači nabavljaju sirovinu u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji i Austriji. Razlog ovome su svakako cijene, ali ovi "neprirodni" tokovi sirovine neće dugo trajati. Država BiH i entiteti svojim odnosom prema drvoprerađivačkim kapacitetima i javnim poduzećima koja gospodare šumama nisu našli pravu mjeru, niti imaju strategije koja će održati drvopreradu.

O stanju u drvnoj industriji Bosne i Hercegovine razgovarali smo s nekima od protagonista drvne industrije BiH, a to su: tajnica Grupacije šumarstva i industrije FBiH Šemsa Alimanović, direktor tvrtke Konjuh iz Živinica Eldin Brčaninović, direktor tvrtke Nova forma iz Bosanskog Šamca Marijan Mišić te koordinator klastera Drvo iz Prijedora Goran Rodić.

Drvna industrija BiH: od giganta do prosjačkog štapa

Prije rata na ovim prostorima drv-na industrija Bosne i Hercegovine bila je iznimno respektirana te svjet-ski priznata. Prije raspada Jugoslavije KONJUH ŽIVINICE imao je jednu od najvećih tvornica za proizvodnju stolova u Europi, Krivaja Zavidovići imala je vjerojatno najveću tvornicu za proizvodnju tokarenih stolica s ma-sivnim sjedištem, a sarajevski ŠIPAD je posjedovao nevjerojatnih 220 pro-izvodnih pogona. Koliko su uspješni bili, čuli smo podatak da je BiH bila drugi najveći europski izvoznik na-mještaja u SAD. Međutim, rat je sve to promijenio. Veliki divovi su ili uga-šeni ili su nastavili poslovati sa znat-no smanjenim proizvodnim kapacite-tima, a pojavilo se i sve više malih pi-lana koje su proizvode niske dodatne vrijednosti plasirale na inozemna trži-šta. Drvna industrija se nikada neće ili će se vrlo teško vratiti na staze sta-re slave, ali pomaci su vidljivi, a po-tencijali golemi. Najveća prednost je bogatstvo sirovinskom osnovom; čak 53% države prekriveno je šumama, a tu je i bogata tradicija obrade drva te povoljan geografski položaj. Prije da-našnje financijske krize koja je pokosi-la BiH drvnu industriju (koja je kao i hrvatska DI orijentirana izvozu), ona je bila jedna od rijetkih gospodarskih grana koja je ostvarivala suficit u rob-noj razmjeni. Evo kako stanje i bu-dućnosti BiH drvne industrije doživ-ljavaju neki od protagonista na tim prostorima:

Piše: Matej Kobaš

Mijo Veneers prodan za 10 milijuna kuna

ZA PODUZETNIKE

Kina: prodaja podova pala za 5% u 2008.Prema podacima Floorin Specialty Committee, Ki-neskog udruženja drvoprerađivača, 2008. prodano je 344 mil. m2 drvenih podova, a što je za skoro 5% manje nego 2007. Masiv-nog parketa prodano je 42 mil. m2 (-4,5%), a klik parketa je prodano 78 mil. m2 (-4%).

OPRISAVCI - U prvom mjesecu ove godine napokon je riješeno pitanje MIJO VENEERSA. Nakon pet neuspjelih javnih dražbi početkom godine održana je i šesta na kojoj je došla jedna jedina ponuda za imovinu tvrtke u stečaju čija je cijena padala od dražbe do dražbe da bi na kraju bila prodana za 10 milijuna kuna. Kako nam je potvrdio stečajni upravitelj, ku-pac je tvrtka HRAST d.o.o. iz Strizivojne u vlasništvu Mate Ravlića. Stečajni upravitelj pojasnio je kako je velikim dije-lom pitanje MIJO VENEERSA sada riješeno, a još predstoji prodaja znatno manjeg dijela imovine: "Na ovoj javnoj dražbi prodana je imovina MIJO VENEERSA ZA PROIZVODNJU FURNIRA d.o.o., međutim postoji i društvo kćer MIJO VENEERS ZA PROIZVODNJU d.o.o. čije pitanje još nije riješeno. Ipak, tu je riječ o znatno manjem iznosu budući da se radi o repromaterijalu i nešto strojeva", pojasnio je Mikić.

MATEJ KOBAŠ

DZS: u siječnju 34,6% manja proizvodnja namještaja nego u siječnju 2008. godine Siječanj 2009. godine drvna industrija i industrija na-mještaja dočekale su u vrlo teškom stanju, a to potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. Naime, u siječnju ove godine proizvedeno je 34,6% namještaja manje nego isti mjesec godinu dana ranije.

INO AKTUALNOSTISINDIKATI IZ REGIJE KLASTERIUDRUŽENJA

8 I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJ

Lobiranje i agresivniji nastup prema vladinim dužnosnicima nije novost u američkom načinu poslovanja, a u krizi postaje i učinkovitiji.

Osječka dizajnerica namještaja na prestižnoj milanskoj izložbi

U travnju radionica o prognozama za svjetski sektor industrije namještaja

Američki proizvođači i trgovci traže pomoć Vlade

Kako država pomaže proizvođačima Hrvatska ima mlade dizajnerske snage priznate u svijetu

Piše: luka Capar

Piše: Matej Kobaš

Organizatori ističu kako je sudjelova-nje na radionici bilo besplatno, ali je-dino putem pozivnice. Sve dodatne informacije mogu se do-biti putem e-maila: [email protected], ili na broj telefona +39 02 7966 30.

ANA URUKALO

U sklopu Milanskog sajma namješta-ja ove se godine u organizaciji Cen-tra za industrijske studije (CSIL), ta-lijanskog centra za ekonomska istra-živanja i strukovnih konzalting tvrtki održati deveta po redu radionica pod nazivom World furniture outlook. Radionica se održala 23. travnja kao i sam Međunarodni sajam namje-štaja na području Expo Centra Fie-ra u Milanu. Prema najavama, CSIL stručnjaci će predstaviti prognoze o sektoru industrije namještaja u cije-lom svijetu. Međunarodni sudionici predstavili su trendove iz svojih ze-malja, kao i predviđanja o budućno-sti industrije namještaja u njihovim državama.

Proizvođači i trgovci namještaja u Sjedinjenim Američkim Državama (AHFA), udružili su snage kako bi utjecali na američku administraciju da im pomogne u ostvarivanju kredi-ta toliko neophodnih za daljnje poslo-vanje, kao i smanjenje troškova i oču-vanje radnih mjesta koji su posljedica krize i recesije. Čelnici krovnih sektor-skih udruženja posjetili su tako urede čak trinaest članova Kongresa s glav-nim ciljem ukidanja tajnog glasova-nja i davanja javne potpore zaposle-nicima u drvnom sektoru. Prema ri-ječima predsjednika Američkog saveza

proizvođača namještaja, njihov je cilj bio jasno dati do znanja zakonodav-cima kako se protive bilo kakvim za-konskim prijedlozima koji sprječava-ju prava njihovih djelatnika, njihovu sposobnost da zadrže radna mjesta te sposobnost cijele industrije da bude ekonomski konkurentna na tržištu. Dodatni pritisak najavili su i za sredi-nu svibnja kada će svi čelnici ponov-no posjetiti Capitol Hill i lobirati za očuvanje i jačanje drvne industrije kao strateški važnog industrijskog sektora.

Što traže od vlade?Što se konkretnih prijedloga tiče, proizvođači i trgovci namještajem tražili su dodatnu sigur nost za radnike iznad 55 go-dina starosti te za one sa više od deset godi-na radnog staža. Drugi prijedlog odnosi se na maloprodaju namještaja, čiji predstavni-ci traže da se građanima omoguće beska-matni krediti kako bi se povećala i uopće omogućila kupnja namještaja. Kamate se prema tom prijedlogu ne bi naplaćivale onima koji u dogovorenom roku isplate ci-jeli iznos kredita, a onima koji to ne uspiju, omogućio bi se određeni oblik dugoročne otplate kamata.

AKTUALNOSTI

Mlada hrvatska produkt dizajneri-ca Ljiljana Tutnjević, koja je do sada ostvarila nekoliko zapaženih radova djelujući u tvrtki INKEA, postigla je značajan samostalan uspjeh ulaskom u kategoriju izabranih dizajnera za izlož-bu koja je održana od 21. do 27. trav-nja u središtu Milana, tijekom trajanja najvećeg i najspektakularnijeg svjet-skog sajma namještaja I SALONI.

Projekt Elle DecoraPriliku za izlaganje radova u okviru ove izložbe koja se realizira u pitoresk-noj i nadaleko poznatoj zoni Tortona u samom središtu Milana, gdje se već tradicionalno održavaju prestižne di-zajnerske izložbe, u ovom slučaju do-bila su još 23 dizajnera, po jedan iz svake zemlje svijeta u kojoj izlazi ma-gazin Elle Decor koji je ujedno i po-krovitelj ovog projekta animacije mla-dih dizajnera. "Tijekom 2008. godine Elle Decor je iz svake zemlje u kojoj ima svoje izdanje objavio nekoliko ra-dova dizajnera, i tom su se prilikom moji radovi našli u hrvatskom izda-nju. Potom je Elle Decor Internatio-nal, u suradnji s arhitektonskim biro-om Super studio group i Zonom Tor-tona, iz svake zemlje izabrao po jed-nog dizajnera za sudjelovanje na ovoj prestižnoj izložbi, koja je isključivo pozivnog karaktera. Dakle, radovi za izložbu ne odabiru se

na osnovi natječaja, već bivaju izlože-ni na poziv organizatora, što je velika čast", ističe Tutnjević. Procjenjuje se da će izložene radove u Milanu vidjeti oko 90 tisuća ljudi, koliko ih u prosje-ku svake godine posjeti ovu izložbu.

Laste ipak čine proljećeUnatoč općem stavu šire javnosti i me-dija, ali i stručnih proizvođačkih kru-gova da smo već duže vremena "slabi" sa dizajnom i idejama oko oblikovanja namještaja, ovaj primjer to itekako de-mantira. Zapravo, lavinu ideja i krea-cija su već ranije vrlo reprezentativno pokrenuli "Numeni", aktivan u ponu-di svojih radova svijetu je i mladi di-zajner Neven Kovačić, a Tutnjević po-tvrđuje da se visoko postavljenim am-bicijama mogu ostvariti ovakvi lijepi pomaci u karijeri, koji vjerojatno neće donijeti novca, ali kontakte u Mila-nu nikada ne treba zanemariti jer je to pravi hram mode i dizajna a može biti i dobra odskočna daska. Tutnjević se dizajnom namještaja i in-terijera, scenografijom i izložbenim dizajnom bavi na relaciji Osijek-Za-greb. "Zbog odlične posjećenosti saj-ma u Milanu, sudjelovanje na ovakvoj izložbi odlična je prilika za moguće dogovore s potencijalnim klijentima", zaključuje Ljiljana Tutnjević. Dizajne-rica je svoj put u svijetu produkt dizaj-na počela školovanjem na Arhitekton-skom fakultetu u Zagrebu te radom u spomenutoj tvrtki INKEA.


Krajem 2008. gospodarska je kriza uzela maha i na hrvatskom tržištu, a među prvim institucijama koje su se pokazale spremne pomoći drvnom sektoru bio je i saborski resorni odbor koji je održao tematsku sjednicu o stanju u DI. Doneseno je trinaest konkretnih i provedivih zaključaka, ali i dalje ostaje otvoreno pitanje rokova i odgovornosti za provedbu, odnosno neprovedbu istih. Naznaka za poboljšanje nažalost, nema.

Treba maksimalno podržati DI koja u cijelosti počiva na domaćoj sirovini!

Održana tematska sjednica saborskog Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo

Piše: Ana Urukalo

ZAGREB – 12. prosinca 2008. održa-na je tematska sjednica saborskog Od-bora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo na temu sve teže situacije u hrvatskoj drvnoj industriji, o čemu smo izvijestili u prošlom bro-ju. U nastavku donosimo pregled zaklju-čaka o kojima su, na konferenciji za novinare, izvijestili predsjednik Od-bora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Zlatko Korače-vić, član Odbora Zdravko Kelić, pred-sjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije pri HGK Zdravko Jelčić te predsjednik HUP udruge drvne i pa-pirne industrije Dario Puljiz. Tradicionalno, novinari nisu pokaza-li prevelik interes za drvoprerađivač-ke teme i probleme, koje očito nisu dovoljno senzacionalističke. Stoga su upravo ovakva okupljanja drvoprera-đivača te češće novinske konferenci-je jedan od načina za senzibiliziranje novinara koje je prijeko potrebno za poboljšanje imidža hrvatske drvne in-dustrije.

Na 10. tematskoj sjednici Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskog sabora održanoj 12. prosinca 2008. godine na temu Stanje u drvnoj industriji RH zaključeno je:

1Vezano za posljedice globalne financijske krize koja se iz financijskog prelila u realni sektor i u prvom redu pogodila izvoznike (drvna industrija 70% prihoda ostvaruje izvozom na zapadnoeuropska tržišta) treba kontinuirano pratiti stanje u sektoru kako bi se održali pozitivni trendovi u ovoj značajnoj izvoznoj grani koja gotovo u cijelosti počiva na domaćoj komponenti.

2 Zbog monetarnih gubitaka koji su ostvareni na izvoznim poslovima (440 milijuna kuna u 2007. godini, a u nešto većem iznosu i u 2008. godini) potrebno je kroz sustav potpora kompenzirati nastale štete izvozno orijentiranim drvoprerađivačima.

3Za finalni dio drvne industrije potrebno je osigurati dostatne količine sirovine kroz provedbu višegodišnjih ugovora s Hrvatskim šumama te kroz ostale mjere cjenovno-tržišne politike osigurati dodatne potpore drvnoj industriji (povećanje rabata, smanjenje zateznih kamata na razinu komercijalnih banaka, uvođenje reprograma dugova i dr.).

4 Potrebno je pokrenuti proces restrukturiranja Hrvatskih šuma, kao ključne poluge u razvoju drvne industrije i mogućeg povećanja dodane vrijednosti nacionalnog blaga – šume.

5 Potrebno je osigurati ujednačenost i poštivanje uobičajenih standarda kvalitete isporučenih trupaca, s posebnim naglaskom na transparentnost u isporuci trupaca drvnoj industriji.

6 Finalnoj drvnoj industriji, a posebno članicama "klastera", treba osigurati status velikog potrošača električne energije u HEP-u.

7 Potrebno je povećati potpore za drvnu industriju na 100 milijuna kuna u okviru Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva RH za 2009. godinu, u cilju tehnološke obnove i modernizacije te osigurati pomoć drvnoj industriji u procesu usklađivanja sa EU zakonodavstvom.

8 Predlaže se Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak nastavak financiranja i reprogramiranja izvoznih poslova, subvencioniranje dijela kamata za proizvodne investicije te produženje grace perioda za otplatu kredita.

9 Kroz sustav društveno odgovorne javne nabave treba povećati udio domaćih proizvoda od drva u projektima financiranim od države, regionalne i lokalne uprave (POS, izgradnja i obnova škola, vrtića, obnova ratom stradalih područja, ulaganja u objekte državne uprave, hotelijerstvo, zdravstvo i sl.).

10 U čim većoj mjeri treba koristiti drvnu biomasu (obnovljivi izvor energije) u proizvodnji električne i toplinske energije unutar sustava HEP-a gdje za to postoje tehničke i i tehnološke mogućnosti.

11 Potrebno je osigurati subvencioniranje ugradnje toplinskih sustava na drvnu biomasu kod izgradnje škola, vrtića, dvorana i sl. financiranim od države, regionalne i lokalne uprave.

12 Potrebno je uvođenje sustava potpora za korištenje drvne biomase, prije svega peleta za individualne korisnike na područjima gdje nije predviđeno korištenje drugih oblika obnovljivih izvora energije.

13Potrebno je povećati postojeće mjere koje bi bile usmjerene na zadržavanje tržišnih pozicija na izvoznim tržištima, na osvajanje novih tržišta koja nisu, ili su u manjoj mjeri, pogođena krizom te na zadržavanje razine zaposlenosti – povećanje potpora za nastup na međunarodnim sajmovima i slične marketinške aktivnosti na domaćem i stranom tržištu.

AKTUALNOSTI


Gordana Colnar: DI duguje šumarima oko 300 mil. kuna, a vlasnici istovremeno troše na luksuz!Sada već bivša predsjedni-ca sindikata šumara Gor-dana Colnar (razgovor obavljen kada je bila aktu-alna predsjednica), iskaza-la je veliko nezadovoljstvo prikazivanjem problema-tike radnika koje ona za-

stupa, posebno od strane Hrvatske udruge poslodavaca:"Uvjeti rada u kojima naši šumari rade mogu se usporediti s onima u rudniku, što se dodatno opterećuje iskrivljenom slikom o sredstvima koja bi trebali do-biti. Naime, sredstva o čijem ukidanju stalno govore gospodin Popijač i slični, uopće ne idu za plaće radnicima i zaposlenima u Hrvatskim šumama, već za biološku obnovu šuma, onih koje svake godine nestanu u požarima, ili im iz drugih razloga treba obnova", ističe Colnar. Primjerice uskrsnica, koja bi se trebala isplatiti radnicima, nije problem lošeg stanja u drvnoj industriji, već se na taj način skreće pažnja od pravih problema, čije uzroke ona vidi u ponaša-nju vlasnika drvne industrije, koji čast izuzecima, slabo plaćaju radnike i vade se na krizu, a s druge strane istovremeno kupuju skupe automobile i privatne zrakoplove.Drvna industrija duguje šumarima oko 300 milijuna kuna, a vla-snici istovremeno troše novac na luksuz. Mislim da je vrijeme da se stane na kraj mafiji u tom sektoru, u čemu očekujem da nam pomogne i država, pa i uz mogućnost da loše uvjete rada u drvnoj industriji, kao i dugovanja vlasnici namire prodajom svoje imovine", ističe Colnar, zaključujući kako će se i dalje boriti protiv pogrešnih interpretacija kako su pojedina sredstva namijenjena za nešto drugo, a ne za obnovu općeg dobra poput naših prekrasnih šuma, koje bi nam svima trebale biti na ponos.

Neki tvrde da je ovo kraj loših vreme-na i da slijedi uspon i oporavak, dok drugi predviđaju daljnje generiranje kriznog razdoblja uz puno turbulen-cija koje će poprilično iščistiti drvo-prerađivačku scenu u Hrvatskoj. Sva-kakvi scenariji bit će mogući, no po-najviše će ovisiti o događanjima na inozem noj sceni, koja će diktirati i glavne trendove kod nas.

4.000 otkaza je već podijeljenoProšla je godina sa sindikalnog i soci-jalnog stajališta bila za drvnu branšu skoro katastrofalna. Tisuće otkaza po-dijeljeno je zbog stečajeva nekih do-zrjelih tvrtki-izvoznika na dolarsko tržište. Skupljali su se problemi una-trag desetak godina, pa se ovaj suštin-ski problem sa zastojem plasmana na svjetskim tržištima, onako poput do-zrelog žulja rastočio i rasplinuo u ste-čajevima čime su tisuće radnika osta-le na ulici. Bila je to godina koju će upravo mnogi otpušteni radnici pam-titi po osobnoj katastrofi budući da su primili otkaz, a poslodavcima će vje-rojatno ostati u glavi suprotstavljeni osjećaj optimizma s početka godine, kada su obećavali rast izvoza i osjećaj kraha i nemoći sa kraja godine.

Rade se nove liste za otpuštanjaOno što brine je nastavak tog pogub-nog procesa. Gotovo u svakoj drvo-prerađivačkoj tvrtki rade se programi štednje i racionalizacije poslovanja. Prvi na udaru su fiksni troškovi, a pla-će radnika čine veliki teret za poslova-

Piše: Ana Urukalo

SINDIKATI

Borislav Sunjog: Ljudi su ogorčeni zbog uskrsnice koju su navodno isplatile HŠ svojim radnicima!Iako Sunjog, tajnik Samo-stalnog sindikata drvne i papirne industrije, sma-tra da postoji tek 60% korektnih poslodavaca u DI, ta činjenica ne utječe na činjenicu da su hrvat-ske šume nacionalno bla-

go svih građana RH. Ne može imati 10.000 radnika u HŠ ekskluzivno pravo da dobro živi od toga, a ostali u lancu ostaju bez posla. To je nepošteno, neko-rektno. Ali također ne bih želio da itko pomisli da mi želimo da ijedan radnik ostane bez posla ili bilo kojeg prava jer ja smatram da tu postoji mogućnost da i radnici u DI i HŠ od tog resursa dobro žive. Oni neka imaju prava koja ima-ju, mi nismo ljubomorni, mi samo tražimo pravo, ustavno pravo: pravo na rad i dostojnu plaću od koje se može živjeti. 2.200 kuna neto koliko ima radnik u DI, od toga čovjek ne može živjeti. Neka rješenja se moraju naći, u protivnom će poslodavci biti prisiljeni zaustaviti proizvodnju jer jednostavno neće moći izdržati, što će rezultirali velikim socijalnim tenzijama. Ljudi se ne mogu po-miriti, ogorčeni su zbog npr. uskrsnice koju su navodno HRVATSKE ŠUME isplatile svojim ljudima u visni od 1.000 kuna", zaključuje Sunjog.

Sindikati o/u krizi

Treba raskrinkati mafiju u drvnoj industriji!

Spremaju se novi otkazi

Piše: luka Capar

Osim što je globalna kriza pogodila poslodavce i poslovanje u drvnoj industriji, problemi postoje i na unutarnjem polju šumarskog i drvnog sektora. Naime, čel-nici sindikata, čak i veće probleme od krize, vide u vlasnicima drvoprerađivačke industrije, ali i Državi koja još uvijek nije pružila punu podršku ovom sektoru.

Kriza u drvnom sektoru, nažalost, nije dosegnula dno. Prvi kvartal ove godine otvorio je mnoge strepnje kod poslodavaca, ali posljedično i kod radnika te kod sindikata. Sa zanimanjem su se iščekivali lokalni izbori te do kraja svibnja nije bilo većih radikaliziranja na sindikalnoj i radničkoj sceni, no sada… mogla bi ta bačva uistinu eksplodirati.

nje u ovo vrijeme opće nelikvidnosti. I ono malo novca što na kapaljku pri-stiže u tvrtke odmah progutaju dopri-nosi i plaće radnika za koje se skuplja tokom cijele druge polovice mjeseca. Bi li se isti posao mogao obaviti sa jed-nim ili dva radnika manje, bi li se mo-glo solidno poslovati i proizvoditi bez nekoga, bez portira, čistačica, vozača ili kotlovničara? To su pitanja koja si često postavljaju menadžeri i vlasni-ci, no kako se ova djelatnost obično obavlja u manjim sredinama, mahom ruralnog karaktera, nije lako nikoga otpustiti jer se svi znaju, djeca idu u iste ili slične škole, žene se susreću u trgovinama i kod frizera, a vlasnici i radnici izvan radnog vremena.

Ključna uloga sindikataUpravo u ovim kriznim vremenima većina aktivnih sindikata u drvnoj branši ne pribjegava pretjeranoj radi-kalizaciji. Jer stiskanjem remena na-stradat će još više radnika pa se može zaključiti da je usporedbe radi sindi-katima radnika u javnim službama da-leko lakše ustrajavati na svojim zahtje-vima jer njima je poslodavac država od koje se uvijek može ponešto izvući. Cijela je drvna branša privatizirana, a mogući rat na relaciji sindikat – poslo-davac ne može uroditi boljim rezulta-tima i značajnijim napretkom za obje strane. Pregovarati stručno i strpljivo, nudi-ti rješenja i ustrajati na realizaciji do-govorenog, mogla bi biti dobra strate-gija za obje strane, kako bi se sačuva-le postojeće proizvodnje, a tako i sva radna mjesta te možda otvorilo poko-je novo.


ZAGREB – Istraživanje GfK agen-cije za istraživanje tržišta pokazalo je da ove godine tek trećina kućanstava razmišlja o kupnji novog namještaja. 20% planira kupiti kompletnu kuhi-nju, 15% spavaću sobu ili dnevni bo-ravak. I što je najvažnije, većina, ako i razmišlja o kupnji, planira kupiti tek dio opreme, dakle ili ormar ili stol ili zavjese i sl.

Kriza se iz poslovnog prelila u privatni sektor. Namještaj postaje luksuz, ne samo u Hrvatskoj, nego u čitavoj Europi.

U 2009. se kupuje manje namještaja. Cijena još uvijek presudni kriterij!

Piše: Ana Urukalo

I turski namještajci su u krizi!TURSKA – Vrijednost za izvoz namještaja siječanj-rujan 2008. (u USD)

Od 2003. godine turski izvoz namještaja rastao je vrlo brzo. Prošle je godine izvoz namještajskog udruženja Mosder skočio na skoro 1. mlrd. USD, dok je primjerice još 2003. godine vrijednost izvoza iznosila 435 mil. USD (više od duplo!). Međutim, sve je više problema i na tom tržištu. Prema posljednjim podacima turskog udruženja, čini se da ogromna industrijska zona namještajske metropole zjapi prazna; mnoge male tvornice namještaja zatvor-ile su svoja vrata te ih se može iznajmiti ili kupiti.(Izvor: MÖBELMARKT)

Njemačka 121.153.709Irak 72.433.216Francuska 58.766.332Iran 54.567.976Velika Britanija 46.810.498Grčka 46.321.837Rumunjska 45.477.137Nizozemska 45.022.357Rusija 39.711.265Azerbajdžan 35.430.836

Usprkos optimističnim prognozama pojed-inih nacionalnih udruženja, jasno je da će i tržište namještaja osjetiti posljedice krize, bez obzira o kojoj se zemlji radi. Stoga je potrebno poduzeti pravovremene akcije. Iako se ne može očekivati da će rezultati prodaje biti neokrznuti krizom, ona se ipak može ublažiti. Stručnjaci sugeriraju okre-tanje domaćem tržištu odnosno tržištima Bliskog istoka. Strategije su različite, a tako i visina ulaganja. Bez obzira na krizu, krajnje je vrijeme da se riješimo nereda na domaćem tržištu namještaja, a kriza je možda baš pravi trenutak i za rješavanje problema previsok-ih cijena namještaja na hrvatskom tržištu kad je riječ o uvoznim proizvodima, kao i za popularizaciju domaćeg proizvoda. Ako za-dovoljava zahtjevna europska tržišta, onda nema razloga da ne zadovolji i hrvatsko. Pi-tanje je brendiranja i konstantnog ulaganja u marketing.

TRI GLAVNA KRITERIJA ZA ODABIR TRGOVINE NAMJEŠTAJA U HRVATSKOJ

1. Cijena 70%

2. Širina asortimana 40%

3. Visoka kvaliteta ponude 30%

(Izvor: GfK)

TRI OSNOVNA NAČINA INFORMIRANJA O PONUDI U HRVATSKOJ

1. Letci 56%

2. Reklame 42%

3. Obilazak prodajnog mjesta 39%

(Izvor: GfK)

Namještaj je skupNamještaj je u Hrvatskoj skup, u od-nosu na zemlje u okruženju, ali i ze-mlje Europske unije. 3/4 kućanstava kao presudni, ako ne i jedini, krite-rij uzima cijenu, a tek je na drugom mjestu kvaliteta materijala, dizajn i sl. Funkcionalnost je, zanimljivo, bitna za tek jednu petinu, a GfK istraživanje pokazuje tri glavna kriterija za odabir trgovine: cijena, ponuđena širina asor-timana te visoka kvaliteta ponude.

Gdje Hrvati kupuju?LESNINA, PRIMA, EMMEZETA, KIKA... Najviše potrošača čulo je za LESNINU, no mnogo je danas trgo-vačkih centara koji se ne bave primar-no prodajom namještaja, kao što su KAUFLAND, MERCATOR, MET-RO i sl., no kupci su i tamo potraži-li svoj namještaj. Zasad kupnju preko interneta prakticira vrlo mali broj ku-paca, svega 4%, dok je taj postotak u europskim zemljama bitno viši, u Nje-mačkoj, primjerice, preko 20%.

Pad prodaje u svim europskim zemljamaTeška je godina iza nas – tim su riječi-ma 2008. godinu ocijenili nizozemski proizvođači kuhinja. Ukupni promet namještaja pao je za skoro 5%, a naj-više u prodaji kuhinja koja je pala za preko 8%. U Velikoj Britaniji je za-bilježen pad prodaje kuhinja za prote-klu godinu i visini od 6% te je vrijed-nost prometa iznosila 1,07 mlrd. GBP. Očekuje se najveći pad upravo ove go-dine, a oporavak tek 2010. I Francuzi su zabilježili pad, odnosno

Nijemci optimističniUsprkos krizi, njemačka industrija na-mještaja smatra da je baš ovo vrije-me kada ljudi najviše ulažu u namje-štaj pa je tako Dirk-Uwe Klass, direk-tor Njemačkog udruženja proizvođa-ča namještaja, izjavio sljedeće: Kad god ljudi osjete nesigurnost u svijetu koji ih okružuje, vlastiti dom, komo-ditet i sigurnost u četiri zida dobivaju sve više na vrijednosti. Samo industri-ja namještaja sada može odgovoriti na ove zahtjeve.Stoga je njemačka industrija namje-štaja početkom 2009. procjenjivala rast, iako manji nego prošlih godina. Upitnik proveden u siječnju pokazao je da 1/4 ispitanika želi investirati u namještaj, a također se procjenjuje da će 36% ispitanika u prvoj polovi-ci 2009. za namještaj potrošiti između 350 do 1.500 EUR, 12% će potrošiti do 3.000 EUR i 16% više od toga. I Njemačko udruženje proizvođa-ča kuhinja 2008. godinu završilo je u plusu od 2,3%, usprkos silaznom trendu posljednjih mjeseci. Od listo-pada do prosinca 2008. promet kuhi-njara na domaćem tržištu pao je za go-tovo 15%, a bitnije oscilacije ne oče-kuju ni 2009. Udruženje proizvođača tapeciranog namještaja nešto je opre-znije, s obzirom da je 2008. godina zaključena padom prometa od 8% na domaćem tržištu, a čija je vrijednost iznosila 2,256 mlrd. EUR.

stagnaciju u trgovini namještajem pa je, prema podacima IPEA, vidljiv zai-sta minimalni rast prometa od 0,3%. I austrijska se industrija namješta-ja nalazi u problemima. 2008. godi-ne ostvarena je vrijednost proizvodnje u visini od 1,9 mlrd. EUR, a izvoz je pao za 4,5% te se kretao u vrijednosti oko 1 mlrd. EUR. U Austriju se uvozi više namještaja nego se izvozi (vrijed-nost uvoza 2008. 1,28 mlrd. EUR). Zabilježen je pad izvoza na svim eu-ropskim, ali i svjetskim tržištima: Ita-lija -6%, Azija -12%, Velika Britanija -25%, SAD -32%.

AKTUALNOSTInastavak sa strane 1


Prema podacima Klastera prerade drveta i šumarstva u Bosni i Hercegovini (bil-ten List), čini se da je izvoz DI Unsko-sanskog kantona prošle godine bio manji nego 2007.

2004. 2005. 2006. 2007. Period

DRVNI PROIZVODI

IZVOZ KM MM

ožujak 07.

ožujak 08.

Proizvodi primarne obrade 390 338 414 472 106 95

Ukupno proizvodi s dodanom vrijednošću 174 189 248 302 72 70

Namještaj 150 160 203 251 61 60

Stolarija 24 29 45 52 11 10

Ukupno izvoz 564 527 662 775 178 165

IZVOZ USD MM

Proizvodi primarne obrade 260 225 295 337 76 73

Ukupno proizvodi s dodanom vrijednošću 116 126 177 216 51 54

Namještaj 100 107 145 179 43 46

Stolarija 16 20 32 37 8 8

Ukupno izvoz 376 352 473 553 127 127

VA izvoz / ukupni izvoz 31% 36% 37% 39% 40% 42%

Koeficijenti rasta

DRVNI PROIZVODI

IZVOZ KM MM

Proizvodi primarne obrade 13.2% 22.3% 14.2% -10.1%

Ukupno proizvodi s dodanom vrijednošću 8.5% 31.1.% 22% +2.7%

Namještaj 6.5% 26.8% 23.7% -1.7%

Stolarija 20.8% 54.2% 14% +8.6%

Ukupno izvoz +6.5% 25.4% 17.1% +7.2%

Izvoz DI Unsko-sanskog kantona u padu?

Drvoprerađivači Republike Srpske otpuštaju petinu radne snage

Beogradska tvrtka preuzela jednog od najvećih BiH proizvođača namještaja

Na sjednici Udruženja drvoprerađivača održanoj u Banjaluci krajem prošle godi-ne utvrđeno je kako drvoprerađivači osjećaju udar svjetske krize te će u slučaju izostanka podrške vlasti vrlo brzo biti prisiljeni otpustiti gotovo 2.000 radnika, tj. petinu radne snage. Kao i u Hrvatskoj, na najvećem su udaru izvoznici koji u RS bilježe veliko pomanjkanje inozemnih narudžbi, a u posebno teškoj situaciji su oni koji izvoze u Italiju gdje su narudžbe u drastičnom padu. Drvoprerađivači su istaknuli kako ih tek u prvoj polovici 2009. godine očekuju teškoće u poslovanju budući da su u novu godinu ušli s drastično "srezanim" narudžbama.

KREŠIMIR NOVAK

IZ REGIJE

Beogradska tvrtka DELTA REAL ESTATE kupila je 66,6% dionica sa-rajevske tvrtke za proizvodnju namje-štaja STANDARD za 10,56 milijuna KM. U trenutku kada drvna industri-ja u BiH bilježi katastrofalan pad na-rudžbi u odnosu na prošlu godinu, a proizvođači namještaja dugo nisu bili u težoj situaciji, srbijanska tvrtka se odlučila na preuzimanje većinskog pa-keta iz ruku njemačkog SCHIEDER MÖBEL HOLDINGA. Njemač-ki koncern bio je jedna od najvećih grupacija u svijetu kada je polovicom 2007. godine bankrotirao zbog nepra-vilnosti u poslovanju njegovih 80 po-slovnica. Iako se bankrot nije odnosio na profitabilne članice ove grupacije među kojima je bio i STANDARD, SCHIEDER se zbog skandala odlučio na prodaju sarajevske tvrtke. STAN-DARD ima udio od 19% u proizvod-nji namještaja u BiH.

MATEJ KOBAŠ

14 I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJSVIJET/EU

Odjeci recesije na europskom tržištu namještaja

U pozadini odnosno doma, u Europi, situacija nije nimalo blistava: izražen pad industrijske proizvodnje, dnevna zatvaranja europskih tvornica i gomi-la nezaposlenih i posljedično nezado-voljnih pa je pitanje kada će i nije li se već gospodarska kriza pretvorila u društvenu pa čak i ljudsku katarzu. Ipak, sektor proizvodnje namještaja još uvijek se ne predaje te se na razne načine pokušava konsolidirati i prona-ći rješenja za svoje probleme.

Sajmovi kreću u suradnjuVodeći sektorski sajmovi nikad nisu surađivali već su međusobno tiho ra-tovali preuzimajući si izlagače i po-sjetitelje. Međutim, borba za opsta-nak natjerala ih je da počnu surađivati još prošle godine. Tako su, primjeri-ce, u lipnju 2008. World Market Cen-ter Las Vegas i Fiera Milano surađivali prvi put na organizaciji izložbe Itali-an Furniture exhibit za vrijeme Sum-mer Market (izložba posvećena tali-janskom dizajnu od 1956. do 2008.). Izložbe ovakve vrste također su jedan od načina za promociju nacionalnog proizvoda u kriznim vremenima. Mi-lanski sajam također je ove godine na-javio suradnju s Deutsche Messe te se planira pokrenuti sajamske priredbe u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini.

Traže se nova tržištaKriza je otvorila vrata i na novim tr-žištima pa su početkom godine tali-janske tvrtke posjetile Qatar ne bi li uspostavile poslovnu suradnju. Radi se o devet talijanskih tvrtki iz okolice Padove, koja je inače poznata po naj-većoj koncentraciji malih i srednjih tvrtki u Italiji. Poznato je da je oznaka "Made in Italy" vrlo privlačna istoč-nim tržištima, što su ovog puta isko-

Likvidacije, stečajevi, otpuštanja stvarnost su europske industrije namještaja

Piše: Ana Urukalo

U Velikoj Britaniji je sve veća potražnja za second-hand namještajem; ne iz hira nego iz potrebe. Daleka tržišta kao što je Qatar više uopće nisu daleka, a europski sajmovi pokušavaju organizirati izložbe na istočnim tržištima za koja se vjeruje da su jedan od izlaza iz recesije. Ovo su tek neke od činjenica današnje industrije namještaja u Europi.

ristili proizvođači građevinskog drva koji su na taj put otišli u organizaci-ji specijalne sekcije Gospodarske ko-more Padova kojoj je zadatak pomo-ći gospodarstvenicima u pronalaženju novih tržišta.

Forumi, prezentacije, seminari...Kriza je mnoge zemlje natjerala na in-tenzivniju suradnju u vidu organiza-cije gospodarskih B2B susreta. Počet-kom travnja ove godine organiziran je u Moskvi rusko-talijanski forum ko-jim se želi ojačati gospodarske odno-se tih zemalja. Takvim se susretima vole podičiti i političari pa su drugog dana forum posjetili Putin i Berlusco-ni. Važnost i veličinu skupa potvrdio je i broj prisutnih: 800 talijanskih su-dionika – tvrtke, udruženja, konzor-ciji, organizacije itd. – posjetilo je taj forum kako bi se informiralo o nači-nima i mogućnostima poslovanja na tom velikom tržištu. Talijanski izvoz u Rusiju porastao je za 15% u 2008. go-dini u odnosu na 2007. (10,5 mlrd. EUR u odnosu na 9,3 mlrd. EUR), dok je izvoz na većinu ostalih europ-skih tržišta zabilježio negativne indek-se, pri čemu treba istaknuti da je na-mještaj jedan od glavnih proizvoda koje Italija izvozi u Rusiju.

Problem funteKako prenosi BBC, Gleneagle Fur-niture, tvornica namještaja u indu-strijskoj zoni Cybin, zatvorila je svo-ju tvornicu u Caernafornu. Posjedu-je još jedan pogon nedaleko Dublina koji zapošljava 220 radnika. Direktor tvrtke John Patterson izjavio je kako nema dovoljno posla za obje tvornice

pa je kompanija odlučila zatvoriti dio pogona u Walesu, a kao jedan od pro-blema apostrofirana je i slaba funta. U Sjevernoj Irskoj, namještajski lanac Land of Leather (imaju 5 trgovina na tom području i preko 109 trgovina u Velikoj Britaniji) također planira ot-pustiti oko 50 radnika, a na ovaj su se korak odlučili zbog smanjene po-trošnje od početka ove godine. Pozna-ti britanski trgovac MFI također se za-tvara te je najavljeno otpuštanje 1.400 radnika. 111 trgovina je zatvoreno, a MFI je pokrenuo likvidaciju još u stu-denom prošle godine. Tvrtka je ina-če osnovana 1964. godine. Procjenju-

Made in Italy u svojoj najboljoj maniri

je se da je prodaja namještaja u Veli-koj Britaniji pala za 20% u odnosu na prošlu godinu, odnosno preko 40% u proteklih par mjeseci. MFI, The Pier, Sofa Workshop, ScS Upholstery, Ilva u Land of Leather tek su neki od pro-izvođača odnosno trgovaca koji posu-staju pred sve dubljim posljedicama krize. Iako bi slaba funta trebala po-moći britanskim izvoznicima, činjeni-ca je da je njihov sektorski izvoz pao za preko 12%.

Pad industrijske proizvodnje diljem EuropeFrancuska je proizvodnja pala za 2% u veljači u odnosu na siječanj, talijanska za 2,5%, njemačka za skoro 5% u pro-sincu. Tri najveće europske ekonomije su u padu, podaci su EUROSTATA. Drugi i treći kvartal 2008. zabilježio je pad od 0,2% BDP-a u 27 zemalja EU te pad od 1,5% u zadnjem kvartalu. Indeks građevinske aktivnosti smanjio se prosječno za 0,4% svakog mjese-ca u odnosu na 2007. (od 2000. ra-stao je za 0,1% mjesečno). Industrij-ska proiz vodnja u Italiji i VB je krajem 2000. dosegla vrhunac te se zadržala u tim okvirima do sredine 2007. Potom počinje rapidno padati te doseže razi-nu iz 1994.

Komparacija perioda studeni 2007. te studeni 2008. pokazuje pad indeksa industrijske proizvodnje:

-6,6% Njemačka, -8% Velika Britanija, -9,7% Italija, -10,7% Francuska -15,1% Španjolska.

Indeks proizvodnje, glavnih industrijskih grupa EU-27 (2000=100)

Sij-9070

80

90

100

110

120

130

kapitalna dobrasirovinatrajna dobra (uključuje i namještaj!)potrošna dobraenergija

Sij-94 Sij-98 Sij-02 Sij-06Sij-9070

80

90

100

110

120

130

kapitalna dobrasirovinatrajna dobra (uključuje i namještaj!)potrošna dobraenergija

Sij-94 Sij-98 Sij-02 Sij-06

15

Američko ministarstvo trgovine povuklo je iz antidumping programa narudžbe kineskih dr-venih kutija za igračke nakon što je razmotren i prihvaćen prijedlog 25 članova američkog udruženja proizvođača namještaja da se drve-ne igračke za kutije izdvoje iz antidumpinških mjera koje se odnose na spavaće sobe. Odbor za pravo na trgovinu prihvatio je ovakav pri-jedlog jer se većina proizvođača složila kako drvene kutije za igračke više nisu prijetnja nji-hovoj proizvodnji te kako ih se može izdvojiti iz navedenog programa zaštite domaće proizvodnje, a odluka se odnosi na drvene kutije za igračke uvezene iz Kine nakon 1. siječnja 2007. godine.

LUKA CAPAR

KLASTERI

Antidumping mjere skinute s kutija za igračke

Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske

Hrvatski namještaj za opremanje prvog stana

Armani ulazi u proizvodnju namještaja s Moltenijem

Krajem prošle godine Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske predstavio je svoj projekt POS+ koji nudi kva-litetno, udobno i kreativno oprema-nje stana. Vrhunski dizajn temeljen na jednostavnosti, funkcionalnosti i pri-lagodljivosti, uz pristupačnu cijenu, oblikuje privlačan i prepoznatljiv hr-vatski proizvod. Prema riječima San-dre Hižak, voditeljice drvnog klastera, korisnici ovog projekta trebali bi biti mladi, zaposleni ljudi urbanog senzi-biliteta, pojedinci ili parovi s malom djecom, koji prvi put kupuju i opre-maju stan. Svjesni su da je oblikova-nje životnog prostora izraz i potvrda osobnosti i zajedničkog identiteta i ta ih zadaća veseli. Izbor drvenog namje-štaja i prirodnih materijala, jednako kao i živa biljka ili lijepa slika zalog su zdravlja i ravnoteže. Projekt je u praksi predstavljen u Va-raždinu čiji je gradonačelnik Ivan Čehok naglasio da se grad Varaž-din slobodno može nazvati začetni-kom POS-ovog modela stanogradnje u Hrvatskoj te gradom koji je najda-lje otišao u izgradnji POS-ovih stano-va. Stoga nije čudno da je u Varaždi-nu Drvni klaster sjeverozapadne Hr-vatske uz potporu lokalne samoupra-ve i HGK osmislio i njegov nastavak: projekt POS+.

Domaći dizajnNamještaj je dizajnirala dizajneri-ca Maja Gjakun, a izrađen je od pri-rodnih materijala u renomiranim i po kvaliteti poznatim hrvatskim tvrtka-ma. Projekt, osim namještaja, nudi i uređaje iz linija Gorenje i Korting te dekorativne artikle za opremanje i uređenje iz asortimana MAGMA HOME trgovina prema zamisli surad-nice za uređenje interijera Jasne Sačić iz tvrtke ZLATI AJNGEL. Namještaj,

Piše: luka Capar

POS+ (=prvo opremanje stana, plus…) je projekt Drvnog clustera sjeverozapadne Hrvatske kojemu je cilj omogućiti građanima jednostavno i dostupno opremanje njihovih stambenih prostora. Temeljna ideja društveno poticane stanogradnje nadograđena je ponudom kvalitetnog, funkcionalnog namještaja i opreme hrvatskih dizajnera i proizvođača. Uz uslugu opremanja stambenog prostora na jednom mjestu, osigurana je i mogućnost pokrića troškova opremanja povoljnim kreditnim linijama.

uređaji i oprema mogu se nabaviti pu-tem povoljnih kreditnih linija koje su osigurale Zagrebačka banka, Splitska banka i Vaba.Iz klastera saznajemo kako je trenutno aktualno opremanje stanova u Varaž-dinu i okolici, a ako se za projekt po-kaže dovoljno veliki interes, proširit će se i na druge dijelove Hrvatske.

Jedna od vodećih svjetskih grupacija u svijetu visoke mode i proizvodnje eks-kluzivne odjeće, talijanski ARMANI, te jedna od najprestižnijih talijanskih namještajskih kuća MOLTENI, kre-ću u zajedničku proizvodno-distribu-tivnu suradnju. Rezultat je to dogovo-ra oko zajedničke proizvodnje i lansi-ranja na tržište proizvoda u području kuhinjskog namještaja. Co-branding ili zajedničko brendiranje je poznata marketinška metoda često dokazana u svijetu visokog businessa, a trenut-no krizno ozračje dodatno potiče tvrt-ke, a kroz ove primjere vidi se i naj-veće svjetske autoritete, na zajedničku suradnju. Novi modeli ekskluzivnog

Zajedničko brendiranje dokazana je marketinška metoda, a kriza samo potiče ovakvu suradnju, naročito u svijetu visokog businessa.

Piše: Marijan Kavran kuhinjskog namještaja bit će proizve-deni u tvornici DADA u sklopu gru-pe MOLTENI, te potom distribuira-ni pod robnom markom ARMANI/DADA kroz prodajna mjesta Arma-ni Casa Store te kroz stotine prodaj-nih mjesta koje je već selektirala gru-pa MOLTENI. Prvi model nosi naziv "The Bridge" (most) i doživjet će sve-čanu inauguraciju tijekom nadolaze-ćeg Milanskog sajma namještaja. Gi-orgio Armani, modna ikona prošlog stoljeća, smatra da je ostvarena razina perfekcije u novim proizvodima zado-voljavajuća i da će njihove linije na-mještaja krasiti mnoge svjetske luksu-zne domove i novi Armani Residence u Dubaiu, gdje grupa ARMANI gradi super luksuzni hotel u sklopu najviše zgrade na svijetu – Burj al Dubai.

SVIJET/EU

SPAVAĆASOBA

SPAV

AĆ

A SO

BA

4 www.drvni-cluster.com 5

40

50

40

180

60

200

75

40

1900

1600

2000

1000

230

TKANINA

PES VATA 100g/m2

FLIZELIN 100g/m2

PU SPU�VA RG 25

TROSLOJNA IVERICA 16mm

TROSLOJNA IVERICA 16mm

VLAKNATICA 3,2mm

JELOVINA

470

mm

400

mm

400 mm

400

mm

400 mm

470 mm

dizajn Maja Gjakun

Kvalitetno, udobno i kreativno opremanje stana uz osigurano povoljno financiranje

Drvni cluster sjeverozapadne HrvatskeWood Cluster of Northwest Croatia www.drvni-cluster.com


Predstavnici Europskog udruženja tr-govaca drvom (FEBO) podržali su na sastanku u Bruxellesu mjere Europske komisije kojima bi se stalo na kraj tr-govini drvom iz ilegalne sječe. Pred-stavnici FEBO-a također su podržali i koncept održivog razvoja, kontro-lirane sječe šuma i zaštite okoliša, o čemu su i sami potpisali kodeks ko-jim se slična pitanja reguliraju. Osim na projektu zaštite od ilegalne sječe, FEBO se zalaže za donošenje novih

FEBO podržao prijedloge Europske komisije

propisa kojim bi se reguliralo označa-vanje i brendiranje drvne građe, mate-rijala i gotovih proizvoda s ciljem za-štite krajnjeg potrošača odnosno ku-paca namještaja. Europsko udruženje trgovaca drvom predstavlja više od 14 asocijacija iz 13 država, više od tri ti-suće kompanija koje su prošle godine ostvarile promet veći od 2,8 milijardi EUR i u kojima je zaposleno više od 145.000 radnika.

LUKA CAPAR

UDRUŽENJA

U sklopu akcije Drvo je prvo! organiziraju se i okrugli stolovi na temu društveno odgovorne nabave po županijskim središtima. Proteklih mjeseci održani su u Poreču, Rijeci, Vinkovcima, Osijeku i Dubrovniku.

Niz okruglih stolova na temu društveno odgovorne javne nabave

Piše: Ana Urukalo

RIJEKA – U četrvtak, 28. ožujka, u HGK-ŽK Rijeka održan je okru-gli stol na temu društveno odgovor-ne javne nabave (DOJN) i opremanja hotela. Naime, radi se o još jednom skupu u nizu koji se organizira u sklo-pu projekta "Drvo je prvo" u surad-nji s Upravom za sustav javne nabave u MINGORP-u. Glavna tema bile su mogućnosti i prednosti upotrebe pro-izvoda od drva u graditeljstvu, opre-manju hotela i ugostiteljskih objeka-ta o kojima se kroz projekt "Drvo je prvo" želi javno progovoriti kako bi se povećala upotreba proizvoda od drva.

Nema dovoljno svijesti i odgovornosti pri nabaviU Hrvatskoj postoji 3.700 obveznika javne nabave, no i dalje je mali broj onih koji drvo percipiraju kao pogo-dan materijal kad je riječ o oprema-nju interijera i eksterijera pa je cilj ovih aktivnosti primarno promje-na percepcije obveznika javne naba-ve. Nažalost, od dvadesetak prisutnih svega su dvije osobe bile predstavni-ci lokalne samouprave, što govori u prilog tome da su to strukture koje tek treba senzibilizirati za društve-no odgovornu javnu nabavu. Pred-sjednik Odbora za javnu nabavu pri Udruženju drvoprerađivačke indus-trije HGK, Franjo Mihelčić, tom je prilikom iznio iskustva u inozemstvu gdje prioritet uvijek ima nacionalni

proizvod. Zaključeno je kako u Hr-vatskoj postoji nedostatan zakonski okvir za provođenje DOJN ali je isto tako činjenica da je komunikacija iz-među investitora, arhitekata i hrvat-skih proizvođača loša, što je također jedan od uzroka neodgovornog pona-šanja prema hrvatskom gospodarstvu.

Ravnatelj Uprave za drvnu industriju pri MRRŠVG Stipo Velić zaključio je kako evidentno postoji potreba za organizacijom stručnih skupova ove vrste, pa se od resornog ministarstva i dalje očekuje aktivna uloga u rješa-vanju ovog gospodarsko-društvenog problema.

Otkupljujemo tokom cijele godine otpadno drvo (bukva, hrast, jasen, grab).Tvrtka: CONSORZIO TRIVENETO, ItalijaTel.: +39 043/7998-182E-mail: [email protected]

Prodajem drvenu sječku i biomasu od drveta (svježu) te ogrjevno drvo bagrem.Tvrtka: POKRETNA PILANATel. : +385 (0)43/874-099Mob.:+385(0)95/9017017E-mail: [email protected]

Proizvođač smo nogica za namje-štaj te tražimo kupce u Hrvatskoj i inozemstvu. Preko 50% proizvodnje izvozimo.Tvrtka: DRVOTOKARIJA KOVAČEVIĆ, Ple-ternicaTel./faks.: +385 (0)34/251-343Kontakt: Antonija JozićE-mail: [email protected]

Prodajemo artikle iz vrtnog progra-ma i programa za odmor, kao sjeni-ce, klupe, stolove, paviljone i drve-ne kućice.Tvrtka: ČESMA-USLUGE d.o.o. BJELOVARTel: +385(0)43/273-240Fax: +385(0)43/273-249E-mail: [email protected]

Trupce bukve i hrasta kupujemo.Tel.: +385 (0)40/821-582Kontakt: Saša GašparlinE-mail: [email protected] Mob. : +385 (0)91/511-2291

Prodajemo stolarsku rezanu građu hrasta, sibirskog ariša, sibirske jele, sibirskog bora, jele/smreke, radijal-ne lamele za prozore i vrata, seljački pod i lamperiju. Skladište Prelog.Tvrtka: GIV-MONT, PrelogTel.: +385 (0)40/645-423Kontakt: Željko BlažinčićE-mail: [email protected].: + 385(0)98/626-834

Piljenu i tesanu jelovu građu te bu-kov ogrjev prodajemo.Tvrtka: PILANA RAMLJAK, GoračiTel.: +385 (0)51/829-008

Kupujemo svježu hrastovu frizu za vlastitu proizvodnju parketa. Kvali-teta A – 4 strane, čiste, bez bjeljike, dimenzije 25-40 x 53/63 x 300. Tvrtka: DRAZ, BiHTel.: +387 (56) 48-02-22Faks: +387 (56) 48-00-22E-mail: [email protected]

Prodajem slavonski hrast lužnjak, klasa l, piljen 25 i 50 mm, na lageru spremno 150 m3.Tvrtka: JAKOB IVKIĆ-BAJA, StrošinciTel.: +385 (0)32/866-022Faks: +385 (0)32/866-022E-mail: Mob.: +385 (0)98/269-510

Imamo u ponudi bukove elemente 38x38, 60x60 raznih dužina u svje-žem stanju, čiste i kern, bukovu frizu 25x60x250 naviše u svježem, prosu-šenom i suhom stanju (dio frize je i grab) te daske, samice i polusamice 60 mm i 38 mm.Tvrtka: FAGUS, IvanecTel.: +385 (0)42/ 771-716Kontakt: Zoran MachMob.: +385 (0)99/4223-046

MALI OGLASI

Regionalni ured EFI-a u Varaždinu

Potrošnja četinjača u SAD-u 2008. pala za 23%. I dalje padaju cijene piljene građe u Europi

Leitinger prijavio insolventnost. Hasslacher preuzima poslovanje?Austrijski proizvođač LEITINGER početkom trav-nja prijavio je insolventnost te najavio zatva-ranje tvornice u Wernersdorfu. Prema nekim najavama, poslovanje bi mogao preuzeti HASSLA-CHER, a spominje se i suradnja s ruskom tvrtkom MADOK.

Potrošnja četinjača je u SAD-u prošle godine pala za 23% te je iznosila 95,75 mil. m3. Najveća potrošnja bila je 2005. pa u odnosu na tu godinu minus iznosi 37%. Tržiš-ni analitičari to pripisuju recesiji, uslijed koje se smanjila i graditeljska djelatnost. U Europi se najavljuju daljnja smanjivanja cijena građe, bez obzira je li riječ o četinjačama ili listačama, naročito za naredna tri mjeseca.

VARAŽDIN - Početkom lipnja u Varaždinu se treba otvoriti regionalni ured EFI-a (European Forestry Institute), za jugoistočnu Europu, peti takav u Europi nakon Barcelone, Nancyja, Bordeauxa i Beča. Ovakav rasplet događaja rezultat je nedavno u Varaždinu održanog sa-stanka Znanstvenog odbora Europskog šumarskog instituta.Varaždinski ured bit će regionalni centar namijenjen prije svega jugoistočnoj Europi (EFISEE), kao što i svaki od centara ima specifično područje djelovanja - Barcelona za mediteranske šume, Nancy za Francusku, Njemačku i Švicarsku, Bordeaux za šume uz Atlantski oce-an, te Beč koji pokriva područje Austrije, Češke, Slovačke, Poljske i dijela Mađarske. Rad ureda podržala je hrvatska Vlada s 5,5 miliju-na kuna za sljedećih pet godina. EFI je vodeća organizacija na području šumarstva koju je osnovala finska vlada u gradu Joesouu 1993. Okuplja 140 znanstvenih ustanova iz Europe, SAD-a, Kanade i Južnoafričke Republike. Ured EFISEE-a u Varaždinu vodit će Šumarski institut Jastrebarsko, a prema odluci EFI-a, osim u Hrvatskoj djelovat će i u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Bosni i Hercegovi-ni te Mađarskoj. Bavit će se znanstvenim i istraživačkim radom, ali i edukacijom u području šumarske politike i gospodarenja šumama. Očekuje se da će se u projekt uključiti i Rumunjska, Bugarska te Grčka.

LUKA CAPAR

PROIZVODNJAŠUMARSTVO IND. PAPIRA PRIMARNA PRERADA IND. NAMJEŠTAJA GRADITELJSTVO


Usprkos povećanoj upotrebi, drvna zaliha u Njemačkoj ima pozitivnu bi-lancu. Gledano kroz duži period, re-zultati druge državne inventure poka-zju da se u periodu od 1987. do 2002. posjeklo gotovo 50 mil. m3 godišnje, dok je godišnji prirast oko 70 mil. m3. Osim povećanja drvne zalihe na 3,4 mlrd. m3, povećala se i površina dr-žave pod šumom, godišnje u prosjeku oko 3.500 ha. Ukupno je danas skoro jedna trećina Njemačke pod šumom, čime se ta država svrstava u red europ-skih zemalja s najvećom šumskom po-vršinom koje ima čak više od Francu-ske i Švedske. Ta količina šuma veže oko 10 mrld. tona CO2 godišnje, a ove su činjenice i potvrda teze da svat-ko tko koristi peći na pelete i ogrijev-no drvo kao izvor energije, doprinosi očuvanju okoliša. Treća državna šum-ska inventura u Njemačkoj je planira-na za 2011. – 2012. godinu. (AU)

Orkansko nevrijeme Klaus koje je krajem siječnja poharalo južnu Fran-cusku, rezultiralo je velikim ošteće-njem šumskih površina na tom po-dručju; francuski šumari procjenjuju da je 60% šume u pokrajinama Lan-des i Gironde jako pogođeno olujom te da će štete biti milijunske. Na tom se području nalazi preko 1 mil. ha šume, a najveći dio otpada na primor-ski bor. Kako navodi Le Monde, gene-ralni tajnik Sindikata šumara jugoi-stoka Christian Pinaudeau, usporedio je ovaj orkan s orkanom Lothar 1999. koji je tada prouzrokovao toliku štetu da su francuski pilanari raspolagali s oko 28 mil. m3 sirovine više nego što je bilo planirano. Ipak, Klaus se za ra-zliku od Lothara, koncentrirao na ju-gozapadni dio Francuske, a kolika je konačna šteta, još uvijek nije pozna-to. (AU)

Drvna zaliha u Njemačkoj s pozitivnom bilancom

Klaus uništio šume u Francuskoj

ŠUMARSTVO

ZAGREB – Na 9. sjednici Vijeća dr-voprerađivačke industrije HGK prisu-stvovao je i Anton Kovačev, predsjed-nik Uprave HBOR-a, koji je prisutne obavijestio o suradnji banke sa drv-nom industrijom te o budućem tijeku i uvjetima kreditiranja. Tako je reče-no da se 240 mil. KN dospjelih kre-dita za investicije ne može reprogra-

Događanja s početka godine vezano uz odnos šumara i drvoprerađivača vrlo su dinamična, a sklonost međusobnom predbacivanju dio je tradicije tog odnosa. Ipak, posljednjih godina odnos se bitno popravio da bi se s pojavom krize u gospodarstvu ponovno zategnuo. Ipak, činjenica je da za sukob treba dvoje. K tome, redoviti sastanci i argumentirani pregovori nisu obilježili drugu polovicu 2008. pa je teško bilo očekivati bolje rezultate.

HR šume: dajemo 164 mil. KN potpore drvoprerađivačima!

Piše: Ana Urukalo mirati, ali da će HBOR pokušati ne povlačiti 380 mil. KN kredita koju su u prethodnim razdobljima dali drvo-prerađivačima za pripremu izvoza. Ta-kođer se ulazi u novi program krediti-ranja putem poslovnih banaka, ali to će biti kraći krediti koji se neće moći prolongirati. Inače, na sjednici je bilo riječi o prijedlogu mjera za ublažava-nje krize o kojima je izvijestio državni tajnik Sušnik. Resorno ministarstvo je

proteklih mjeseci intenzivno radilo na otklanjanju nekih problema u sektoru pa su u tom smislu i organizirani sa-stanci ministra Čobankovića sa drvo-prerađivačima i šumarima.

Što kažu Šume?Skupu se obratio i predsjednik Upra-ve HR ŠUMA Darko Vuletić. Ovo je godina preživljavanja, izjavio je Vule-tić, te najavio restrukturiranje tvrtke,


Srbijašume u 2009. godini očekuju prihod od 5 milijardi dinara

Prema riječima generalnog direktora Srbijašuma Duška Polića, to će javno poduzeće u 2009. godini ostvariti za 11% veći prihod od prošle godine. To znači da će ukupan bruto prihod u na-rednoj godini iznositi 5 milijardi dina-ra, dok će rashod biti oko 4,9 milijar-di, prenosi portal SEEbiz. O rezultati-ma za 2008. godinu Polić nije htio go-voriti jer se još rade završni računi, ali je istaknuo kako će rezultati biti zado-voljavajući. Srbijašume gospodare sa oko milijun hektara šuma i šumskog zemljišta, od čega je 918 hektara u dr-žavnom vlasništvu. Godišnje Srbijašu-me proizvedu 1,1 milijun kubika drv-ne sirovine, što je oko 36% godišnjeg prirasta šuma. (MKO)

ŠUMARSTVO

HR šume: dajemo 164 mil. KN potpore drvoprerađivačima!rabate za finalne proizvođače te repro-gramiranje dugova, a dodao je da su se Šume zbog naraslog duga skoro pre-tvorile u kreditnu banku. Izjava kako će se planirani sječivi etat za ovu go-dinu kretati u istim količinama kao 2008. nemalo je iznenadila drvopre-rađivače, s obzirom da je već nekoli-ko mjeseci vidljiva manja potražnja za trupcima, a istaknuto je kako je na za-lihama ogromna količina furnirskih trupaca. Vuletić je rekao kako će ukup-na potpora HR ŠUMA drvarima u ovoj godini iznositi čak 164 mil. KN.

Prelijevanje iz šupljeg u prazno?Skupu je prisustvovao i predsjednik saborskog Odbora za regionalni ra-zvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Zlatko Koračević, koji je zaključio da su ovako male državne potpore pre-lijevanje iz šupljeg u prazno. Naime, posljednja dobit HR ŠUMA kretala se oko 60 mil. KN pa je davanje na-javljenih potpora od 60 mil. KN dr-voprerađivačima zapravo prvo uzima-nje od te iste industrije kroz kamate

od čak 17% te potom vraćanje novca tvrtkama kroz potpore resornog mini-starstva. Od ostalih tema na sjednici, MRRŠVG je također izvijestio o pro-ceduri dodjele ovogodišnjih potpo-ra, a najvažnije za istaknuti je da će se provesti tzv. skraćeni natječaj te će se umjesto bankovnih garancija, tražiti mjenice i zadužnice.

Još uvijek figa u džepuNažalost, iako su i drvari i šumari u "istom kriznom loncu", čini se da ve-ćina drvoprerađivača i dalje drži fige u džepu i razmišlja o individualnom rje-šavanju svojih problema sa šumarima, s obzirom da je tek sramežljivo i opre-zno naznačeno postojanje mnogih problema o kojima se inače često dis-kutira među tvrtkama i u sektorskim kuloarima i koje, nažalost, dosta utje-ču na suradnju industrije i Šuma. Ipak je istaknuto da se Udruženje i Šume službeno nisu sastajali već 9 mjeseci, unatoč tome što postoji niz tehničkih pitanja i aspekata među-sobne suradnje koji traže dogovore i

zajedničke stavove. Također, HGK i HUP su početkom veljače preko svo-jih strukovnih udruga zajednički upu-tili prijedlog Vladi za održavanje hit-nog sastanka, sa prijedlogom 10 mjera za ublažavanje posljedica krize u drvo-prerađivačkom sektoru. Do danas nije ništa od toga realizirano pa su pred-stavnici Samostalnog sindikata naja-vili određene industrijske akcije, koje mogu značiti i zaustavljanje proizvod-nje. Činjenica da je do sada preko 4.000 radnika ostalo bez posla nije po mišljenju sindikata shvaćena dovoljno ozbiljno, kao niti pad izvoza od 40% u siječnju. Posebno brine dodatni pad narudžbi od 50% u veljači te učestala pojava ne-likvidnosti. Tako se moglo čuti da će još tisuće ljudi ubrzo ostati bez posla, ako se ne postupi prema predloženim mjerama odnosno ako se ne pristupi selektivnom rješavanju krize u drvnoj industriji budući da je ona najsnažni-je pogođena zbog svoje izvozne ori-jentacije. Usprkos nekim poboljšanji-ma posljednjih tjedana, realno je ipak očekivati tešku zimu.


Poznati proizvođač papirnih proizvo-da SAPPI, najavio je smanjenje proiz-vodnje za oko 25% u prvoj polovici 2009. s obzirom na rapidan pad po-trošnje, a zbog te je vijesti pala i vri-jednost kompanijine dionice, i to za 7,5%. Proizvodnja u južnoafričkoj tvornici smanjena je već za 20% u prosincu prošle godine. Papirna indu-strija osjeća poteškoće već šest godina te je pod sve težim teretom prekapaci-tiranosti branše i malih cijena. Većina papiraša smanjila je proizvodnju već krajem 2008. te su suglasni da se sma-njuje i dalje ukoliko se ne popravi fi-nancijska situacija. Ne postoje sig nali sa tržišta koji bi nudili sigurnije pro-gnoze oko kretanja tržišta papira.

(MKO)

Sappi smanjuje proizvodnju

Slaba zarada, ali solidan protok sred-stava te bitno smanjenje proizvodnje odlike su poslovanja 2008. godine jednog od najvećih drvoprerađivača u svijetu, finske kompanije STORA ENSO. Vrijednost prodaje u 2008. iznosila je 11 mlrd. EUR. Kraj godi-ne obilježio je pad potražnje na što je tvrtka reagirala smanjenjem proizvod-nje za 15% do 30% u pojedinim seg-mentima, što je imalo snažan negativ-ni utjecaj na profit koji se smanjio za oko 30% te ukupno za 2008. iznosi 700 mil. EUR. Predsjednik Uprave Jouko Karvinen izjavio je kako slič-nu situaciju očekuju i u prvoj polo-vici 2009. te će se stoga usredotočiti na proizvodnju po narudžbi. U 2009. planiraju se i manje investicije, uzi-majući u obzir prognoze za europsko tržište koje predviđaju smanjenu po-tražnju, i na tržištu papira i na tržištu drvnih proizvoda.

KREŠIMIR NOVAK

STORA ENSO objavila rezultate poslovanja za 2008. Manje posla i zarade!

Izraelski proizvođač predlaže dumping aktivnosti protiv europskih proizvođača papira

Iako je njemačka industrija papira prva po mnogočemu u Europi te na četvrtom mjestu u svijetu, odmah iza SAD-a, Kine i Japana, i ona se, uspr-kos visokom stupnju međunarod-ne konkurentnosti našla pogođena gospodarskom krizom. Na godišnjoj konferenciji za novinare, predsjednik Udruženja njemačkih proizvođača pa-pira, Wolfgang Palm, izjavio je kako se mnoge tvrtke nalaze u procesu re-strukturiranja i promjena. 2009. go-dina bit će vrlo teška te se očekuje pad potrošnje na svim tržištima. Inače, njemačka industrija papira ima godiš-nji promet od 14,9 mlrd. EUR i kapa-citet proizvodnje od 22,8 mlrd. tona. Njemački proizvođači proizvode oko 3.000 različitih vrsta papira. Ova in-dustrija zapošljava oko 43.000 ljudi u 180 pogona različitih veličina. (AU)

Hadera Paper Ltd., Hadera/Israel, nekadašnji American Israeli Paper Mills Ltd., predlaže dumping aktiv-nosti protiv europskih proizvođača bezdrvnog papira kao i protiv proizvo-đača papira za proizvodnju kartona iz recikliranog papira. Kako navodi Eu-wid, izraelske su se tvrtke požalile da su s padom potražnje primijetile enor-mni porast ponude, a radi se upravo o europskim proizvođačima koji svo-je proizvode nude po dumping cijena-ma. Prilike na tržištu papira su nesta-bilne još posljednjih godina, a aktual-na kriza izvlači na vidjelo niz ograni-čenja ove branše, a ova izraelska op-tužba Europljana za dumping može se isto tako protumačiti kao dobar mar-ketinški potez ili očajnički pokušaj da se zaustavi konkurencija.

ANA URUKALO

INDUSTRIJA PAPIRA

Kriza pogodila sve europske proizvođače papira


Recept za oporavakKainz smatra da je za poboljšanje situacije nužno što prije smanjiti zalihe pilj e- ne građe. Tržišna ravnoteža može se uspostaviti samo uz redukciju ponude. Tako će se korigirati i cijene građevinskog materijala, a može se očekivati da će situacija ići u prilog drvu zbog njegovih karakteristika: održivost, očuvanje klime, smanjenje CO2, pomanjkanje sirovina, potencijal u inovativnim rješenjima... Prijelomna točka bit će kako će se sektor nositi sa sljedećih šest faktora:1. Deficitna opskrba Kine sa 80 mil. m3 2005. na 160 mil. m3 u 2020.2. Porast ruskih izvoznih carina na 50 EUR/m3

3. Mjere za smanjenje ilegalne sječe4. Pitanje štete koju nanosi potkornjak u Britanskoj Kolumbiji (900 mil. m3 2009.)5. Povećana potražnja za drvom kao izvorom energije6. Svjetska povećana potrošnja drvaSvjetska potreba za energijom do 2030. povećat će se za 55% pa se može očekivati povećanja cijena sirovine, ali i drvnih proizvoda.

Analizirajući osnovna europska tržišta (Europa, Japan, SAD, Srednji istok – Sjeverna Afrika), može se zaključiti da će potražnja opasti u svim zemljama. Posljedica je to slabljenja građevinskih aktivnosti: vrijeme u kojem se gradi 800.000 stanova godišnje, a posto-ji potreba tek za polovicom, kao što je situacija na španjolskom tržištu, je prošlo. Smanjivanje proizvodnje i po-tražnje vidljivi su i u narednim mje-secima, tvrdi Kainz, a mi danas, pola godine kasnije, svjedočimo upravo ta-kvim razvojnim trendovima.

Istočna tržištaGrađevinske aktivnosti zastale su na japanskom tržištu zbog slabog povjere-nja potrošača. Prognoze za 2009. jed-nake su onima za 2008., što znači da bi se moglo izgraditi oko 1 mil. kuća. Skladišta su prazna, a uvoz mali. Ja-panska pilanska industrija je pogođena ruskim izvoznim carinama: uvoz oblo-vine iz Rusije drastično se smanjio, što će europskim izvoznicima srednjoroč-no ići u prilog. Nekad su zemlje Le-vanta bile jedine koje su zaista mogle progutati ogromne količine. Demo-grafski razvoj (prosječna dob stanovni-ka 25 godina!) i visoka kupovna moć (zahvaljujući izvozu nafte), činjenice su koje još uvijek obećavaju, ali je isto tako stvarna činjenica da su te zemlje već prilično dobro opskrbljene.

Krajem prošle godine u Austriji je održan skup drvoprerađivača na kojem je Dieter Kainz, voditelj marketinga Stora Enso Austria, izlagao o izazovima koji stoje pred europskom primarnom preradom.

Tri scenarija za oporavak tržišta drva

Piše: Ana Urukalo

1. scenarij – doBar scenarij:

- velik pad proizvodnje- stabilizacija/povećanje proizvodnje- poboljšano povjerenje potrošača- SAD se oporavlja u 2. polovici 2009.- stabilizacija/povećanje izgradnje kuća u Japanu- količine namijenjene istočnim tržištima (zemlje Levanta) ostaju stabilne- slaba opskrba oblovinom u srednjoj Europi korigirat će tržišnu ravnotežu

3. scenarij – srednji scenarij:

- značajan pad proizvodnje- potražnja u Europi doseći će najnižu razinu u prvoj polovici 2009.- tržište Levanta/Japana ostaje stabilno- nema promjena na tržištu SAD-a- inflacija i kamate na podnošljivoj razini- povjerenje potrošača polako dobiva pozitivan predznak

trenUtno doBro stoji daleKi istoK

U periodu od svega mjesec dana (rujan-listopad 2008.) transport kontejnera iz Europe u Tokio pojeftinio je za 34% (cijena 1.050 EUR). Zbog poskupljenja sirovine poskupili su i troškovi transporta, a trend su kombinirani prijevozi, pri čemu će se s vremenom kamioni početi koristiti isključivo za manje relacije gdje ne postoji alternativa. Transport poskupljuje i zbog zaštite okoliša pa se može očekivati da će sve više skladišnih terminala nicati u sklopu luka. Regionalno se pak predviđa snažni boom Turske s obzirom na njenu poziciju.

2. scenarij – loŠ scenarij:

- nema pada proizvodnje, eventualno pojavljivanje dodatnih količina sirovine uslijed nevremena

- potražnja u Europi će znatno opasti- SAD neće pokazati pozitivne znakove- pad izgradnje kuća u Japanu, pad povjerenja Japanaca u oporavak

gospodarstva- posljedično će se u zemljama Levanta pojaviti previše robe- financijska kriza masivno će zahvatiti realni sektor

Tri scenarija?Kainz predviđa tri moguća razvoja događaja.

Q1 Q2 Q3 Q4Vrijeme

Cijena

Q1 Q2 Q3 Q4Vrijeme

Cijena

Q1 Q2 Q3 Q4Vrijeme

Cijena

PRIMARNA PRERADA


Jedan od najpoznatijih austrijskih dr-voprerađivača HASSLACHER, po-četkom siječnja ove godine kupio je 35% udjela u pilanskom programu i proizvodnji oplatnih ploča slovenskog drvoprerađivača LIP BLED. Nije po-znato o kojem se iznosu radi, no pre-ma riječima direktora HASSLACHE-RA, cilj je postići što bolju suradnju u preradi drva kako bi se postigli što bolji poslovni rezultati. LIP BLED će kroz ovu kupnju sebi osigurati pri-stup dovoljnim količinama sirovi-ne kao i iskoristiti know-how svojih part nera. LIP BLED je druga po ve-ličini drvoprerađivačka tvrtka u Slove-

Hasslacher postaje strateški partner drvne industrije Lip Bled

Smanjuje se intenzitet pilanske prerade diljem svijeta

Piše: luka Capar

Alojz Burja i Christoph Kulterer na novinskoj konferenciji

niji koja trenutno zapošljava oko 640 ljudi i ima promet od 42 mil EUR. Djeluje na dvije lokacije gdje se pro-izvode unutrašnja vrata, masivni na-mještaj i oplatne ploče. 2007. godine

tvrtka je privatizirana, a vlasnik i di-rektor je Alojz Burja. HASSLACHER broji 400 zaposlenih i promet od 140 mil. EUR te je ujedno i jedna od naj-većih drvnih industrija Austrije. Go-dišnji pilanski kapacitet kreće mu se oko 1.000.000 m3 oblovine, a djelu-je na tri austrijske lokacije. Radi se o obiteljskoj tvrtki s preko 100 godina tradicije koja izvozi preko 75% proiz-vodnje. Glavna izvozna tržišta su Ita-lija, Njemačka, Španjolska, Japan i ze-mlje Levanta.

Lip Bled godišnje proizvede 1.500.000 m2 oplatnih ploča, što čini 40% ukupnog prometa

Jedan od naj-poznatijih au-strijskih pilana-ra i specijalist za termo drvo MITTERAM-S K O G L E R obustavio je po-četkom godi-ne proizvodnju. Navodno će obustava trajati tri do če-tiri mjeseca, a bit će otpušteno oko 15 od 35 radnika. Prema navodima vod-stva tvrtke, ovo je posljedica sve ma-njih narudžbi, naročito parketne in-dustrije. U periodu mirovanja po-slovanja, tvrtka će raditi i uslužno za dvije susjedne pilane, dok će za svoje potrebe raditi sušenje, parenje i termo obradu drva. Naime, prije tri godine MITTERAMSKOGLER proširio je svoje poslovanje i povećao kapacitete za termo obradu na 10.000 m3, a na-javljuje se i dodatno proširenje kapa-citeta. 2008. godine tvrtka je bila na-građena za dizajn i tehnologiju krajem prošle godine na sajmu Materialica u Münchenu. (AU)

Mitteramskogler obustavio proizvodnju

Bez dvojbe, ova austrijska akvizicija u susjednoj Sloveniji ima strateški značaj. Potvrđuje da i Slovenci koji su skloni gospodarskom nacionalizmu (slučaj ELAN itd.) promišljaju isključivo tržišno i da kroz suradnju sa vodećim austrijskim drvoprerađivačem zadrže pozicije i osvoje nova tržišta. Profitirat će oba partnera!

Kriza je pogodila svih u lancu prerade drva, a primarni dio ciklusa dodatno je na udaru, bez obzira radi li se o europskim ili prekomorskim pilanama.

Piše: Ana Urukalo

PRIMARNA PRERADA

Prema posljednjim statističkim po-dacima, kanadska pilanska industrija u prvih 11 mjeseci 2008. proizvela je oko 52,8 mil. m3 piljene građe, poda-ci su to Vijeća za industriju baziranu na šumi. To je petina manje količine nego u istom razdoblju 2007. godi-ne. U studenom 2008. proizvodnja je pala za 15% i iznosila 4,46 mil. m3 što je za 18% manje nego u studenom 2007. Potrošnja četinjača je u SAD-u prošle godine pala za 23% te je izno-sila 95,75 mil. m3. Najveća potrošnja bila je 2005. pa u odnosu na tu godi-

nu minus iznosi 37%. Tržišni analiti-čari to pripisuju recesiji, uslijed koje se smanjila i graditeljska djelatnost. U Europi se najavljuju daljnja smanjiva-nja cijena građe, bez obzira je li riječ o četinjačama ili listačama, naročito za naredna tri mjeseca.

Tresu se i europski pilanariU problemima je tako i bugarska pri-marna prerada, izjavio je Stefa Yuru-kov, predsjednik Državne šumarske agencije. Skladišta su puna, a prodaja je prepolovljena u odnosu na lani. Što je najgore, dostigli smo dno što se tiče cijena. Ako ih još smanjimo, bit ćemo u gubitku.Austrijske državne šume planira-ju smanjiti ovogodišnju sječu za oko 30%, odnosno količinski za 800.000 m3 u odnosu na 2008. godinu. To je posljedica i teške tržišne situacije koja je drastično srušila vrijednost sirovine

koju će se na ovaj način pokušati kori-girati. Prošle je godine austrijskim pi-lanarima iz državnih šuma na raspo-laganju stajalo 2,5 mil. m3 pa se na skladištima akumuliralo oko 300.000 m3 sirovine koje se treba sada rješava-

ti. Ove će se godine austrijski šumari također posvetiti biomasi pa bi se to-kom godine trebao otvoriti 30. pogon za preradu biomase. Ovakva orijenta-cija upravo je jedna od mogućnosti za prevladavanje perioda krize.


I ove se godine u proizvodnju planira uložiti 1 mil. EUR

va Marković, dodajući kako pojedina tržišta poput Njemačke čak i rastu.

Najveći hrvatski proizvođač stolica i ove godine planira ulaganje u proizvodnju u iznosu od približno milijun eura. Narudžbe se ne smanjuju.

Vrijednost proizvodnje namještaja 2007. iznosila je 2,33 mlrd. EUR, a 2008. 2,38 mlrd. EUR. Češka DI zapošljava preko 35.000 ljudi.

DI Klana ne smanjuje proizvodnju

Češka industrija namještaja u 2008. porasla za 50 mil. EUR

di Klana je 100%-tni izvozniK

Kompletan asortiman tvrtka izvozi, od čega 60% na francusko tržište, 34% u Njemačku, te 6% na tržište susjedne Italije. Treba naglasiti kako većinu svoje sirovine nabavljaju od domaćih dobavljača, uglavnom HRVATSKIH ŠUMA, a gotovo cjelokupan asortiman trenutno se radi od bukovog drva.

Globalna kriza ne smanjuje proizvodnju u svakoj tvrtki

Jedna od naših najboljih tvornica u seg mentu proizvodnje stolaca, DI KLANA, i ove će godine, ako je su-diti po sadašnjoj situaciji, imati od-lične poslovne rezultate, saznajemo u razgovoru s direktorom tvrtke Miladi-nom Markovićem. "Manju krizu osje-tili smo početkom prošle godine, kada je sve i počelo na globalnoj razini, no nakon toga, moram biti iskren i reći kako problema u poslovanju nismo imali, a nemamo ih ni sada", objašnja-

Vrijednost proizvodnje češke indu-strije namještaja porasla je za 50 mil. EUR u 2008. u odnosu na 2007., po-daci su to Češkog udruženja proizvo-đača namještaja. Vrijednost proizvodnje je porasla una-toč produbljivanju krize u drugoj po-lovici 2008. Znači li to da češka in-dustrija namještaja počiva na zdravim

Piše: luka Capar

Piše: Ana Urukalo

INDUSTRIJA NAMJEŠTAJA

li bi biti čak bolji nego u istom raz-doblju lani. Ono što se može primije-titi, jest da narudžbe idu ipak prema nižem cjenovnom razredu stolaca, no posao ide dobro.

Ulaže se u modernizaciju i zapošljava nove radnikeMarković ističe kako će i ove godine kao i u deset proteklih na godišnjoj razini u modernizaciju i proizvodnju uložiti oko milijun EUR, a planira se i proširenje pogona i proizvodnih kapa-citeta, čim za to stignu potrebne do-zvole. "Ove smo godine zaposlili dvadesetak novih radnika, a za optimalnu proi-zvodnju trebalo bi nam još dvadese-tak novih", naglašava Marković. Za-ključuje ipak kako nitko ne zna kada će globalna kriza završiti te ukoliko se nastavi i dalje, nitko neće ostati neo-krznut, pa ni oni, pa razumije kolege iz branše koji su suočeni s otkaziva-njem narudžbi i otpuštanjima.

osnovama? Prema riječima Tomaša Lukeša, tajnika Udruženja, češka in-dustrija namještaja prolazi razvoj kroz koji prolaze i druge zemlje "stare" Eu-ropske unije: smanjuje se broj zaposle-nik, a povećava efektivnost. Tržište namještaja u Češkoj zabilježi-lo je 2008. pad uvoza te je to prvi pad od 2002. Ponešto je smanjen i izvoz, no češki namještajci ne predviđaju dramatičan pad proizvodnje za 2009.

Radna produktivnost

85,0%

90,0%

95,0%

100,0%

105,0%

110,0%

115,0%

120,0%

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Proizvodnja, uvoz i izvoz češke industrije namještaja

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

mlrd

. EU

R proizvodnjauvozizvoz

PROIZVODNJA, UVOZ I IZVOZ ČEŠKE IND. NAMJEŠTAJA

RADNA PRODUKTIVNOST

Prema sadašnjoj situaciji rezultati za prvih šest mjeseci ove godine treba-


Prošle godine vrijednost proiz-vodnje namještaja u Rumunj-skoj porasla je za 7% te je pre-mašila 2 milijarde EUR. Rast sa 1,89 milijardi u 2007. na 2,02 milijarde u 2008. go-dini potaknut je prije svega

unutrašnjom potraž-njom te porastom prodaje nekretni-na u prvoj polo-vici prošle godi-ne. Izvoz je također bio bitan faktor u ukupnoj vrijedno-

sti proizvodnje namještaja, a bio je na sličnoj razini kao i

2007. godine, što znači 1,1 milijardu EUR, odnosno 58% od ukupne pro-izvodnje namještaja. Iako su ovo izni-mno dobri rezultati rumunjske drvne industrije, ipak nisu ono što su struč-njaci očekivali. Naime, Gospodarska komora Rumunjske očekivala je rast od 11% u proizvodnji namještaja, međutim na kraju su i rastom od 7% bili zadovoljni s obzirom na posljedice financijske krize.

(MKO)

Vrijednost proizvodnje namještaja u Rumunjskoj prešla 2 milijarde EUR

INDUSTRIJA NAMJEŠTAJA

Australsko nacionalno udruženje drv-ne industrije (NAFI) objavilo je kako je globalna gospodarska kriza dobra prilika da australska vlada odredi du-goročnu ekonomsku strategiju u ko-joj bi drvna industrija, prema njiho-vom mišljenju, trebala igrati jednu od najvažnijih uloga. Izvršni direktor NAFI-a Allan Hansard objasnio je kako bi pametnim i dugoročnim ula-ganjem u drvnu industriju Australi-ja mogla stvoriti 16.000 novih radnih mjesta, ostvariti nove investicije od 19 milijardi dolara u ruralna područja i povećanje smanjenja emisije CO2 go-dišnje za 81 milijun tona. Stručnjaci ističu kako bi se ulaganjem u drvnu industriju posebno na energetskom polju, osim radnih mjesta osigurala i poprilična neovisnost u vremenima kada je fosilnih goriva sve manje.

(LC)

Australija: drvna industrija strateška grana u budućnosti

Federalni sud u Saveznoj državi Sje-vernoj Karolini donio je odluku ko-jom COLLEZIONE EUROPA mora UNIVERSAL FURNITUREU ispla-titi naknadu štete u iznosu od 11,2 milijuna dolara, za štetu nastalu "kra-đom" UNIVERSALOVIH proizvo-da spavaćih soba i blagovaonica. Pro-ces koji je trajao dvije godine, zavr-šio je presudom u korist UNIVER-SAL FURNITUREA i presuda će se provesti bez obzira na činjenicu što je COLLEZIONE proglasio bankrot nadajući se tako da će izbjeći plaćanje

"Iako se globalni pad potražnje za na-mještajem osjetio već krajem 2008., konkretan je pokazatelj stanja na trži-štu bilo ovogodišnje izdanje IMM-a", kaže Hrvoje Svetina, direktor Tvorni-ce namještaja u DIN-u. Naime, sma-njen broj i izlagača i poslovnih posje-titelja odražava svojevrsni oprez na tr-žištu. U uvjetima krize prvo opada po-tražnja za tzv. luksuzom poput auto-mobila, putovanja pa i namještaja. DIN NOVOSELEC jedan je od do-

Koliko je zaštita proizvoda važna, pokazuje posljednji primjer iz industrije namještaja, u kojemu je sudskom odlukom UNIVERSAL FURNITURE dobio odštetu za "krađu" određenih proizvoda od strane Collezione Europa.

U uvjetima krize prvo opada potražnja za luksuznim proizvodima, među koje se ubraja i namještaj. Dobar dizajn i široka ponuda mogući su odgovori na krizne uvjete u kojima trenutno tržište funkcionira.

Universal Furniture dobio odštetu vrijednu 11,2 milijuna dolara

Dobra suradnja s dizajnerima osigurava širok spektar kupaca

Piše: luka Capar

Piše: Ana Urukalo

kaz ne. Sud nije uvažio uvjete bankro-ta tako da će sjedanjem na sve račune tvrtke, UNIVERSAL naplatiti svoja potraživanja.Spor je pokrenut nakon što je tvrtka COLLEZIONE EUROPA bespravno kopirala pojedine proizvode iz asorti-mana UNIVERSAL FURNITUREA i plasirala ih na tržište čime je zbog lošije kvalitete izrade nastala šteta za UNIVERSAL. Izvršni direktor tvrt-ke Jeff Scheffer izjavio je da je zadovo-ljan odlukom suda te kako će njegova kompanija učiniti sve da što prije de-tektira sve lažne proizvode i povuče ih s tržišta kako bi zaštitili krajnje kupce.

Online trgovina namještajem

Loš interes hrvatskih trgovaca za domaći namještaj jedan je od razloga lošeg stanja u hrvatskoj drvnoj industriji

još uvijek neopravdano izostaje interes hrvatskih trgovaca

Iako gotovo 100% namještaja plasira na strano tržište, DIN je otvoren i za surad-nju s domaćim trgovačkim kućama. Kod domaćih se kupaca, zahvaljujući ciljanim akcijama Kupujmo hrvatsko i Drvo je prvo, razvija svijest o ekološkim proizvodima modernog dizajna izrađenim od domaće kvalitetne drvne sirovine. Interes trgovaca međutim izostaje, što dovodi do jednog vakuum momenta kada postojećoj potražnji krajnjeg kupca nema tko adekvatno odgovoriti.

maćih proizvođača koji već nekoliko godina zaredom nastupa na sajmu na-mještaja IMM u Kölnu. DIN proiz-vodi parket i masivni namještaj koji je zbog kvalitetne sirovine, ali i izra-de vrlo cijenjen kod zapadnoeurop-skih kupaca.

Razvoj i dizajn novih rješenja"Pad potražnje u DIN-u još nije alar-mantan budući da s našim vjernim kupcima već niz godina razvijamo partnerske odnose pa se i u ovim vre-menima zajednički borimo na tržištu. Zahvaljujući suradnji s dizajnerima, u mogućnosti smo svake godine predsta-viti nove kolekcije koje uključuju hra-

stov namještaj za različite ukuse", kaže Svetina. Jedno od zanimljivih rješenja su kolekcije za blagovaonice i dnevne sobe u kojima se modeli pojavljuju u mnogo različitih dimenzija, što kraj-njem korisniku nudi brojne kombina-cije slaganja i na taj način se namještaj prilagođava prostoru. Ovakva ponuda nije uobičajena za serije masivnog na-mještaja, ali je tražena kod kupaca jer nudi individualna i funkcionalna rje-šenja za unutrašnje uređenje.


BJELOVAR – Tvrtka CORMO u ta-lijanskom vlasništvu početkom godi-ne je unatoč recesiji otvorila novi po-gon za proizvodnju drvene stolarije vrijedan 2,6 milijuna EUR. Otvore-nju nove hale prisustvovali su i pot-predsjednica Vlade Đurđa Adlešič, ta-lijanski veleposlanik u Hrvatskoj Ale-ssandro Pignatti Morano di Custoza i hrvatski veleposlanik u Italiji Tomislav Vidošević. CORMO sve svoje proiz-vode izvozi u Italiju, ali želja im je ši-renje i na ostala susjedna tržišta. Tvrt-ka je prošle godine ostvarila prihod od 85 milijuna EUR, a na isto računaju i ove godine.

Unatoč recesiji, talijanski proizvođač drvene stolarije širi poslovanje te planira prihod od 85 mil. EUR.

Cormo proširuje proizvodne pogone i zapošljava radnike

Piše: Matej Kobaš

Veliki planoviRukovoditelj proizvodnje u COR-MU, Ognjen Tisma, potvrdio je kako se tvrtka ne boji krize i ne ustručava se od novih ulaganja: "U planu je iz-gradnja još jedne hale u kojoj bi bilo sve što nam sada nedostaje, okivni-ca, lakirnica, slagaonica i pakirnica te

skladište jer smo do sada poslovali po sistemu "just-in-time". Tisma je po-tvrdio kako prvenstveno žele ostvari-ti dobru suradnju s velikim izvođači-ma, naročito onima na dalmatinskoj obali, ali neće zaboraviti niti na male kupce: "U planu je otvaranje salona za maloprodaju u Bjelovaru", objasnio je

Odlukom o povećanju temeljnog kapitala u rujnu iste godine, osnivač je temeljni kapital od 400.000,00 kn povećao na iznos od 2 mil. KN u novcu, a kapital je povećan i 2008. godine te sada iznosi 6.170.000,00 KN u novcu i novčanim potraživanjima.

DRVO U GRADITELJSTVU

Iako je potrošnja drva po glavi stanovnika u europskim zemljama bitno veća nego u Hrvatskoj, europski drvoprerađivači i dalje rade na tome da se poveća udio drva u graditeljstvu. Velika tržišna niša svakako je opremanje tzv. pedagoških prostora. U Hrvatskoj je za, preokret utakmice drvo: ostali materijali, potrebna promjena zakonodavnog okvira, ali i percepcije svih u lancu.

Velik potencijal DI u opremanju škola i vrtića u Hrvatskoj je neiskorišten

U Hrvatskoj nedostaje znanja

U Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja odgovornost prebacuju na lokalnu samoupravu jer su upravo gradovi i općine odgovorni za natječaje za npr. gradnju škola i vrtića. Međutim, u Hrvatskoj nije provedeno ispitivanje niti postoji zakon/propis/pravilnik/akcijski plan/strategija i slični dokument prema kojem bi se odredila nacionalna strategija i dao primat ekološkom resursu kao što je drvo, kad je riječ o opremanju prostora javne uprave. Ne postoji zakonski minimum prema kojem dio neke građevine mora biti izveden u drvu jer to vjerojatno ne odgovara građevinskim lobijima koji uspješno plasiraju staklo i metal kao ultimativni arhitektonski dizajn. Kronično nedostaje svijesti i znanja o mogućnostima koje pruža drvo u gradnji i opremanju pa je krajnje vrijeme, a naročito u ovim kriznim vremenima, za promjenu percepcije oko domaće sirovine, ali i proizvoda koji uspješno konkuriraju na ino-tržištima pa nema razloga da nisu konkurentni i na domaćem.

Država i lokalna samouprava još uvijek ne prepoznaju prioritete

Aktualna tržišna studija provedena u Njemačkoj istražila je potencijale drva kao glavnog graditeljskog materijala u izgradnji industrijskih pogona i usluž-nih objekata. Rezultati pokazuju da se naročito velike perspektive otvaraju za nestambene objekte gdje se trenut-no koristi oko 1 mil. m3 drva. Trenut-no je svega 2,3% gospodarskih zgrada napravljeno od drva pa se čini da se upravo ovdje nalaze najveće šanse za povećanu uporabu drva kao graditelj-skog materijala.

Važna je uloga državeBez obzira što se u mnogim vodećim europskim zemljama po glavi stanov-nika troši mnogo više drva nego što je to u Hrvatskoj, prostora ima još pa su njemački drvoprerađivači suočeni s izazovom kako građevinare usmjeri-ti na drvo kao glavni građevinski ma-terijal. Trenutno graditeljski sektor u Njemačkoj drvo primarno koristi u

Piše: Ana Urukalo

izgradnji i opremanju dječjih vrtića i škola. Međutim, opremanje tih pro-stora predstavlja relativno mali tržišni segment usprkos mnogobrojnim cje-lodnevnim školama te se ovdje kori-sti tek 85.000 m3 drva godišnje. S ob-zirom da njemačka vlada ima cilj do

2013. svakom trećem djetetu starosti do tri godine osigurati prostor za ču-vanje, očekuje se da će u narednom periodu porasti udio drva u gradi-teljstvu; pri istoj kvoti gradnje drvom moglo bi to značiti povećanu uporabu drva u količini od cca 160.000 m3.

Tisma. Kako bi uvjerili arhitekte i gra-đevinare kako su upravo CORMOVI proizvodi dobri za njihove projekte, tvrtka je organizirala prošle godine če-tiri radionice na kojima su im pred-stavili svoje proiz vode. Najveća je bila u Zagrebu gdje se okupilo 400 ljudi. Na kraju razgovora tvrtka je istaknula kako u vrijeme krize, ne samo da nisu nikoga otpustili, nego je u novom po-gonu zaposleno još 20 radnika pa je ukupan broj sada 50 zaposlenih. Ipak, treba spomenuti da je otvorenje tvor-nice najavljivano još 2007. godine, a tada se do kraja iste godine najavljiva-lo zapošljavanje 100 radnika, što se još uvijek nije u potpunosti ostvarilo.

Drvo je zdravo okruženje za djecu


BELI MANASTIR – "Po-čeli smo proizvoditi drve-na igrališta, no zbog van-dalizma prešli smo na aluminijska, naročito na moru", objašnjava Pavle Vojtek, vlasnik obiteljske tvrtke s preko 40 zaposle-nih. Radi se o hrvatskom proizvođaču urbane galan-terije koji trenutno u po-nudi ima preko 200 pro-izvoda. Jedan je od naj-opremljenijih proizvođača u tom području, što po-tvrđuje činjenica da VOJ-TEK d.o.o. svoje proizvode prodaje i u Austriji, Norveškoj i drugim europ-skim zemljama. Refentnost dokazuju i klupama na famoznoj splitskoj rivi koje su proiz veli po nacrtu arhiteka-ta (ariš obojen u bijelo). Drvnu gra-đu uglavnom kupuju u inozemstvu, a radi se o sibirskom arišu koji se pre-težno upotrebljava u ispuni koševa, klupa i dijelovima igrališta. 90% pla-smana na hrvatskom tržištu VOJTEK d.o.o. ostvaruje putem natječaja; i dok

Drvena igrališta istiskuje vandalizam!

U prostorijama tvrtke PPS GALE-KOVIĆ u Mraclinu, krajem ožujka, održan je seminar o drvenim podnim oblogama, na kojem su predstavljene njihove funkcijske značajke i uvjeti uporabne kvalitete. Seminar je orga-niziran u suradnji sa Šumarskim fa-kultetom i Hrvatskom komorom ar-hitekata i inženjera u graditeljstvu. Predstavnik poduzeća Filip Galeko-vić istaknuo je aktualnu problemati-ku s kojom se susreću svi proizvođa-či drvne industrije, a to je uvoz jefti-nih proizvoda iz Kine upitne kvalite-

Galeković za arhitekte organizirao seminar o drvenim podnim oblogama

te, dok se visoko kvalitetne domaće vrste zanemaruju ili stavljaju u drugi plan. "Trenutna situacija u svim izvo-zno orijentiranim tvrtkama je teška, međutim jedini izlaz koji postoji je izvoz vlastitog brendiranog proizvoda na nova tržišta, na čemu ustrajno i ra-dimo kroz naše brendove", objasnio je Galeković. Također je najavio daljnju suradnju ove vrste i informiranje arhitekata o kvalitetama hrvatskog drva u gradi-teljstvu i opremanju interijera.

KREŠIMIR NOVAK


Jačanje građevinskog sektora prote-klih godina značilo je jačanje prate-ćih industrija, a jedna od njih je i pro-izvodnja podnih obloga, naročito par-keta čija se potrošnja u Europi, prije krize, kretala oko 120 mil. m2. Naro-čito karakteristično je otvaranje novih kapaciteta diljem srednje i istočne Eu-rope, a izuzetak nije bila ni Hrvatska. Samo u Njemačkoj, u kojoj se nalaze neki od najvećih europskih proizvo-đača, proizvodnja je zabilježila pad od skoro 11%, i to već u prvoj polovici 2008. godine. Naime, izvoznici zna-ju da je kriza u svijetu započela počet-

Odjeci krize na tržištu podnih obloga

Prve procjene Europskog udruženja proizvođača parketa (FEP) upućuju na pad potrošnje od 8% te se ona sada kreće oko 112 mil. m2. Detaljni podaci bit će prikazani 11. i 12. lipnja u Krakowu, Poljska, gdje će se održati sastanak Generalne skupštine.

Pala potrošnja parketa u Europi

Piše: Ana Urukalo

kom 2008. pa tako i u sektoru proiz-vodnje odnosno potrošnje parketa.

Pad uvoza za 12%I članice Europskog udruženja uvozni-ka parketa (EFPI) zabilježile su 2008. u odnosu na 2007. pad uvoza od 12%. Članice ovog udruženja ukup-no su prodale 9,1 mil. m2, a procje-njuje se da svojim proizvodima zauzi-maju oko 50% tržišta. Uglavnom se radi o višeslojnom parketu (pad uvoza -10,8%; uvezeno 8,5 mil. m2), a pao je i uvoz masivnog parketa (pad uvo-za -26%; uvezeno 578.328 m2). Ovo je udruženje 2007. prodalo ukupno 10,4 mil. m2, a 2006. 11,5 mil. m2, što se objašnjava promjenama u članstvu.

Europsko udruženje PROIZVOĐAČA pakreta predviđa pad potrošnje od 8%

Europsko udruženje UVOZNIKA parketa zabilježilo je pad uvoza od 12%

Detalj sa splitske rive

su urbane sredine sklonije metalnim proizvodima, za stare gradske jezgre i parkove biraju se drvene ispune. Ipak, pitanje je to stanja s(a)vijesti u druš-tvu jer drveni koševi krase najuže cen-tre velikih europskih gradova, što je posljedica dobro promišljenog imidža jedne gradske sredine a u širem smislu i posljedica gospodarske strategije jed-ne države – dokument za kojim Hr-vatska još uvijek traga.

ANA URUKALO


HAAS-grupa predviđa zatvaranje tvornice ploča u Ruh-poldingu krajem travnja ove godine, čime će biti pogođeno 40-ak radnika. Prema riječima vodstva tvrtke, ovaj pogon više nije konkurentan u međuna-rodnim okvirima, a k tome trenutno na tržištu masivnih lijepljenih ploča po-stoji ogromna prekapacitiranost, što je dovelo do snažnog rušenja cijena.

ANA URUKALO

Haas zatvara tvornicu ploča u Ruhpoldingu

Njemački proizvođači prozora očekuju pad prodaje u 2009.

Kriza ne pogađa samo velike

Potrošnja na tržištu prozora u Nje-mačkoj se u 2008. povećala za 1,5%. Ukupno je prodano 11,7 mil. jedini-ca, što odgovara količini od oko 20 mil. m2. U 2009. ipak se očekuje pad prodaje s obzirom na opće slabljenje konjunkture. Računa se stoga s pa-dom potražnje za prozorima i vratima za oko 2%, kao što je pokazala studija vodećih udruženja. U posljednjih 12 godina tržište prozora imalo je velike gubitke (1995. bilo je prodano čak 25 mil. jedinica) pa se sektor očajnički trudi osmisliti program koji će imati brzo djelovanje. Tržište prozora uglav-nom živi od energetske modernizacije,

Prema riječima Jerka Jankovića, di-rektora obrta za proizvodnju paleta EURO JANKOVIĆ koji je jedan od najmlađih ali i najozbiljnijih slavon-skih proizvođača paleta, i proizvođa-či paleta izrazito jako osjećaju global-

izjavio je Tschorn, direktor Udruženja proizvođača prozora i fasada. Oko 60% proizvedenih prozora koristi se za renoviranje, dok se 40% koristi za novogradnje. U prošloj je godini pao i broj izda-nih građevinskih dozvola pa se sada prozori uglavnom proizvode za ne-stambene namjene kao što su vrtići, uredski prostori i bolnice. Njemač-ki proizvođači prozora i vrata zapo-šljavaju oko 100.000 ljudi, u 7.200 pogona, uglavnom malih i srednjih. 2007. godine zabilježen je promet od 8,5 mlrd. EUR.

ANA URUKALO

nu krizu a pad poslovanja kreće se do čak 50%. Zbog toga Janković razma-tra ulazak na istočna tržišta Europe, pogotovo u Poljsku, gdje vidi prostor za plasman svojih proizvoda i izlazak iz krize.


Drvene posude koje proizvodi Ravna d.o.o. izrađene su od FSC certificirane bukve i upravo bi to trebao biti jedan od naglasaka kada govorimo o autohtonom hrvatskom suveniru – termin pod koji se još uvijek trpaju raznorazni kineski proizvodi pa čak i babuške.

DI može ponuditi i autohtoni hrvatski suvenir

U posljednjih nekoliko godina goran-ski proizvođač masivnih ploča RAV-NA d.o.o. među širom populacijom biva prepoznat po drvenim posudama koje izrađuje od bukovog drva. Po-sude su strojno oblikovane, a potom ručno dorađene. Drvo bukve štiti se prirodnim premazima, na bazi voska, parafina i lanenog ulja, kako bi proiz-vodi trajali dulje i bili jednostavni za održavanje.Kako ističu u RAVNOJ, važno je što su posude izrađene od bukovine iz šuma kojima se gospodari prema stro-gim ekološkim i ekonomskim standar-dima te stoga ostvaruju pravo na FSC®

Piše: luka Capar certifikat. Međutim, pitanje je je li ta činjenica u dovoljnoj mjeri poznata hrvatskom, ali i inozemnom kupcu. Svaki kupljeni proizvod sadržava i jamstvo koje potvrđuje izvornost pro-izvoda kupljenog pod tržišnom mar-kom DRVENE POSUDE IZ GOR-SKOG KOTARA®. Proizvodi se osim u Ravnoj Gori mogu kupiti i u Baš-koj, Šibeniku, Makarskoj i Zagrebu, a u kontekstu autohtonih hrvatskih su-venira svakako su dobrodošli na trži-šte na kojem se često kao veliki pro-blem često navodi upravo nedostatak pravih hrvatskih suvenira koje neri-jetko zamjenjuju razne "babuške" ili pak "morski proizvodi" proizvedeni u Kini.

Pad u graditeljstvu za 4,3%Prema podacima EUROCON-STRUCTA za 19 zemalja članica gra-đevinska će se djelatnost u 2009. sma-njiti za 4,3% u odnosu na 2008. Ovo je prog noza iz prosinca 2008., a po-boljšanje se očekuje krajem 2010. te u prvoj polovici 2011. Za 2010. se kon-kretno predviđa tek mali porast od 0,4%, dok se u 2011. računa s poveća-njem od čak 2,2%. Usprkos ovim optimističnim najava-ma, EUROCONSTRUCT upozorava da se svaka pro-gnoza mora uzeti s rezer-vom uzimajući u obzir ne-stabilnu gospodarsku situ-aciju. Također, procjenjuje se da su građevinske atkiv-

nosti već 2008. pale za 2,5%. Ina-če, EUROCONSTRUCT je mreža istraživačkih instituta i konzalting kuća, utemeljena 1975. godine. Da-nas njene članice dolaze iz 19 europ-skih zemalja, ali i izvan granica Euro-pe (Japan i Koreja).

ANA URUKALO

Inače, obrt postoji od 2006. godine, a glavna mu je djelatnost proizvod-nja i popravak drvenih paleta. Tvrt-ka je do sada zapošljavala deset rad-nika i proizvodila i popravljala preko 100.000 paleta godišnje. Od Hž Car-ga su 2008. godine dobili licencu koja potvrđuje da njihove palete zadovolja-vaju sve euro norme te da mogu nositi

EURO i PAL znak. Također posjedu-ju i svoje sušare za tretiranje drvenih paleta, čime su u potpunosti zadovo-ljili sve fitosanitarne zahtjeve. Proizvodnja se vrši bez otpada, drvni ostatak se melje u stroju za proizvod-nju sječke koja se potom plasira na uhodano tržište.

KREŠIMIR NOVAK

28 I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJINTERVJU

1 D&N: U kojoj je fazi potpisivanje Kolektivnog ugovora?

To je dobro pitanje budući da je četiri mjeseca stajao u Ministarstvu, a sad već pet tjedana stoji kod potpredsjednika Polančeca u Kabinetu. Proširili smo ga i potpisali zbog toga da se primjenju-je na sve, da se suzbije siva ekonomi-ja i nelojalna konkurencija. Međutim, odgovora još nema. Razgovarao sam s našom predsjednicom Anom Kneže-vić i obavijestila me da je uspjela do-govoriti sastanak s ministrom Čoban-kovićem jer smo tražili sastanak s nji-ma dvojicom kako bismo iznijeli svoje prijedloge i naša razmišljanja o tome kako bi se ova situacija mogla riješiti da se zaustavi otpuštanje ljudi. Pozvat ćemo i nekoliko poslodavaca iz HGK Udruženja drvoprerađivačke industri-je jer imamo najavu da se tri veće tvrt-ke za koje znam, a možda ih ima još, ukupno spremaju otpustiti 470 ljudi na neodređeno vrijeme. Ti bi radnici njima trebali ukoliko se popravi situa-cija, međutim oni ne mogu podnijeti trenutno taj teret zbog nelikvidnosti i stoga idu na otpuštanje. Većina poslo-davaca je svjesna da je ovo što se do-gađa ludost jer jednom kad ljudi odu, neće se tako lako vratiti.

2 D&N: U kojoj mjeri je sindikalno udruživanje zastupljeno u hrvatskoj

drvnoj industriji?

Tamo gdje nema sindikata, događaju se čuda. Takvi nagrizaju zdravo tkivo

Srce čovjeka boli kad dođe na sastanak na koji se poslodavac doveze autom s četiri auspuha, a zalaže se da se ukine minimalna plaća

Borislav Sunjog:

S obzirom na velike probleme s kojima se DI posljednjih mjeseci, a može se reći i godinu dana, suočava, zanimao nas je pogled s druge strane. Što misle radnici i kakav je poslodavac u hrvatskoj DI, otkrio nam je Borislav Sunjog, tajnik Samostalnog sindikata drvne i papirne industrije kojem pripada većina tvrtki

Svijest poslodavaca je porasla unazad nekoliko godina, odnos se bitno poboljšao u 95% slučajeva, socijalni dijalog je uznapredovao, poslodavci su korektni, spremni na dijalog, žele saslušati, traže savjete.

Žužić je najgori poslodavac u preradi drva RH!

Rak-rana RH su tvrtke koje ne poštuju zakone, a njih ima oko 30%. Ti brane rad sindikatu. Kod njih možete čuti samo dvije rečenice. Prva, kad radnik dolazi na posao: Kod mene nema sindikata. I druga, kad radnik pita za bilo koje pravo: Ako ti nije pravo, tamo ti je radna knjižica. Nažalost, to su sve manje sredine, ljudi nemaju mogućnosti zapošljavanja, šute i trpe jer se boje. Takva je bila situacija kod Žužića: čim je ujutro dobio obavijest da su radnici osnovali sindikat, izbacio ih je na ulicu i taj nikome ne odgovara. To je razbojnik, ja ga drukčije ne mogu nazvati, to je najgori poslodavac u RH koji postoji. Takvome treba zabraniti rad.

Razgovor s predstavnikom sindikata

tvrtki koje su korektne i uredno po-sluju. Odgovorno tvrdim da su zbog situacije koja je trajala godinama do-sad, krivi i sami poslodavci. Jer kako god je Vlada povisivala iznose za mi-rovinsko i zdravstveno, oni su podizali plaće samo ovim najnižim kategorija-ma, onima koji su u koeficijentu 1, da bi se zadovoljio zakon, a ostalima nisu dizali plaću nekoliko godina. I sad su došli pred zid jer je, kad je bio usvo-jen Zakon o minimalnoj plaći, njima su ovi dolje, s koeficijentom 1, presko-

čili npr. majstora za strojem. I morali su sada početi opet dizati plaće, među-tim, ovi su i dalje ostali zakinuti.

3 D&N: Kolika je prosječna plaća u hrvatskoj DI?

Ona je manja od tri tisuće, a to je prosječna. Prema našim analiza-ma, 70% zaposlenih u drvnoj branši, prima minimalnu plaću, dakle 2.573 kune bruto. U hrvatskoj DI postoje tri grupe poslodavaca: jedna grupa-cija koja se drži po strani, zatim dru-ga koju zovem krajnje desna, to su oni koji nikad ne dolaze na sastanke i nema ih nigdje, ne idu na sajmove, ne idu nikamo. Gledaju samo kako kupiti trupce, propiliti, prodati... To je zlo, leglo sive ekonomije, tu ima enormnog prekovremenog rada, tu se ljudima ne priznaju nikakva pra-va, nema godišnjeg odmora, nema ničega. I naravno da je njegova jedi-nica proizvoda jeftinija i on je auto-matski nelojalna konkurencija osta-lima. Srce čovjeka boli kad dođe na sastanak na koji se poslodavac dove-ze autom s četiri auspuha, a koji se zalaže da se ukine minimalna pla-ća. Taj bi dao manju plaću ljudima, a već sada pod ovim uvjetima, nema radnika. To su ekstremi s jedne stra-ne, njih je negdje oko 10%, i imamo ovih oko 30% iz sive ekonomije. Ja u svojih deset godina rada, direktnog rada po tvrtkama, imam spoznaju da je 60% poslodavaca korektno. Ko-rektno u smislu da poštuje odred-be Kolektivnog ugovora, da priznaje sindikat kao socijalnog partnera, da pregovara o problemima koji nasta-ju jer njih uvijek ima. Imamo poslo-davaca za koje mogu reći da su super korektni jer pri donošenju bilo koje odluke konzultiraju, osim svoj matič-ni sindikat u firmi, i nas pa zajednički sjedamo i donosimo odluke, obrazla-žu nam probleme i ne rade s nama sa figom u džepu jer nam daju rezultate poslovanja tako da mi stvarno vidi-mo koje su poteškoće. Takvim ljudi-ma dajemo bezrezervnu podršku jer vidimo da imaju korektne namjere i pošteno rade poštujući svoje radnike i članstvo. Tu mi nemamo nijednog sudskog spora za bilo koje materijal-no pravo. Štoviše, oni ugovori koji su bili na određeno, kad isteknu, a lju-di se pokažu dobrim radnicima, ti ih poslodavci zapošljavaju na neodređe-

no gdje se vidi dobra namjera i da poštuju svojeg radnika.

4 D&N: Imamo informaciju da se želite uključiti u rad Povjerenstva za dodjelu

nepovratnih sredstava?

Ministar Polančec obećao nam je još lani kao socijalnim partnerima da ćemo sudjelovati u komisiji za do-djelu državnih subvencija, međutim, prošle godine sam se iznenadio kada je na Ambienti ministar Čobanković potpisao prve ugovore jer nas nitko nije obavijestio. Stoga smo ove godi-ne ponovno postavili pitanje Polan-čecu i obećali su nam da će nas ove godine uključiti u rad Povjerenstva. Imamo saznanja da ta sredstva dobi-vaju upravo one tvrtke koje ne rade na razvoju, ne rade na ekologiji, ne rade na zaštiti na radu. Sutra kad će trebati ići u Europu, te tvrtke neće biti spo-sobne, a dobivale su sredstva na uštrb ovih koji rade korektno. Tih 30% ni-kad nećete čuti da se žale jer njima je na ovaj način dobro. Inspekcija rada radi ikako ili nikako, a da gdje i dođu, što je takvima platiti 100 tisuća kuna kad oni u toku godine zarade nekoli-ko milijuna!

5 D&N: Kakvo je Vaše stajalište vezano za latentni sukob

poslodavaca i HR šuma koji se pojavio u posljednjih nekoliko mjeseci?

Ja sam još uvijek na onom stanovištu da su hrvatske šume nacionalno bla-go, dakle blago svih građana RH. Ne može imati 10.000 radnika u HŠ eks-kluzivno pravo da dobro živi od toga, a ostali u lancu ostaju bez posla. To je nepošteno, nekorektno. Ali ja ovdje želim naglasiti sljedeće: ne bih želio da ljudi pa tako ni radnici u HŠ, dakle ne

Razgovarala: Ana Urukalo


Poslodavci ne mogu dobiti lju-de jer je cijena rada katastrofa!

Jedan od posljednjih primjera zaista je ponižavajući, za svih, objašnjava Sunjog. Jedna je tvrtka tražila 30 ljudi, razgovarao sam s pravnikom i rekao mi je: Boro, ne možete vjerovati! Tražili smo 30 ljudi, javilo ih se 7, da bi trojica došla na posao prvi dan. Dvojica su nakon gableca otišla doma i ostao je samo jedan čovjek. Poslodavci ne mogu dobiti ljude jer je cijena rada katastrofa!

Hrvatsko pravosuđe ne funkcionira!

Mi smo ogorčeni na ministra Šukera jer diže kredite i zadužuje našu državu, a istovremeno tvrtke ne plaćaju doprinose i poreze kao što je to npr. bio Gaj Slatina, sada Sekulić, najnoviji primjer koji od 10. mjeseca nije platio poreze i doprinose nego radnicima dijeli gotovinu, što je prava lakrdija! Takve stvari država treba sprječavati, a ne Sindikati. I što sam posebno ogorčen, imali smo situaciju da sud direktno radi protiv radnika, lani u Našicama npr. Mi nemamo nikakvu pravnu sigurnost i nitko za ništa ne odgovara! Uz sve ove teškoće, moramo se još boriti s pravosuđem. Stvarno nastojimo biti korektni i pričekati par mjeseci u nadi da će biti bolje, ali kad je jasno da to neće biti, onda se moramo obraniti i zato se staje s radom, što prema Kolektivnom ugovoru nije štrajk. Kupuju se ljudi svime i svačime, samo da nema sindikata! Zašto ne traže milijune od velikih, nego muče ljude koji nisu, primjerice, platili jednu ratu struje! Velikim lopovima skida se kapa, a malima glava, to još uvijek vrijedi kod nas, ogorčen je Sunjog.

bih želio da itko pomisli da mi želimo da ijedan radnik ostane bez posla ili bilo kojeg prava jer ja smatram da tu postoji mogućnost da i radnici u DI i HŠ od tog resursa dobro žive. Ne že-lim da se ikoga otpušta; oni neka ima-ju prava koja imaju, mi nismo ljubo-morni, mi samo tražimo pravo, ustav-no pravo: pravo na rad i dostojnu pla-ću od koje se može živjeti. Jer ovo nije dostojna plaća za život: to nije dostat-no za jednog čovjeka, a kamoli za obi-telj. 2.200 kuna neto... od toga čovjek ne može živjeti.

6 D&N: Mislite li da je država zakinula DI u odnosu na druge grane?

Itekako! Umjesto što su se svi kleli u turizam i poljoprivredu, mislim da je u ovoj situaciji jedino preostala drvna industrija. Turizam je upitan kad vidi-mo koliko stranih hotela ima. Novci ne idu nama, to su strani lanci! Poljo-privreda – tu su odnosi totalno nesre-đeni, ne možemo se na to osloniti dok nešto konkretno ne bude napravljeno. Vidimo da ljudi koji su dobivali sub-vencije sada propadaju, zbog kamata, kredita, cijene proizvoda itd. Što je si-gurno? Sigurna je drvna industrija, jer imamo preko 95% sirovine u Hrvat-skoj, imamo tvornice, imamo ljude koji znaju raditi. I sada to netko uništava...

7 D&N: Što tražite od države?

Mi ne tražimo za naše tvrtke ni-kakve privilegije u smislu da nešto do-bijemo badava. Ali HŠ imaju moguć-nost i to Vlada može napraviti da se ta situacija sa sortimentima sredi, da se ne ucjenjuju ljudi tako da moraju uzi-mati ono što im ne treba, to je uzalud bačen novac. Tražimo nižu cijenu siro-vine i dulji rok otplate jer to je ono što bi im pomoglo. Isto tako, HEP je na traženje premijera pokazao da može uštedjeti jako puno, prema tome, mi-slim da tu itekako ima prostora da se snizi cijena energije za period dok tra-je ovaj problem. Sve mjere koje pred-lažemo, ne tražimo da budu beskonač-ne, već da traju toliko koliko će trajati

kriza. Isto tako postoji problem s vod-nim naknadama koje su ogromne. Ne tražimo nijedne lipe iz proračuna jer znamo da nema sredstava, a zbog ovih mjera koje predlažemo nitko ne bi bio ugrožen. No smatramo da bi se tako bar zadržala radna mjesta.

8 D&N: Koliko je ljudi u DI, prema Vašim podacima, otpušteno u godinu dana?

U periodu kraćem od godinu dana, 4.500 ljudi je dobilo otkaz, s tenden-cijom, ako se hitno nešto ne poduz-me, da ih bez posla ostane još na sto-tine. Ja nisam po struci ekonomist ali ne mogu shvatiti: što nije državi bolje da ti ljudi rade, pa i za ovakvu cijenu? Jer mi nismo tražili povećanje plaće, već primjenu granskog kolektivnog ugovora koji smo potpisali još proš-le godine, dakle, većina ljudi je na mi-nimalnoj plaći, a o manjoj plaći zai-sta je nedostojno razgovarati. Nismo tražili povećanja, pa kad pogledate da radnik s 2.583 kune bruto državi plati poreze, prireze i doprinose, a za 1.500 će biti na burzi i biti kod kuće, znači da u proračun neće ići novac, a iz pro-računa će ići. Ne vidim da se na taj način može zaustaviti recesija. Vjeru-jem, ako se ovakvo stanje nastavi, da će stvarno DI biti prepolovljena. Proš-le godine smo imali 27.500, sad ima-mo 23 tisuće i to će biti jako velik te-ret i za državni proračun. Puno oče-kujemo od sastanka s ministrom gdje

mirno želimo porazgovarati i pronaći rješenja. U protivnom će poslodav-ci biti prisiljeni zaustaviti proizvod-nju jer jednostavno neće moći izdrža-ti što će rezultirali velikim socijalnim tenzijama. Ljudi se ne mogu pomiriti, ogorčeni su zbog npr. uskrsnice koju su navodno HR ŠUME isplatile svo-jim ljudima u visni od 1.000 kuna.

9 D&N: Imate dobru suradnju s Udruženjem pri HGK. Kako surađujete s

HUP-om?

Surađujemo s oba udruženja, s HUP-om smo potpisali Povelju o so-cijalnom dijalogu, međutim, u udruzi pri HUP-u ima nekoliko poslodavaca koji žele da ljudi rade bez ikakvog pra-va, da rade badava, pa možda bi čak htjeli da im ljudi na kraju mjeseca do-nesu po 500 EUR. Također, od kraja 10. mjeseca pa do trećeg mjeseca ove godine nismo imali nikakav sastanak. Kakvi su njihovi interesi bili, ne znam,

no ne sviđa mi se njihov način rada jer nameću neke teze koje su za nas ne-prihvatljive. Ja ne mogu tamo potpi-sati da ću se zalagati da se našim rad-nicima smanji ionako mala plaća. To ne dolazi u obzir! Malo su se korigira-li pa smo imali i zajednički sastanak s potpredsjednikom Vlade, pa su se oni sada uključili, međutim, za ovih 4.500 ljudi je prekasno, a bojim se da će biti kasno za još njih. Ono što je pozitivno, odmah potpi-sujem, no neprihvatljive teze, nećemo potpisati pa makar raskinuli partner-stvo. Tamo je jako mali broj tvrtki i nama je bitno 120 tvrtki koje su veće. Pokrivenost je 85%, i to je malo jer je na ukupan broj zaposlenih to svega 1/4. Stoga je tu moguća manipulacija i na-dam se da će potpredsjednik Vlade prepoznati potrebu da proširi Kolek-tivni ugovor da svi poslodavci u star-tu imaju iste obaveze. S poslodavci-ma koji su u HGK Udruženju imamo izvanrednu suradnju, a zašto postoji ta razlika, ne razumijem.


Interzum 2009. s pozitivnim predznakom

SAJMOVI

Od 13. do 16. svibnja u Kölnu se održao INTER-ZUM, sajam repromaterija-la i komponenti za indu-striju namještaja. Prema riječima organizatora, bio je prisutan veći broj izla-gača i posjetitelja, usprkos negativnim gospodarskim trendovima koji su inten-zivno obilježili proteklih pola godine.

Ligna: Glavna tema je uštedaOd 18. do 22. svibnja u Hannoveru se održala LIGNA, sajam strojeva i drvoprerađivačke tehnolo-gije. Krovna tema u ovoj godini krize bila je ušteda i što bolje iskorištenje si-rovine na svim razinama: od krojenja, preko lakira-nja do softvera.

Uspješni siječanjski sajmovi

Prema najavama, drvoprerađivači su se početkom godine organizirano pojavili na tri velika i važna sektorska sajma: BAU München, DOMOTEX Hannover i IMM Cologne. Iako različitih profila, na sva tri sajma hrvatski je štand bio moderno uređen i dobro posjećen: polako ali sigurno, hrvatski se drvoprerađivači brendiraju na europskim tržištima, što se, nažalost, još uvijek ne može konstatirati i za hrvatsko tržište. (Nastavak na str. 32-33)

ANA URUKALO


BAU MÜNCHEN je bijenalni sajam koji slovi za najvažniji industrijski do-gađaj u europskom sektoru graditelj-stva. Stoga treba reći kako se zajednič-ki nastup pod okriljem Udruženja dr-voprerađivačke industrije pri HGK, pokazao kao puni pogodak, što je na prošlom BAU izostalo. Moderno dizaj- nirani, ali jednostavni izložbeni pro-stor od 70 četvornih metara, okupio je šest hrvatskih tvrtki te privukao pa-žnju brojnih posjetitelja i poslovnih partnera. Sami izlagači većinom su na ovom sajmu nastupili prvi put, no po-kazalo se kako imaju konkurentan i kvalitetan proizvod.Razmišljanja izlagača:Pavao Miljavac, PM LIGNUM: "Mi smo u proizvodnju uložili 15 miliju-na EUR i imamo najmodernije stroje-ve u Europi. Potencijalni partneri već nakon pogleda na tehnologiju i mo-gućnosti proizvodnje shvaćaju kako se radi o vrhunskom hrvatskom pro-izvodu."Ozren Smerečinski, Azelija IT: "Naš proizvod ima 30% bolju izolaciju nego ostali konkurentni proizvodi, tako da smo u startu zanimljiviji kupcima. U zemljama koje su tradicionalno naklo-njene drvenoj gradnji, poput Austri-je i Njemačke, teško možete podvaliti nekvalitetan proizvod".

Uslijed izrazito nepovoljne situacije na svjetskom tržištu drva, drvnih pro-izvoda i namještaja niti domaći drvo-prerađivači nisu ostali pošteđeni razli-čitih utjecaja aktualne krize, a sve to rezultiralo je gubitkom konkurentno-sti. "Kako bi se poboljšale tržišne po-zicije, nadoknadili gubici pojedinih tržišta te ostvarili kontakti s novim kupcima, Udruženje drvoprerađivač-ke industrije provodi strategiju inten-ziviranja nastupa na glavnim sektor-skim sajmovima, i smatramo kako se upravo tijekom krize treba još agresiv-nije nastupati na inozemnim tržišti-ma", izjavio je tajnik Udruženja Igor Barbarić, što je i u skladu s politikom EU gospodarstva koje poziva na nove investicije i poslove, s ciljem poticanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta.

Na sajmu se važno dobro pozicioniratiNa nacionalnom štandu RH 18. siječ-nja održao se i Hrvatski dan, koji se održava već tradicionalno drugi dan sajma. Prilika je to za neformalno jača-nje odnosa hrvatskih kolega, predstav-nika institucija, ali i poslovnih partne-ra, uz specijalitete nacionalne kuhinje i zvukove domaće glazbe. Toplina na-šeg podneblja nezaobilazno pobuđuje velik interes svih prolaznika, dok oz-biljnost i kvaliteta proizvoda govore o razini poslovnosti našeg proizvođača, posebno kad je riječ o podnim oblo-gama jer upravo je to proizvod po ko-jem smo sve prepoznatljiviji na inoze-mnom tržištu.

Nastup hrvatskih drvoprerađivačkih tvrtki na najvećem europskom sajmu graditeljstva u

DOMOTEX Hannover održao se od 17. do 20. siječnja te je najvažniji sajam podnih obloga u svijetu. Hrvatski proizvođači parketa, prozora i vrata ovdje nastupaju već devet godina za redom. Ove su godine svoje proizvode izložili na impozantnih 600 m2 te su izazvali veliko zanimanje posjetitelja, ali i priznanje europskih kolega.

BAU MÜNCHEN HRVATI POMPOZNO U HANNOVERU!

Piše: luka CaparPiše: Ana Urukalo

Izlagači BAU München 2009

Na HGK zajedničkom štandu:PARKETI POŽGAJ d.o.o.LOKVE d.d.AZELIJA IT d.o.o.PM LIGNUMTORA d.o.oARKADA d.o.o.

Zasebno izlagali:EXPORTDRVO d.d.LOKVE d.d.M-PROFIL d.o.o.PANA d.o.o. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovačka komora

Izlagači DOMOTEX HANNOVER 2009

ARKADA d.o.o.DIP KARLOVAC d.d. DRVOPROIZVOD d.d.LIPA d.o.o.TORA d.o.o.MOPAR d.o.o.PANA d.o.o.PAN PARKET d.o.o.PARKETI POŽGAJ d.o.o.PPS GALEKOVIĆ d.o.o. SOLIDUM ŽUŽIĆ d.o.o. SPAČVA d.d. PM LIGNUM

Münchenu BAU 2009, koji se održao od 12. do 17. siječnja, pokazao je kako se i u vrijeme krize i recesije na tržištu traži kvalitetan proizvod.

SAJMOVI


IMM Cologne je najznačajniji na-mještajski sajam u Europi, a domaći proizvođači ovdje su nastupili već tre-ći put. Osim skupnog izlaganja, pose-ban uspjeh zabilježila je namještajska linija ELEMENT, koja je rezultat do-maćeg dizajnera (Nikola Radeljković), domaćeg proizvođača (DIN Novose-lec) i domaćeg menadžmenta (INTE-RA d.o.o.). ELEMENT je bio izložen u paviljonu 11 u kojem se ne može izlagati zato što platiš štand, već izloš-ci prolaze strogu kontrolu te mora-ju odgovarati visokim dizajnerskim i inovativnim zahtjevima. U doba krize, hrvatski su drvoprerađivači i proizvo-đači namještaja itekako pokazali hra-brost jer upravo je ovo vrijeme za tra-ženje novih tržišta i učvršćivanje tržiš-nih pozicija. Naime, na svim je sajmo-vima očit pad izlagača i posjetitelja, a o razmjerima krize govore i podaci da su izlaganja otkazale i neke od najve-ćih namještajskih industrija, kao što je španjolska.

IMM COLOGNE

Kako nastupiti na sajmovima 2009?

Piše: Ana Urukalo

Piše: luka Capar

Važna je institucionalna podrška

Za vrijeme sajma održan je i sas-tanak predstavnika hrvatskih drvoprerađivača te institucija na temu stanja u drvnoj industriji, a koji su popratili i brojni hrvatski mediji. Sastanku su prisustvovali ministar Čobanković i njegovi suradnici, predsjednik resornog saborskog od-bora Zlatko Koračević, član uprave HR šuma Darko Beuk, hrvatski kon-zul u Düsseldorfu Ivica Križanec, direktorica ZG Velesajma Katja L. Kovačić te predsjednik Udruženja drvoprerađivača Zdravko Jelčić. Prisutni su se složili da je sada više nego ikad potrebno intenzivirati sajamske aktivnosti, a postavilo se i pitanje je li moguće da se hrvatski proizvođači na sličan način okupe na Ambienti, no jednoznačan odgovor je tom prilikom izostao.

Kako saznajemo u Hrvatskoj gos-podarskoj komori (HGK), suklad-no željama članova hrvatski drvoprerađivači ove su godine sud-jelovali organizirano na sajmovima BAU, München, DOMOTEX, Han-nover, IMM Cologne, Köln, te MADE Expo, Milano koji su se održali u siječnju i veljači. Do kraja godine planirani su još nastupi na sajmovima:MADERALIA, Valencia/Španjolska, 4. do 7.11.2009.AMBIENTA, Zagreb, 13. do 18.10.2009.NAMJEŠTAJ BEOGRAD, Beograd/Srbija, 9. do 15.11.2009.

Od 19. do 25. siječnja u Kölnu se održao jedan od najpoznatijih i najvećih europskih sajmova namještaja a na njemu je, na 300 m2 nastupilo šest hrvatskih tvrtki u organizaciji Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, a u suradnji s Upravom za drvnu industriju MRRŠVG.

Smiljanić: Okrećemo se istočnom tržištu

SAJMOVI

Nastupi na sajmovima u vrijeme kri-ze posebno su važni jer u trenucima kada brojni gospodarstvenici odustaju od promocije, oni dalekovidniji upra-vo sada zauzimaju pozicije na tržištu. Hrvatski drvoprerađivači odlučili su se za proaktivni pristup te su na naj-važnije europske sajmove izašli već u siječnju.Danijel Smiljanić, predsjednik Odbo-ra za sajmove pri Udruženju drvopre-rađivača HGK: "Predstavnici hrvatske drvne industrije već su početkom go-dine krenuli na sajmove u Njemačkoj, no prema sadašnjim saznanjima trži-šte zapadne Europe još je uvijek naj-više pogođeno krizom tako da se tra-že nove destinacije i tržišta. Ove ćemo se godine okrenuti više prema istoku, i pokušati plasirati naše proizvod na tržišta Turske, Bugarske, Rumunjske i Rusije jer se nadamo da kriza tamo nije tako snažna kao na zapadu, a radi se o velikim tržištima", objašnjava Smiljanić. Dodaje kako se uz to na-ravno podrazumijeva i promocija na

regionalnim sajmovima koje smatraju domaćim tržištem.

Daleka tržišta?Na pitanje o Dubaiu kao atraktivnoj izvoznoj destinaciji, Smiljanić kaže kako se s njima puno pregovaralo i in-teres postoji, no trenutno su i kod njih stopirane sve investicije."U kriznim vremenima poslali smo više ponuda nego ikad, i pokušavamo otvoriti nova tržišta, no jasno je kako dok ne krene oporavak na tržištu, ne možemo očekivati nikakav spektaku-larni rast", kaže Smiljanić, dodajući kako je teško predvidjeti kada će to biti, a po sadašnjim pokazateljima pad prodaje u ovoj godini mogao bi iznositi između 20 i 30% u odnosu na lani.

U ozračju inovacija i tehnološkog ra-zvoja od 4. do 7. veljače novo izgrađe-ni Milanski sajamski prostor "Rho-Pe-ro" bio je pozornica druge edicije naj-veće i najposjećenije izložbe talijan-skog i internacionalnog graditeljstva i arhitekture. MADE EXPO nasljeđuje SAIE, sajam graditeljstva iz Bologne, pa je prema tome jedina sajamska pri-redba u Italiji koja zastupa i prezenti-ra sektor graditeljstva i arhitekture u cijelosti. 170.000 posjetitelja iz Itali-je i svijeta na izložbenom prostoru od oko 100.000 m2 imao je priliku vidje-ti izloške 1.739 poduzeća od čega 263 iz inozemstva. Tri iz Hrvatske: Tvor-nica prozora LOKVE, Tvornica po-dova SOLIDUM iz Zagreba i Tvor-nica podova PANA iz Čakovca. Izlož-

U Milanu tri hrvatske tvrtke

Izlagači IMM COLOGNE 2009:DI SEKULIĆ d.o.o.DIN NOVOSELEC d.o.o. LAPIBUS d.o.o.SPIN VALIS d.d. MUNDUS d.o.o. TORA d.o.o.

bu MADE EXPO organizatori su fo-kusirali na ambijent, energetsku šted-nju i održivi razvoj. Sektor drva i na-mještaja je u Italiji sa svojih više od 39 milijardi EUR proizvodnje jedan od stupova "Made in Italy". Sektor pro-izvoda od drva za graditeljstvo u Italiji ostvaruje godišnje ukupni prihod od 8,5 mrld. EUR.

JURAJ LONČARIĆ

34 I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJKALENDAR

Mobitex posjetilo 65.000 ljudi

Na međunarodnom sajmu namještaja IMOB u Istanbulu održanom od 29. siječnja do 1. veljače SPIN VALIS je na površini od 36 m2 izložio dvije gar-niture s pripadajućim stolićima i dva kompleta blagovaoničkog namješta-ja iz vlastitog proizvodnog programa. Na sajmu je na površini od 120 tisuća m2 nastupilo 310 izlagača od kojih su velika većina bili domaći izlagači, što nam je potvrdio i Zdenko Biondić iz SPIN VALISA: "Sajam je ogroman, a na njemu su se uglavnom predstavi-li domaći izlagači. Mi smo bili zaista jedni od rijetkih inozemnih izlagača, uz pokoju tvrtku iz Italije, Španjolske i još par zemalja. Dobili smo i certifi-kat kao jedini izlagači iz Hrvatske".

Europskim, pa tako i hrvatskim tvrtkama, tursko tržište namještaja postaje sve zanimljivije.

Spin Valis među rijetkim inozemnim tvrtkama na sajmu namještaja u Turskoj

Piše: Matej Kobaš

Povećanje broja posjetitelja od 20%Međutim, za sve izlagače, pa tako i za naše, puno je bitniji broj posjetitelja. Po tom pitanju sajam u Turskoj ispu-nio je očekivanja budući da je zabilje-ženo povećanje broja posjetitelja od čak 20% u odnosu na godinu dana ranije. Konačne brojke govore kako je sajam posjetilo 75 tisuća ljudi, od čega je preko 7 tisuća međunarodnih po-

sjetitelja. Zbog toga, ali i zbog činjeni-ce da turski drvni sektor nije u preve-likoj mjeri pogođen krizom, organiza-tori i izlagači zadovoljno trljaju ruke, među njima i SPIN VALIS: "Mi smo zadovoljni sajmom, ostvarili smo neke kontakte, a imamo i par narudžbi. S jednom domaćom tvrtkom, KENT IMOBILIA, pokrenuli smo nakon sajma show-room u kojem su izloženi naši proizvodi", pojasnio je Biondić.

Od 18. do 22. ožujka u Češkoj se odr-žao međunarodni sajam namještaja MOBITEX koji je po prvi put bio od prvog dana otvoren za javnost. Njego-va je posebnost ove godine bila što po-sjetiteljima na raspolaganju besplatno stoje konzultanti i dizajneri interijera, a sajmu su prisustvovali i poznati gosti kao što je Palladinelli te njemački di-zajner Aisslinger. Na sajmu je izlaga-lo 203 izlagača, a posjetilo ga je preko 60.000 posjetitelja. Po prvi put odr-žano je natjecanje Češkog udruženja proizvođača namještaja te je dodije-ljena i nagrada GRAND PRIX 2009, i to Koryna kuhinjama. Prema prvim podacima provedenog istraživanja, 86% posjetitelja želi sajam posjetiti i idući put a novi termin zakazan je od 4. do 11. travnja 2010. godine. (AU)

Datum Naziv Mjesto Opis Web

12.05 - 16.05 2009. EUROEXPOFURNITURE / EEM Moskva - Rusija Međunarodni sajam repromaterijala za proizvodnju namještaja www.mvk.ru

13.05 - 16.05 2009. INTERZUM Köln - Njemačka Proizvodnja namještaja i unutarnje uređenje www.interzum.com

18.05 - 22.05 2009. LIGNA Hannover - Njemačka Vodeći sajam za drvnu industriju www.ligna.de

26.05 - 29.05 2009. WOODPROCESSING UKRAINE Lviv - Ukrajina Međunarodni sajam šumarstva, pilanarstva, stolarije i

drvoprerađivačke tehnologije www.galexpo.lviv.ua

03.06 - 06.06 2009. ELMIA WOOD Jönköping - Švedska Međunarodni sajam šumarstva www.elmia.se

08.06 - 12.06 2009. INDOOR EXPO Tripoli - Libija Međunarodni sajam namještaja i unutrašnjeg uređenja www.africantigers.com

16.06 - 19.06 2009. TEKHNODREV URAL. VOLGA Perm - Rusija Sajam tehnologije i strojeva za šumarstvo, drvnu industriju i proizvodnju namještaja www.restec.ru

16.07 - 19.07 2009. FURNITEX Melbourne - Australija Sajam namještaja i opreme za unutarnje uređenje www.furnitex.com.au

02.09 - 04.09 2009. WOOD AND BIOENERGY Jyväskylä - Finska Međunarodni sajam obrade drva www.jklpaviljonki.fi

04.09 - 07.09 2009 . FURNITURE SALON Yerevan - Armenija Međunarodni sajam namještaja www.expo.am

05.09 - 07.09 2009. COMFORTEX Leipzig - Njemačka Sajam namještaja i opreme za unutarnje uređenje www.comfortex.de

05.09 - 13.09 2009. MOBILIA Pordenone - Italija Sajam unutarnjeg dizajna, namještaja i rasvjete www.multifierapordenone.it

10.09 - 13.09 2009. TENDENCE Prag - Češka Međunarodni sajam namještaja i opreme za unutrašnje uređenje www.itendence.cz

25.09 - 29.09 2009. INTERMOB Istanbul - Turska Sajam repromaterijala za industriju namještaja, šumarstva i drvne tehnologije

www.intermobistanbul.com

03.10 - 11.10 2009. INTERCASA Lisabon - Portugal Međunarodni sajam namještaja i rasvjete www.fil.pt

07.10 - 08.10 2009.IPPTF - INTERNATIONAL PULP, PAPER & TISSUE FORUM

St. Petersburg - Rusija Međunarodna konferencija o novim tehnologijama i poboljšanjima dostupnim za industriju celuloze i papira. Izložba tehnologije, opreme i podrške za industriju celuloze i papira

www.restec.ru

13.10 - 18.10 2009. AMBIENTA Zagreb Međunarodni sajam namještaja i opreme za unutarnje uređenje www.zv.hr

20.10 - 23.10 2009. WOOD-TEC Brno - Češka Međunarodni sajam strojeva, opreme i materijala za drvnu industriju www.bvv.cz

28.10 - 31.10 2009. SAIENERGIA Bologna - Italija Međunarodni sajam obnovljivih izvora energije i niskoenergetske tehnologija za održivu gradnju www.saie.bolognafiere.it

I ove se godine dodjeljuje nagrada za inovacije u DI poznata kao Schweighofer Prize. Nagradni fond izno-si 300.000 EUR, a dodjela će biti upriličena 18. lipnja 2009. u Bečkoj vijećnici.

Dvorane i dalje s uvoznim parketima

Rivali odnedavno u zajedničkom poslu

Schweighofer ove godine "težak" 300 tisuća EUR

Deutsche Messe Ag, organizator sajma Ligna, i Survey Marketing, organizator ZOW-a potpisali su ugovor o su-radnji oko sajma u Istanbulu po nazivom Z-Tec, koji će se održavati paralelno sa ZOW Istanbul od 1. do 4. listopada i imat će isti koncept kao Z-Mac u španjolskoj Zaragozi. Deutsche Messe Ag je također potpisao ugovor sa sajmom u Milanu oko suradnje na indijskom tržištu.

Unatoč protestu domaćih proizvođača sportskih podova tijekom nedavnog SP u rukometu kada je u glavne hrvatske dvorane ugrađen parket iz uvoza, doznajemo da se slična praksa nastavlja i kod opremanja manjih municipalnih ili školskih dvorana te da je od 36 dvorana u gradnji početkom 2009. za njih 29 bio predviđen drveni pod iz uvoza. Parketari ističu da ih uistinu zabrinjavaju takvi trendovi budući da je na inozemnim tržištima došlo do pada njihove konkurentnosti, pa oni očekuju da bi barem kod kuće trebali imati šansu natjecati za ovakvu vrstu poslova. Veliki problem leži u inzistiranju domaćih projektanata na nekim komercijalnim certifikatima kojima se anuli-ra veliki dio interesenata, a česti su slučajevi kada se već u fazi idejnih rješenja preferiraju pojedini inozemni dobavljači, što je suprotno zakonu. Veliki problem prema mišljenju parketarima predstavljaju zastarjeli i nedorečeni propisi i podzakonski akti za izgradnju dvorana koji datiraju još iz 1976. godine.

ANA URUKALO

S U R V E Y + VIŠE O TOMEwww.schweighofer-prize.org

KONKURENTNOSTMARKETING INOVACIJE INFORMATIZACIJA CERTIFICIRANJEINTERNET


trenutku može se izračunati osobna CO2 -bilanca i tako kontrolirati u kojoj mjeri pojedina tvrtka zagađuje okoliš.

Kako prenosi news-record.com, u 2008. godini SAD je podržao High Point Market (HPM) s 2,5 mil. USD, od čega je 1,3 mil. USD potrošeno na promociju sajmova, dok se ove godine država suočava sa sve većim deficitom u budžetu pa se daljnja ulaganja dovo-de u pitanje. Ipak, HPM tvrdi da saj-movi generiraju 1,2 mlrd. pa traže od države da nastavi s podrškom. Vodstvo sajma također napominje kako osta-li svjetski sajmovi žele uzeti dio kola-ča, no HPM i dalje predstavlja glav-no stjecište najsnažnijih i najpopu-larnijih u branši. Kao primjer navode Las Vegas koji godišnje potroši 12 mil. USD za samopromidžbu. Ove godine HPM na raspolaganju ima 8,85 mil. USD, no procjenjuje se da će se po-javiti manjak od 3 mlrd. USD ili čak i više u iznosu koji država očekuje od taksi i poreza. Iako se predstavnici u Kongresu razilaze u mišljenjima oko financiranja, slažu se u jednom, a to je da ovo nije trenutak za odustajanje jer si ne mogu dopustiti gubitak radnih mjesta. (AU)

Prema izvorima iz UNICEF-a, IKEA bi trebala ove godine donirati 48 mil. USD u borbi protiv iskorištavanja si-romašne djece, što će ovu globalnu kompaniju učiniti najvećim partne-rom UNICEF-a. 2000. godine UNI-CEG, IKEA i indijska vlada osnova-li su partnerstvo u borbi protiv isko-rištavanja djece za rad. Program je omogućio školovanje za 140.000 dje-ce. IKEINA investicija u dobrobit dje-ce, usprkos padu globalne ekonomije, zaista predstavlja visoke standarde u korporativnom partnerstvu, izjavio je Saad Houry, zamjenik izvršnog di-rektora UNICEF-a. Ipak, sve su češće glasine u svjetskim medijima kako su ovakve donacije globalnih korporaci-ja samo pranje savjesti jer u mnogim dijelovima svijeta upravo nezaštićena djeca i žene rade u proizvodnim pogo-nima takvih kompanija u vrlo teškim i neprihvatljivim uvjetima. (LC)

Država potrošila 2,5 mil. USD za High Point Market

IKEA protiv dječjeg rada?

Kako uspješno prezentirati drveni prozor na tržištu?

Sajmovi, prezentacije i druge aktiv-nosti u znaku zelenog, prava su pri-goda za predstavljanje proizvoda od drva. Naime, ekologija bi trebala biti jedan od primarnih argumenata – tako to rade europski proizvođači drvenih prozora udruženi u državno udruženje Proholzfenster koje se bavi promocijom drvenih prozora koji su spremni odgovoriti na brojna pitanja političara ali i krajnjih potrošača. Na predstavljanju prilikom Zelenog tjed-na u Berlinu najveću pažnju pobudio je tzv. prozor koji štedi energiju jer naglasak je bio na činjenici da su dr-veni prozori prijatelji klime. Infor-macije kao što su činjenica da drve-ni prozor može smanjiti emisiju CO2 za 40 kg intrigiraju i navode kupca na razmišljanje, s obzirom na sve veći pritisak društva i zelenih akcija. I još jedan sjajan marketinški potez: pot-predsjedniku njemačkog parlamenta uručen je prvi CO2 -ček u visini od 1.598 tona smanjena CO2 u atmos-feru. Naime, toliko je skupila banka CO2 u prva dva mjeseca svoga posto-janja. CO2 -banka je na taj način do-kumentirala konkretan doprinos šu-mama i okolišu u smanjenju emisije štetnih plinova u okoliš. Prema naja-vama, ovakvi će se čekovi uručivati i nadalje, glavni moto cijele akcije je: Tko koristi drvo, osobno doprinosi smanjenju emisije CO2 u okoliš. Ak-cija ide i dalje jer svaka građevinska

Piše: Ana Urukalo

Ekologija bi trebala biti jedan od primarnih argumenata pri prezentaciji drvenog prozora, ali i bilo kojeg drugog proizvoda od drva. Argumenata za veće korištenje drva ne nedostaje, samo je pitanje jesu li proizvođači proizvoda od drva spremni uložiti u marketing svojih proizvoda na način koji rezultate daje dugoročno.

Čekaju se poticaji za fizičke osobePočetkom ove godine njemačka državna KfW-banka omogućila je povoljnu kamatu od 2,57% za kredite prilikom kupovine novih drvenih prozora. Vlasnici privatnih obiteljskih kuća i stanova imaju pravo na državni poticaj ukoliko se odluče na zamjenu prozora i to u visini od 5% investicije, odnosno maksimalno 2.500 EUR. Akcija je to u okviru programa "Modernizirati stambeni prostor / Eko-plus" koji uključuje i akciju izmjene starih prozora. Novi moderni drveni prozori reduciraju gubitak topline i do 75% pa se radi o dvostrukoj uštedi: štedi se na izmjeni prozor ali i na utrošku energije, a k tome drveni prozori osiguravaju ugodno životno okruženje poštujući sve zahtjeve ekologije. Poticaji za fizičke osobe u Hrvatskoj još ne postoje za ovu namjenu, no očekuju se u narednim godinama s obzirom na zahtjeve Kyoto protokola čija je Hrvatska također potpisnica, o čemu je bilo riječi i na semi-naru održanom 31. ožujka u prostorijama HGK u Zagrebu. Predstavnici raznih institucija i banki informirali su zainteresirane o mogućnostima financiranja projekata OIE iz hrvatskih, ali i europskih fondova.

MARKETING

ili druga tvrtka može svoje projekte prijaviti na web stranici CO2 -banke. Otvaranjem CO2 -računa u svakom

VIŠE O TOMEwww.co2-bankde


Odaziv na radionicu bio je znatno veći nego što se očekivalo, što je posljedica iznimno slabe ponude na planu edukacije nakon završenog formalnog obrazovanja.

Na Šumarskom fakultetu održana tematska radionica o podnim oblogama. Čeka se osnivanje Udruženja podopolagača

Piše: Krešimir Novak

24. veljače u prostorima Šumarskog fakulteta Zagreb organizirali smo te-matsku radionicu pod imenom Se-ljački pod i masivni parket – tehno-logija i završna obrada. Ova jednod-nevna radionica je okupila preko 80 sudionika. Skup je moderirao prof. Hrvoje Turkulin, a predavanja su bila podijeljena u dva tematska bloka. Cilj radionice bio je sučeliti iskustva u rje-šavanju pojedinih problemskih pita-nja. Provedena anketa među sudioni-cima pokazala je da su sudionici zain-teresirani za češće održavanje skupo-va u ovom obliku, naročito na temu skladištenja otpada, oštrobridno pro-filiranje gotovih parketa, površinska obrada ZV lakova te da ih kao oblik rada posebno zanimaju prezentacije i demonstracije.

Podopolagači žele osnovati udruženjeRadionici je prisustvovao velik broj podopolagača koji su suglasni u že-lji da se osnuje Udruženje podopola-gača s obzirom da se trenutno nalaze u nezahvalnoj poziciji; prilike na hr-vatskim gradilištima često ne poštuju zakone struke pa su najčešće podopo-lagači oni koji preuzimaju odgovor-nost ako dođe do neželjenih situacija kao što je podizanje podova koje pr-venstveno uzrokuje investitorova želja da što prije završi s poslovima kako bi ekonomski opravdao ulaganje.

Sajam SPOGA 2009 izabrao je Ni-zozemsku za zemlju partnera na ovo-godišnjoj vodećoj trgovačkoj i sajam-skoj priredbi vrtne opreme koja će se održati od 6. do 8. rujna na prosto-rima sajma u Kölnu. Naglasak će biti na važnoj i skoro nezaobilaznoj ulozi Nizozemaca u globalnim poslovima sa vrtom i vrtlarstvom, a uključivat će di-jelove dizajna vrtova, prezentaciju ši-rokog raspona biljaka i cvijeća, pa sve do detaljnijih informacija o nizozem-skom tržištu cvijeća, distribuciji i vo-dećim tržišnim subjektima. Sajam je podijeljen na pet tematskih cjelina, a vrtni namještaj će imati zapaženu ulo-gu budući da će zauzeti najveću povr-šinu na sajmu. Očekuje se više od ti-suću izlagača, stabilan broj predviđen od organizatora, iako treba spomenuti da su se još u zadnjem kvartalu prošle godine i u prvom kvartalu ove godine njemački sajmovi suočili sa osjetnim padom posjetitelja i nerijetkim otkazi-vanjem već prijavljenih izlagača. (MK)

U ožujku ove godine austrijsko-tali-janska organizacija za promociju drva "Promolegno" izdala je novi časopis pod imenom "materialegno". Prvi broj naslovnjen je kao "Oltre i cliché" te zapravo predstavlja manifest pro-tiv uvriježenih (negativnih) predrasu-da prema drvu. Na 28 stranica ovo iz-danje predstavlja sjajne arhitektonske primjere iz drva: u gradovima, više-katnu gradnju, moderne građevine iz drva na moru, male obiteljske kuće, dječje vrtiće i sl. Dio redackije je i po-znati arhitekt Alberto Alessi te među-narodni savjet stručnjaka iz Švicarske, Austrije i Italije. Časopis će se tiskati u 34.000 primjeraka a distribuirati kao podlistak renomiranom talijanskom časopisu Domus. Predviđeno je da ova nova publikacija kojoj je u cilju pove-ćati upotrebu drva u svim segmentima čovjekovog života, izlazi najmanje jed-nom godišnje. (AU)

Nizozemci će biti partneri na vrtnom sajmu SPOGA

Časopis za drvo i arhitekturu "materialegno"

MARKETING

???Radionica je dobar način da se razmijene iskustva i dobiju informacije o novim proizvodima. Bilo bi poželjno organizirati

više radionica tijekom godine s različitim temama. Obavezno bi morali sudjelovati profesori Šumarskog fakulteta i nesebično prenositi znanja o novim tehnologijama i materijalima, a istovremeno bi dolazili do saznanja o problemima u njihovoj primjeni i upotrebi. Obrazovne institucije još uvijek su premalo dostupne gospodarstvu, a radionice bi trebale biti češće i sufinancirane od strane Ministarstva obrazovanja i Ministarstva gospodarstva. Na radionicama bi trebalo sudjelovati više studenata završnih godina.

Mira Čiček, Stolarija Čiček

???Mislim da je sama ideja okupljanja na jednom mjestu ljudi iz svih dijelova branše kao što su proizvođači parketa, lakova

i ulja, brusnih materijala i samih parketara odlična. Bez obzira na iskustvo svatko je mogao nešto novo čuti i naučiti. Ovakve radionice ću i nadalje podržavati zato što nam je nužna razmjena znanja ali i stvaranje zajedničkih stavova putem kojih postajemo jači. Znanjem i udruživanjem možemo puno više utjecati i na tržištu i kod vlasti, a sve u cilju opstanka i boljitka.

Ivo Miličić, Arkada d.o.o.

???Stručni skup "SELJAČKI..." organiziran je s pravim omjerom teorijskih i praktičnih stručnih tema u predavanjima koja

predstavljaju pravi, toliko često spominjani i očekivani, prijenos znanja u praksu. Autoritet Šumarskoga fakulteta, učinkovita organizacija skupa od strane Centra za marketing, dinamičan tijek programa i obilazak Laboratorija za drvo u graditeljstvu učinili su skup vrlo uspješnim. Na taj je način u raznovrsnom, a ipak sažetom programu većina polaznika - parketara, podopolagača i proizvođača podnih materijala - našla dobar razlog ovog profesionalnog druženja, za koje su i organizatori i sudionici iskazali želju da se odvija barem dva puta godišnje.

Prof. Hrvoje Turkulin, Šumarski fakultet


Zemlje Europske unije donijele su krajem siječnja odluku o izbacivanju proble-matične supstance DMF-a (dimetil-fumarat) iz procesa proizvodnje u industriji namještaja i cipela u kojima se koristi. Ova je supstanca sastavni dio proizvodnje koja služi za zaštitu kožnog namještaja ili cipela, no neosporno je utvrđeno da iza-ziva alergijske reakcije. Proizvođači namještaja u Europskoj uniji odluku o izba-civanju DMF-a iz proizvodnje donijeli su već ranije, no i dalje je bila dopuštena prodaja namještaja koji sadrži sporni sastojak, a proizveden je izvan granica Unije. Najnovija odluka propisuje čak i povlačenje proizvoda koji sadrže DMF s tržišta EU, a odluka je donesena po hitnom postupku nakon što je iz više od pet drža-va članica stigao velik broj pritužbi na alergijsku reakciju uzrokovanu baš ovom supstancom. Kupci iz Velike Britanije, Finske, Francuske, Poljske i Švedske imali su velikih zdravstvenih problema od svrbeža i crvenila, do čak ozbiljnih problema respiratornog sustava. DMF se inače koristio kao zaštita od vlage odnosno gljivi-ca, posebno kod transporta kožnatog namještaja ili cipela u vlažnim uvjetima, no prema riječima odgovornih u Europskoj komisiji, zdravlje je ispred svega i kad je u pitanju sigurnost potrošača, kompromisa nema.

LUKA CAPAR

EU izbacuje dimetil-fumarat iz proizvodnje kožnog namještaja

Europa donosi paket mjera za zaštitu klimeEuropa je u zaštiti klime i dalje predvodnica, smatraju čelnici EU, koji do kraja 2020. planiraju da će u potrošnji energije 20% zauzimati obnovljivi izvori.

Uslijed teške gospodarske situacije ta-kođer je potrebno postići dobre rezul-tate po pitanju zaštite klime, smatra EU, o čemu je bilo riječi na 14. UN konferenciji o klimi koja se održala u Poljskoj u prosincu 2008. godine. Za-ključeno je da će 2009. godina biti radno intenzivna za diplomate diljem svijeta koji se bave ovim pitanjem te se pokušalo dogovoriti oko procesa do-nošenja deklaracije za vrijeme nakon

Piše: Matej Kobaš 2012. Upravo je to godina kada zavr-šava prvi dio Kyoto-protokola. Euro-pa i dalje namjerava biti predvodnica u akcijama za očuvanje klime, a jedan od glavnih ciljeva je usporiti globalno zatopljenje te ga držati na razini ispod 2 Celzijeva stupnja u ovom stoljeću. Ipak, mnogo pitanja ostaje otvoreno kao što je to npr. financiranje mjera za posljedice deforestacije. konferenci-ja je okupila preko 9.000 sudionika iz 189 država svijeta. Sljedeća konferen-cija o klimi održat će se 7. i 8. o. g. u Kopenhagenu.

EU PROJEKTI

42 9-10 / 2008 DRVO & NAMJEŠTAJMARKETING


Laserski centar Hannover u Njemač-koj od svojeg se osnutka (1986.) bavi istraživanjem, razvojem i savjetova-njem, s naglaskom na spajanju znan-stvenih i praktičnih spoznaja u po-dručju fizike. Lasersko varenje danas je industrijski etabliran postupak, a prednosti su mu, između ostalog, vi-soka automatizacija i fleksibilnost, izbjegavanje lijepljenja rubnih površi-na te izostanak vibracija. Ova se teh-nologija u Laserskom centru Hanno-ver razvila i dalje razvija, a posljednje se pokušalo spojiti plastične polimere s drvnim materijalom. Takvi se spoje-vi javljaju primjerice u industriji au-tomobila, proizvodnji namještaja i vrata. Postupak omogućuje da se ter-moplastični materijali poput PP, PA i ABS-a spajaju s različitim materijali-ma na bazi drva, i to bez ljepila. Ovi-sno o tome koji se materijali spajaju,

Inovativni postupak omogućuje da se termoplastični materijali poput PP, PA i ABS-a spajaju s različitim materijalima na bazi drva bez ljepila.

Diferencijacija na tržištu postaje sve očitija. U moru novih konkurenata treba osmisliti i pronaći neku originalnu prednost, a desetogodišnja garancija do sada je bila nezamisliva za standardne proizvode od drva u vanjskim prostorima izloženim svim vremenskim utjecajima. Revoluciju je započela talijanska tvrtka Pavanello Serramenti.

Upotrebom lasera smanjuju se troškovi proizvodnje

Je li moguće? Garancija na lak od 10 godina!

Piše: Ana Urukalo

Piše: Marijan Kavran

Lasersko varenje ABS-a i iverice (lijevo) i polipropilena na drvnu ploču (desno)

razlikuju se mehanizmi varenja. Ako se radi o drvu, najvažnije je istaknuti da ukoliko se koristi zavarivanje laser-skim postupkom, ljepilo više nije po-trebno. Na taj način proizvodnja po-jeftinjuje, a tome pridonosi i činjenica

da su smanjeni troškovi čekanja i či-šćenja koji često opterećuju proizvod-ni postupak. Kako navodi u priopće-nju, Laserski centar Hannover i dalje nastavlja s istraživanjem ove metode, na temelju povratnih informacija kupaca.

I ove se godine raspisao natječaj "Na-grada za kuhinjske inovacije", a radi se o natječaju koji je prije tri godine pokrenula inicijativa "LifeCare". Po-sebnost natječaja je ta što pobjednika biraju potrošači, a procedura je sljede-ća: proizvođači kuhinjskog namješta-ja, aparata i opreme šalju dokumen-taciji i prijavu na natječaj, dok žiri čini poznati kuhar, dizajner i lifestyle stručnjak. Njihov je izbor tek prvi ko-rak jer se kuhinja koju oni izaberu i dalje ispituje. Na webu se objavljuju fotografije i ostale informacije te po-trošači mogu ispuniti upitnik koji pri-prema Masmi, Institut za istraživanje tržišta. Ocjenjuje se funkcionalnost, komfor, inovacija i dizajn. Ove godi-ne dodatno će se dodijeliti nagrada u kategoriji "Posebna nagrada za odgo-vorno vođenje tvrtke", što se odnosi na održivo, ekološko i socijalno anga-žirano poslovanje. Prošlogodišnji po-bjednici u kategoriji namještaja bili su ALNO, DORNBRACHT i BLAN-CO, a s obzirom da se natječaj raspi-suje za sve kuhinje koje su dostupne na njemačkom tržištu, neovisno o ze-mlji porijekla, nadamo se da će se do-godine prijaviti i hrvatski proizvođači koji na tom tržištu distribuiraju svoje kuhinje. (AU)

Čuveni talijanski proizvođač kuhinja i namještaja BERLONI potvrđuje da se liderska pozicija na tržištu mora za-držati različitim marketinškim, ali i organizacijskim te strateškim inova-cijama. Ova tvrtka se odlučila za ja-čanje ekološkog imidža u talijanskoj i svjetskoj javnosti korištenjem ploča sa oznakom "FSC EO V 100". Radi se o ekološkim, kompatibilnim, inovativ-nim materijalima za proizvodnju na-mještaja. Tvrka je na taj način nasta-vila s višegodišnjom tradicijom i ori-jentacijom na korištenje najboljeg od najboljeg što se može pronaći na tr-žištu, od materijala pa do najboljih i inovativnih tehnologija koje u BER-LONIJU istiskuju zagađivače okoliša i smanjuju na minimum toksične i štet-ne tvari tijekom proizvodnje. (MK)

Inovacije u kuhinji

Berloni prednjači u odnosu prema okolišu

INOVACIJE

Na vanjskoj građevinskoj stolariji, vrlo često možemo uočiti poguban utjecaj sunca i kiše ako se primjenjuje nekva-litetna ili nestručno izvedena zaštita. Posljedice se kroz vrijeme očituju kroz ispucali lak, propadanje pojedinih di-jelova prozora i vrata, a veliki problem predstavlja i loš estetski dojam pa su korisnici često frustrirani potrebom premazivanja, kitanja, a ponekad i za-mjenom pojedinih dotrajalih dijelova.

Talijani su ipak vrhunski stručnjaci za izradu prozoraKako ojačati svoju poziciju na tržištu i izbiti proizvođačima jeftinih PVC-a argument o složenom i skupom odr-žavanju drvene stolarije? Studioznim radom i znanstvenim istraživanjem, provedenim posljednjih šest godina u vodećim europskim institutima te u suradnji sa vodećim svjetskim pro-izvođačima smola i potrebnih dodata-ka te konačno u partnerstvu s najve-ćim austrijskim proizvođačem lakova tvrtkom ADLER, uspjelo je talijan-skom proizvođaču prozora PAVANE-

LLO SERRAMENTI pronaći formu-lu za primjenu "skoro vječnog laka".

Ključ je u novoj tehnologijiHighRes je naziv nove tehnologije pripreme i nanošenja površinske zašti-te pri proizvodnji desetina tisuća pro-zora u halama PAVANELLA. Kako objašnjavaju iz tvrtke, ključ je u pove-ćanju razine lignina na površini drva, čime se smanjuje utjecaj ultraljubiča-stih zraka, apsorpcija vlage i time za-ustavlja propadanje drva, bez potrebe za ikakvim intervencijama u periodu

od barem deset godina. Jamstvo na konzistentnost laka, a time i zadrža-vanje pune kvalitete drvenih dijelova stolarije kroz duži vremenski period, poput ovog od deset godina, predstav-lja revolucionarni pristup u proizvod-nji koji će po inerciji morati ubrzo sli-jediti svi proizvođači. Takav kvalitativ-ni zahtjev tržište će postaviti kao novi i neizbježni standard kvalitete bez ko-jeg se neće moći steći povjerenje kupa-ca koje je ionako ozbiljno poljuljano agresivnim marketingom i politikom cijena PVC stolarije.

Le finestre Serie Europa sono particolarmente indicate

per la personalizzazione di interi stabili o rustici padronali


Moto ove akcije je "No data-no mar-ket", odnosno "Bez podataka nema tržišta". S početkom ove godine ova odredba vrijedi i za tzv. non-food pro-izvode kao što je tekstil, cipele, igrač-ke, alati i, naravno, namještaj. Za tr-govca to znači da je u svakom trenut-ku dužan kupcu pružiti informaciju o sastavu proizvoda, što je naoko jedno-stavno, ali u praksi može biti itekako komplicirano.

Izazovi za trgovce i proizvođačeOsnovni izazov je skupiti što više in-formacija o kemijskom sastavu pro-izvoda pa je stoga pokrenut novi su-stav u lancu koji traži usku suradnju trgovaca i dobavljača. Radi se o IT su-stavu koji se temelji na Business-Pro-cess-Outsourcing (BOP) usluzi, što u osnovi znači da postoji jedan web-su-

Novi rok je 1. ožujka 2010. godine i ovo je već treća prolongacija pa cije-la priča ima prizvuk neozbiljnosti. Po-sljednjih mjeseci javio se niz nespora-zuma oko uvođenja CE-oznake za dr-vene podne obloge, a evo kako je to ko-mentirala EK: "CE-oznaku za drvene podove još je moguće dobiti po osno-vi EN 14342:2005. Od 1. 3. 2009. godine, CE-oznaku će se moći dobiti po osnovi EN 14342:2005+A1:2008. Nakon zbunjujućih obavijesti o ovoj temi, na temelju navedenog, može se zaključiti da će uvođenje CE-oznake za parket i drvene podne obloge službeno biti obavezno od 1. 3. 2010. godine."FEP – Europsko udruženje proizvo-đača parketa vjeruje da je na ovaj na-čin zaustavljena konfuzija tijekom posljednjih mjeseci oko ove teme te je uvjeren da će prolongacija roka za uvođenje CE-oznake omogućiti čla-

REACH odredba na snazi je od 1. lipnja 2007. godine te od trgovaca namještajem traži da registrira supstance koje uvozi u EU jer je zakonski dužan pružiti kupcu informaciju o sastavu proizvoda pa tako i namještaja.

REACH pogađa i trgovce namještajem!

Prolongiran rok za uvođenje CE-oznake za drvene podne obloge do 2010.

Piše: Ana Urukalo

Piše: Matej Kobaš

stav koji se sastoji od portala nami-jenjenog za kupca i dobavljača. Do-bavljač je dužan pružiti informaciju o proizvodima u roku od 45 dana, a za-sad je najveći problem bio doći do in-formacije za proizvode iz Azije. Ipak,

dugoročno gledano, ovo je jedan od najboljih načina da se zaštiti kupac, ali i trgovac te se uključivanje u REACH Solution projekt smatra konkurent-nom prednošću. Za više informacija ja-viti se u Redakciju.

Trgovac u EU mora u roku od 45 dana kupcu pružiti informaciju o kemijskom sastavu namještaja

CERTIFICIRANJE

Najnoviji kupac Välinge-patenta je TARKETT koji je lansirao parket s 5G sistemom. Međutim, TARKETT je kupac Välingeovih rješenja još od 2003. i trenutno koristi nekoliko pa-tentiranih tehnologija. VÄLINGE je u protekloj godini povećao broj pro-danih licenci za 13% na 42 mil. EUR, usprkos padu potražnje na svim svjet-skim tržištima podnih obloga. VÄLIN-GE je ponosan što se TARKETT kao jedan od najvažnijih proizvođača pod-nih obloga u svijetu odlučio za naš 5G sistem i vjerujemo da će time osvojiti velik dio tržišta, izjavio je Darko Per-van, predsjednik Uprave VÄLINGE INNOVATION. TARKETT zapo-šljava 9.000 ljudi u 100 zemalja i ima 28 proizvodnih pogona. 2007. godine prihod ove tvrtke iznosio je oko 2,1 mlrd. EUR. VÄLINGEOVE licen-ce kupuju najpoznatiji svjetski proiz-vođači podova, još od 1996. kada je lansiran revolucionaran sistem Alloc® Flooring. Od tada se tvrtka fokusira-la na povećanje patentnih aktivnosti, razvijanje novih tehnologija i formi-ranje strateških partnerstava. Krajem 2008. otvoren je VÄLINGE centar u Sjevernoj Americi, a u planu je šire-nje na azijsko tržište. Navodno se tra-ži ured u Šangaju koji bi predstavljao informativni centar i bazu za intenzi-viranje suradnje s azijskim proizvođa-čima podnih obloga. (AU)

Välinge povećao broj prodanih licenci

Do 2010. godine bit će certificirane sve šume u FBiH Drvna industrija FBiH uglavnom je, kao i hrvatska drvna industrija, izvo-zno orijentirana, i to prema europ-skim zemljama. Budući da se u razvi-jenim europskim zemljama traži go-tovo isključivo certificirano drvo, na sastanku direktora šumarsko privred-nih društava dogovoreno je da se ide na grupnu certifikaciju za sve držav-ne šume na cijelom području FBiH. Certifikacijsko tijelo bit će FSC, a sam proces certifikacije prema FSC stan-dardima završen je za dijelove Kan-tona Sarajevo i Livanjskog kantona, a u toku je priprema za certificiranje u još tri kantona. Inicijativu certificira-nja podržalo je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-stva, a akcijski plan za provođenje cer-tifikacije šuma FBiH pripremio je Šu-marski fakultet u Sarajevu. (MKO)

Krajem siječnja o.g. donesena je odluka da se prolongira rok za uvođenje obavezne CE-oznake za podne obloge.

novima udruženja dovoljno vremena da poduzmu potrebne korake kako bi se usuglasili s ovom normom. Među-tim, postavlja se pitanje koliko će se

još puta produljiti rok i koji su uop-će pravi razlozi zašto se primjena oba-vezne CE oznake već toliko puta od-godila.

I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJ 45INFORMATIZACIJA

U "normalnim" uvjetima ponude i potražnje namještaja dio kupaca zado-voljit će se najjeftinijim konfekcijskim namještajem po cijeni primjerenoj izgledu, trajnosti i kvaliteti, dio kupa-ca će nastojati za nešto više novca do-biti kvalitetniji konfekcijski-modular-ni namještaj sastavom prilagođen vla-stitom stambenom/radnom prostoru, a dio će kupaca biti spreman platiti znatno više za namještaj rađen točno po mjeri i originalnoj kreaciji.U vrijeme recesije pada potražnja za novim namještajem. Kupci, kojima on nužno treba, a teško izdvajaju novac za kupnju, birat će najjeftiniji namje-štaj pitajući samo za funkciju. Doma-ćim proizvođačima takvog namještaja direktno će konkurirati jeftini uvozni namještaj upitne kakvoće. Kupci koji i u vrijeme krize raspolažu s izvorima novca za investiranje, koristit će na-stalu situaciju i uz niže cijene tražiti od proizvođača namještaja još nešto više. Zahtjevima takvih kupaca moći će adekvatno odgovoriti samo vrhun-ski opremljeni i organizirani proizvo-đači namještaja.

Kako smanjiti troškove proizvodnje?U privatnim tvrtkama opći troškovi poslovanja su uglavnom minimalizira-ni i tu nema puno prostora za daljnje drastično sniženje, a troškove proiz-vodnje po jedinici proizvoda moguće je smanjiti samo investiranjem u nove tehnologije i racionaliziranjem posto-jeće proizvodnje. Mali broj proizvođa-ča namještaja moći će u vrijeme krize investirati u nove tehnologije, tako da većini, u borbi za opstanak, preostaje jedino racionalnije korištenje vlastitih stručnih i tehnoloških resursa.

Što treba znati prije sastavljanja ponude?U uvjetima međusobne oštre kon-kurencije, za proizvođača namještaja posebno je važno, prije davanja po-nude, unaprijed što točnije saznati cijenu koštanja budućeg proizvoda. U protivnom, postoji velika vjerojat-nost ugovaranja prodajne cijene niže od stvarne cijene koštanja ili gubit-ka potencijalnog posla zbog pretjera-nog opreza pri procjeni prodajne ci-jene. Do točne projekcije cijene ko-štanja može se doći jedino detaljnom konstrucijsko-tehnološkom razradom proizvoda (utvrđivanje potrebe mate-rijala i vremena izrade).Efikasnu pomoć u opisanim uvjetima, proizvođačima namještaja nude do-bro koncipirani suvremeni računalni programi za konstruiranje namještaja i pripremu proizvodnje, koji sve po-trebno prodaji, nabavi i proizvodnji temelje na oblikovanju/konstruiranju namještaja.

Proizvodnja namještaja u vrijeme krizePiše: Antun Tosenberger

Na primjeru kompletne komercijalno-proizvodne razrade unikatnog dječjeg kreveta korištenjem dobro koncipiranog CAD/CAM računalnog programa, vidi se da je cijeli pro-ces od oblikovanja/konstruiranja do proizvodnje namješta-ja cjelovit, bez nepotrebnog ponavljanja pojedinih postu-paka, brz, i što je najvažnije u vremenima krize – jeftin i efikasan.

Zaključak

Po kupčevom prihvaćanju ponude, tehnolog treba s par na-redbi u oblikovanu konstrukciju dodati ukrasni i konstruk-cijski okov:

i time je sve spremno za ispis proizvodne dokumentacije.Ako proizvodnja koristi računalni program za optimiranje krojenje i/ili CNC raskrajač ploča, krojna se lista može u elektroničkom zapisu direktno prenijeti u optimizacijski program. Ako prozvođač ima CNC obradni centar, često puta ne treba raditi proizvodne (radioničke) crteže, dovoljno je pokretanjem jedne naredbe automatski izraditi programe za odgovarajući CNC stroj. Slika ekrana jednog CNC stroja s automatski generiranim programom za konturno glodanje i bušenje lijeve unutarnje stranice kreveta:

S još par naredbi, kvadratičnim elementima konstrukcije, odredi se konačni oblik

Zamijeni se standardni konstrukcijski materijal s određenim materijalom prema želji kupca. Time je oblikovanje/konstru-iranje proizvoda završeno:

Program će u pozadini automatski izračunati i zapisati listu elemenata i listu potrebe materijala s uključenim svim stan-dardnim nadmjerama, dodacima te planiranim radom za izradu. Kada dizajner/konstruktor pomisli da će se stranka lakše od-lučiti za kupnju ako joj se pokaže realna slika nuđenog pro-izvoda, s nekoliko poteza može doraditi crtež dodavanjem npr. madraca, jastuka, presvlake, izvora svjetla, sjene, odsjaja ploha... Kupcu će se ponuditi fotorealistična slika i/ili ani-macija proizvoda:

PRIMJER: Kompletna razrada unikatnog dječjeg kreveta ra-čunalnim programomS nekoliko naredbi dizajner/konstruktor, koristeći standar-dne konstrukcijske materijale, dimenzionira i postavi kon-strukcijsku osnovu kreveta (uzglavlje, donožje, stranice, pod, ladice...):

Šanse za opstanak u kriznim vremenima, najviše će se sma-njiti onim proizvođačima koji su organizacijski i tehnološ-ki prosječno opremljeni.Sve se svodi na pojačani pritisak kupaca na proizvođače namještaja da dodatno snize svoje prodajne cijene i da se još više prilagode specifičnim želja-ma kupca. To znači: da bi dobio posao, proizvođač treba: dodatno i značajno sniziti troškove proizvodnje i poslova-nja i orijentirati se prema proizvodnji koja može brzo i flek-sibilno proizvoditi po originalnim potrebama kupaca.

U krizi


Online trgovina namještajem

Tvrtka KENDA iz Zaprešića koja se bavi veletrgovinom namještaja, po-četkom veljače ove godine pokrenula je web trgovinu. Radi se o prvoj ve-likoj online trgovini namještajem i opremom za interijere u Hrvatskoj, a iz tvrtke poručuju kako je proširujući svoju uslugu, tvrtka pokrenula online trgovinu s ponudom koja se ne može naći po salonima u Hrvatskoj i arti-klima po specijalnim cijenama. Su-stav je interaktivan i omogućuje ak-tivno uključivanje posjetitelja u krei-ranje ponude. Koristi najsuvremenije tehnologije zaštite od zlouporaba, kao što je sigurnosni protokol Secure Soc-ket Layer (SSL) s najmanje 128 bit-nom enkripcijom podataka, te druge tehnologije i sigurnosne procedure po najvišim standardima. S obzirom da je u vrijeme recesi-je upravo internetska trgovina ona koja bilježi pozitivne rezultate, ponaj-

Kenda pokrenuo web trgovinu

U SAD-u u državi Južna Karolina 55-godišnjak Henry Rayford Privette Jr. osu-đen je na 14 godina zatvora zbog prijevare kupaca koji su kupovali namještaj in-ternetom. Privette je "zaradio" nekoliko milijuna dolara prevarivši preko 60 žrta-va iz Connecticuta, Floride, New Yorka, New Jerseya itd. Privette već ima dosje u sličnim poslovima, a zbog ovog slučaja sud je zaprimio preko 200 tužbi, navodi StarNewsOnline. (MKO)

Početkom godine došlo je do nekoliko promjena pri jednom od najpoznatijih proizvođača ojastučenog namještaja. NATUZZI tako sada ima novog di-rektora razvoja za Latin-sku Ameriku (Giacomo Ventolone koji je u tvrtki od 1997.), a tu je i nova potpredsjednica za od-nose s javnošću Paola Pe-

retti. Peretti se doka-zala u sličnim aktiv-nostima u tvrtkama kao što su VOGUE RIZZOLI, GLAMO-UR itd., a jedan od njenih najvažnijih no-vih zadataka u NA-TUZZIU je vođenje tzv. Think Bold Te-ama. Radi se o web-inicijativi koja će ko-ristiti Wiki platformu kako bi kreirala online zajednicu s osnovnim ciljem uvođenja promjena za, naravno, porast poslovanja. Tim će raditi i na me-đunarodnim projektima kao što je Shanghai Expo 2010., OI u Londonu 2012. te Milan Expo 2015. (KN)

Za prijevaru internet-trgovinom 14 godina zatvora!

Natuzzi želi bolju poziciju u virtualnoj zajednici

prije zbog manjih troškova, s finan-cijske bi se strane ovaj potez KEN-DE mogao pokazati kao vrlo uspje-šan. S druge strane, kroz ovaj pro-jekt koristi bi mogli imati i doma-ći proizvođači namještaja čije proi-zvode KENDA kroz svoju prodaju izvozi na zapadnoeuropsko tržište. Posredstvom ili direktnom surad-njom s hrvatskim proizvođači-ma izvoze se drvene stolice i stolo-vi te kutne sjedeće garniture proiz-vedene od domaćih vrsta drva. Pored toga radi se i na proširenju asor-timana na blagovaoničke komplete kao i sav ostali asortiman hrvatskih proizvođača. Izvozi se na tržišta Švi-carske, Austrije, Njemačke, Mađar-ske, Slovačke, Slovenije, Češke, Srbije i BiH, a pojačane su aktivnosti na tr-žištima Engleske, Nizozemske, Belgije kao i zemljama Skandinavije.

LUKA CAPAR

INTERNET

Bauhaus slavi 90. rođendan

U modi su "stari oblici"

Revolucionarni pomaci u njemačkom dizajnu dogodili su se prije 90 godina u Weimaru kada je arhitekt Walter Gropius osnovao 1919. godine jednu od najvaž-nijih i najutjecajnijih škola dizajna: "Staatliche Bauhaus". Tom periodu pripa-daju i neki od najvećih namještajskih klasika kao što je Le Corbusier te Marcel Breuer čijim se stilovima dizajneri iz cijelog svijeta i danas vraćaju unoseći u njih elemente našeg vremena.

Mnogi proizvođači u krizi pribjegavaju reprodukciji svojih prokušanih klasičnih linija namještaja kojima se dodaju ekološke karakteristike i tako ih se potvrđuje kao vrijedno-sti koje traju. U modi su provjereni oblici i "stari" dizajn uz nove netoksične materijale, boje i ljepila.

Element u Kölnu

U siječnju na sajmu IMM Cologne neovisno je izla-gala i grupa INTERA koja je svijetu prezentirala se-riju ELEMENT. I ne bi to bilo ništa tako spektaku-larno da ELEMENT nije zadovoljio visoke kriterije sajamskog žirija na temelju čega je smješten u pavi-ljon 11 u kojem se ne može izlagati samo zato što pla-tiš štand, već izlošci prolaze strogu kontrolu te mo-raju odgovarati visokim dizajnerskim i inovativnim zahtjevima. ELEMENT se, kao svaka dobra namje-štajska serija, temelji na vlastitoj priči, a odlikuje se fleksibilnošću koja omogućuje oblikovanje prostora po želji individualnog korisnika. Na kraju treba reći da se ova serija temelji na suradnji domaćeg znanja: dizajnirao ju je Nikola Radeljković, proizveo DIN NOVOSELEC, a o plasmanu i imidžu se brine IN-TERA d.o.o. Čestitamo!

ANA URUKALO

DIZAJN


IMM Cologne: u trendu je bijelo i oble forme

IMM u brojkama:

Teško je danas definirati što je točno u trendu jer se život pojedinca u to-likoj mjeri individualizirao pa su se u velikoj mjeri individualizirali i životni stilovi, a time i odabir namještaja. Po-stavlja se i pitanje: tko danas određuje trendove? Jesu li to trgovci, potrošači ili proizvođači? Ili su to dizajneri? Ili je to zatvoren krug s mnogo kružnica koje se neprestano presijecaju?Kako god, svaki sajam na svoj način definira hit-rješenja pa tako i IMM Cologne koji se odigrava početkom godine pa na neki način udara smjer-nice i javno proglašava trendove.

100.000 posjetitelja iz preko 100 zemalja 40% poslovnih posjetitelja iz inozemstva

Piše: Ana Urukalo

Česte kombinacije drva i ostalih materijala, ali se još uvijek ne može reći da je masivni drveni namještaj hit

Ljubičasta / lila već drugu godinu za redom zauzima svoje mjesto u modnim trendo-vima, bez obzira radi li se o večernjoj haljini ili stambenom prostoru

Naznake povratka furniranom uredskom namještaju uz mnogo elektronike koja omogućava prilagođavanje individualnim potrebama korisnika

Primarno odjevni brend pojavljuje se kao stil života, ali u manjoj mjeri nego prije dvije godine

Inovativna i atraktivna rješenja za uredski namještaj iz masiva pojavljuju se u tragovima

DIZAJN/OPREMANJE

Strukovna drvarska škola Hamburg kao i mnoge druge srednje škole i fakulteti iz ci-jelog svijeta prezentirali su svoja rješenja. Šumarski fakultet Zagreb još uvijek izostaje!

I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJ 49DIZAJN/OPREMANJE

1.057 izlagača iz 49 zemalja 80% međunarodnih posjetitelja-donositelja odluka

Sve veća ponuda namještaja solidne kvalitete i dizajna iz istočnih zemalja

Blješteći kič i bordo / crni / bijeli baršun neosporno pronalaze nišu prvenstveno na bliskoistočnom i ruskom tržištu

U trendu je bijelo i obla forma s promišljenim ergonomskim rješenjima, a paket ovih karakteristika postaje temelj za sigurnu prodaju dobrostojećim kupcima

Rolf Benz sramežljivo kombinira plavu i smeđu (povratak plave na mala vrata?)

Barbie je još uvijek jedna od najpoželjnijih igračaka na listama želja djevojčica diljem svijeta pa tako i svijet u kojem živi

Neckermann je predstavio najduži kauč na svijetu dug 80 m

50 I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJDIZAJN/OPREMANJE

U vrijeme globalne financijske krize i smanjenja narudžbi tvrtkama, sloven-ska tvrtka SVEA na tržište izbacuje četiri nove kuhinjske linije. Uz proši-renje ponude pridružuju i sedam no-vih boja postojećih kuhinjskih linija, a opet prateći trendove, naglasak stav-ljaju na bijelu i crnu boju. Ne vezujući se više na standarde di-menzije, izrađuju kuhinje po narudž-bi kupaca te omogućavaju prilagođa-vanje svim prostorima. U usluzi ALL INCLUSIVE je uključen cijeli proces,

Svea izbacila četiri nove kuhinjske linije

Završen natječaj za dizajn u bukvi

od ideje i mjerenja, do dostave i mon-taže kuhinje u sami prostor. Svojom kvalitetom i širinom ponude jedni su od najvećih proizvođača ku-hinja u regiji već 60 godina, a činje-nica da tržište njihove, ali i uopće slo-venske kuhinje doživljava kao kvali-tetnije nego hrvatske, posljedica je du-gogodišnjeg, konstantnog i promišlje-nog ulaganja u marketing, bez obzira na gospodarsku situaciju što je očito recept za dobar uspjeh.

KREŠIMIR NOVAK

U listopadu prošle godine završen je natječaj za dizajn u bukvi. Natječaj Beech Design Award 2008 raspisao je najveći europski prerađivač bukve Po-llmeier, a prvu nagradu i premiju od 2.500 EUR osvojio je Nijemac Chri-stian Felsch koji je napravio stalak za note pod imenom Stativari. Zbog for-me stalak podsjeća na poznatu Stra-divarijevu violinu te profesionalnim glazbenicima omogućuje dovoljno mjesta za držanje notnih zapisa i rad-nih materijala. Na natječaj je bilo pri-javljeno preko 126 projekata iz cijelo-ga svijeta. Natjecatelji su vrlo uvjerlji-vim radovima dokazali kakve sjajne mogućnosti oblikovanja omogućuje bukovo drvo, a činjenica da je pro-

sječan broj posjetitelja web-stranice 5.000 klikova i sama govori u prilog tome da postoji velik broj zainteresi-ranih za oblikovanje proizvoda od bu-kve. Pollmeier je ovom akcijom htio popularizirati bukvu, a čini se da je u tome i uspio.

ANA URUKALO

Rijetko se koje aktivne proizvođač-ke tvrtke mogu pohvaliti stoljetnom tradicijom u proizvodnji namještaja. Thonet baštini slavnu prošlost u kojoj je opremao najslavnije austro-ugarske kavane, a potom i antologijska mjesta svjetskog jet-seta u proteklih sto pede-set godina. No, od slave se ne živi pa stoga ova tvrtka-institucija ne odusta-je od modernog i avangardnog djelo-vanja na globalnom tržištu. Na jesen-skoj Tokyo Design Week izložbi pred-stavili su se ko-brendirajući sa japan-skom tvrtkom Muji.

"Muji manufactured by Thonet"Iako naizgled poznate i jednostavne li-nije savijenog drva, uobličio je i dotje-rao engleski dizajner James Irvine, koji je ujedno i kreativni direktor Thoneta. Radi se o jednoj vrlo uspješnoj rein-terpretaciji slavnih Thonetovih linija za izradu komadnog namještaja i pri-padajućih dijelova. Drvo je ukompo-nirano s okruglim čeličnim dijelovi-ma, a gama novo-predstavljenih pro-izvoda uključuje i karakteristične cje-vaste proizvode Bauhausa iz dvadese-tih godina prošlog stoljeća. Cijeloj toj ikonografskoj liniji stolica pridruženi

Modeli s prestižnih izložbi dizajna rijetko završavaju u serijskoj proizvodnji. Thonet, najdugovječniji svjetski industrijski proizvođač drvenih stolica, kreće u suradnji sa japanskom tvrtkom Muji, u osvajanje tržišta Zemlje Izlazećeg Sunca. Krizi unatoč, a možda i njome dodatno motivirani, očekuju dobre prodajne rezultate.

Konkretni rezultati sa "TOKYO DESIGN WEEK-a"


su stol i serija sitnijih komada namje-štaja koju potpisuje slavni njemački dizajner Konstantin Grcic.

Osim Japana računa se i na EuropuOva zvučna, ali i po imidžu protago-nista, snažna kolekcija namještaja je već ispunila japanske trgovine Mujia, a u Europi se upravo završavaju pri-preme za prezentacije u najprestižni-jim prodajnim salonima. Ovaj pri-mjer pokazuje da se, bez obzira na ve-ličinu kompanija i snagu brenda, svi koji su na tržištu moraju stalno doka-zivati i samopotvrđivati. Tržište posta-je sve profinjenije, kupci osjetljivi na svaku sitnicu pa stoga ne ostaje dru-go nego smišljati nove formule uspje-ha i isticanja prednosti svojih proizvo-da u odnosu na druge. Naslanjanje na industrijsku tradiciju i dugovječnost pojedinih marki je prokušani recept uspjeha, a armije marketinških struč-njaka sada tim sastojcima dodaju i ko-brending s čuvenim lokalnim tvrtka-ma, kako bi se pomiješali pojmovi o porijeklu roba i zajedničkom konku-rentnoščću lakše prodrlo do tih sve za-htjevnijih potrošača.

Velika namještajska imena, bez obzira na širu krizu, nastavljaju obrađivati nova tržišta

Bijela kao trendovska boja pojavljuje se i u kuhinji

Proizvođač namještaja Mundus iz Varaždina 2008. godinu zavr-šio je s neto dobiti od 16 tisuća kuna, stoji u financijskom izvje-štaju koji je ta tvrtka objavila na Zagrebačkoj burzi. Rezultati su to na razini onih iz 2007. Ukupni prihodi povećani su u prošloj godini u odnosu na 2007. za 1,8% na 63,3 milijuna kuna, međutim slično su rasli i rashodi, za 1,7% na 63,1 milijun kuna.

Izvoz švedske pilanske industrije je 2008. porastao za 5,4% u odnosu na 2007., a vrijednost mu je iznosila 11,2 mil. m3.

19800

3

6

9

12

15

18

1990 2000 2007

Mil.m3

ProizvodnjaIzvoz

Proizvodnja 2007:18,6 mil.m3

(2006: 18,0)

Izvoz 2007:11,3 mil.m3

(2006: 13,2)

Domaće tržište

Nedavni nastupi hrvatskih tvrtki na sajmovima u u Istanbulu (SPIN VALIS na sajmu namještaja i parketari na ASIA WOOD FLOORINGU) kao i posjet de-legacije drvoprerađivača Turskoj u sklopu posjeta premijera Sanadera i potpredsjednika Vlade Polančeca, daju naznake o postojanju solidnog interesa turskih partnera za proizvodima od drva koji dolaze iz Hrvatske. Kako se moglo doznati od naših tvrtki, glavno ograničenje nalazi se u specifičnim poslovnim običaji-ma, ali i u nedostatku slobodnih količina, budući da Turci nerijetko vrlo uspješno trguju sa svojim susjedima te tako opskrbljuju Irak, Turkmenistan, Azerbej-džan i druge zemlje u regiji najrazličitijim vrstama roba, a dobar dio njihove drvoprerađivačke industrije također je izvozno orijentiran. Veliki potencijal širenja u regiji i optimistične prognoze jačanja turskog tržišta su dobra razvojna perspektiva svim hrvatskim tvrtkama koje dolaze na ovo ve-liko ali i pomalo neobično tržište. Ne smije se zanemariti činjenica da je ogromna turska dijaspora u zapadnoj Europi dobra spona s novim tehnologijama i novim proizvodnim procesima koji se preko tih ljudi dobro transferiraju u matičnu zemlju, a Turska je zemlja kandidat čime se priključila na EU fondove i svakako ne stoji predodžba o slabo razvijenoj ruralnoj zemlji. S druge strane potencijali tog tržišta baziraju se na dobroj poziciji u islamskom svijetu, posebice u arapskim zemljama i rastućom potrebom srednjeazijskih zemalja za kvalitetnom robom. U kontekstu domaće turske potrošnje nije nevažno spomenuti da se pojavljuje snažna kategorija bogatih u društvu koja kupuje najbolje svjetske proizvode pa tako i potencijalno naše proizvode od drva. Pitanje je brendinga, od-nosno ima li hrvatski parket u srazu sa talijanskim ima šanse, može li naš masivni namještaj može popuniti neke tržišne niše. Individualni rezultati pojedinih tvrtki potvrđuju da postoji interes, no za ozbiljniji pristup tom tržištu treba uložiti dosta truda svih institucija ali i zainteresiranih tvrtki.

MARIJAN KAVRAN

Mundus ostvario neto dobit u 2008. od 16 tisuća

Švedska: proizvodnja i izvoz piljene građe

Hrvatski drvni proizvodi imaju šanse u Turskoj!

TRGOVINA DRVOM IZVOZ TRGOVINA NAMJEŠTAJEM BAROMETAR - STATISTIKE

TRGOVINA


Piše: Ana Urukalo

IZVOZ

U prvih 11 mjeseci 2008. godine izvoz namještaja dosegnuo je brojku od 1,2 mlrd. USD, što predstavlja rast od 33% u odnosu na prvih 11 mjese-ci 2007. Usprkos krizi, turski namje-štajci ne očekuju znatniji pad 2009.; štoviše, predviđaju da će izvoz porasti na 2,5 mlrd. 2010., ciljajući da sko-če na više mjesto, konkretno 15., na svjetskoj ljestvici namještajskih izvo-znika (sad su na 21.) No, treba ima-ti na umu da Turci uglavnom proi-zvode pločasti namještaj pa je to trži-šte prava prilika za plasman masivnog namještaja. Jedan od glavnih proble-ma za proizvođače predstavljaju visoki porezi na zapošljavanje.

Turska: raste uvoz, ali i izvoz namještajaMnogi smatraju da Turskoj nije mjesto u Europskoj uniji – turski mentalitet ipak naginje onom istočnom, a ne zapadnom, ako govorimo o tim isključivim podjelama. Kad je riječ o biznisu, Turci ulaze među najpoznatije svjetske trgovce, a protiv krize se bore istim sredstvima kao i npr. Hrvati – okreću se izvoznim tržištima, izgradnji prepoznatljivog brenda i inovativnom dizajnu. Pri tome ne zaboravljaju kolika je važnost promotivnih aktivnosti i stupanja u kontakt s relevantnim institucijama onih tržišta na koja se žele probiti.

ČlANOVI TURSKOg UDRUžENJA PROIZVOđAČA NAMJEŠTAJA

2003-2008 TURKISH FURNITURE EXPORT

Source : İGEME

TURSKI IZVOZ NAMJEŠTAJA

Volimo domaćeSvakako je zanimljiv stav prema do-maćem proizvodu koji olakšava i pri-hvaćanje stranih lanaca. Naime, IKEA ne zabrinjava turskog proizvođača na-mještaja jer ona već nudi turski na-mještaj u svojim trgovinama te na taj način donosi standard u kvaliteti. K tome, Turci respektiraju domaćeg proizvođača koji ima prioritet pred uvoznim namještajem, čime se hrvat-ski proizvođač još uvijek ne može po-hvaliti. Namještajski sektor danas zapošlja-va preko 500 tisuća ljudi koji rade u 29.346 proizvodnih i 32.382 trgovač-kih tvrtki. Međutim, postoji problem s nedostatkom kvalificirane radne sna-ge pa se itekako radi na poboljšavanju obrazovnog sustava.

Prema podacima MOSDER-a, turskog udruženja proizvođača namještaja, izvoz je 2008. godine premašio milijun američkih dolara, a u odnosu na 2003. radi se o tri puta višoj vrijednosti. Vrijednost uvoza 2008. bila je 738.126,257 USD, dok se 2003. kretala oko 177.309,075 USD. Najviše namještaja uvozi se iz Kine, a slijede Italija, Njemačka i Francuska.


Malezijsko vijeće za promociju na-mještaja planira do 2010. godine po-većati izvoz svog namještaja na svjet-ska tržišta bez obzira na trenutnu fi-nancijsku krizu i recesiju. Prema ri-ječima predsjednika Vijeća Au Leck Chaia u 2010. godini izvoz namještaja iz Malezije trebao bi doseći 1,46 mi-lijardi USD. što je osjetno povećanje u odnosu na 929,1 milijun koliko su izvezli 2007. godine, te 937,2 miliju-na USD koliko je iznos iznosio od si-ječnja do rujna prošle godine. Osim povećanja izvoza, Chai je najavio dalj-nja ulaganja u modernu tehnologiju i dizajn namještaja te disperziju izvoza sa SAD-a i na druga zanimljiva trži-šta poput Rusije, Poljske, Češke i Juž-ne Amerike. Malezijski namještaj tre-nutno je prisutan u više od 160 zema-lja svijeta. (KN)

Austrijska Grupa LUTZ širi se, pre-ma najnovijim informacijama, i na područje Skandinavije. Tzv. pilot-fili-jala trebala bi biti otvorena sredinom 2010. godine u blizini grada Malmö. Radi se o trgovini s površinom od 25.000 m2. IKEA je preplavila cijelu Europu i svijet, a ovaj austrijski proiz-vođač vrlo smjelo ide u stvaranje no-vog tržišta upravo u domovini IKEE. U zapadnoj Europi u narednih pet do deset godina LUTZ planira otvoriti nekoliko trgovina koje će nuditi uslu-ge opremanja. Sljedeće veliko otvore-nje trebalo bi uslijediti 2009. godine u Njemačkoj u Münchenu. Trenutno LUTZ posjeduje 144 podružnice ra-znih veličina u Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Neki od hrvatskih proizvođača već uspješno posluju s ovom austrijskom trgovač-kom kompanijom, a u posljednje vri-jeme žale se na vrlo niske cijene koje se mogu postići te sukladno tome na snažnu konkurenciju kineskih i istoč-noeuropskih proizvođača. (MKO)

Malezija planira povećanje izvoza namještaja

Lutz otvara trgovine diljem Europe

Širenje namještajskog giganta: IKEA ne odustaje od Hrvatske

Iako je IKEA naišla na otpor prilikom prezentacije svog potencijalnog pro-jekta u Rugvici pored Zagreba, ovaj švedski namještajski igrač ne odusta-je već je krenuo u pregovore oko kup-nje terena na području Planoga pored Trogira, navodi Slobodna Dalmacija. I tamo se, navodno, razmišlja o otva-ranju prodajnog centra veličine neko-liko stotina tisuća četvornih metara koji bi trebao zaposliti 2.000 ljudi!

Razgovor s KerumomPočetkom godine su navodno me-nadžeri švedske tvrtke razgovarali s jednim od najkontroverznijih hrvat-skih poduzetnika, Željkom Keru-mom, koji je vlasnik većeg dijela ze-mljišta u Planome za koje se interesi-ra IKEA. To je zemljište predviđeno za radnu zonu, a predstavnici IKEE po-tvrdili su da su pregovori u tijeku te da je moguća suradnja s Kerumom i na nekim drugim lokacijama u Hrvat-skoj. Tako se neslužbeno razgovaralo i o tome da se u sklopu prodajnih cen-tara u Hrvatskoj nalaze upravo Keru-move trgovine, a Kerum je navodno IKEINIM predstavnicima ponudio još nekoliko lokacija na području Tro-gira, Kaštela i Splita.

Iako se početkom ove godine usijala situacija oko IKEE, danas o tome više nitko ne govori, a izvori s raznih strana potvrđuju: IKEA neće stati. Štoviše, kreće prema Dalmaciji i BiH.

Jedan od najvećih trgovaca namještajem ostvaruje loše rezultate u svom poslovanju

Kerum pomaže da IKEA dođe u Hrvatsku?

La-Z-Boy u velikim gubicima

Piše: Ana Urukalo

Piše: luka Capar

Krenula proizvodnja u BiHDrvna industrija KRIVAJA 1884 iz Zavidovića počela je s proizvodnjom 200.000 stolica za švedsku kompa-niju IKEA, potvrdio je predsjednik Sindikata firme Vehbija Aličić, a na-vodi SEEbiz. Istaknuo je da radnici ovih dana trebaju primiti i prvu pla-ću u novoj firmi nastaloj zajedničkim ulaganjem stare KRIVAJE i poduze-ća FERIMPEX iz Zavidovića koje je postalo većinski vlasnik Krivaje 1884. Ugovore o radu u novoj firmi potpi-salo je oko 1.630 radnika KRIVAJE. Trenutno radi 30 do 40% radnika zbog nedostatka posla i energenata za kotlovnicu. Direktor KRIVAJE 1884 Ismet Mujanović naglasio je da je u ovom trenutku umanjena proizvod-nja zbog situacije na svjetskom tržištu i da još ne dobivaju dovoljnu količi-nu trupaca za preradu. Naime, navod-no je Šumsko-privredno društvo Ze-ničko-dobojskog kantona u prošlom mjesecu isporučilo 5.600 kubika si-rovine od ugovorenih 8.000 kubika, a do umanjenja je došlo zbog vremen-skih prilika.

A gdje je tvornica?Najindikativnija činjenica o pravim ra-zlozima dolaska IKEE u Hrvatsku su najave iz 2007. godine prema kojima je IKEA u Hrvatskoj trebala otvoriti pro-izvodno-prodajni centar i zaposliti pre-ko 14.000 ljudi. Sad se priča svela na 2.000 radnih mjesta, i to isključivo u trgovini jer o proizvodnji više nitko ne govori. Također se u medijima provla-čio niz različitih imena tzv. menadže-ra tvrtke za ovo područje kao i mnogo-brojne lokacije na području Hrvatske. Zanimljiva je činjenica da IKEA na lo-kalnoj političkoj razini redovito nailazi na podršku, što se može pripisati potre-bi za skupljanjem političkih bodova što je bilo posebno vidljivo prilikom ne-davnih lokalnih izbora. Svi bi se željeli pohvaliti i skupiti glasove na činjenici da je baš za njihove vladavine IKEA za-poslila 2.000 ljudi, zaboravljajući pri-tom desetke tisuća koji će ostati bez po-sla kada IKEA dodatno sruši cijene na-mještaja te uništi male, ali i velike pro-izvođače i čitavi lanac kooperanata koji su danas aktivni na hrvatskom tržištu namještaja i opremanja.

Jedan od najvećih sjevernoameričkih proizvođača i trgovačkih lanaca na-mještajem La-Z-Boy ove će godine, po svemu sudeći, zabilježiti velike gu-bitke u poslovanju. Osim otpuštanja nekoliko stotina radnika, očekuju ih i financijski gubici uzrokovani prije svega financijskom krizom i recesijom

TRGOVINA NAMJEŠTAJEM

na američkom tržištu. Osim pada po-trošnje građana, posebno ih je pogo-dio i pad u broju novih kuća koje se grade, tako da je i njihov posao auto-matski pao. Prema posljednjim poda-cima, očekuje se gubitak od 64,4 mi-lijuna USD, ili 1,25 USD po dionici, čemu je najviše pridonijelo otkaziva-nje narudžbi čija je vrijednost dose-gnula čak 46 milijuna USD.


Kriza uzrokovala stagnaciju u prodaji namještaja

Trgovina namještajem pala i do 40%

Bo Concept ove godine otvara pet trgovina!

Sveopća kriza i recesija imaju snažan utjecaj i na trgovinu namještajem, što rijetko koji trgovac otvoreno pri-znaje. Da je tako, potvrđuje i sve veći broj dodatnih ponuda, usluga i popu-sta koji se nude kupcima. Prema in-formacijama koje smo uspjeli doznati, jer službeno i s relevantnim podacima nitko ne želi izlaziti u javnost, pad koji bilježe trgovine namještajem kreće se oko 30 do 40%, no potpuno je jasno kako će se upravo u ovakvoj situaciji vidjeti koliko se tko pripremio za kri-

Piše: luka Capar

Radi se o proizvođaču namještaja čiji bi se proizvodi mogli opisati kao kva-litetniji i sofisticiraniji oblik IKEE (što se, naravno, otkriva već i u samoj cije-ni proizvoda) koje odlikuje jednostav-nost i minimalizam te usluga uređenja interijera. Kako sami vole reći, ova pe-deset i sedam godina stara tvrtka spoj je dizajniranja namještaja i životnog prostora za privatne ambijente i inte-rijere. U svojim trgovinama i dizajner-

Piše: Krešimir Novak

U doba krize najviše mogu profitirati kupci

Nema krize?Unatoč krizi koja se osjetila već ti-jekom protekle godine, ovaj je danski div otvorio 38 novih konceptualnih trgovina, no istovremeno sedam ih je zatvoreno, tako da se može reći kako je kriza ipak ostavila posljedice. No zanimljivo je kako u tekućoj go-dini, bez obzira na globalnu finan-cijsku situaciju, predviđaju povećanje prometa za 8 do 10% u odnosu na prošlu godinu. Kao i svaka ozbiljna kompanija, svoj su plan napravili dugoročno, tako da su konačni ciljevi određeni za 2012. godinu.

Prodaja namještaja putem interneta može smanjiti troškove

Iako nitko od eminentnih faktora na tržištu namještaja ne želi otvoreno govoriti o padu prodaje, pokazatelji jasno daju do znanja kako interes kupaca pada. To se prije svega vidi u povećanoj ponudi dodatnih sadržaja i prilagođavanja stanju na tržištu od strane onih koji su se za krizu pripremili. Oni drugi, koji su poslovanje temeljili na mega potrošnji će, što možda i nije negativno, za stvaranje konkurentnog tržišta, morati izvjesiti bijelu zastavu. Poslije bitke se broje junaci.

Unatoč krizi BoConcept planira i u ovoj godini otvoriti nekoliko novih trgovina sa svojim proizvodima, kao i nekoliko novih studija. Usprkos jednostavnosti i kvaliteti proizvoda uz relativno prihvatljivu cijenu, hrvatsko tržište još uvijek ne predstavlja značajniji udio u poslovanju kompanije.

zu, i na kakvim je temeljima gradio poslovnu strategiju.

Novi oblici poslovanjaTvrtke koje uz prodaju imaju i vlasti-tu proizvodnju, krenule su s dodatnim proizvodima i disperzijom na druga tržišta kako bi nadoknadile manjak na drugoj strani. Prodaja namještaja putem interneta također može smanjiti troškove pro-daje, ali na našem je tržištu taj oblik poslovanja tek u začetku. Također, ne smije se zanemariri činje-nica kako je prodaja namještaja usko povezana s brojnim drugim sektorima gospodarstva, posebno s građevinskim djelatnostima i trgovinom nekretni-na. Kada se uzme u obzir da je taj dio

gospodarstva također u krizi, odnosno da građenje novih objekata doživljava stagnaciju, pa čak i recesiju, jasno je kako i trgovina namještajem trpi jer nema objekata koje treba opremati.

Kupci u prednostiIako nitko ne želi otvoreno prizna-ti pad prodaje, ne treba biti prevelik stručnjak da bi se zaključilo kako je pad neminovan s obzirom na ritam punjenja državnog proračuna, što su i u Ministarstvu financija nekoliko puta otvoreno priznali. Ipak, možda se iz ove krize može izvu-ći i neka korist, jer u prvom redu kup-ci će profitirati zbog toga što će im se na sve moguće načine izlaziti u susret kako bi se odlučili baš za taj proizvod,

pogotovo sada kada se sve odluke, po-gotovo one o nužnosti kupnje pojedi-nih proizvoda i do nekoliko puta od-vaguju. S druge strane, na tržištu će doći i do "čišćenja žita od kukolja", za što je krizna situacija najbolje vrijeme, po-gotovo na hrvatskom tržištu gdje se uvozni lobi duboko ukorijenio te go-dinama agresivno istiskivao domaći proizvod. Akcije kao što su Drvo je prvo! i Kupujmo hrvatsko u ovim tre-nucima su od neprocjenjive važnosti za hrvatsko tržište namještaja i doma-ću proizvodnju.

TRGOVINA NAMJEŠTAJEM

skim studijima nude kompletnu uslu-gu od susreta s kupcima i informiranja o njihovim željama, do prijedloga di-zajna, izrade, izgleda i finalnog uređe-nja doma.

Tržište je svijetŠto se samog tržišta tiče, BoConcept prisutan je u četrdeset i četiri zemlje svijeta sa svojim brend trgovinama i studijima, a prošle su godine otvori-li tržište triju novih zemalja: Egipta, Italije i Švicarske. Unatoč trgovini u

Zagrebu, treba biti iskren i reći kako je Hrvatska za njih ipak mali dio trži-šta. Tome u prilog ide podatak kako najviše trgovina imaju u Francuskoj, Njemačkoj, SAD-u, Danskoj i Špa-njolskoj. Bez obzira na krizu, proda-ja namještaja u slučaju BoConcepta je u porastu, tako da je i ovaj svjet-ski primjer pokazatelj kako kvalitet-na proizvodnja i cjelovit pristup kup-cu mogu dati rezultate i u najtežim vremenima.


U prva tri kvartala 2008. godine nje-mački Državni zavod za statistiku objavio je podatke koji govore u prilog tome da je smanjen izvoz piljene građe hrasta i bukve. Izvoz hrasta je već u pr-voj polovici godine bio mnogo slabiji nego prethodne godine u istom razdo-blju, a bukva je tek u prva tri kvarta-la zabilježila manji izvoz nego u istom periodu 2007. Strani mediji javljaju i pad cijena dionica jednog od najvećeg drvoprerađivača. Riječ je o PFLEI-DERERU čija je dionica 20. siječnja iznosila 4,76 EUR, dok je prethodnog dana vrijednost dionice iznosila 4,52 EUR, što je najniže od 2004. Od po-četka 2007. godine PFLEIDERERO-VA je dionica izgubila preko 80% svo-je vrijednosti. (AU)

Pala potražnja za furnirom

Smanjen izvoz hrasta i bukve. Pfleiderer bilježi pad cijena dionica

MJERE ZA STIMULACIJU TRGOVINE DRV. PROIZVODIMA:

1. povećane stope smanjenja iz-voznih taksi za 117 drv. proizvoda2. aktivno pregovaranje s vladama različitih tržišta za poboljšanje tržišnih uvjeta za plasiranje drvnih proizvoda3. podupiranje domaćih proizvođača kroz uvođenje de-taljnijih specifikacija proizvoda4. aktivnosti oko stabiliziranja izvoza drvnih proizvoda.

TRGOVINA DRVOM

I Kinezi se pokušavaju oduprijeti glo-balnoj financijskoj krizi koja ostav-lja sve dublje posljedice na kinesku namještajsku industriju. Rast uku-pne vrijednosti međunarodne trgovi-ne drvnim proizvodima u 2008. po-rastao je za 9,6% pa je Kina poduze-la određene korake kako bi oživjela trgovinu drvnim proizvodima. Ipak, procjenuje se da je izvoz namješta-ja u 2008. svejedno zabilježio porast u provinciji Fuji an te se kretao oko 1,6 mlrd. USD, što je za čak 20% više

Kriza je zahvatila i veliku kinesku industriju namještaja koja je već krajem prošle godine zabilježila pad narudžbi.

Kina objavila mjere za stimulaciju trgovine drvnim proizvodima

Piše: Ana Urukalo

nego 2007. Namještaj iz te provincije uglavnom se izvozi u SAD i Europu (72% vrijednosti ukupnog izvoza ove provincije). Stopa rasta izvoza iz Fuji-ana u Kanadu porasla je za 29% (85 mil. USD), dok je za 27% porasla sto-pa izvoza i za Japan (77 mil. USD).

Kina sve agresivnije nastupa na europskim sajmovima

Pad na tržištu furnira također postaje sve evidentniji. Prema podacima nekoli-ko srednjeeuropskih ponuđača furnira, situacija je lošija nego prognoze koje su "padale" prošloga ljeta, iako je pad potražnje zabilježen već krajem 2007. godi-ne. Neki su se trgovci požalili i na plasman koji je navodno pao za oko 30% pa se procjenjuje da je ukupan pad prometa na tržištu furnira za cijelu 2008. go-dinu iznosio 20 do 30% u odnosu na 2007. Proizvođači furnira također imaju tešku konkurenciju u modernim umjetnim materijalima, a jedan od većih pro-blema je i nehomogenost u ponudi i cjenovnim razredima kao i globalna kriza koja je zahvatila sve tržišne niše, u većoj ili manjoj mjeri. (AU)

Europsko tržište trupaca listača još uvijek u padu Potrošnja trupaca listača u Europi vrlo je mala zbog loše financijske situacije te manjka bankovnih kredita građevi-narima. Koliko je potrošnja smanjena govori i podatak da su tvornice u Afri-ci spremne isporučiti znatne količine sirovine u vrlo kratkom periodu uspr-kos činjenici da su i oni sami uvelike smanjili preradu drva. Mnogi izvozni-ci sirovine u Africi našli su se u teš-koj situaciji budući da su cijene dota-kle dno, a europski uvoznici ne mogu ponuditi veće cijene. Stanje nije ništa bolje niti kod azijskih izvoznika egzo-ta. Iako su početkom godine zaprimi-

li nešto veće narudžbe od europskih partnera to ipak nije bilo niti približ-no dovoljno za značajniji uzlet na tr-žištu.

ANA URUKALO


U državni paket pomoći od 571,4 mi-lijarde USD ušle su i porezne olakši-ce za 3.770 proizvoda. Od proizvoda iz drvne industrije najveće povećanje poreznih olakšica dobili su proizvođa-či šperploče. Na taj je proizvod olakši-ca povećana sa 5% na 9%. Prema pla-nu koji je donijela nacionalna agencija za šumarstvo, reklo bi se kako kine-ski drvoprerađivači i ne očekuju veliki udar krize. Naime, u planu za 2009. godinu predviđa se sječa 158,57 mili-juna m³ sirovine.

Kina proizvela namještaja u vrijednosti preko 30 milijardi USDKina je najveći svjetski proizvođač na-mještaja sa udjelom od 25% ukupne svjetske proizvodnje namještaja. Ne samo da je najveći proizvođač, nego je i najveći izvoznik namještaja u svi-jetu. Čak 23% od ukupnog svjetskog izvoza otpada na kineski. Prošle godi-ne u prva tri kvartala ukupna kineska proizvodnja namještaja premašila je 30 milijardi USD, što je za 21% više nego u istom razdoblju 2007. godine. Izvoz namještaja dosegnuo je 19,8 mi-lijardi USD u prva tri kvartala proš-le godine, što je za 23% više nego u istom razdoblju 2007. godine.

Vrijednost izvezenog drvenog namještaja veća za 6%Izvoz drvenog namještaja u prva tri kvartala 2008. godine količinski je pao za 9% u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije, ali novčana vrijed-nost izvezenog je veća za 6% u istom periodu (graf 1). Vrijednost uvezenog namještaja također je rasla, i to za 22% na 945 milijuna USD. Glavni kine-ski proizvodi drvnog sektora (drveni namještaj, proizvodi od papira, šper-

Kina se već početkom prošle godine počela boriti protiv nadolazeće krize. Jedno od sredstava kojima vlada pokušava pomoći poduzetnicima uključuje i plan povećanja poreznih olakšica za izvozno orijentirane sektore.

Kina u prva tri kvartala 2008. količinski smanjila izvoz, ali novčana vrijednost ipak veća

Loš start godine za europske lance trgovina namještajem

Cijena proizvodnje namještaja u siječnju u odnosu na prosinac veća za 4,7%

Njemačka DI u padu skoro 2%

Piše: Matej Kobaš

Vrijednost istočnih tržišta raste

ploča, papir i karton te proizvodi od drva) zabilježili su povećanje vrijed-nosti izvoza od 8,7% na 26,7 milijar-di USD (graf 4). Uvoz istih proizvoda zabilježio je također porast od 20% te sada iznosi 21,3 milijarde USD. Svi su proizvodi zabilježili manji izvoz koli-činski (graf 1, 2, 3), ali su gotovo svi zabilježili i porast u vrijednosti izvoza u prva tri kvartala 2008. u usporedbi s istim razdobljem godinu dana ranije.

IMM Cologne 2009: svake godine sve je više kineskih izlagača

Izvezeno komada drvenog namještaja u prva tri kvartala 2007. i 2008. godine

Kineski izvoz u milijunima tona u prva tri kvartala 2007. i 2008. godine

Izvoz šperploče u prva tri kvartala 2007. i 2008. godine (u milijunima m³)

Vrijednost kineskog izvoza u prva tri kvartala 2007. i 2008. godine (u milijardama USD)

TRŽIŠNI BAROMETAR

MOBEXPERT, IKEA i ELVILA, koje zajedno imaju udio od 20% u prodaji na-mještaja, prve su tri tvrtke koje su objavile rezultate poslovanja u prva tri mjese-ca ove godine. Financijska kriza je, čini se, uzela danak te su sve tri tvrtke objavi-le kako je prodaja znatno pala u prvom kvartalu. Zanimljivo je to da mnogi od velikih lanaca trgovina namještajem i dalje otvaraju nove trgovine diljem svijeta. Iz tih tvrtki objašnjavaju kako se sve većom prisutnošću pokušavaju boriti s kri-zom. Na ruku im ide i podatak da su proteklih godina ostvarivali dvocifreni rast. (MKO)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju 2009. u odnosu na prosinac 2008. u prosjeku su niže za 0,1%, a u odnosu na siječanj 2008. više su za 1,8%. Među onima koji su zabilje-žili porast cijena pri proizvođačima nalaze se i namještaj, papir i celuloza te drvo i proizvodi od drva. U proizvodnji papira i celuloze ostvareno je povećanje cije-na od 6,7%, u proizvodnji namještaja 4,7%, a u preradi drva i proizvoda od drva ostvareno je povećanje od 2%. Još veće povećanje cijena ostvareno je u odnosu na siječanj 2008. godine. Tako su cijene u proizvodnji papira i celuloze u usporedbi sa siječnjom prošle godine veće za 7,4%, u proizvodnji namještaja 7,1%, dok su cijene u preradi drva veće za 3,2%. (MKO)

Promet čitave njemačke drv-ne industrije u prošloj je godini pao za 1,8%: ukupno je u tvrt-kama od 50 zaposlenih promet iznosio 31,2 mlrd. EUR u od-nosu na 2007. kad je vrijednost prometa bila 31,8 mlrd. EUR. Ipak, industrija namještaja zabi-lježila je plus od 1,6% te je vri-jednost prometa iznosila 15,9 mlrd. EUR. Udio uredskog na-mještaja imao je plus od 14%, kuhinjskog namještaja 2,3% i ostalog namještaja za stanovanje 3,4%, dok su pro-izvođači tapeciranog namještaja zabilježili minus od 9%. Najveći minus zabilježila je primarna prerada koja je pala za skoro 11%. (AU)

DRVENI NAMJEŠTAJ

PROIZVODI OD PAPIRA

PAPIR I KARTON

ŠPERPLOČA

PROIZVODI OD DRVA (OSIM NAMJEŠTAJA)

DRVENI NAM. PROIZVODI OD PAPIRA

ŠPERPLOČA PAPIR I KARTON

PROIZVODI OD DRVA (OSIM NAMJEŠTAJA)

Što kažu studenti i profesori?Kako je Studomat prihvaćen među studentima, objašnjava Marija sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, jedna od onih koji su prvi počeli primje-njivati ovaj modul. Kaže kako je u početku bilo malo zbrke dok se "stari" studenti i profesori nisu navikli na mogućnosti koje pruža Studomat, no sada je jednostavnije. "Kao i za sve ostalo treba vremena da se ljudi naviknu na novitete, no sada se više ne događa da na ispite dolazi pola studenata s prijavnicama, i pola onih koji su se prijavili preko Studomata, kao i da profesori ne znaju da se preko Studomata možeš uopće prijaviti", objašnjava Marija. Profesori se pak nisu po imenice htjeli izjašnjavati o Studomatu, no ističu kako je i njima trebalo vremena da se naviknu na taj novi način rada, a sada je sve puno jednostavnije i prihvaćaju ga kao normalan način rada na fakultetu.

Na ispit bez dugotrajnih čekanja ispred referade

ZAGREB – Dugotrajno čekanje u redovima ispred referade kako bi se prijavili ispiti, ili pak pregledi rasporeda i slično, zamijenjeno je na Šumarskom fakultetu Studomatom. Studomat je modul namijenjen studentima, a pomoću njega studenti prijavljuju i odjavljuju ispite, pregledavaju raspored za pismeni ispit, rezulta-te pismenih ispita, nalaze raspored za usmeni ispit, upisuju godinu, biraju izborne predmete, upisuju predmete na vlastiti zahtjev, zahtijevaju ispis raznih potvrda te imaju uvid u financijske obveze.

LUKA CAPAR

OBRAZOVANJE


Početkom 2003. godine u Europi je po-krenut projekt REGBIE kojim se želje-lo napraviti europsku platformu za pro-mociju biomase na regionalnim razina-ma u državama članicama i onima koje su tek trebale ući u EU. Ovaj je pro-gram trebao razviti praktične promo-cijske alate za političke, državne i eko-nomske uvjete, tehnički razvoj, prezen-tacijske i informacijske projekte te mar-ketinške mjere. Ovim se akcijama po-kušalo postići brz, vidljiv i održiv rast upotrebe biomase na spomenutim tr-žištima. U projekt se uključilo preko 2.200 učenika i djece, a jedan od cilje-va bio je involvirati i učitelje i rodite-lje u što većoj mjeri. Svi partneri poku-šali su zajednički napraviti podlogu za stvaranje Regionalnog akcijskog plana za biomasu, a rezultati, pristupi i efekti predstavljeni su na finalnoj konferenciji koja se održala u okviru Svjetskih dana održive energije u Welsu 25. veljače ove godine. Projekt je podržao poznati pro-gram Inteligent Energy Europe.

ANA URUKALO

U programu je sudjelovalo 2.200 učenika iz 144 škole. Zemlje sudionice: Austrija, Danska, Njemačka, Francuska, Mađarska, Italija, Španjolska, Litva, Poljska, Češka i Švedska

U REGBIE PROGRAMU SUDJELOVALO 2.200 UČENIKA

ZAGREB – Na Šumarskom fakultetu Zagreb otvoren je novi laboratorij za ispitivanje drva u graditeljstvu. Radi se o specijaliziranom laboratoriju za ispitivanje drvenih podnih elemenata, njihovih oblikovnih, estetskih i fizikal-nih osobina, površinske obrade i lije-pljenja. Laboratorij je u ožujku 2009 akreditiran prema EN 17025, čime se uvrštava u red laboratorija s prizna-tom razinom poslovanja, organizaci-je i kvalitete rada po najvišim zahtje-vima europske standardizacije. Prema riječima prof. Hrvoja Turkulina, vo-ditelja laboratorija, nijedan laborato-rij nije ovako kompletno opremljen za ispitivanje podnih obloga, ne samo u zemlji nego ni u širem okruženju. Otvaranje ovog laboratorija pozdravi-

Otvoren novi laboratorij za ispitivanje drva u graditeljstvu

lo je i resorno ministarstvo, a ravna-telj Uprave za DI pri MRRŠVG Stipo Velić komentirao je događaj sljedećim riječima: "Upravo ovakav razvoj labo-ratorija predstavlja servis i pomoć in-dustriji kakvu svi očekuju: da fakultet znanjem i stručnošću ponudi labora-torijske i razvojne poslove koji in-dustriji omoguću-ju da nastupi na europskom trži-štu kroz provođe-nje postupka CE označavanja, da dobije točne od-govore na pitanja koja postavlja, da ima relevantnu

OBRAZOVANJE

Prodaja suhe stolarske robe – hrast, jasen, bukva, trešnja, javor, orah.Tvrtka: DRVODOM JEDVAJ, Gornja BistraTel.: +385 (0)91/33 91 649Kontakt: Krunoslav Jedvaj

Tražimo veće količine lipe – suha, de-bljine 25 i 32 mm, hrasta, svjež i suhi debljine 25 i 32 mm, bagrema, svjež i suhi debljine 25 i 32 mm za izvoz.Tvrtka: INTERCOMMERCE, UmagKontakt: Moreno MišonMob.: +385 (0)98/254-512

Prodajemo jasenov pilopad iz trupa-ca I i II klase 30 cm x promjer i deblji-na po izboru.Tvrtka: SPAČVA, VinkovciKontakt: Željka TurdaMob.: +385 (0)91/303 4754E-mail: [email protected]

Tražimo povoljnu suhu stolarsku građu jele, bora ili smreke 5 i 8 cm za proizvodnju.Tvrtka: STOLARIJA DUGAN, NedelišćeTel.: +385 (0)40/821 581Kontakt: Ivan DuganE-mail: [email protected].: +385 (0)98/242 692

Prodajemo jasenovu samicu klase I/IV, dimenzija 25/32/38/50/60/70/80 mm x 160-2.000 mm.Tvrtka: SPAČVA, VinkovciKontakt: Željka TurdaE-mail: [email protected].: +385 (0)91/303 4754

Prodajemo grubo krojene suhe (8-10%) topolove i grab elemente. Tvrtka: BELIŠĆE, BelišćeKontakt: Kristijan ŠošićTel.: +385 (0)31/516-423Faks: +385 (0)31/516-293E-mail: [email protected]

Prodajemo bukove parene proiz-vode.Tvrtka: DRVORAD, JosipdolKontakt: Vlado BokulićMob.: +385 (0)98/247-959Faks: +385 (0)47/423-140

Prodajemo jasenovu okrajčenu gra-đu klasa I/III, dimenzija 25-120 mm (sa 10% 100 i 110 mm) x 1.800 mm (rezano 20 mm).Tvrtka: SPAČVA, VinkovciKontakt: Željka TurdaE-mail: [email protected].: +385 (0)91/303 4754

Prodajemo lamperiju – brodski pod, stolarsku suhu građu svih vrsta, te izrađujemo oblice.Tvrtka: STOLARIJA HUČIĆ, Donja StubicaTel.:/faks: +385 (0)49/287-742Kontakt: Ivan HučićMob.: +385 (0)98/251-258

Kupujemo elemente (bukva, hrast, jasen, javor). Preferiramo suhu robu. Može i hoblano. Plaćanje po dogo-voru.Tvrtka: GOODWILL, ViškovoTel.:/faks: +385 (0)51/256-686Kontakt: Lazo KovačevićMob.: +385 (0)98/1796-154

Prodajemo: suhe oštrobridne topo-love i grab elemente za fronte kuhi-nja i namještaj, te za ploče. Tvrtka: BELIŠĆE, OsijekTel.: +385(0)31/516-423 516-449Faks.: +385(0)31/516-293Kontakt: Kristijan ŠošićE-mail : [email protected]

MALI OGLASI

www.regbieplus.eu

Asturias, Spain 2008 “Drawings on Biomass”

Kind: CreativeTarget group: Pre-, primary and secondary schoolsAges: 1-16 yearsResults: 27 schools, 63Pupils, 71 entries

stručnu, savjetodavnu i razvojnu po-moć, i da to ne bude samo komercijal-na aktivnost laboratorija, nego i dobro-bit studenata, slušača seminara, onih koji će se doživotno usavršavati i ostalih zainteresiranih".

KREŠIMIR NOVAK

U prosjeku je, prema podacima instituta C.A.R.M.E.N., cijena peleta u Njemačkoj porasla za 26% u periodu od lipnja 2008. do siječnja 2009. pa se sada maloprodajna cijena kreće oko 230 EUR/t.

Raste cijena peleta u Europi

Broj planiranih kogeneracija i dalje u porastu

MRRŠVG daruje peći i stvara tržište peleta

JASENOVAC - Ministar Petar Čobanković darovao je prvu peć za grijanje na pelete Narodnoj knjižnici i čitaonici u Jasenovcu u utorak 14. travnja. To je prva akcija programa prema kojemu će MRRŠVG općinama i gradovima smanjivati troškove grijanja putem nabave peći za grijanje na pelete. Radi se o najnovijoj mjeri koja treba pomoći i zaštititi drvnu industriju te joj osigurati budućnost u vidu povećanja korištenja obnovljivih izvora energije, a planiraju se koristiti peći na pelete domaćeg proizvođača Centrometal koji već svoje proizvode plasira u više od 40 zemalja. Namjera Ministarstva je nabavkom 300-tinjak peći za javne objekte na područjima od posebne državne skrbi pripomoći smanjenju troškova, kao i započeti proces ravnomjernijeg i racionalnijeg trošenja energenata te pove-ćanja energetske učinkovitosti. Osim peći, u izradi su i javni natječaji za proizvode od drva kao što su autobusna stajališta, klupe za parkove, sjenice, dječja igra-lišta, ljuljačke i slični proizvodi od drva. Natječaj za te proizvode trebao bi biti raspisan do konca svibnja 2009. godine. Ministarstvo će kroz ovaj projekt uložiti preko 50 milijuna kuna, što će biti dodatna potpora domaćim drvoprerađivačima.

MARIJAN KAVRAN

Prema dostupnim podacima u našoj drvnoj industriji, priprema se više od deset kogeneracijskih postrojenja una-toč krizi i činjenici da mnogi nemaju riješeno cjelokupno financiranje investicije, da nemaju dovoljno odgova-rajuće ulazne sirovine i da nisu riješili prodaju viška toplinske energije.

ENERGIJA


U sklopu europskog programa Inte-ligentna energija-Europa krajem si-ječnja je u HGK predstavljen pro-jekt CHANGE koji se uspješno odvi-ja u 12 europskih država. Osnovni cilj projekta je podrška malim i srednjim poduzećima u optimiranju korištenja energije u svojim aktivnostima, ali i osposobljavanje osoblja komora po pitanju primjene energetske učinkovi-tosti i obnovljivih izvora energije. No-sitelj projekta je EUROCHAMBRES udruženje gospodarskih, industrijskih i trgovačkih komora Europe, a pred-viđeno trajanje projekta je dvije godi-

Piše: Matej Kobaš

Podrška poduzećima u optimiranju korištenja energije

Energetski workshop u Beogradu

U Bonnu osnovana međunarodna agencija za OIE

ne, od rujna 2008. do kraja kolovo-za 2010. godine. Pametno korištenje energije dobiva sve veći značaj, a raci-onaliziranje potrošnje može bitno pri-donijeti i smanjenju troškova poslova-nja tvrtki. Također je važno spomenu-ti kako se to sve potiče uz brigu o oko-lišu budući da su najisplativiji oblici energije upravo oni obnovljivi. Ne-iskorišteni potencijal u ovom područ-ju predviđa mogućnost energetskih ušteda između 10 i 20% uz prihvat-ljive troškove. Sam projekt CHANGE je sufinanciran iz sredstava projekta In-teligentna energija Europa, a njegova je vrijednost 2,67 milijuna EUR. Hrvat-ski udio je oko 100 tisuća EUR.

ENERGIJA

U siječnju ove godine u Bonnu je osnovana Međunarodna agencija za OIE (IRENA). 50-ak je država naja-vilo potpisivanje ugovora, a preko 70 ih se već učlanilo. Cilj nove agencije je povećati korištenje obnovljivih izvora energije s obzirom da još uvijek nisu iskorišteni svi potencijali. IRENA je prva međunarodna orga-

nizacija koja se isključivo koncentri-ra na OIE. Težište aktivnosti bit će savjetovanje zemalja članica u iskorištavanju OIE, a agencija će im pomagati u poboljša-vanju uvjeta i izgradnji kompetencija kao i financiranju i transferu tehnolo-gije i znanja za područje OIE.

ANA URUKALO

Početkom prosinca u Beogradu se održao workshop pod nazivom "Drv-na biomasa – energetski izazov za Sr-biju" organiziran od strane UNECE, FAO i Šumarskog fakulteta u Beogra-du. Uglavnom, okupljeni predstavni-ci drvoprerađivačkog sektora rasprav-ljali su o mogućnostima promovira-nja drvne biomase u strateški važan energent za Srbiju. Raspravljalo se o ekonomskim, ambijentalnim i socijal-nim prednostima korištenja energije na bazi drva. Glavni organizator sku-pa prof. Branko Glavonjić ističe kako

Jedno od posljednjih događanja bio je simpozij "Energija iz biomase – kru-ta biomasa, bioplin i biogoriva" koji se održao 27. travnja o.g. u Hotelu International u Zagrebu u organiza-ciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore. Isti se održao u sklopu projekta poticanja suradnje na području OIE, a sudjelovanje je bilo besplatno uz prethodnu prijavu. Bila je to sjajna prilika za upoznavanje s najnovijim dostignućima na području iskorištavanja OIE u Njemačkoj koja je jedna od vodećih država u svijetu na tom području. Iako je većina europskih zemalja da-leko odmakla u promociji iskorišta-vanja OIE, i dalje postoji potreba za širenjem znanja te poticanjem iskori-

Sve je veći broj događanja na temu iskorištavanje obnovljivih izvora energije, ne samo u svijetu, nego i u našoj zemlji, no i dalje postoji potreba za promoviranjem OIE, ali i učenjem o mogućnostima iskorištavanja.

Hrvatsko-njemački simpozij o energiji iz biomase

Piše: Ana Urukalo štavanja tih, još uvijek, alternativnih izvora energije, naznačeno je na skupu koji je posjetilo preko 150 zainteresi-ranih. Na simpoziju je, osim moguć-nosti iskorištenja poljoprivredne bio-mase, bilo riječi o šumskoj i drvnoj biomasi te o kogeneracijskim projek-tima u Njemačkoj. Predavanje su odr-žale najpoznatije njemačke energetske agencije, C.A.R.M.E.N. i DENA, a o značaju šumske biomase u korištenju OIE govorio je i Zlatko Benković iz MRRŠVG. Naše resorno ministarstvo vrlo je aktivno u poticanju korištenja OIE te konstantno surađuje s europ-skim predvodnicima u prikupljanju informacija za ovo područje. U posli-jepodnevnim satima održani su i B2B susreti s njemačkim proizvođačima tehnologije koji imaju instalirane po-gone diljem svijeta.

je od zadnjeg sličnog skupa održanog u Srbiji u prosincu 2007. zabilježena enormna ekspanzija različitih intere-senata za drvnu biomasu. Danas se većina biomase koristi za do-maće potrebe, a dio se izvozi. U sva-kom slučaju može se zaključiti da i u Srbiji postoji potreba uvođenja i šire-nja primjene energetskih sustava koji se baziraju na obnovljivim izvorima, a raste i zanimanje potencijalnih stra-nih ulagača za otvaranjem pogona u Srbiji.

ANA URUKALO


Njemačko znanstveno vijeće za glo-balne klimatske promjene (WBGU) u najnovijim analizama procjenjuje da će srednjoročno biomasa zadovo-ljiti 10% svjetskih potreba za energi-jom. Naime, odlučujuće za dugoročni uspjeh je potreba da se uvedu nacio-nalni i internacionalni standardi odr-živosti, pri čemu treba i dalje istraživa-ti međusobni odnos proizvodnje hra-ne i biomase iz poljoprivrednih kul-tura. Najveći doprinos zaštiti klime biomasa daje kroz proizvodnju struje pa stoga valja nastaviti s istraživanjem upotrebe toplinske energije koja na-staje uslijed proizvodnje struje. I na-pokon, znanstvenici prednost daju šumskoj odnosno drvnoj biomasi, s obzirom da upotreba iste ne uzrokuje onečišćenje tla, vode i klime te što je najvažnije, ne generira problematičnu konkurenciju kao što je to slučaj s po-ljoprivrednom biomasom. (MKO)

Međunarodna energetska agencija (IEA) predstavila je krajem 2008. do-kument pod imenom World Energy Outlook, a iz izvještaja je vidljivo da je potrebna globalna promjena u ko-rištenju i proizvodnji energije ako že-limo zaštiti okoliš i klimu. Naime, prosječni porast temperature ne bi smio prelaziti 2 Celzijeva stupnja, ukoliko se usko-ro ne promijeni scenarij opskrbe energijom, emi-sija stakleničkih plinova bi do 2030. mogla porasti za 45%, što znači glo-balno zatopljavanje od 6 Celzijevih stupnja. Ovogodišnji izvještaj sadr-žava i dva moguća klimatska scenari-ja: prema jednom, treba restrukturi-rati opskrbu energijom te stabilizirati efekt staklenika. Drugi scenarij pred-viđa povećanje energetske efikasnosti za što je potreban konkretan politički okvir, a mjere sežu od poboljšanja po-reznih uvjeta preko uvođenja obvezu-jućih standarda pa sve do poticajnih programa. (KN)

Biomasa može pokriti 10% svjetskih potreba za energijom

Kako spriječiti zatopljavanje Zemlje?

ZAGREB – Proizvodnja peleta još uvijek predstavlja svojsvrsni bauk u drvoprerađivačkoj branši, a na širem tržištu gotovo se ne čuju nikakve ili vrlo sramežljive poruke o isplativosti i opravdanosti korištenja peleta kao

Početkom godine u Redakciju je stigao dopis pod naslovom "Četiri aspekta proizvodnje peleta u RH". Inicijativa je to jednog proizvođača, čija je računica realna, a prijedlozi provedivi. Što dalje?

Četiri aspekta proizvodnje peleta u RH

Piše: Ana Urukalo

PRIJEDLOG PROIZVOĐAČA PELETA: Četiri aspekta proizvodnje peleta u RH1. Ravnomjeran regionalni razvojPrikupljanjem biomase mogu se baviti ljudi na područjima gdje nema mogućnosti za zapošljavanje na drugim gospodarskim i industrijskim razinama te za ostvarivanje prihoda od kojih mogu živjeti. Svojom daljnjom potrošnjom doprinose razvoju drugih djelatnosti na području na kojem žive.

2. EkološkiBiomasa truljenjem u prirodi oslobađa onoliko CO

2 koliko ga je svojim razvojem vezala te potpomaže pojavu "kiselih kiša". Prikupljanjem biomase

ove se pojave eliminiraju ili svode na najmanju moguću mjeru.

3. Energetski2 kg peleta = 1 l lož ulja, uz isti komoditet i automatizaciju upotrebe2 kg peleta = 1,66 kn1 l ulja = 4,5 kn1 m3 plina = 2,50 kn

4. EkonomskiPeleti su domaći proizvod, od domaće sirovine. Njihova upotreba zamjenjuje uvoz fosilnih goriva, uravnotežuje platni deficit, zapošljava ljude koji prihodom od aktivnosti u ovom lancu povećavaju opću potrošnju: U svakom koraku aktivnosti postoji PDV, podmiruju se i druge obveze iz radnog odnosa, pune se državni, županijski, lokalni proračuni. Svaki element ovoga kruga ima veliko opravdanje. 1. PRIMJENA = 1 korak - kotlovnice na lož ulje zamijeniti na peći na pelete (najbrža i najveća ušteda uz poštivanje ova 4 aspekta)1. primjer: HEP Osijek troši godišnje 35.000 t mazuta 35.000 t mazuta = cca 130.000.000 HRK 80.000 t peleta = cca 80.000.000 HRK razlika = 50.000.000 HRK2. primjer: kotlovnica u neboderu A. Starčevića Vinkovci ako bi se ušteda prevela na smanjenje troškova godišnje na stanovništvo 1 toplana koja troši cca 2.000.000 HRK za lož ulje trošila bi 800.000 HRK u peletama

EFEKTI: - jeftinije grijanje za korisnike – smanjenje cijene energenata za 60%- zapošljavanje domaće radne snage- povećanje konkurentnosti HŠ i domaće drvne industrije- snižavanjem troškova grijanja oslobađaju se sredstva korisnika za drugu potrošnju i time potrebe razvoja drugih djelatnosti u lokalnoj zajednici

Prijedlog za Vukovarsko-srijemsku županiju:- potrošači u kojima se selektivno lako može uvesti grijanje na pelete; objekti javne namjene: bolnice i domovi zdravlja; škole i vrtići; zgrade uprave; županije, gradova, policija, HZZO, HV, HŠ, HV; stambene zgrade; domovi umirovljenika; hoteli; novi potrošači npr. Vinkovački bazeni

Potrošnja za grijanje bez individualne potrošnje: cca 30.000.000 HRK- ako bi se prešlo na grijanje peletima, ušteda bi bila cca 10.000.000 HRK (bila bi i veća da cijena plina nije subvencionirana; u Srbiji je cijena sljedeća: 1m3 - cca 4 HRK, u Hrvatskoj cca 2 HRK

EFEKTI:1. ušteda - razliku novca možemo potrošiti na izgradnju škola, vrtića, cesta2. zapošljavanje lokalne radne snage i kroz to povećavanje lokalnih proračuna te razvoj drugih djelatnosti, posebice uslužnih3. ekološki – smanjenje emisija CO2 i drugih štetnih nusplinova za 30%(ako bi biomasa ostala u šumi, imali bi cijelu emisiju CO

2 i drugih plinova iz procesa truljenja biomase plus emisija iz goriva koja koristimo, npr. lož

ulje ili plin)

Iznos koji je potreban za grijanje na pelete 20.000.000 HRK = cca 20.000 t peleta

- Za vrijednost peleta od 20.000.000 HRK proizvođač peleta svojim dobavljačima za sirovinu, energiju, svojim kooperantima, zaposlenicima, za poreze i doprinose, ....... isplati najmanje 18.000.000 HRK- dobavljači, županije, lokalne zajednice većinu toga proslijede u svoju potrošnju i za podmirivanje svojih obveza i krug se vrti i do 20.000.000 troškova godišnje pa dobijemo vjerojatno 100.000.000 HRK novčanog toka. U svakoj poziciji postoji PDV, komunalni doprinosi, lokalni doprinosi i svaka druga potrošnja. Je li to malo za jednu ovakvu ili bilo koju drugu županiju?

Za iznose koje plaćamo za uvoz fosilnih goriva "Abramovići" kupuju skupe igrače i onda im se mi uobičajeno na tome divimo!Da ove iznose i uložimo u nogomet, jer npr. s proračunom od recimo 10.000.000 HRK, efekt ovakvih aktivnosti i ovakvog ponašanja, kada najmanje svih 20.000.000 HRK troškova ostane u našoj županiji, jedan hrvatski prvoligaš može igrati zapaženu ulogu i izvan granica RH. Ovo bi bila najbolja pomoć samima sebi i i sigurno jedan inicijator za pozitivne promjene u društvu i ekonomiji RH, svakako ne preko noći, ali u relativno kratkom razdoblju.

ekološkog i modernog goriva. Velika je odgovornost države koja zbog EU pravila želi i mora biti energetski osvje-štenija i koja bi u promociju ovog ob-novljivog izvora energije trebala uloži-ti znatnija sredstva. Pitanje je i utjecaja različitih lobija koji pokušavaju relati-vizirati značaj drvne bio mase.

ENERGIJA

Homag akvizicijom do preciznih alata

Biesse se širi na indijsko tržište

Svjetski strojni kolos Homag, proširio je svoju gamu pro-izvoda akvizicijom tvrtke Benz iz Haslacha, čija su speci-jalnost električni motori, alati, te moderni nosači, osovine, reduktori i oprema iz plastike i metala za preradu drva.

Krajem prošle godine službeno je u pogon pušten novi pogon proiz-vođača strojeva Biesse nedaleko od Bangalorea. S gradnjom tvornice za-počelo se sredinom 2007., a tvrtka je u 100%-tnom vlasništvu talijanske matične kuće. Indijski pogon prostire se na 5.800 m2 te zapošljava 86 radnika. U azijski pogon planira se investirati preko 5 mil. EUR.

Švicarski proizvođač STEINEMANN TECHNOLOGY Ag. (www.steinemann-ag.ch) prodao je u 2008. godini 243 brusilice (praktički jednu u svakom radnom danu u godini), što je činilo ukupno 38 proizvodnih linija u 18 zemalja svijeta. Više od 70% izvozne proizvodnje plasira se u Europu i južnu Ameriku, dok glav-ninu tržišta čine istočnoeuropske drvoprerađivačke tvornice (uključujući Rusiju i Tursku). Ostatak se plasira na tržišta Azije, gdje najviše kupaca Švicarci imaju u Kini. Unatoč krizi u drvnoj branši koja se počela osjećati tijekom prošle godine, tvrtka je ostvarila rast izvoza veći od 50%, što potvrđuje dobru globalnu konku-rentnost. Gledajući tipologiju proizvoda, najtraženije su bile brusilice za pločasti materijal (ivericu i MDF) širina većih od 2 metra (model SATOS do 70%), a bru-silice užih radnih površina (1,6 metara) činile su oko 22% prodaje.

ANA URUKALO

Steinemann je lani prodao jednu brusilicu dnevno

Nelson Pine Industries Limited, Novi ZelandMetro, TajlandUnilin, SADGlunz, NjemačkaSaib, ItalijaWeyerhäuser, Irska

Syktyvkar, RusijaKronospan Bischweier, NjemačkaDare Group, KinaYildiz Kimya, TurskaJTG, IranRobina, Kina

REFERENCE:

TEHNOLOGIJA

64 I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJTEHNOLOGIJA

Tvrtka koja je prodala 1.500 pila u ci-jelom svijetu i čije su tehnologije po-stale sinonim raspiljivanja lamela za proizvodnju višeslojnog parketa, nudi nova tehnička rješenja i pronalazi štedljive solucije kojima će proizvođa-či parketa postići značajne uštede.

Pritisak na sirovinu pokrenuo štedljive tehnologije Kako su cijene listača za parket znat-no oscilirale tijekom protekle dvije go-

Kriza traži energičnu primjenu inovacija pa se tako ovaj austrijski proizvođač strojeva odlučio za primjenu super tankih i inovativnih zubi na pilama od 0,7 mm umjesto ranijih 0,9 mm, čime će se smanjiti drvni ostatak, znatno povećati iskorištenje i naravno, motivirati kupce za nabavu ovih "štedljivih tehnologija".

Wintersteiger obećava bolje iskorištenje za 20%


Proizvođač pila ponudio novi koncept tankih pila za proizvodnju šest lamela za višeslojni parket

dine, a iste sudjeluju sa preko 30% u cijeni parketa, WINTERSTEIGER (www.wintersteiger.com) je ubrzano radio na usavršavanju svoje revoluci-onane pile koju je predstavio na Li-gni 2007. u kojem se iz elementa tzv. "S4S" debljine 24,5 mm dobivalo 5 la-mela debljine 3,98 mm uz gubitak od 0,5 mm. Na taj način dobivalo se 204 m2 gornje strane višeslojnog parketa. Novom tehnologijom koja rabi listove pila od 0,7 mm Austrijanci obećavaju uštedu od 20%, odnosno proizvodnju

lamela površine 245 m2 budući da se iz istog elementa sada dobiva šest lamela nešto manje debljine od 3,33 mm.

Ušteda od 700.000 EURDaljnji izračuni pokazali su da bi se na bazi proizvodnje od milijun m2 parketa moglo uštedjeti do 700.000 EUR, a prethodno potrebna količina sirovine od 5.000 kubika elemenata mogla bi se primjenom ove tehnologi-je smanjiti na 4.080 kubika, pa stoga nove kalkulacije proizvodnje višesloj-nog parketa prema WINTERSTEI-

GERU predviđaju uštedu po kvadra-tu lamele od 0,65 EUR. Austrijanci upozoravaju da mnogi proizvođači parketa još uvijek iz bloka od 24,5 mm dobivaju samo tri lame-le, čime više od 30% materijala zavr-ši u piljevini i ostatku. Stoga apelira-ju na proizvođače parketa da ozbiljno uzmu u razmatranje ekonomiku pro-izvodnje koja u vrijeme snažne kon-kurencije i pada prodaje parketa može odigrati ključnu ulogu u opstanku na tržištu.


Propisi o energetskoj štedljivosti zgra-da pa tako i prozora kao jedne od naj-slabijih točaka, postaju sve stroži, i u Europi i u Hrvatskoj. Za proizvođa-če tehnologije za proizvodnju prozo-ra ta činjenica predstavlja izazov jer i oni moraju proizvesti moderne strojeve kojima će biti moguće proizvesti high-tech prozore. Sve to itekako ide u pri-log proizvođačima drvenih prozora jer npr. jedan običan drveni prozor pro-sječne veličine može smanjiti emisiju CO2 za 40-ak kg.

Kod nas je još relativno nepoznata činjenica da će se uskoro sve zgrade morati energetski certificirati, što će u konačnici pridonijeti uštedi energije i manjoj emisiji CO2. Činjenica da upotreba drvenih prozora u prosječno velikoj obiteljskoj kući može smanjiti emisiju CO2 za oko 840 kg, otvara nove mogućnosti za proizvođače drvenih prozora.

Sve stroži propisi o energetskoj štedljivosti prozora. Koje strojeve upotrijebiti?

Seting Inženjering instalirao dvije linije sušenja u Srbiji

Piše: Ana Urukalo

izrađena jedinstvena nacionalna metodologija energetskog certi-ficiranja zgrada

U sklopu provedbenih aktivnosti predviđenih Akcijskim planom za implementaciju Direktive o energetskim svojstvima zgrada Energetski institut Hrvoje Požar izradio je nacrt jedinstvene metodologije koja će poslužiti kao alat za certificiranje zgrada i provođenje energetskih pregleda novih i postojećih zgrada stambene i nestam-bene namjene s jednostavnim i složenim tehničkim sustavom. Metodologija se donosi s ciljem ujednačavanja provođenja energetskih pregleda jer je uočeno da se oni provode na različite načine i s različim rezultatima koje je stoga nemoguće upa-riti i usporediti. Jedinstvena nacionalna metodologija rješava taj problem. Obavez-na energetska certifikacija zgrada u Republici Hrvatskoj uvedena je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, članak 15., a implementira se na temelju Akcijskog plana izrađenog u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i gra-diteljstva tijekom 2007. te putem niza tehničkih propisa i pravilnika.

Njemačko udruženje proizvođača prozora raznim marketinškim ak-tivnostima nastoji poboljšati tržišni udio drvenih prozora

Kako do znanja?Stoga proizvođači tehnologije najčešće pribjegavaju seminarima i prezentaci-jama kako bi proizvođačima približili tehnologiju na najkonkretniji mogu-ći način. Jedan od vodećih proizvođa-ča tehnologije za proizvodnju prozo-ra, grupa WEINIG, početkom veljače organizirao je seminar Dani prozora, a početkom ožujka bila je upriličena i prezentacija za hrvatske i slovenske

tvrtke. Zajednička nota svih predava-nja bili su upravo sve stroži propisi o energetskoj štedljivosti prozora i pred-nostima te izazovima za drvene prozo-re. Puno interesa izazvalo je i predava-nje stručnjaka iz LEITZA koji je pred-stavio rješenja za proizvodnju prozora po najstrožim standardima štedljivosti te marketinškog koncepta za promo-ciju drvenog prozora kroz kvalitetu i dugi životni vijek.

Dani prozora u WEINIGU: Posjetitelji su mogli pogledati strojeve za proizvodnju drvenih pro-zora, uključujući CNC centar za obradu Conturex i liniju UC-Matic te Unicontrol 6. Poseban interes iskazali su za najnoviji model CNC centra za profiliranje Conturex 226.

Krajem prošle godine tvrtka SETING INŽENJERING iz Delnica instalira-la je dvije linije sušenja i u susjednoj Srbiji. Tvrtka koja se bavi projektira-njem i proizvodnjom sušara do sada je instalirala nekoliko postrojenja u Hr-vatskoj i BiH te u Srbiji, a postrojenje u Boljevcu kraj Zaječara posljednje je instalirano u prošloj godini. Sušara u Srbiji ima dvije linije kapaciteta sva-ka po 3 t po satu osušenoga materi-jala za peletiranje. Biomasa kao gori-vo iznim no je aktualna u drvnoj pro-izvodnji te naročito zanimljiva onim tvrtkama koje imaju veće količine pi-ljevine ili komadnog drvnog ostatka. Na europskom tržištu velika je po-tražnja za peletama kao eko-gorivom te ima dosta investitora-trgovaca koji ulažu u opremu za tu proizvodnju.

NATALIA KOSTANJSKI

TEHNOLOGIJA

Prodajemo jasenovu samicu klase I/IV, dimenzija 32/70mm x 160-2.000 mm.Tvrtka: SPAČVA, VinkovciKontakt: Željka TurdaE-mail: [email protected].: +385 (0)91/303-4754

Prodajemo jasenovu okrajčanu gra-đu klasa I/III, dimenzija 25-120mm (sa 10% 100 i 110 mm) x 1.800mm (rezano 20mm).Tvrtka: SPAČVA, VinkovciKontakt: Željka TurdaE-mail: [email protected].: +385 (0)91/303-4754

Prodajem furnir hrasta i ostalih do-maćih vrsta, jasenovu rezanu građu 25 i 50mm, I-III, i hrastove i jasenove elemente i frizu.Tvrtka: VINAG FURNIRI, SisakKontakt: Gabrijel VinkovićE-mail: [email protected]: +385(0)44/633-334Fax: +385(0)44/741-841

Izrađujemo vrata, prozore, stolove i klupe od masiva te kuhinje, ormare i sobni namještaj od pločastog mate-rijala. Također, vršimo opremanje se-oskih turističkih kuća. Tražimo part-nere za povećanje proizvodnje na-mještaja i drugo.Tvrtka: MS DRVODIZAJN, SamoborTel.: +385 (0)1/3364-146,Kontakt: Marko ŽganjerE-mail: [email protected]

Proizvodimo ravna i glatka sobna vratna krila.Tvrtka: STOLARIJA PINTARIĆ, Đurđenovac Tel.: +385 (0)31/601 678 Kontakt: Nikola PintarićMob.: +385 (0)98/851 765

PU lakovi, bezbojni i obojeni za na-mještaj. Prema narudžbi izrađujemo nitro bajceve prema našoj ton karti ili prema uzorku i PU lakboje prema RAL-u ili NCS ton karti.Tvrtka: SEDAR NOVA, ZagrebTel.: +385 (0)1/2460-353; 2406-315Faks.: +385 (0)1/2406-315

Nudimo uslugu plastifikacije MDF-a PVC folijom u 10 različitih dekora (8 drvnih i 2 jednobojna, mat.). Također nudimo MDF postforming fronte, vi-soki sjaj.Tvrtka: MO-BIS, Zagreb Tel.: +385 (0)1/2914-134Kontakt: Nikolina ErstićE-mail: [email protected].: +385 (0)98/1628-234

Vršimo uslugu oštrenja stolarskog alata, sve vrste DIA alata, vida pila, glodala.Tvrtka: BRUŠENJE ALATA KRIŠTOFIĆ, SelnicaTel.: +385 (0)40/524-161E-mail: [email protected].: +385 (0)98/939-1640; +385 (0)98/939-1640

Vršimo uslugu lakiranja svih ploča-stih materijala (MDF, FURNIR, STA-KLO, IVERAL) sa više od 3.000 boja u visokom sjaju i polumat.Tvrtka: LAK DIZAJN, LukavecTel.: +385 (0)1/6238 033Kontakt: Velimir ŠvarbićE-mail: [email protected].: +385 (0)91/6040 455

MALI OGLASI


Najveći utrošak energije kružna pila ostvaruje na pogonskom motoru lista glavne pile pa je ALTENDORF ovdje ponudio novo rješenje kao – inovativ-ni motor koji štedi energiju, i to bez obzira je li motor u praznom hodu ili radi. Naime, ako je u "leru", može u odnosu na standarne motore uštedjeti čak 30% energije, što je značajna ušte-da, s obzirom da su istraživanja poka-zala da se svakodnevno mnogo ener-gije potroši upravo u tom modu rada. U nominalnom radu motor može do-datno uštedjeti 5 do 7%, a kao do-datni pozitivni efekt, motor pokazu-je poboljšani rad u vršnom momentu pri čemu generira oko 15% povećane maksimalne rezne snage. (AU)

TEHNOLOGIJA

U četvrtom kvartalu 2008. pale su narudžbe talijanskim proizvođači-ma strojeva za gotovo 39%. Podaci su to udruženja proizvođača strojeva ACIMALL, koje i za naredne mjesece predviđa padajući trend. 2008. godi-nu proizvođači su tako zaključili s pa-dom prometa, što je logična posljedica gospodarske krize koja se iz proizvod-nje sve intenzivnije prelijeva u sektor dobavljača, bilo da se radi o strojevi-ma ili trupcima. 67% ispitanih tvr-ki smatra da će se narudžbe nastaviti smanjivati, dok 33% očekuje stabil-no stanje. Indikativno je da nitko ne očekuje porast narudžbi, ni iz inozem-stva, ni na talijanskom tržištu. Pred-sjednik udruženja, Ambrogio Delac-hi, izjavio je kako se ne vidi kraja krizi te tvrtke moraju biti pripremljene na novo i drugačije okruženje kada kriza završi. Trebamo učiti na vlastitim po-greškama i promijeniti način poslo-vanja, istaknuo je Delachi. Talijanski proizvođači drvoprerađivačke tehno-logije zapošljavaju 12.000 ljudi, a vri-jednost proizvodnje 2008. iznosila je 1,85 mlrd. EUR, od čega je 84% bio izvoz.

JURAJ LONČARIĆ

Talijanska proizvodnja drvoprerađivačkih strojeva: preliminarni podaci za 2008. (uključeni alati, u mil. EUR)

2008. ∆% 08/07

Proizvodnja 1,825 -2.2

Izvoz 1,531 -0.1

Uvoz 199 +8.7

Potrošnja 493 -4.6

Udio izvoza u proizvodnji 83.9%

Izvor: Acimall Studies Office, veljača 2009.

Talijanskim proizvođačima strojeva pale narudžbe za skoro 40%

Novi motor iz Altendorfa štedi energiju

VIŠE O TOMEwww.altendorf.de

ZAGREB – Najstariji hrvatski drvni centar ELGRAD preselio je matični ured u Jankomir. U novoizgrađenom prostoru svoje je poslovanje maksi-malno usmjerio na servis za kupca, što znači nove usluge i proizvode. Prosto-ri su funkcionalno i dizajnerski osmi-šljeni na jedinstven način, unutarnjim promišljanjem i stavljanjem u funkci-ju svih materijala koje ELGRAD ima u svojoj ponudi. Uprava koja je sada smještena na 800 m2 naslonjena je na izložbeno-prodajni prostor na 600 m2, uređen prema vlastitom i prepoznatlji-vom konceptu. Dio imidža čini velika ponuda EGGEROVIH dekora, a pod imenom "Tekstura susreće boju" EG-GER je u veljači kupcima predstavio širok izbor novih dekora. Očita je do-minacija jednobojnih površina, a iz-dvajaju se neutralne nijanse bijele, sive i crne. Od svih novosti svakako treba izdvojiti posebnu interakciju tekstu-re i boje. Naime, EGGER je još pri-je tri godine stavio nagalsak na povr-šinu te razvio strukture Matex ST22 i Granito ST82. Ove godine ponudu je obogatio novi proizvod Natural Pore ST11 i nova Artwave tehnologija za područje laminata. Kombinacije boja i tekstura rezultiraju raznim efektima. Novosti je EGGER pripremio i za po-dručje radnih površina; i tu postoje dvije trendovske teme – jedna imitira drvene površine, a druga kamen. No-vost je i 60 mm debela Eurolight radna ploča. Svakako, EGGER ostaje jedan od predvodnika trendova na svjetskoj sceni proizvođača ploča i dekora.

NATALIA KOSTANJSKI

Elgrad u novom prostoru u Jankomiru

Dorma se širi na indijsko tržište

Rujz personalizirao ručkice za namještaj

Akvizicijom tvrtke ARC TRENDS SySTEMS Pvt. Ltd. iz Mumbaja te GTS Exports (P) Ltd iz Delhia DORMA grupa jača svoju poziciju na indijskom tržištu. Postojeća tvrtka DORMA INDIA (osnovana 1997.) u poslovnoj godini 2007./08. ostvarila je promet od 20 mil. EUR.

Najnovije u ponudi slo-venske tvrtke RUJZ DESIGN su ručkice/vješalice s izmjenjivom prednjom stranom gdje se vrlo jednostavno umeće slika iz osobnog albuma ili uzorak. Ručkice/vješalice patentirani su proizvod, a iz tvrtke poručuju kako je u razvoju i senzorsko osvjetljavanje istih.

REPROMATERIJAL


HENKEL koncern najavio je kra-jem prošle godine zatvaranje četiriju tvornica ljepila: KLEVE, Njemačka, CHALONS i COSNE, Francuska te NEWARK, Velika Britanija. U Nje-mačkoj bi se proizvodnja trebala obu-

Henkel zatvara četiri tvornice

Đurđevac domaćin šestog Chromoden festa ĐURĐEVAC – Za sve članove Chro-moden kluba, šestu je godinu za re-dom u veljači upriličen Chromoden fest. Taj tradicionalni susret parke-tara i podopolagača organizira se na inicijativu tvrtke CHROMOS BOJE I LAKOVI d.d., te predstavlja jedin-stvenu priliku za razmjenu iskustava, pružanje savjeta, predstavljanje novi-teta i trendova, ali i neformalno dru-ženje svih članova Chromoden klu-ba. Formalni dio susreta bio je podi-jeljen na dva dijela, prezentacijski i radni. Prezentaciju Chromodenovog asortimana podnih premaza održali su Martina Podbršček, product manager i inovator u CHROMOSU, te Niko-la Štefanić, voditelj Chromoden klu-ba, koji je vodio i radni dio susreta, obnovu parketa male dvorane osnov-ne škole u Đurđevcu, u kojoj su su-djelovali svi sudionici Chromoden fe-

sta. Također je izvršeno certificiranje, tj. testiranje znanja sudionika skupa, te će svima koji su ga uspješno prošli biti dodijeljen Chromodenov certifi-

REPROMATERIJAL

kat, kojim dokazuju da su u potpuno-sti osposobljeni koristiti sve proizvode Chromodenovog asortimana.

KREŠIMIR NOVAK

staviti 2010., a u ostalim pogonima ti-jekom ove godine. Ukupno ove četiri tvornice zapošljavaju 400 radnika, a na koji će se način riješiti njihovi ot-kazi, još nije razjašnjeno. Ovim i slič-nim aktivnostima planira se povećati

promet za 14% do 2012. godine, a in-vesticije bi se trebale smanjiti za 30%. Troškovi restrukturiranja u 2008. iznosili su 663 mil. EUR. Do 2011. planira se otpuštanje 3.000 radnika.

ANA URUKALO

Prodaje se formatna pila sa frezerom MiniMax ST3-polovno te drugi stro-jevi za stolarije i drvnu industriju.Tvrtka: PAF COMFORT, ZagrebTel.: +385(0)1/3777-813Faks.: +385(0)1/3777-815Osoba: Ivan BedekE-mail: [email protected].: +385(0)99/235-3311

Prodajem kombinirku RM-group CM 300-novu, kao i druge strojeve za stolarije i drvnu industriju.Tvrtka: PAF COMFORT, ZagrebTel.: +385(0)1/3777-813Faks.: +385(0)1/3777-815Osoba: Ivan BedekE-mail: [email protected].: +385(0)99/235-3311

Prodaju se korišteni strojevi: - četverostrane blanjalice Weinig

Hydromat 23 sa 5 i 7 glava- linija za izradu elemenata pale-

ta iz višemetrice odnosno tanke oblovine promjera do 300 mm, sa automatskim ulaganjem, strojem za prizmiranje i dvoosovinski više-lisni Costa

- dvolisna kružna pila za okrajčiva-nje piljenica Paul (amerikaner)

Tvrtka: EXPORTDRVO, ZagrebTel.: +385(0)1/4560-222 Faks.: +385(0)1/4829-942Kontakt: Ante IvišićE-mail: [email protected].: +385(0)98/397-213

Prodajemo rotacionu 6-etažnu prešu za širinsko spajanje radnih dimenzi-ja 5.000x800mm.Tvrtka : STROJ&LES, SlovenijaTel.: +386(0)31/653-061Faks.:+386(0)1/7094-170E-mail: [email protected]

Prodaje se mlin za proizvodnju drve-ne sječke sa karakteristikama: - kanalni oblik sa trakastim uvlače-

njem sirovine- glavni motor snage 75 kw- promjer bubnja sa noževima 800

mm- broj noževa – 3- dimenzije 5.30x1.50x1.75 mTvrtka : MOPAR d.o.o.Tel.: +385(0)48/692-200E-mail: [email protected]: Ivo Jeličić

Prodajemo: - kantericu HOMAG – KL 76/A3/S2,

god. 1998.- krivolinijsku kantericu BRANDT –

OPTIMAT KTD 824, god. 2002.- frezericu za ABS na krivolinijskim

rubovima BRANDT – OPTIMAT F13, god. 2002.

Tvrtka: ĐNP INTERIJERMob.: +385(0)91/2233-701E-mail: [email protected]

I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJ 69REPROMATERIJAL

Tražimo poslovnog suradnika za distribuciju i prodaju masivnog na-mještaja.Telefon: +385 (0)33/774-100; 774-147Kontakt: Saša DrajićE-mail: [email protected].: +385 (0)98/627-594

Tražimo stolare s radnim iskustvom te dostavljače i montažere namje-štaja.Tvrtka: KORDIN, ZagrebTel.: +385 (0)1/623-7988E-mail: [email protected]: Ivan Matušin

Za potrebe naše tvrtke tražimo oso-be za radno mjesto knjigovođe. Od kandidata očekujemo:- SSS ili VŠS ekonomskog smjera,- najmanje 5 godina radnog iskustva,- samostalnost u radu.Vaše zadaće su:- vođenje glavne knjige poduzeća,- obračun i knjiženje plaća,- robno i materijalno knjigovodstvo,- obračun PDV-a,- izrada statističkih izvještaja i završnog

računa.Tvrtka: DUKA INTERIJERI, ZagrebTel.: +385(0)1/33 35 333Kontakt: Suzana GerićE-mail: [email protected]

Kupujemo polovne EPAL fitostabi-lizirane palete, ispravne, bez kore i truleži.Tvrtka: BELIŠĆE, BelišćeTel.: +385 (0)31/516-423 Faks.: +385 (0)31/516-293Kontakt: Kristijan ŠošićE-mail: [email protected]

Hala i zemljište, ukupno 9600 m², iznajmljujem ili prodajem, mogu-ća parcelizacija, 3 km od centra Bje-lovara.Kontakt: Milenko Posavec, BjelovarMob.: +385 (0)98/377-595

Vratna krila te bukov i hrastov furnir prodajemo. Falcana, nelakirana i ne-brušena, sve širine i visine 2000/42. Primjer: furnir hrast 850 mm – 276, - VPC, furnir bukva 850 mm – 247,-VPC.Tvrtka: VRE-LA, PretetinecTel.: +385 (0)40/822-022Faks.: +385 (0)40/822-022Kontakt: Vlado LackovićE-mail: [email protected].: +385 (0)98/933-4443

Tražimo elemente za palete (jedno-kratne) raznih dimenzija u šleper-skoj količini i rabljene euro palete. Jamčimo plaćanje u kratkom roku. Tvrtka: KOPRIVNJAK, Krapinske TopliceTel.: +385 (0)49/233-085Faks.: +385 (0)49/233-085Kontakt: Josip KoprivnjakMob.:+385 (0)98/228-096

Prodajemo:- brusilicu TECHNOLEGNO za bruše-

nje rubova sa 4 trake + 2 osovine- četverostranu blanjalicu WEINIG sa

7 osovina- kontaktnu brusilicu SCM Sandya 10

sa 3 brusne trake- liniju za izradu parketa A.Costa

SCM – ravnalicu, debljaču i format-nu pilu

Tvrtka: ARBOS d.o.o.Mob: +385 (0)98/330-038Faks.: +385 (0)52/622-891E-mail: [email protected]: Mladen Jekić

MALI OGLASI

1Javnost Vas poznaje kao inovatora. Autor ste Chromoden aqua laka,

proizvoda koji je dobio mnoge nagrade. Kada je započet taj uspješni niz i kakvi su planovi za dalje?

Savez inovatora dodijelio je Chromo-den aqua laku 2004. godine zlatnu medalju za ekološki prihvatljiv pro-izvod. Iste godine natjecali smo se u Londonu na natjecanju British Inven-tors Societya gdje smo osvojili zlat-nu medalju u kategoriji industrijskih proizvoda i zaštite okoliša te u Moskvi 2005. godine na natjecanju ARHI-MED, gdje smo osvojili srebrnu me-dalju u kategoriji ekološki prihvatlji-vog proizvoda. U planu nam je razvoj novog proizvoda na vodenoj bazi koji imamo namjeru predstaviti tržištu u devetom mjesecu ove godine te nakon pet godina opet se natjecati s tim pro-izvodom na međunarodnim natjeca-njima inovatora.

2Kako tržište prihvaća ekološke premaze? Je li dovoljno informirano o

njima i njihovim prednostima?

Da ste me to pitali prije pet godina, definitivno bi odgovor bio negativan. U proizvodnju vodenih lakova krenuli smo prije pet godina i to samo sa jed-nim proizvodom. To je bio dvokom-ponentni vodeni lak za koji nam je trebalo pune tri godine promoviranja i prezentacija među parketarima i tr-govcima kako bi ga odlučili uvrstiti u svoju ponudu. Dodatni marketing bio je uložen u Jumbo plakate te u rekla-me na deset radio stanica. Marketing je bio usmjeren prema ljudima koji će poželjeti kupiti vodeni lak, a prezenta-cije za parketare su bile da njih obu-čimo i zainteresiramo da uopće naru-če taj vodeni lak i da ga stave u svoju ponudu. Kad smo krenuli s tim proi-zvodom, u Hrvatskoj se mogao kupi-ti jedan, možda dva laka na bazi vode. Proizvodnja je krenula 2004. godine sa jednom tonom godišnje, a 2008. smo prešli 50 tona što je puno, ali u

usporedbi s klasičnim otapalnim la-kom kojeg proizvedemo 750 tona go-dišnje, vrlo malo. S tim lakom prvo smo krenuli u državama bivše Jugo-slavije, a prije godinu i pol smo kre-nuli u bivše države CEFTE (Slovačka, Češka, Rumunjska, Poljska), koje su isključivo zainteresirane za vodene la-kove. Ta tržišta su u potpunosti upo-znata s ekološkim lakovima i njiho-vim prednostima. Kod nas nažalost, to još uvijek nije tako, dok je npr. u Sloveniji omjer vodenih lakova i po-liuretanskih lakova 50:50. Sa Srbijom je najteža situacija, iako postoji perspektiva jer su parketari, koji su radili u inozemstvu, upoznati s vodenim la-kom te jedino njega koriste i preporu-čuju. Ako gledamo Hrvatsku, najviše prodajemo na riječkom tržištu, zatim ide Zagreb, dok je u Slavoniji proda-ja najmanja.

3S obzirom na to da niste jedini na tržištu koji nudite lakove na vodenoj bazi,

kako se nosite s konkurencijom?

Konkurenciju susrećemo na polica-ma, a tamo je najveća prednost ime CHROMOS i njegova tradicija, zbog koje ljudi imaju povjerenja u naš pro-izvod. Konkurenciju također susreće-mo na gradilištima, kod gradnje veli-kih objekata, a tu našu prednost čine parketari CHROMODEN kluba koji informiraju investitore o prednostima naših proizvoda. Također smo upo-znati s problemima konkurencije, koja nas zna kontaktirati i moliti za savjet pri rješavanju problema na koje naila-ze pri lakiranju na gradilištima. Zna-mo da konkurencija puno ulaže u pro-mociju i prezentacije svojih proizvoda te su orijentirani samo na vodene la-kove, dok se klasični lakovi uopće više i ne spominju.

4Osjeća li Chromos utjecaj globalne krize i jeste li spremni za krizu?

Po prodaji lakova za parkete u prvom mjesecu krizu nismo osjetili. Naša glavna izvozna tržišta (BiH, Crna Gora i Makedonija) nisu još pogo-đena krizom te pada u prodaji nema. U Hrvatskoj se osjetio pad, ali to ne bih povezala s krizom, već s lošim vre-menskim uvjetima; zima je bila jaka i duga, što je umanjilo radove na uređe-nju te samim time i našu prodaju.

INOVATORICA U TVRTKI CHROMOS BOJE I LAKOVI D.D. GOVORI O RAZVOJU I PRIHVAćENOSTI VODENIH LAKOVA NA TRžIŠTU

Martina Podbršček

U planu nam je razvoj novog proizvoda na vodenoj bazi

Proizvođači traže da spustimo cijene, ali nažalost nemamo više prostora za to

5Henkel, jedan od najvećih ponuđača ljepila na našem tržištu, zatvorio je četiri

tvornice u Europi i najavio tešku godinu.

Politika naše tvrtke je da ime konku-rencije ne komentiramo.

6Koji su planovi i ciljevi Chromosa na inozemnom tržištu?

Što se tiče tržišta bivše države, u pla-nu ove godine nam je agresivna pro-mocija vodenih lakova. Na tržištima bivše CEFTE već smo poznati i pri-

hvaćeni s našim vodenim lakovima te nam je u planu promocija i plasman i naših ostalih proizvoda. Prije četiri go-dine izašli smo na tržište Velike Brita-nije i tamo smo bili prisutni dvije go-dine s ukupnom prodajom od 20 tona Chromodena aqua. Međutim, nismo bili zadovoljni suradnjom s kooperan-tom, koji je plasirao naše proizvode te sada tražimo način daljnje proda-je na tržištu koje još uvijek ima upita za naše proizvode. Na ostala tržišta za-padne Europe izlazimo kao član Heli-os grupe koja je trenutno u fazi pro-boja na rusko tržište preko dvije tvrtke koje su tamo osnovali.

7Kakvu suradnju imate s domaćim proizvođačima namještaja i parketa?

Koliko su oni osviješteni i upućeni u prednosti vodenih lakova?

Nažalost, vodeni lakovi još uvijek nisu dobro prihvaćeni u našim industrija-ma, što se uglavnom opravdava višim troškovima korištenja vodenih lako-va. Industrija namještaja je u krizi te imaju velikih problema s talijanskom konkurencijom, koja na našem tržištu konkurira jako niskim cijenama. Pro-izvođači traže pomoć i s naše strane, da spustimo cijene, ali nažalost niti mi više nemamo prostora za to.

RAZGOVOR S POVODOM

Razgovarao: Krešimir Novak

70 I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJPRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA

Hrvatski potrošač – i dalje u fokusu stranih trgovačkih lanacaCrne su naslove iz DI još više "zacr-nila" predviđanja neizravno vezana uz preradu drva i proizvodnju namje-štaja. Podaci o drastičnom smanjenju građevinske aktivnosti te usporava-nje trgovine na malo izazivaju još veći oprez i zabrinutost kod drvoprerađiva-ča. Znakovito je međutim, kako strani

trgovački lanci upravo u ovoj situaciji i upravo u našoj zemlji vide rješenje svojih problema. Strane će se trgovi-ne napuniti stranim namještajem dok će domaći namještajci muku mučiti s nedostatkom ikakve prepoznatljivosti i komunikacije s domaćim kupcem. U borbu za spas DI krenuli su svi –

HGK, HUP, sindikati,... Ipak, nisu ja-sni konkretni ciljevi te borbe. Jer teš-ko će se u nekoliko mjeseci s nekoliko mjera popraviti šteta nastala dugogo-dišnjim pogrešnim poslovanjem i kri-vim poslovnim odlukama u zemlji u kojoj je domaća industrija dugo bila u drugom planu.

TEMA POD POVEĆALOM:

TRGOVINA NAMJEŠTAJEM NA HRVATSKOM TRžIŠTU

27.01.2009.

Slovenska Lesnina ulaže 50 mili-juna EUR u Hrvatsku

LESNINA planira u Hrvatsku uložiti 50 milijuna EUR u idućih pet godi-na kako bi sačuvala vodeće mjesto u sektoru trgovine namještajem, na-javljeno je na obilježavanju 60. go-dišnjice poslovanja slovenske tvrtke. Trenutno LESNINA gradi novi salon u Jankomiru na 40.000 m2, što će biti najveći prodajni centar s ponudom "sve za dom" u Hrvatskoj.

07.03.2009.

Furnitura u znaku hrvatskih pro-izvođača

Pod okriljem sajma Gast u Splitu održava se i specijalizirani sajam na-mještaja – Furnitura, gdje se promo-viraju dizajnerska rješenja, novi ma-terijali i trendovi u opremanju interi-jera, a javnosti se predstavljaju i hr-vatski proizvođači namještaja. Izlož-ba je pokazala da se cijene prirodni materijali, a da je "drvo uvijek prvo” na Sajmu je naglasila i Hrvatska gos-podarska komora.

30.03.2009.

Prije Ikee u Hrvatsku dolazi dan-ski Jysk

Danski proizvođač namještaja JySK krenuo je stopama IKEE – agresiv-nim širenjem. Za 2009. najavljeno je otvaranje 140 trgovina u Hrvat-skoj, Italiji i Španjolskoj, a iduće go-dine predviđeno je i širenje u Kinu. U otvaranje 140 trgovina ove godine planira se investirati oko 40 milijuna eura. Prema najavama JySK u Hrvat-skoj planira otvoriti ukupno 40 trgo-vina od čega prvu već u travnju.

31.03.2009.

Ikea otvara centre u Rijeci i Splitu

Do 2019. godine, švedski lanac na-mještaja IKEA izgradit će u regiji de-vet trgovačkih centara te uložiti 1,7 milijardi EUR. Prvi će biti 300 mili-juna EUR vrijedan centar u Rugvici, pored Zagreba, koji se treba otvoriti 2011. godine, a potom svake godine slijede po jedan centar u Beogradu, Splitu, Novom Sadu, Ljubljani, Rijeci, Nišu i drugi centar u Beogradu.

06.02.2009.

HUP, HGK i Sabor traže pomoć za drvnu industriju

Zbog velikog pada narudžbi proizvođačima parketa i namještaja prekinuti su pozitivni trendovi iz posljednjih godina, rast izvoza, suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci te stabilna zaposlenost. Zbog toga Zdravko Jelčić, direktor SPIN VALISA i predsjednik udruženja pri HGK, Dario Puljiz, direktor SPAČVE i predsjednik udruženja pri HUP-u te Zlatko Koračević, predsjednik saborskog odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo traže što prije sastanak s premije-rom Ivom Sanaderom budući da smatraju da je krajnje vrijeme da im se nadoknade višegodišnji monetarni gubici.

01.04.2009.

"Mislili smo da će pomoći u razvoju"

Kako je moguće da su 300.000 kuna poklonili HDZ-u, a nedavno su morali otpustiti čak 300 radnika, objasnio je direktor vinkovačke SPAČVE Dario Puljiz. "Krajem 2007. imali smo mjesečni promet 23-24 milijuna kuna, a danas jedva 13. U to vrijeme nam taj iznos nije bio prevelik”, objasnio je Puljiz. Na pitanje zašto su se odlučili za HDZ, kaže da su mislili da će time pomoći neke dobre ideje u svojoj regiji.

09.04.2009.

Drvna industrija dužna dvije milijarde kuna

Kriza u drvoprerađivačkoj industriji još nije dosegnula vrhunac, a poseban problem s kojim se susreće taj sektor je likvid-nost, rekao je član Uprave Hrvatskih šuma Zdenko Podolar na radnom sastanku o stanju u DI. Uz to, mogućnosti Hrvat-skih šuma da pomognu drvoprerađivačima vrlo su malene jer se dobit HŠ sada vrti oko nule s tendencijom pogoršanja. Na sastanku, koji je sazvao vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, sudjelovalo je tridesetak poduzetnika i direktora tvrt-ki vezanih uz drvoprerađivačku industriju te županije.

11.03.2009.

Sindikati zaustavljaju proizvodnju u drvnoj industriji, poslodavci ih podržavaju

Ako Vlada ništa ne poduzme po pitanju antirecesijskih mjera koje predlažu predstavnici drvne industrije, za tri ćemo tjedna krenuti u industrijsku akciju i zaustaviti proizvodnju. "Drvna industrija je pred kolapsom, tvrtke nemaju novca ni za provedbu programa zbrinjavanja viška radnika, tako da ne vidimo za koga bi više radili", poručio je Borislav Sunjog, tajnik SSDPIH na konferenciji za medije održanoj u Zagrebu. Dramatičnost situacije u drvnoj industriji pokazuje i činje-nica da su uz sindikalce na presici sjedili i predstavnici poslodavaca.

20.05.2009.

Nove mjere za drvnu industriju

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske šume (HŠ) pripremili su nove mjere za drvnu industriju koje će biti predstavljene na drvno-tehnološkoj konferenciji u Opatiji početkom lipnja.

21.04.2009.

Kućama od drveta protiv recesije

ZAGREB/VUKOVAR – Ministarstvo za regionalni razvoj raspisalo je natječaj za dodjelu 60 milijuna kuna bespovratnih sredstava za domaću drvnu industriju. Ta bi sredstva trebala barem malo pomoći u pronalaženju izlaza iz krize u koju je drvna industrija pala zbog pada na-rudžbi iz inozemstva.


CNC i tradicionalne strojeve za obra-du drva, nove i rabljene, prodajemo. Tvrtka: ARBOS, PulaTel.: +385 (0)52/622-891E-mail: [email protected]: Jekić Mladen

Prodajemo debljaču/ravnalicu KNAPP AD410. Cijena: 3.790 EUR.Tvrtka: ITALMACC, SlovenijaTel.:+386 (0)1/58-19-208Faks.:+386 (0)1/58-19-220Kontakt: Boris Bogdan, Klaudio ŠkrinjarE-mail: [email protected]; [email protected].: +385 (0)98/93-83-980; +386 (0)41/602 017

Sušaru kondenzacijsku, kapaciteta 9 m3, automatsko upravljanje, EBAC Njemačka, 1993. godište, prodajem. Cijena po dogovoru.Tvrtka: STOLARIJA BOŽIĆ-HALUŽAN, Za-grebTel.: +385 (0)1/6261-145Kontakt: Ivan HalužanMob.: +385(0)91/6261-145

Prodajemo potpuno reparirani fil-tar i ventilator (Q=5.000-6.000 m³/h,P=5,5kW) VENTOP, Ravna Gora (13.000,00 KN), s novim filtar vreća-ma (16.000,00 KN) i garancijom od 6 mjeseci. Alternativno: viđeno-kupljeno 9.000,00 KN.Tvrtka: KIMEL-FILTRI, ZagrebTel.: +385 (0)1/6554-023, 6523-275Kontakt: Branka KvočićE-mail: [email protected]

Prodajemo trafuillu – kopirni stroj za izradu drški i nogu stolica, brusilice za uske tračne pile.Tvrtka: OBRADA DRVA, ZagrebTel.: +385 (0)91/511-3959Kontakt: Željko Štiglić

Prodajemo višelisni cilkular (MUL-TILAMA) MRS 350, radne širine 350 mm, s kućištem od lijevanog željeza (gusa), gusjenica također od lijeva-nog željeza, sa automatskim čišće-njem i podmazivanjem gusjenica. Cijena: 17.200 EUR.Tvrtka: ITALMACC, Slovenija Tel.:+386 (0)1/58-19-208Faks.: +386 (0)1/58-19-220Kontakt: Boris Bogdan; Klaudio ŠkrinjarE-mail: [email protected]; [email protected].: +385 (0)98/93-83-980; +386(0)41/602-017

Prodajemo rabljenu kantericu BRANDT, 2003. god. proizvodnje , li-jepi rubne trake debljine 0,4-12 mm, grupa za lijepljenje, grupa za reza-nje, uzdužne freze sa ravnim noževi-ma, uzdužne freze sa radijus noževi-ma, zaobljivači sa 4 motora, strugači i četke. Moguće ju je vidjeti u radu. Cijena: 29.000 EUR.Tvrtka: ITALMACC, Slovenija Tel.:+386 (0)1/58-19-208Faks.: +386 (0)1/58-19-220Kontakt: Boris Bogdan; Klaudio ŠkrinjarE-mail: [email protected]; [email protected].: +385 (0)98/93-83-980; +386(0)41/602-017

Kontaktne brusilice i preše za furni-ranje prodajemo.Tvrtka: HUDEK, ZagrebTel.: +385(0)1/2983-130; 2984-494E-mail: [email protected]

Prodajemo 6 komada montažnih ko-mora za sušenje drva (duhana). Di-menzija 6.000 x 2.100 x 3.100 mm.Tvrtka: LIPA, Novi MarofTel.: +385 (0)42/611-250Kontakt: Željko BilmanMob.: +385 (0)91/764-9976

Prodajemo potpuno novu visoko-kvalitetnu opremu renomiranih nje-mačkih proizvođača VENTI OELLDE GmbH. Kompletan sustav otprašiva-nja kapaciteta do 150 000 m³: filtar-ska jedinica 1210 m², silos sa izvlaka-čem, odsisni ventilator s remenskim prijenosom, transportni ventilator do silosa sa remenskim prijenosom, upravljački ormar automatike silosa, filtra i kompletnih ventilatora, kom-pletan sustav dopunske mjere pre-ventivne zaštite od požara, kanali za povrat toplog zraka u halu, komple-tan odsisni cjevovod, tri odsisne lini-je i transport do silosa.Tvrtka: KIMEL-FILTRI, ZagrebTel.: +385 (0)1/6554-023,+385 (0)1/6523-275E-mail: [email protected]: Branka Kvočić

Prodajem liniju za optimizaciju WE-INIG OPTICUT 75S-2001. god - kan-tericu SCM K203F SCM 2003. god.; liniju za termo pakiranje- namješta-ja- drveta, otvora 650x400 ACTIPAC ŠVEDSKA; vakuumsku sušaru 8 m3 MASPELL.Tvrtka: PRIMO STROJ, ZagrebKontakt: Srđan IvkovićMob.: +385 (0)98/312-721

Prodajemo prešu za dužinsko spaja-nje u odličnom stanju – TORWEGGE (AO/S16). 1993. god. Cijena po do-govoru.Tvrtka: HAAS DOM, ĐurđevacTel.: +385 (0)48/28-99-99Kontakt: Franjo BarkićE-mail: [email protected].: +385 (0)91/65-47-383

Prodajem sljedeće strojeve:1. Drvotokarski stroj HEMPEL-0-za drvotokarenje kraćih drvnih elemenata do 10 cm (ručkice, šahov-ske figure i sl.)2. Drvotokarski stroj HEMPEL-1- sa tri suporta, za drvotokarenje dužih i tanjih drvnih elemenata (radi na bazi hidraulike)3. Čeparica za izradu čepova s lijeve i s desne strane4. Putsch meniconi-vertikalni raskra-jač, profesionalni, 6 metara dug5. Presa za sastavljanje dječjih kreve-tića - na kompresor6. Presa šesterokraka - za lijepljenje drvnih elemenataNapomena: ako ste zainteresirani možete doći na procjenu vrijednosti strojeva.Tvrtka: DRVOTOKARIJA, ĐakovoKontakt: Franjo PološkiTel.: +385 (0)31/818-100Faks.:+385 (0)31/818-242E-mail: [email protected]

Prodajem četverostranu blanjalicu.Tvrtka: STOLARIJA HUČIĆ, Donja StubicaKontakt: Ivan HučićTel./faks.: +385 (0)49/287-742Mob.: +385 (0)98/251-258

Proizvodimo i prodajemo preše i ma-zalice za širinsko i debljinsko spaja-nje drva.Tvrtka: STROJ&LES, SlovenijaTel.: +386(0)31/653-061E-mail: [email protected]

Prodajem sljedeće strojeve:1. Debljača širine 63 cm2. Cirkular za uzdužno rezanje

masiva3. Klatna pila za poprečno rezanje4. Freza (Bratstvo, Zagreb)Kupujem briketaru manjeg kapaciteta.Tvrtka: VINKURAN, PulaFaks.: +385 (0)52/573-641Kontakt: Vlado KrznarićE-mail: [email protected].: +385 (0)98/224-371

Prodajemo sljedeće strojeve:1. Preša za širinsko spajanje drva

(Stroj&Les, Slovenija), SLR 6/6, god. proizvodnje 2000., cijena 30.000 KN

2. Tračna pila (Agazzani, Italija), NRA 1050, god. proizvodnje 1993. P=9,5 kW, cijena 20.000 KN

3. Tračna pila (Centauro, Italija), R 800, god. proizvodnje 1997., cije-na 30.000 KN

4. Viševretena bušilica (KLI Logatec, Slovenija), god. proizvodnje prije 1995., cijena 15.000 KN

5. Mazalica za nanošenje ljepila (Alples, Slovenija), VT 72-7-4, go-dina proizvodnje 1983. 4x4x0,9 mm, cijena 7.000 KN.

Tvrtka: RAVNA, Ravna Gora Tel.: +385 (0)51/818-449Faks.: +385 (0)51/818-522Kontakt: Darko ZibarE-mail: [email protected]

Prodajemo:- bočni viljuškar 3 T- kružnu pilu sa vučnim mehaniz-

mom uzdužni rez- kružnu pilu za poprečni rez Bratstvo- tračnu pilu promjer točkova 800- radionička ventilacija na tri vreće- agregat 40 kW- agregat 22 kW manji kvar (spojka)- dizel motor 22 kW 2 cilindra- horizontalni gater (jarmača) u

dijelovimaZa eventualnog kupca opreme u paketu posebni uvjeti što se tiče cijene.Tvrtka: GOODWILL, ViškovoKontakt: Lazo KovačevićTel./faks.: +385 (0)51/256-686Mob.: +385 (0)98/1796-154

Prodajem tokarski stroj za obradu drva TC1200 Centauro. Tvrtka: DALLCON, Zadar Tel.: +385(0)23/283-422 Mob.: +385(0)91/214-8999

Prodajem:- četverostrana blanjalica, 6 glava, model Superset XL, 2004. god., 25.000 EUR - četverostrana blanjalica-5 glava sicar, 2001. god. 7.500 EUR- dimter opticut 75s – 2001. god. 22.000 EUR- višelisni scm, m3 35hp, 14.000 EUR.Tvrtka: PRIMOSTROJ, ZagrebTel.: +385(0)98/312-721Faks.: +385(0)1/2442-501E-mail: [email protected]

Prodajem: - pocinčanu kabinu za lakiranje, 4 mt. suhi filteri, 2008. g., nikad radila, cijena 2.900,00 Eura- protočnu automatsku lakirnicu, elektronsko očitavanje dimenzi-ja obradka, max.4+4 pištolja, com-puter Lineamax, radila je 3 mjese-ca (nova 84.000,00 EUR) rabljena 54.300,00 EURTvrtka: ARBOS d.o.o.Tel.: +385(0)52/622-891Mob: +385(0)98/330-038Faks.: +385(0)52/622-891E-mail: [email protected]: Mladen Jekić

Drvotokarsku brusilicu Genini LAR-90 (godina proizvodnje 1980.) prodajemo.Tvrtka: TOFRADO, PleternicaTel.: + 385(0)34/311-432Kontakt: Antun StarčevićMob.: +385(0)98/362-726

Nudimo malo korištenu protočnu li-niju za furniranje i izradu vratnih kri-la (1.400 x 2.400mm / 50N / cm2) sa postrojenjima za grijanje na termo ulje (130°C).Tvrtka: TECOP, SrbijaTel.: +381(0)13/346-226Faks.: +381(0)13/346-042Kontakt: Miodrag StankovićE-mail: [email protected]

Toplovodni kotao UNICONFORT, 1.392 kW, 2 kom (rabljeno) prodajemo.Tvrtka: TOFRADO, Pleternica Tel.: + 385(0)34/311-432Kontakt: Antun StarčevićMob.: +385(0)98/362-726

Prodajemo dva tokarska stroja i dvije automatske brusilice. Tvrtka: DRVOCOMMERCE KOROTAJ, CesticaTel.: +385(0)42/724-235Kontakt: Dušanka KadiE-mail: [email protected]

Prodajemo rabljenu tiplericu VITAP, 1987. god. proizvodnje, sa 35 vrete-na. Cijena: 1.900 EUR.Tvrtka: ITALMACC, Slovenija Tel.:+386(0)1/58-19-208Faks.: +386(0)1/58-19-220Kontakt: Boris Bogdan; Klaudio ŠkrinjarE-mail: [email protected]; [email protected].: +385 (0)98/93-83-980; +386 41/602-017

Ponuda rabljenih strojeva:1. Četverostrana LEDINEK 33KW/6 glava, profil-4V, masa 5t - cijena 10.000 EUR2. Kružna pila-CL-900/93.god. CENTAURO – cijena 3.800 EUR3. Kružna pila GE-900/86.god. CENTAURO – cijena 1.600 EUR4. Štucer R-400/90.god. BOTTENE – cijena 3.500 EURCijene su bez PDV-a.Tvrtka: TONI TRADE, TršćeTel.: +385(0)51/824-050Faks.: +385(0)51/824-050E-mail: [email protected].: +385(0)98/297-128

Prodajemo po povoljnoj cijeni više-lisni cirkular WD-400 (skoro novi), ventilator s filterom za odsis piljevi-ne, poprečnu pilu PP-500 bez stola, oštrilicu za vidia cirkulare OW-150.Tvrtka: TRUPAC, DrnišKontakt: Tomo VrbatovićMob.: +385 (0)91/509-9695

Prodajemo rabljeni raskrajač NC GIBBIANI CLASS, 1994. god. proi-zvodnje, dužina rezanja 4.500 mm, dubina rezanja 2.200 mm, visina re-zanja 90 mm u odličnom stanju. Cijena 12.600 EUR.Tvrtka: ITALMACC, Slovenija Tel.:+386 (0)1/58-19-208Faks.: +386 (0)1/58-19-220Kontakt: Boris Bogdan; Klaudio ŠkrinjarE-mail: [email protected]; [email protected].: +385 (0)98/93-83-980; +386 41/602-017

STROJEVI

MALI OGLASI

I-II/ PROLJEĆE 2009.DRVO & NAMJEŠTAJ 73RIJEČ ČITATELJA

DRVOPROIZVOD – Igor Leščić

Za razliku od ostalih časopisa, uvijek prisutni na svim važnijim događanjima vezanim za struku. Pravo osvježenje sa kvalitetnim i aktualnim vijestima, a posebna pohvala za tjedne vijesti koje dobivam kroz newsletter.

BUJE-EXPORT – Dario Kozlović

Drvo&Namještaj je izvor sažetih, kvalitetnih informacija iz HR i okruženja, koje su zanimljive i korisne u poslu svim sudionicima u lancu proizvodnje, plasmana i potrošnje proizvoda od drva. Neizostavni čimbenik u svim događanjima u sektoru.

DRŽAVNI TAJNIK, HERMAN SUŠNIK

Danas se u Hrvatskoj dosta govori o industrijskim granama prerada drva i proizvodnja namještaja, a za spomenuta područja časopis Drvo&Namještaj ima svoju težinu, kao komunikacijski medij otvoren prema svima, a ne samo struci. Drvo&Namještaj ima veliku važnost u praksi, jer predstavlja izvor kvalitetnih i vrijednih informacija, a iz godine u godinu je očit razvoj i sveobuhvatnost tema. Upućujem samo riječi pohvale nositeljima Časopisa na odabiru sadržaja i materijala te vizualnom identitetu, a svima nama, korisnicima, poziv za svaki oblik suradnje i doprinosa njegovu daljnjem razvoju i postizanju međunarodne reputacije.

TEHNOPANELI – Martina Balatinec

Časopis je zanimljiv i pruža informacije o proizvođačima i trgovcima za razne artikle. Ne bi škodilo još više informacija gdje se što može nabaviti: od gotovog proizvoda do repromaterijala te o zanatskim uslugama.

BLAŽIČ RUBNE TRAKE – Vedran Vugec

Ovaj časopis Vam omogućava da na jednom mjestu pronađete informacije o zbivanjima u drvnoj industriji te proizvodnji namještaja. Donosi aktualne teme, analize te vijesti iz Hrvatske i svijeta pa je svakako sjajna osnova za praćenje trendova.

DEGO PROMET – Karmen Goričanec

Zanimljivo štivo – poučno i aktualno u pružanju informacija kao stručni časopis.

BRIEFING – Livija Zgurić

Smatram da su članci zanimljivi i aktualni, optimalne dužine i vrlo lijepo prilagođeni čitateljima. Format časopisa i kvaliteta papira je izvrsna i svakako pozdravljam inicijativu ekološkog pristupa koji njegujete odabirom papira za tisak.

HGK – SISAK – Gordana Kotenko-Aleksić

Časopis je zanimljiv i pokriva široko područje koje je vezano za drvnu i šumarsku industriju, kao i industriju proizvodnje namještaja. Pruža kvalitetne informacije prateći aktualna zbivanja kod nas i u regiji.

SHERIF EXPORT IMPORT – Murat Pašić

Zadovoljni sadašnjim izgledom i sadržajem časopisa. Predlažemo više tema o problematici u DI no svakako pohvaljujem vašu prisutnost u praćenju svih događanja (sastanci i razgovori koji se vode sa predstavnicima HGK i ministarstva) vezanih za naš sektor.

HUDEK – Željko Hudek

Zanimljivo štivo. Više mi se sviđate nego časopis DRVO te ste se polako ali sigurno nametnuli. Posebno ističem kvalitetne informacije i aktualne vijesti te novitete po pitanju tehnologija i repromaterijala, kao i trendove vezane za dizajn, koje pratite. Posebna pohvala rubrici besplatni mali oglasi po čemu ste potpuno drugačiji i svakako rubrika koja je čitana. Samo tako naprijed!

LAPIBUS – Tatjana Kos

Drvo i namještaj – da i nije jedini pravi časopis za drvnu industriju, vjerojatno bi opet bio nezamjenjiv na području koje obrađuje, a to su aktualne teme i događanja iz branše. Jedna od prednosti je i to da nije prepun reklama, nego kvalitetnih tekstova i vijesti iz drvoprerađivačkog sektora, a posebno bismo pohvalili i newsletter koji premošćuje vrijeme između tiskanih izdanja.

Poštovani čitatelji,zahvaljujemo na dostavljenim mišljenjima o časopisu DRVO & NAMJEŠTAJ. Pozivamo Vas da nam i dalje šaljete svoja raz-mišljanja, utiske i reakcije na pojedine priloge te tako pridonesete kvaliteti budućih izdanja.


Petar Čobanković, ministar regional-nog razvoja, šumarstva i vodnog gos-podarstva, prošli se tjedan susreo sa delegacijom Samostalnog sindikata drvne i papirne industrije Hrvatske, odnosno s predsjednikom i glavnim tajnikom Željkom Govedićem i Bori-slavom Sunjogom. Sastanku je nazoči-la i predsjednica SSSH Ana Knežević. Bilo je govora o predloženim sindikal-nim mjerama za pomoć drvnoj indu-striji koja je, prema mišljenju sindika-lista, u potpunom kolapsu.

Nastupat će se zajedničkiRazgovaralo se o okvirima zajedničke politike kako bi se ograničila daljnja otpuštanja radnika u drvnoj industri-ji, koja su već najavljena, a dogovore-na je potreba daljnjih razgovora u Mi-nistarstvu gospodarstva s predstavnici-ma HEP-a, kako bi drvna industrija dobila status velikoga kupca energije. Također, dogovoreno je da će se po-novno razgovarati i o rokovima plaća-nja i redefiniranju kamatne stope na dospjela potraživanja u HRVATSKIM ŠUMAMA. Kako se doznaje, istaknu-to je da pojedini čelnici sindikalnih podružnica u drvoprerađivačkim tvrt-kama ne odobravaju zajednički nastup sindikata i predstavnika vodećeg sek-torskog Udruženja prema Vladi i Mi-nistarstvu, jer se prema njihovom mi-šljenju tako podilazi interesima poslo-davaca. S druge strane i dio čelništva Udruženja, a poglavito neki od vla-snika tvrtki, drže da nije dobro ići ruku pod ruku sa sindikatima, jer će oni kad sve bude gotovo, izvući kakvu ucjenu o potrebi povećanja plaća.

Za sada bez povećanja plaćaSa sastanka su zapravo stigle optimi-stične vijesti. Sindikat je izvijestio da se neće, kako je bilo ranije najavljivano u lipnju, mijenjati osnovica za plaće u drvnoj industriji, a stječe se dojam da je glavni motiv suradnje upravo zajed-ničko prezentiranje težine neprilika u sektoru. Osim ministra Čobankovića, sugovornici o aktualnoj problemati-ci u drvnoj industriji u ime resornog Ministarstva bili su i državni tajnik za

Drvni sindikat kod ministra Čobankovića

Drvni sindikat kod ministra Čobankovića

Piše: Ana Urukalo

Sindikati u drvnoj branši nisu eksponirani poput onih u javnim službama. Njihovi čelnici dolaze iz proizvodnje i dobro znaju da samo opstanak proizvodnje i tržišna konkurentnost znači i zadržavanje radnih mjesta. Stoga na nedavnom sastanku sa resornim ministrom nisu iznosili nerealne zahtjeve, već su ustrajali na mjerama koje bi trebale na duži rok zadržati radna mjesta.

šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Herman Sušnik i ravnatelj Uprave za drvnu industriju Stipo Velić. Nazoč-ni su bili i Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvoprerađivača u HGK, Josip Bilandžija, predsjednik Grupaci-je proizvođača namještaja u HGK-u te Marijan Kavran, pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu i šumarstvo HGK. Predsjednik Uprave HRVAT-SKIH ŠUMA Darko Vuletić istaknuo je da HRVATSKE ŠUME poduzima-ju niz mjera za prevladavanje krize, a procjenjuje se da će ukupna potpora HŠ drvnoj industriji u 2009. biti oko 160 mil. KN. Sindikalni čelnici su za-tražili da njihovi predstavnici ubudu-će budu članovi povjerenstva za do-djelu bespovratnih potpora drvnom sektoru, kako bi se izbjeglo da potpo-re dobivaju tvrtke koje mimo zakona priječe sindikalno organiziranje i koje nisu dovoljno socijalno osjetljive.

Izgledna primjena kolektivnog ugovora?Kako je SSDIPH pregovarao o ko-lektivnom ugovoru s predstavnici-

Stručno-informativni časopis za šumarstvo, preradu drva i proizvodnju namještaja.

Izdavač: Centar za razvoj i marketing d.o.o.

Direktorica: Ana Urukalo

Izvršna urednica: Ana Urukalo

Redakcija: Juraj LončarićNatalia Kostanjski Matej KobašKrešimir Novak

Vanjski suradnici: Marijan Kavran Luka CaparTamara SvetinaAntun Tosenberger

Lektura: Mirela Žužul Višnjica Vrabec

Grafičko oblikovanje: Iva Kujundžić

Priprema i tisak: Vjesnik d.d.

Izlazi dvomjesečno.

Sukladno čl. 11. Zakona o medijima

Ministarstvo kulture izdalo je potvrdu o prijavi tiska (Kl. 612-10/04-01-121, Ur.br. 532-03/8-04-1)

© Sve informacije i materijali mogu se prenijeti i objaviti samo uz pismenu dozvolu Redakcije.

Adresa Redakcije:Centar za razvoj i marketing d.o.o. / DRVO & NAMJEŠTAJ Vlaška 94 HR-10000 Zagreb

Tel.: +385 (0)1/6329-110

Faks.: +385 (0)1/6329-113

E-mail: [email protected]

Web: www.drvo-namjestaj.hr

POSLJEDNJE VIJESTI

ma HUP-a, isti se primjenjuje samo u tvrtkama koje su članice HUP-ovog udruženja drvne industrije, a poznato je da je njihovo djelovanje i organizi-ranje nešto skromnije, a aktivno član-stvo od desetak članova s obzirom na broj tvrtki u sektoru (1.200 poslov-nih subjekata – 710 pilana, preko 200 proizvođača namještaja i ostali), rela-tivno skromno. Sindikat bi želio da se primjena Kolektivnog ugovora proši-ri na cijelu branšu odlukom ministra Polančeca, a isti to uvjetuje pismenim očitovanjem, odnosno suglasnošću Udruženja pri HGK. Kako ova mate-rija nije bila posljednjih godina u sre-dištu zanimanja komorskog udruže-nja, o toj tematici nisu provedene ra-sprave, niti doneseni odgovarajući za-ključci. Predsjednik Jelčić inzistira na upoznavanju cjelokupnog članstva s prednostima i posljedicama primjene Kolektivnog ugovora na sve tvrtke jer je svjestan da čak i neke srednje tvrtke sa stotinama zaposlenih nemaju orga-nizirano sindikalno djelovanje i da bi njihovi vlasnici mogli zauzeti negati-van stav oko ovakve inicijative.

Documents

Anin časopis