ANITELJI Sačuvati i braniti istinu o Domovinskom ratu · UDRUGE Str. 22-23 ŠKOLSTVO GOSPODARSTVO Str. 7 Najboljim učenicima uručeni vrijedni pokloni Župan posjetio tvrtku Rimac

UDRUGE Str. 22-23 ŠKOLSTVO GOSPODARSTVO Str. 7

Najboljim učenicima uručeni vrijedni pokloni

Župan posjetio tvrtku Rimac automobili

OŠ Samobor dobiva novu sportsku dvoranu

Str. 16-17

INVESTICIJE Str. 14-15

Broj 86 • lipanj 2015. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Umirovljenici se okupili na sportskim susretima

HRVATSKI BRANITELJI

OBILJEŽILI SVOJ DAN

Sačuvati i braniti istinu o Domovinskom ratu

Str. 4-7

egida

2 3 BROJ 86 | lipanJ 2015. ŽUpaniJSKa KROniKa ŽUpaniJSKa KROniKa lipanJ 2015. | BROJ 86

Projekt jedinstvene tarifne unije i integriranoga javnog prijevoza ušao u operativnu fazu razrade

infrastruktura

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VII Broj: 86, lipanj 2015.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Poštovani čitatelji,

nakon vrućih i lijepih dana po-četkom lipnja, kalendarsko ljeto dočekali smo s kišnim i osjetno hladnijim danima. Vrijeme prije godišnjih odmora karakterizira osjetan intenzitet događanja, kako gospodarskih, tako i društvenih. Uz ostalo, potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu prve faze Master plana prometnog sustava Grada Za-greba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Župan Stjepan Kožić posjetio je tvrtku Rimac au-tomobili (smještenu na prostoru Svete Nedelje, s trenutno sto zaposlenih), u velikom dijelu svijeta poznatu po proizvodnji električnih sportskih au-tomobila te električnih bicikala. U prigodi Svjet-skog dana poduzetnica, županijsko Povjerenstvo za ravnopravnost spolova organiziralo je skup poduzetnica Zagrebačke županije. O iskustvima Zagrebačke županije u promociji vinorodnih po-dručja te formiranju vinskih cesta govorilo se za sastanka s radnom skupinom Republike Kosovo, koja priprema izradu strategije vinarstva svoje države. Dan branitelja Zagrebačke županije, 27. lipnja, ove je godine obilježen u Jastrebarskom - izložbom ratnih crteža Ivana Lackovića Croate, braniteljskom tribinom te središnjim branitelj-skim skupom. Počela je gradnja nove sportske dvorane uz OŠ Samobor, a završene su i sve pri-preme za dogradnju osmogodišnje škole u Bede-nici. Županija je, tradicionalno, nagradila najbolje učenike osnovnih i srednjih škola.Nakon Zagreba i Zaprešića, Poljoprivredna zadru-ga „Proizvodi sela“ postavila je novi mljekomat u Velikoj Gorici. Priznanja su primili najbolji župa-nijski vinari, a u Svetom Ivanu Zelini je održana 47. izložba vina kontinentalne Hrvatske. Izložba izvornih i zaštićenih pasmina konja tradicionalno je održana u Kloštru Ivaniću. Pored jezera Orešje, u Svetoj Nedelji, organiziran je Gastro-etno-glaz-beni festival „Dragi naš kaj“. Održano je i nekoliko smotri kulturnog amaterizma. Slavili su vatrogasci, dan grada su obilježili Vrbo-vec i Ivanić-Grad, a dan općine Brdovec, Bedeni-ca, Dubrava i Kloštar Ivanić. Dragi čitatelji, uz obilje informacija iz Zagrebačke županije, želim vam ugodne godišnje odmore koje, vjerujem, željno iščekujete.

Vaš urednik, Zlatko Herček, dipl.oec.

iMPrEssuM

RIJEČ UREDNIKA infrastruktura

SUFINANCIRANJE IZRADE MASTER PLANA PROMETNOG SUSTAVA GRADA ZAGREBA, ZAGREBAČKE I KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

Vrijednost ugovora je 15.186.800 kuna, od čega će se 85 posto sredstava osigurati iz fondova EU, kroz Operativni program

'Promet 2007.-2013.', a preostalih 15 posto osigurat će Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija

Prometni sustavi Grada Zagreba, Zagre-bačke i Krapinsko-zagorske županije u dosadašnjim razvojnim dokumentima nisu sagledavani kao cjelina, što je rezulti-ralo neujednačenim razvojem prometne infrastrukture i upravljanjem prometnim procesima, posebno u području javnog prijevoza. To je dovelo do toga da se na ovome području čak 60 posto putovanja obavlja osobnim vozilima. Posljedica toga su prometna zagušenja, smanjena sigur-nost prometa, buka i veće koncentracije ispušnih plinova, a što u konačnici utječe na smanjenje kvalitete života i konkurentnosti gospodarstva regije.

NEUJEDNAČENI PROMETNI SUSTAVI U DOSADAŠNJIM RAZVOJNIM DOKUMENTIMA

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić i direktor Integriranog prometa zagrebačkog područja

Ivan Miličević potpisali su ugovor o dodje-li bespovratnih sredstava za izradu prve faze Master plana prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebač-ke i Krapinsko-zagorske žu-panije (Analiza postojećeg stanja i razvoj prometnog modela). Vrijednost ugovo-ra je 15.186.800 kuna, od čega će se 85 po-sto sredstava osigurati iz fondova EU, kroz Operativni program „Promet 2007.-2013.“,

a preostalih 15 posto osigurat će Grad Za-greb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska žu-panija. Kroz prvu fazu Master plana utvrdit će se stanje prometnog sustava, s posebnim

naglaskom na unapređenje javnog prometa, a potom će se, kroz njegovu drugu fazu (Izrada i odabir prometnih rješenja), izraditi i odabrati najprihvatljivija rješenja te definirati konkretne mjere iz područja prometa i pro-

metne infrastrukture s ciljem integriranja svih vrsta prometa. Master plan je ujedno preduvjet da se projekti gradske, prigradske

i regionalne mobilnosti mogu kandidirati za sufinanciranje iz fondova Europske unije.

Prisustvujući potpisivanju ugovora, žu-pan Stjepan Kožić je rekao da ga raduje što je projekt, za koji se osobno zalaže još od 2001., ušao u „ozbiljnu fazu“.

- Javni prijevoz na području županije tre-nutno nije dobar. Master plan je izuzetno bitan kako bismo dobili analizu ukupnoga prometnog stanja u ovoj regiji te modele integriranog prijevoza. Dokumentacija koju sada imamo nije na toj razini razrade - re-kao je župan, uz kojega je na potpisivanju ugovora bio i njegov zamjenik Damir To-mljenović, ujedno član Skupštine trgovač-kog društva Integrirani promet zagrebačkog područja.

Master planovi ili glavni planovi promet-nog razvoja pojedinih gradova, županija i regija su stručne podloge, odnosno polazni i strateški dokumenti za daljnju izradu niza pojedinačnih prometnih studija i projekata na pojedinim područjima lokalnih i regi-onalnih uprava. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, kroz Operativni program „Promet 2007.- 2013.“, sufinancira izradu master planova s ukupno 43 milijuna kuna.

- Ovaj ugovor jedan je od deset koje pot-

Master planovi ili glavni planovi prometnog razvoja pojedinih gradova, županija i regija su

stručne podloge, odnosno polazni i strateški dokumenti za daljnju

izradu niza pojedinačnih prometnih studija i projekata

Izradom Master plana dobit ćemo analizu ukupnoga prometnog stanja u ovoj regiji te modele integriranog prijevoza.

Dokumentacija koju sada imamo nije na toj razini razrade - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Za provedbu projekata koji proiziđu iz master planova uložit će se, na razini cijele Hrvatske, 1,55 milijardi kuna

pisujemo s krajnjim korisnicima koji su uspješno prošli put aplikacije za bespovrat-na sredstva iz EU fondova - rekao je mini-star Hajdaš Dončić, dodavši da su temelji za financiranje projekata urbane i regionalne mobilnosti postavljeni lanjskim usvajanjem Strategije prometnog razvoja Republike Hr-vatske, kojom je prvi puta definiran sektor gradske, prigradske i regionalne mobilnosti.

Kroz novi program, za razdoblje od 2014. do 2020., za provedbu projekata koji proizi-đu iz master planova uložit će se, na razini cijele Hrvatske, 1,55 milijardi kuna.

Na potpisivanju ugovora bili su i zamje-nica gradonačelnika Zagreba Vesna Kusin i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar. Oboje su naglasili važnost poboljša-nja prometne povezanosti između Zagreba i dviju županija.

- Master plan prometnog sustava neizo-stavni je preduvjet da se projekt integriranog

Master plan je preduvjet sufinanciranja projekata gradske, prigradske i regionalne mobilnosti iz europskih fondova

Ugovor su potpisali ministar Siniša Hajdaš Dončić i direktor Integriranog prometa zagrebačkog područja Ivan Miličević

Kroz prvu fazu Master plana utvrdit će se stanje prometnog sustava, s posebnim naglaskom na unapređenje javnog prometa

prometa dalje razvija te u konačnici rezultira pozitivnim gospodarskim i socijalnim učin-cima, kao i pozitivnim efektima za energet-sku učinkovitost i zaštitu okoliša - rekla je V. Kusin, dok je župan Kolar pojasnio da će Master plan omogućiti izradu projekata kojima će biti moguće implementirati zajed-ničke tarife i vozne karte, a što je od iznimne važnosti za stanovništvo obiju županija.

Suradnja triju partnera na (konačnoj!) re-alizaciji ideje integriranog prijevoza forma-lizirana je u lipnju 2012. kada je potpisan Sporazum o integriranom javnom prijevozu i organizaciji tarifno-prijevozničke unije na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.

5ŽUPANIJSKA KRONIKA lIPANJ 2015. | BROJ 864 BROJ 86 | lipanJ 2015. ŽUpaniJSKa KROniKa

DOgAđAJI DOgAđAJI

U PERIVOJU DVORCA ERDÖDY ODRŽANA SREDIŠNJA SVEČANOST U PRIGODI 27. LIPNJA - DANA HRVATSKIH BRANITELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE JASTREBARSKO

Uspomenu na poginule branitelje treba čuvati, a istinu o Domovinskom ratu prenositi na generacije koje dolaze

U sklopu obilježavanja Dana hrvatskih branitelja, na

gradskom groblju u Jastrebarskom

položeni su vijenci i zapaljeni lampaši, a prethodno je to, u prisutnosti čelnika

Županije, učinjeno i na mostu u Pokupskom te u Jamničkoj Kiselici

(općina Pisarovina)

I sada, kao i u Domovinskom ratu, potrebno je zajedništvo kako bismo

prevladali sve probleme koji se stavljaju pred nas. Samo tolerancijom, međusobnim uvažavanjem, suradnjom i odlučnošću možemo ići prema boljem sutra - poručio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Dan branitelja Zagrebačke županije obilježava se u spomen na 27. lipnja 1991. kada je na pokupsko ratište

raspoređena 2. brigada Zbora narodne

garde - 'Gromovi'

RATNA ZBIVANJA NA PODRUČJU JASTREBARSKOGA

'Oni su se bojali izaći van, a mi smo se bojali njihovog izlaska'

U sklopu obilježavanja Dana hrvatskih brani-telja, kojim se želi sačuvati i braniti istina o

Domovinskom ratu, održana je tribina „Ratna zbivanja na području Jastrebarskoga u Domovin-skom ratu“. O događajima na prostoru od Kupe do Žumberka govorili su Ivan Penić, predsjednik Kriznog stožera tadašnje Općine Jastrebarsko, Ignac Horvatić, prvi zapovjednik 61. samostalne bojne ZNG-a, Čedomil Všetečka, načelnik Stože-ra 140. brigade HV-a i Vilim Šeperić, zapovjednik 140. domobranske pukovnije Jastrebarsko. Izne-seno je niz činjenica o osnutku prvih oružanih grupa, ustroju postrojbi i njihovim ratnim zada-ćama, sudjelovanju na bojištu, posebno uz rijeku Kupu i u blokadi kasarne jugoslavenske vojske u Jaski te, naposlijetku, i o sudjelovanju Jaskanaca u oslobodilačkoj akciji „Oluja“. - Sve bih ponovio, ratne godine su bile najteže, ali i najljepše - ustvrdio je Ignac Horvatić.Čedomil Všetečka je podsjetio da je osnovna za-daća 140. brigade bila ne dozvoliti prolaz tenkov-skim jedinicama prema gradu Zagrebu, a Šeperić je, u emotivnom izlaganju, poručio da nema ljep-šega nego sudjelovati u pobjedi i gledati neprija-telja kako potpisuje bezuvjetnu predaju (predaja 21. kordunskog korpusa na kraju akcije „Oluja“).

Govoreći o sudjelovanju Narodne zaštite u rat-nim događanjima te o blokadi ondašnje kasarne jugoslavenske vojske (u kojoj je bila smještena jedna od najjačih tenkovskih jedinica ex Jugosla-vije), Ivan Penić je rekao da je tada bilo važno ne pokazivati strah, jer „pokazati strah, značilo bi po-kazati i slabost“. - Držali smo ravnotežu straha, oni su se bojali izaći van, a mi smo se bojali njihovog izlaska. Za-što nismo napali kasarnu? Zato što bi bilo puno mrtvih, Jaska bi bila razorena i, vjerojatno, izgu-bljena. Ideja je bila sačuvati i ljude i grad - rekao je Penić.

vojno-redarstvene akcije „Oluja“, želio bih podsjetiti na zajedništvo branitelja i svih hrvatskih građana koje je itekako pridonijelo konač-noj pobjedi u Domovinskom ratu. Ne samo pobjedi, već i kasnijem ostvarenju drugih važnih nacio-nalnih ciljeva, kao što su ulazak u NATO savez i EU. Ove ciljeve Hrvatska je uspjela ostvariti za-hvaljujući vama, hrvatskim bra-niteljima, ali i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, vrhovnom zapovjedniku Oruža-nih snaga - rekao je Grošinić. Do-dao je da upravo povijesni perivoj dvorca Erdödy u Jastrebarskom podsjeća na još jednog velikog ratnika i vojskovođu, bana Tomu Bakača Erdödyja, koji je prije 422 godine izvojevao pobjedu „nakon koje su zvonila zvona u crkvama diljem Europe“.

- Možemo ustvrditi kako su se Hrvatske ne bi bilo bez neprocjenjive žrtve branitelja nastavak na str. 6

Hrvatski branitelji Zagre-bačke županije proslavili su svoj dan. Središnja

svečanost održana je u Jastrebar-skom. Dan branitelja Zagrebačke županije obilježava se u spomen na 27. lipnja 1991. kada je na po-kupsko ratište raspoređena 2. bri-gada Zbora narodne garde - „Gro-movi“.

Uz pripadnike ratnih postroj-bi, braniteljskih udruga, udovica i obitelji poginulih branitelja..., svečanosti u perivoju dvorca Erdödy prisustvovali su župan Stjepan Kožić, njegov zamjenik Damir Tomljenović, predsjednik Županijske skupštine Dražen Boš-njaković, potpredsjednica Skup-štine Mirela Gajić, gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novo-sel, a u ime Predsjednice RH Go-ran Grošinić, savjetnik u njezinu Kabinetu za obranu i nacionalnu sigurnost. Grošinić je rekao da se posebno treba prisjetiti branitelja koji su u temelje samostalne RH ugradili svoje živote. Uspomenu na njih, dodao je, treba čuvati, a istinu o Domovinskom ratu pre-nositi na generacije koje dolaze.

- Danas, uoči 20. obljetnice

Hrvati kroz svoju dugu povijest morali, i mogli, osloniti prije sve-ga samo na sebe, podnoseći pri-tom i najveće žrtve. I kao što je ban Erdödy, kako pišu povijesne kronike, nakon veličanstvene po-bjede kod Siska rekao „U Bogu pobjedih“, tako su i naši hrvatski branitelji s krunicom i vjerom u Boga, ali i vjerom u pravedan i obrambeni domovinski rat, sta-li na branik Hrvatske - rekao je Grošinić, izrazivši vjeru da će se u zajedništvu iz Domovinskog rata naći inspiracija za savladavanje svih gospodarskih i demografskih problema s kojima je naše društvo danas suočeno.

Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel rekao je da nas povijest uči da se hrvatsko junaš-tvo ponavlja uvijek kada treba za-štititi zajednički interes - opstoj-


DOgAđAJI gOSPODARSTVO

POSJET TVRTKI RIMAC AUTOMOBILI

Krenuo iz garaže, a danas zapošljava stotinu radnika

Župan Stjepan Kožić, za-jedno sa zamjenikom Ru-dolfom Vujevićem, obišao

je tvrtku Rimac automobili. Mate Rimac, njezin osnivač i većinski vlasnik, upoznao je čelnike Žu-panije s razvojnim putem tvrtke, danas po proizvodnji električnih sportskih automobila te električ-nih bicikala poznate u velikom dijelu svijeta.

Smještena na prostoru Grada Svete Nedelje, s trenutno sto za-poslenih, i tendencijom novoga zapošljavanja, tvrtka Rimac auto-mobili svoj prvi automobil Con-

SVETA NEDELJA

Odlično je prihvaćen i bicikl na elektropogon

Prvi automobil, Concept_One predstavljen je 2011. godine

Za sljedeću godinu najavljeno je predstavljanje novog modela automobila na elektropogon, a trenutno tvrtka razvija i projekt električnoga plovila

Bilo je ponuda da kompletnu proizvodnju preseli iz Hrvatske, no Rimac kaže da o tome

zasad ne razmišlja

cept_One predstavila je 2011. godine. Kompletna proizvodnja odvija se u Svetoj Nedelji, u kojoj bi Rimac želio i širiti svoje poslo-vanje. No, kako je rekao, ne naila-zi baš na razumijevanje poslovnih banaka, pa se prošle godine odlu-čio za prodaju vlasničkoga udjela, a dobiveni novac uložen je u nove inovacije. Bilo je i ponuda da kompletnu proizvodnju preseli iz RH, no zasad o tome ne razmišlja.

- Zadivljen sam onime što sam

vidio! Vjerujem da bi i naša Vlada trebala pomoći ovakvim tvrtka-ma i uvažavati domaću znanost. Krenuli ste iz garaže kako biste nešto stvorili. Dostigli ste svjet-sku razinu, ali očito, kod nas za takve stvari nema sluha - rekao je župan.

Sljedeće godine Rimac auto-mobili će predstaviti novi model automobila na elektropogon, a trenutno tvrtka razvija i projekt električnoga plovila.

Danas, uoči 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije 'Oluja', želio bih podsjetiti na zajedništvo branitelja i svih hrvatskih građana, koje je

itekako pridonijelo konačnoj pobjedi u Domovinskom ratu. Ne samo pobjedi, već i kasnijem ostvarenju drugih važnih nacionalnih ciljeva - rekao je Goran Grošinić, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske

SVETIŠTE MAJKE MILOSRĐA U KLOŠTRU IVANIĆU

Hodočašće branitelja Sisačke biskupije Branitelji Sisačke biskupije hodočastili su, treću godinu za

redom, Majci Milosrđa u Kloštru Ivaniću. Predstavnici braniteljskih postrojbi te udruga proizašlih iz Domovinskog rata, izaslanici Sisačke biskupije, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije te gradova i općina s područja Biskupije, položili su vijence i zapalili svijeće u Parku hrvatskih branitelja. Molitvu su predvodili fra Drago Brglez, župnik u Kloštru Ivaniću, i Mladen Vidak, povjerenik za pastoral brani-telja Sisačke biskupije. U ime Zagrebačke županije vijenac je položio predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković. Svečano misno slavlje u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Mari-je predvodio je sisački biskup Vlado Košić.

Obilježavanje Dana hrvat-skih branitelja počelo je otvorenjem izložbe ratnih crteža Ivana Lackovića Croate nastalih na prvoj crti bojišnice (u zapadnoj Slavoniji) krajem 1991. i početkom 1992. godine. Izložbu je otvorio zamjenik župana Damir Tomljeno-vić.- Ne znam koliko bi riječi trebali potrošiti da ispri-čamo neke događaje. Riječima ne bismo uspjeli dočarati ni djelić onoga što će svatko tko vidi ove slike doživjeti. Neke od nas one će vratiti u ratna vremena, neki će ih se prisjetiti, a neki će, oni mlađi, vidjeti kako je tada bilo. U svakom slučaju, ova će vrijedna izložba izazvati puno emocija - rekao je Tomljenović, dodavši da se, gledajući slike, pita „kako smo sve to mogli izdržati“. - Snagu nam je dala ljubav, prema obiteljima, prijatelji-ma, domovini... A gdje je ta ljubav danas? Zar su nam potrebna ovakva događa-nja da bismo osjetili ljubav i zajedništvo?! Duboko se nadam da nisu, optimist sam... - rekao je. Vlasnik zbirke crteža svoga suborca Ivana Lackovića Croate je Udruga drago-voljaca i veterana Domo-vinskog rata - Ogranak Ivanić-Grad, proizišla iz 65. samostalne bojne. Voditelj zbrike Darko Gerić rekao je da su slike već obišle gotovo cijelu Hrvatsku, a svoj stalni postav naći će u budućem Gradskom muzeju Ivanić-Grada. U ime Grada Jastrebarsko-ga prisutne je pozdravio zamjenik gradonačelnika Stipe Bučar.

IZlOžbA RATNIh cRTEžA IVANA lAcKOVIćA cROATE

nost domovine.- Dvadeset godina nakon za-

vršetka Domovinskog rata i ve-ličanstvene pobjede u vojno-re-darstvenoj akciji „Oluja“, upravo od branitelja, koji najbolje znaju kako smo teško i krvavo stvorili državu Hrvatsku, očekujemo da još jednom ukažu put ka zajedniš-tvu i zajedničkim interesima, što nam je u ovom trenutku najpotreb-nije - rekao je Novosel.

Prisutnima se obratio i Branimir Pasecky, početkom Domovinsko-ga rata predsjednik tadašnje Opći-ne Jastrebarsko, dok je o pripremi i organizaciji branitelja, Policije i Narodne zaštite tijekom 1991., te sudjelovanju Jaskanaca u Domo-vinskom ratu govorio Ivan Batu-šić, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovin-skog rata, podružnice Jastrebar-sko.

U ime Zagrebačke županije, organizatora proslave, župan Stje-pan Kožić je rekao da je dužnost sadašnje i buduće naraštaje kon-stantno podsjećati da je sloboda Hrvatske izborena jako teško.

- Moramo probuditi svijest na-ših mladih kolika je njezina vri-jednost - rekao je. Naglasio je da je Hrvatska danas pred novim iza-zovima.

- Okretanje prema budućnosti za dobrobit hrvatskog naroda za-daća je svih nas. I sada, kao i u Domovinskom ratu, potrebno je zajedništvo kako bismo prevladali sve probleme koji se stavljaju pred nas. Samo tolerancijom, među-sobnim uvažavanjem, suradnjom i odlučnošću možemo ići prema

Odluku o obilježavanju Dana hrvatskih branitelja donijela je Županijska skupština

boljem sutra. Dugujemo to svi-ma onima kojih danas više nema među nama - rekao je Kožić.

U sklopu obilježavanja Dana hrvatskih branitelja, na gradskom groblju u Jastrebarskom polože-ni su vijenci i zapaljeni lampaši, a prethodno je to, u prisutnosti čelnika Županije, učinjeno i na mostu u Pokupskom te u Jamnič-koj Kiselici (općina Pisarovina). Za sve poginule branitelje misu u župnoj crkvi sv. Nikole u Jastre-barskom predvodio je vlč. Stjepan Rožanković.

U obrani Republike Hrvatske sudjelovalo je oko 29.400 branitelja s područja Zagrebačke županije


gOSPODARSTVOgOSPODARSTVO

Kreativnost izražena kroz ručno rađene slastice

Kroz projekt 'Jamstvena shema Zagrebačke županije', Slatkoj tajni odobreno je kreditno jamstvo od 100.000 kuna

Kolači se, prije svega, jedu očima, a tek onda nep-cima - pripovijeda Štefi-

ca Horvatinec, vlasnica obrta za proizvodnju slastica Slatka tajna iz Stupnika. Kroz projekt „Jamstvena shema Zagrebač-ke županije“, što ga provodi Regionalna razvojna agencija, njezinom je obrtu, kod kre-ditnoga zaduženja (kod Hypo Alpe-Adria banke), odobreno jamstvo od 100.000 kuna. „Jam-stvena shema“ je namijenjena poduzetnicima koji imaju održi-ve projekte, ali nemaju dovolj-no vlastite imovine kako bi njo-me jamčili podizanje kredita. Štefica je odobrenim kreditom proširila prostor za proizvodnju slastica (s 20 na 100 četvornih metara), te time povećala pro-izvodnju. Kredit, koji je pred otplatom, dobila je kroz pro-jekt „Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje“, u kojemu Zagrebačka županija sufinan-cira kamatu. Sada razmišlja i o podizanju novoga, kako bi, govori, zaokružila proizvodnu cjelinu. U planu je, naime, ure-đenje prezentacijskoga prosto-ra (kušaonice kolača), a novac bi rado, odluči li se za kredit, uložila i u nabavu nove opreme te poboljšanje energetske učin-

Radila sam u državnoj službi, s papirima. Dojadilo mi je piskaranje, dala sam otkaz,

prekvalificirala se i otvorila obrt za proizvodnju slastica. Oduvijek sam voljela modelirati, raditi rukama - pripovijeda Štefica Horvatinec

KREDITNO JAMSTVO ZA FINANCIRANJE PROJEKATA MALOGA GOSPODARSTVA

ce, puno kumčadi i za sve njih sam, još dok su slastice bile samo hobi, pekla kolače. No, onda se ta kreativnost u meni morala i ozbiljnije izraziti - o ra-zlozima otvaranja obrta pripo-vijeda Štefica. Posao se, kaže, razvijao 'korak po korak'. Danas zapošljava petero radnica. - Ručno radimo moderne, rekla bih, kreativne slastice koje se razlikuju od pekarske, serijske proizvodnje. Dakako, nastoji-mo naše recepture uglaviti i u nove trendove koje zahtijeva tržište - govori. U njezinim je slasticama, dodaje, bogatstvo sastojaka. - U svakom se kolaču mora osjetiti njegov šmek. Sve slasti-ce radimo sa smanjenim udje-lom masnoća i šećera, a sve kreme se pasteriziraju. Osnova recepture je kvaliteta i poštiva-nje namirnica - govori Štefica.

kovitosti objekta u kojemu se odvija proizvodnja. - Radila sam u državnoj službi, s papirima. Dojadilo mi je pi-skaranje, dala sam otkaz, pre-kvalificirala se i otvorila obrt za proizvodnju slastica. Oduvijek sam voljela modelirati, raditi rukama. U familiji je puno dje-

U svakom se kolaču mora osjetiti njegov šmek

Sve kreme se pasteriziraju

Da bih sama sebi dala na važnosti, stavila sam šešir na glavu i rekla: nisam ja 'mala za kuhanje kave', ja sam žena poduzetnica. Bilo je to prije 35

godina. Hvala Županiji što me, zadnjih godina, prati. (Renata Kruhan)

Gurala sam korakom

kornjače, išla naprijed uz puno rada i odricanja. Županija me podupire od prvog dana osnutka tvrtke. Pridonijela je mome uspjehu. (Barbara Medvedovski)

POVJERENSTVO ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA ORGANIZIRALO SKUP PODUZETNICA ŽUPANIJE

Sustavna podrška poduzetništvu žena Prisutne obrtnice i vlasnice trgovačkih društava pobliže su

upoznate s potporama koje žene poduzetnice

mogu dobiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s

poticajnim sustavom Ministarstva

poduzetništva i obrta te mjerama poticanja

poduzetništva i potporama u poljoprivredi

Zagrebačke županije

O poduzetništvu žena, o pre-drasudama i stereotipima koji vladaju u hrvatskome

(patrijarhalnom) društvu, o poti-cajnim mjerama i potporama za žene poduzetnice..., govorilo se na Skupu poduzetnica Zagrebačke žu-panije, u organizaciji županijsko-ga Povjerenstva za ravnopravnost spolova organiziranom u prigodi Svjetskog dana poduzetnica. Pri-sutne obrtnice i vlasnice trgovač-kih društava pobliže su upoznate s potporama koje žene poduzetnice mogu dobiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s poticajnim su-stavom Ministarstva poduzetništva

je broj nezaposlenih žena sa sred-njom stručnom spremom, stoga smo u vrlo intenzivnim priprema-ma promjene strukovnog obra-zovanja u RH. Obrazovni sustav moramo prilagoditi tržištu rada - rekao je ministar, dodavši da se žene trebaju obrazovati i za neka, do jučer uvriježena muška zanima-nja. Predstavio je mjere Zavoda za zapošljavanje, poput potpora za za-pošljavanje mladih osoba, potpora za samozapošljavanje, za usavrša-vanje, obrazovanje nezaposlenih.

- Kada otvarate obrt ili tvrtku, kada se širite, zapošljavate, možete ostvariti značajne potpore Zavoda za zapošljavanje - rekao je.

Zdenka Lončar, pomoćnica mi-nistra poduzetništva i obrta, poru-čila je da u RH treba biti prisutna sustavna podrška poduzetništvu žena, te pozvala poduzetnice da iskoriste društvene mreže u svoju korist.

Uvodno su prisutne pozdravili

Skup je organiziran u prigodi Svjetskog dana poduzetnica

O potporama Županije govorili su pročelnici Gordana Županac i Damir Fašaić

Prije šest godina našli smo

partnera u Zagrebačkoj županiji. Od tada Županija svake godine podupire naše projekte i daje nam 'vjetar u leđa'. (Romina Zadravec)

predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković i potpredsjed-nica Skupštine, ujedno predsjedni-ca Povjerenstva za ravnopravnost spolova, Mirela Gajić. Predsjednik je zahvalio ženama što svojim ra-dom pridonose zajednici u kojoj žive, a govorio je i o uspješnosti Zagrebačke županije prema ma-kroekonomskim pokazateljima.

O potporama Županije, koje se već godinama provode u cilju ra-zvoja gospodarstva i poljoprivrede, govorili su pročelnici Damir Fašaić i Gordana Županac. Fašaić je po-sebno istaknuo mjeru potpora za

i obrta te mjerama poticanja podu-zetništva i potporama u poljopri-vredi Zagrebačke županije. Podu-zetnicama se, uz ostale, obratio i ministar rada i mirovinskog susta-va Mirando Mrsić.

- Žene su najviše izložene du-gotrajnoj nezaposlenosti, a ona vodi ispod crte siromaštva. Veliki

žene poduzetnice, koju je prethod-nih godina koristilo njih pedesetak.

Primjere dobre prakse, odnosno pozitivna iskustva s potporama koje odobrava Zagrebačka župa-nija, iznijele su Renata Kruhan (Pekarnica Zemljič) iz Samobora, Barbara Medvedovski (Medeni kutak) iz Jastrebarskoga i Romina Zadravec (Obiteljska sirana Kusa-novec) iz Brckovljana.

Za žene poduzetnice Županija ima posebnu mjeru potpore


vijEstifinancijE

Prijenos porezne obveze pri obavljanju građevinskih usluga

propisan je od 1. srpnja 2013. Me-đutim, iako je od uvođenja prote-klo više od dvije godine, određene nedoumice u vezi s primjenom još uvijek postoje. Stoga porezni obve-znici često obračunavaju PDV na građevinske usluge na koje treba primijeniti prijenos porezne obve-ze te na taj način postupaju suprot-no odredbama članka 75. stavka 3. Zakona o PDV-u (NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14), te članka 152. Pravilnika o PDV-u (NN 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 157/14), s obzirom da je primjena prijenosa porezne obveze obvezna, a ne op-cionalna. U vezi s time pojašnjava se kada se primjenjuje prijenos po-rezne obveze.

1. Kada se primjenjuje prijenos pore-zne obveze na građevinske usluge?Prijenos porezne obveze primje-njuje se kada jedan porezni obve-znik upisan u registar obveznika PDV-a obavlja građevinske usluge drugom poreznom obvezniku ta-kođer upisanom u registar obve-znika PDV-a.

2. Na što se primjenjuje prijenos porezne obveze?Prijenos porezne obveze u područ-ju gradnje primjenjuje se na gra-đenje, što podrazumijeva izved-bu građevinskih i drugih radova kao što su prethodni, pripremni, zemljani, konstrukcijski, instala-terski, završni radovi te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja ili održava postojeća građevina.

3. Na koje objekte se primjenjuje prijenos porezne obveze?Građevinskim objektima na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze smatraju se stambene i nestambene zgrade, objekti pro-metne infrastrukture, cjevovodi, komunikacijski i električni vodovi (naftovodi, plinovodi, telekomuni-kacijski vodovi, telekomunikacij-ski stupovi, instalacije za cestovnu rasvjetu, kanalizacijska mreža, ko-lektori i slično), složene građevine na industrijskim prostorima (elek-trane, rafinerije, postrojenja za ke-mijsku industriju i slično), te ostale građevine, kao što su sportski te-reni, parkovi, smetlišta i slično.

4. Što su prethodni i pripremni radovi? Ti radovi obuhvaćaju osposobljava-nje gradilišta za građenje, raščišća-vanje i planiranje terena, rušenje postojećih objekata, premještanje postojeće infrastrukture, opre-manje i uređenje građevinskog

zemljišta, građenje privremenih građevina, osvjetljenje gradilišta, uređenje gradilišnih cesta, ogra-đivanje gradilišta te osiguranje sigurnosti susjednih objekata, od-nosno sigurnost i stabilnost terena i ostali slični radovi.

5. Što je rekonstrukcija?Rekonstrukcija podrazumijeva izvođenje građevinskih radova ko-jima se bitno poboljšava kakvoća, funkcija, kapacitet i trajanje po-stojeće građevine. To su, primje-rice, radovi koji se odnose na mo-dernizaciju, radovi zbog promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa, dograđivanje, nadogra-đivanje, proširenje postojeće gra-đevine, uklanjanje vanjskog dijela građevine, rušenje nosivog zida kako bi se od dvije prostorije do-bila jedna, proširenje prometnice radi veće propusne moći, zamjena postojećih cjevovoda i vodova s onima koji imaju veći kapacitet i slično.

6. Koji radovi se smatraju održavanjem?Održavanje građevinskog objekta znači izvođenje građevinskih rado-va kojima se sprječava oštećenje i propadanje građevinskog objekta, a uključuje popravke i zamjene do-trajalih dijelova na postojećoj gra-đevini (zamjena oštećenih dijelova krovišta, električnih i drugih vodo-va, obnova fasada, bojenje zidova, prozora i vrata, popravak ošteće-nja na cestama, presvlačenje no-vim slojem asfalta, popravci i za-mjene dotrajalih dijelova vanjske kanalizacije, vodovoda i slično). 7. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze prilikom ugradnje i održava-nja opreme i uređaja?Prilikom ugradnje uređaja i opre-me u okviru izgradnje ili rekon-strukcije građevinskog objekta primjenjuje se prijenos porezne obveze, kao i na sve usluge koje su bile potrebne kako bi se ti uređaji i oprema ugradili, kao što su, pri-mjerice, instalacijski radovi, prob-no testiranje ili projektiranje (kod sustava protuprovale, videonadzo-ra, vatrodojave i slično).

8. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na elektroinstalacijske i komunikacijske radove?Na sve elektroinstalaterske i ko-munikacijske radove primjenjuje se prijenos porezne obveze ukoli-ko se takvi radovi izvode prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građe-vinskog objekta. Međutim, prije-nos porezne obveze ne primjenjuje se na obavljanje usluga redovitog i izvanrednog pregleda ili naknad-nog ispitivanja elektroinstalacija

(bilo da se radi o opremi, uređaji-ma, vodičima, kablovima), kao ni na popravke i zamjenu uređaja i opreme ili njihovih dijelova (ra-zvodni ormari, utičnice, prekidači, grla za rasvjetu, rasvjetna tijela, osigurači, releji...).

9. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze na vodoinstalaterske i plino-instalaterske radove?Da, na sve takve radove primje-njuje se prijenos porezne obveze ako se izvode prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta. Navedeno se odnosi i na ugradnju uređaja i opreme, na is-pitivanje instalacija i opreme prije puštanja u rad i na ostale slične usluge. Prilikom održavanja (po-pravaka, demontaže, montaže i slično) instalacija, odnosno cijevi, primjenjuje se prijenos porezne obveze, dok se prilikom zamjene ili popravaka već ugrađene sani-tarne opreme (umivaonici, slavine, WC školjke, pisoari, kade), te plin-skih trošila, bojlera i slično ne pri-mjenjuje prijenos porezne obveze.

10. Može li se primijeniti prijenos porezne obveze na projektiranje, izradu idejnih rješenja, studija ra-zvoja i energetsko certificiranje?Na usluge izrade idejnog rješenja za nove građevinske objekte i za rekonstrukciju starih objekata u pravilu se primjenjuje prijenos porezne obveze neovisno o tome hoće li ga u konačnici investitor realizirati ili odbaciti. Međutim, na uslugu izrade idejnih rješenja koja investitoru služe samo za analizu mogućnosti gradnje i koja se ne koriste u daljnjem razvoju projekta (npr. anketni natječaji), ne primjenjuje se prijenos porezne obveze. Na obavljanje usluga izra-de studija razvoja, izrade analiza opravdanosti izgradnje te ostale slične analitičke poslove ne pri-mjenjuje se prijenos porezne ob-veze. Na usluge izrade prostornih planova, valorizacije prostorne dokumentacije te izrade znan-stvene dokumentacije i stručnih podloga ne primjenjuje se prijenos porezne obveze. Prijenos porezne obveze ne primjenjuje na usluge savjetovanja investitora u vezi pri-javljivanja na natječaje vezane uz gradnju, te na usluge sudjelovanja pri raspisivanju natječaja i ugova-ranju radova. Usluge kao što su iz-davanje projektne dokumentacije za legalizaciju objekta koja nije u okviru gradnje, energetski pregled građevine i izdavanje energetskih certifikata te usluge vještače-nja ne smatraju se građevinskim uslugama, te se prilikom njihovog obavljanja ne primjenjuje prijenos porezne obveze.

PRIJENOS POREZNE OBVEZE PRI OBAVLJANJU GRAĐEVINSKIH USLUGA DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

'Njegujući vrijednosti rada, osvajamo nove horizonte u vinskome svijetu' Vinarija Kozlović

trenutno obrađuje 25 hektara vlastitih

vinograda, pet hektara okružuje sam podrum, a s još deset hektara,

od svojih kooperanata, otkupljuje grožđe

Po preporuci! Radili su projekte u Istri, čuli smo uspješno, pa smo ih i mi

angažirali. I jako smo zadovolj-ni! Nakon IPARDA, s njima već radimo i na povlačenju sredstava iz Vinske omotnice - tako o su-radnji s konzultantima Regional-ne razvojne agencije Zagrebačke županije govore supružnici An-tonella i Gianfranco Kozlović iz Vala (Momjan). Kroz Mjeru 103 programa IPARD (Ulaga-nja u preradu i trženje poljopri-vrednih i ribarskih proizvoda), Vinarija Kozlović je povukla 1,02 milijuna kuna za opremanje podruma. Ukupna investicija u nabavu linije za punjenje vina, automatsko etiketiranje i paki-ranje te opreme za filtriranje i stabilizaciju vina iznosila je 2,04 milijuna kuna.

- Rekonstrukcijom podruma proširili smo proizvodne kapa-citete, što je bilo nužno - govori Antonella.

Vinarija Kozlović trenutno obrađuje 25 hektara vlastitih vinograda, pet hektara okru-žuje sam podrum, a s još deset hektara, od svojih kooperanata, otkupljuje grožđe. Filozofija vi-narije, kažu Kozlovići, sadrža-na je u povijesti obitelji koja je znala ostati udružena radeći na zajedničkom cilju, njegujući pri-tom vrijednosti rada, ozbiljnosti i sposobnosti, istovremeno na-stojeći osvajati nove horizonte u

govori Gianfranco, malvazija, uz muškat i teran bazna sorta vinarije (u vinogradima je i mer-lot, sauvignon i cabernet sauvi-gnon).

Novi podrum, suvremenog di-zajna i arhitekture, koji odskače od klasičnih objekata za proi-zvodnju vina (njegovo kušanje i promociju), sagrađen je 2008. Uskoro će u njemu, nadaju se Kozlovići, biti nova preša i la-boratorij za vino. U završnoj je fazi, ponovno u suradnji s Regi-onalnom razvojnom agencijom, izrada dokumentacije za sred-stva iz Vinske omotnice (povrat 50 posto uloženoga).

- Europski fondovi su ogro-mna pomoć. Od njih očekujemo još i više. Ovo što smo dosad uradili samo je početak - kaže Antonella, dok Gianfranco do-daje da je jedan od sljedećih iza-zova i turizam.

Europski fondovi su ogromna pomoć. Od njih očekujemo još i više. Ovo što smo dosad uradili samo

je početak - kaže Antonella Kozlović

vinskom svijetu. Danas su vina ove obitelji među najtraženijima u RH, a 30 posto godišnje proi-

zvodnje plasira se i na inozemno tržište, najviše u zemlje EU, a nešto i u SAD. Najtraženija je,

Povrat sredstava iznosio je 1,02 milijuna kuna

Bazne sorte vinarije su malvazija, muškat i teran

Street workout Redovitu sjednici održao je županij-ski Savjet mladih. Razgovaralo se o mogućnostima pomoći gradskim i općinskim savjetima. Njima će biti upućen poziv da dostave prijedlo-ge svojih projekata koji bi se mo-gli i financijski podržati. Za sjednice je već predstavljeno nekoliko sport-skih projekata, među njima i projekti street workouta (uličnog vježbanja) u Vrbovcu i Gradecu.

Susret limenih glazbi Limena glazba KUD-a „Sv. Ana“ Roz-ga (dirigent Marko Bobičanec) i Li-mena glazba Vrbovec (dirigent Josip Kapović) osvojile su drugo mjesto u „A“, odnosno „C“ kategoriji na 29. su-sretu hrvatskih puhačkih orkestara održanom u Novom Vinodolskom. U organizaciji Hrvatskoga sabora kul-ture, u koncertnom programu natje-cateljskog i revijalnog karaktera su-djelovalo je više od 700 glazbenika iz 17 puhačkih orkestara.

Rušili mete brentačama U sklopu manifestacije Dani sv. Vida u Mraclinu, koju je organizirao KUD Dučec, održan je 2. memorijal To-mislav Hrkovac - natjecanje vatro-gasnog podmlatka Zagrebačke žu-panije. Članovi više od 40 ekipa, uzrasta od šest do 12 godina, nad-metali su se u rušenju meta brenta-čama. Natjecanje je održano u spo-men na Tomislava Hrkovca, člana DVD-a Mraclin, poginuloga u Domo-vinskom ratu.

MLADI

PUHAČI

VATROGASCI


gRADOVI I OPćINE

Gradnja cjevovoda od Zagreba do Ivanić-Grada gotova do kraja godine

Razvojna strategija daje obrise razvoja grada do 2020. godine

Šetnica uz rijeku Lonju, za što je izdana lokacij-ska dozvola, preuređenje

Zelenjaka (gradnja igrališta s umjetnom travom i novih tribi-na), rekonstrukcija gradskih mo-stova, uređenje središnjega trga u Ivanić-Gradu, gradnja sportske dvorane u Posavskim Bregima..., samo su neki od infrastrukturnih projekata koji se počinju realizi-rati na području Ivanić-Grada. Za svečanosti u prigodi Dana grada

Šetnica uz rijeku Lonju, preuređenje Zelenjaka, rekonstrukcija gradskih mostova, uređenje središnjega

trga u Ivanić-Gradu, gradnja sportske dvorane u Posavskim Bregima..., samo je dio projekata koji se

počinju realizirati

Grad je osnovao vlastitu razvojnu agenciju koja će osmišljavati i voditi sve gradske projekte, a kao

oslonac kod prijave projekata za europska sredstva služit će i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

PROJEKTI KOMUNALNE INFRASTRUKTURE KOJI MIJENJAJU ŽIVOT GRAĐANA

Čestitke za Dan grada došle su od predsjednika Županijske skupštine Dražena Bošnjakovića i žu-pana Stjepana Kožića. Bošnjaković je rekao da lo-kalnoj samoupravi nije lako raditi u vrijeme kada je poreznom politikom ostala bez dijela prihoda. Govorio je o dobroj suradnji Županije i Grada, te također rekao da je Zagrebačka županija jedna od tri županije u RH (ne računajući Grad Zagreb) koje u državni proračun uplaćuju više nego što im

se iz njega vrati. Župan Kožić je pozvao na pripremu projekata za sredstva EU fondova, govorio je o završnoj fazi (zajedničkoga) projekta regionalnoga vodo-opskrbnog sustava te ulaganjima Županije u obrazovanje. - Ako mala zemlja ulaže u obrazovanje, to će se sigurno vratiti. U zadnjih deset godina, zajedno s Gradom, uložili smo preko 40 milijuna kuna u

osnovno i srednje školstvo na području Ivanić-Grada. Skori početak gradnje sportske dvorane u Posavskim Bregima dokaz je da u obrazovanje i dalje ulažemo značajna sredstva - rekao je župan. Prisutnima se obratio i saborski zastupnik Jasen Mesić, rekavši da razvojni projekti ovoga grada trebaju dobiti adekvatnu podršku Vlade RH, što sada nije slučaj, no izrazio je nadu da će se to uskoro promijeniti.

UlAgANJE U ObRAZOVANJE VIŠESTRUKO SE VRAćA

o njima je govorio gradonačel-nik Javor Bojan Leš. Istaknuo je i ostale projekte koji će, kako je rekao, utjecati na život građana, a čija realizacije ne ovisi o samome Gradu.

- Prvenstveno, radi se o Vodoop-skrbnom sustavu „Zagreb-istok“. Očekujemo da se do kraja ove go-dine priključimo na vodoopskrbni sustav Grada Zagreba, a u kasni-joj fazi krenut će i rekonstrukci-ja kompletne vodovodne mreže.

vrednim gospodarstvima. - U ovoj godini imat ćemo goto-

ve projekte za prijavu na EU fon-dove u vrijednosti od 14 milijuna kuna - rekao je gradonačelnik. Ponovio je da je Grad, zajedno sa Županijom, zauzeo negativan stav oko modela regionalnog zbrinja-vanja otpada, a koji nameću ne-davne izmjene Plana gospodare-nja otpadom u RH.

- Mnogo je nepoznanica. O ko-ličini otpada, o tehnologiji, bene-fitu, vlasničkoj strukturi Grada u ovakvom projektu... Nećemo ga podržati! - rekao je Leš.

Za svečanosti su uručena javna priznanja Grada, a posebna za-hvalnica, za donaciju djela Ivana Lackovića Croate, uručena je i bivšem ministru kulture Boži Biš-kupiću.

Zajedno sa Županijom, Grad je zauzeo negativan stav oko modela regionalnog zbrinjavanja otpada

Pred dobivanjem građevinske do-zvole je za nas vrlo značajan pro-jekt gradnje kanalizacijskog susta-va, a očekujemo i rekonstrukciju željezničke pruge kroz sam grad - rekao je gradonačelnik. Istaknuo je i projekt proširenja smještajnih kapaciteta Naftalana, za što je is-hođena građevinska dozvola.

- Ovaj projekt usko je povezan s projektom šetnice, uređenjem Zelenjaka i gradskoga trga, a što će u konačnici promijeniti vizuru našega grada - rekao je Leš. Grad se, nastavio je, oslanja i na fondo-ve EU, stoga je osnovao vlastitu razvojnu agenciju (IGRA) koja će osmišljavati i voditi sve gradske projekte, a kao oslonac kod prija-ve projekata za europska sredstva služit će i obiteljskim poljopri-

Godišnje nagrade primili su Vladimir Babić i Roland Grlica (lijevo)

Posebna zahvalnica uručena je Boži Biškupiću

NA BLAGDAN ZAŠTITNIKA ŽUPE SV. VIDA PROSLAVLJEN DAN GRADAVRBOVEcIVANIć-GRAD

U Gradskom vijeću Vrbovca nema koalicije stranaka, nego programski surađuju svi oni koji to žele

Dan grada, na blagdan zaštitnika župe sv. Vida, proslavio je Vrbovec. Sve-čana sjednica Gradskoga vijeća bila

je prigoda za podsjećanje na učinjeno tijekom protekle godine dana i najavu početka realiza-cije strateških razvojnih projekata. Osjetno će tome pridonijeti i Razvojna strategija grada, kojom će biti zacrtan razvoj Vrbovca do 2020. godine.

- Kroz strategiju ćemo odrediti strateške projekte i mjere za poboljšanje stanja u gos-podarstvu. Strategija, razvojna agencija, po-duzetnički inkubator, LAG (lokalna akcijska grupa)..., sve su to alati koje ćemo primijeniti kako bismo pomogli našem gospodarstvu, OPG-ima, malim i srednjim poduzetnicima - rekao je, uz ostalo, gradonačelnik Vladimir Bregović. Podsjetio je da u Vrbovcu, njego-vom Gradskom vijeću, nema koalicije stra-naka, nego se programski surađuje sa svima onima koji to žele.

- I to daje rezultat - naglasio je. Govorio je o nekoliko projekata koji se počinju realizirati, odnosno u fazi su pripreme, istaknuvši pritom rekonstrukciju javne rasvjete prema ESCO modelu, projekt energetske obnove zgrade javne uprave, te posebno, u suradnji s Udru-

- U zajedništvu sa Županijom pripremamo veliki projekt vodoopskrbe (RVS „Zagreb-istok“; op.a.). Njime će se na području Vrbov-ca graditi 87 kilometara nove sekundarne mre-že i priključaka - rekao je. Također, radi se i na projektu odvodnje s pročistačem.

- Do kraja godine očekujemo građevinsku dozvolu, iduće godine i 'prve lopate na terenu', a završetak projekta planiran je 2018. godine. Pročistač je projektiran za 15.200 ekvivalent stanovnika - rekao je Bregović.

Uvodno je predsjednik Gradskoga vijeća Jo-sip Jambrač, govoreći o izradi Strategije razvo-ja, rekao da se njome, uz ostalo, želi dati novi pristup kreiranju razvojnih politika, poboljšati poduzetničku i društvenu atmosferu i, u konač-nici, pridonijeti razvoju grada.

U ime Županije, Vrbovčanima su Dan gra-da čestitali predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković i župan Stjepan Kožić, a sjednici su prisustvovali i zamjenici župana Rudolf Vujević i Damir Tomljenović. Prisutne je pozdravio i saborski zastupnik Đuro Popijač.

Strategija, razvojna agencija, poduzetnički inkubator, LAG..., sve su to alati koje ćemo primijeniti kako bismo pomogli našem

gospodarstvu, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, malim i srednjim poduzetnicima - rekao je gradonačelnik Vladimir Bregović

ženjem obrtnika, projekt poduzetničkog inku-batora.

- Zahtjev za lokacijsku dozvolu je predan, studija izvodljivosti se radi, do kraja godine očekujemo apliciranje ovoga projekta prema fondovima EU. Zasad imamo pet zainteresira-nih koji bi sa svojim startupom počeli u na-šem inkubatoru - rekao je Bregović. Zahvalio je Županiji koja ovaj grad, naglasio je, uvijek prati.

Nagradu za životno djelo primili su Mato Baržić i Irena Glad

General Markač počasni je građanin Vrbovca U zajedništvu sa Županijom realizira se nekoliko projekata Projekt RVS 'Zagreb-istok' predviđa

na području Vrbovca gradnju 87 kilometara nove sekundarne

vodovodne mreže

gRADOVI I OPćINE

Za sjednice su, tradicionalno, uručena javna priznanja. Nagradu za životno djelo primili su Mato Baržić i Irena Glad, a godišnje nagrade Grada Igor Makvić, DVD „Gaj“, Mato Budi-selić i Galvanizerski obrt „Galoks“.


ŠKOlSTVOgRADOVI I OPćINE

NA BLAGDAN SV. VIDA MUČENIKA BRDOVEC PROSLAVIO SVOJ DAN

Zaprešićki kraj je primjer sinergije i zajedništva

Značajan dio općinskih projekata ne bi bilo moguće realizirati bez pomoći sa strane, pa je načelnik posebno zahvalio Hrvatskim vodama, Hrvatskim cestama, nadležnim

ministarstvima i Zagrebačkoj županiji

U prigodi Dana općine Br-dovec, sažetak započetih, nastavljenih, odnosno vi-

šegodišnjih projekata privedenih kraju dao je, za svečane sjednice Općinskoga vijeća, načelnik Alen Prelec.

- Pozitivno trebamo gledati u bu-dućnost, stvarati preduvjete za još bolji život i standard naših stanov-nika, bez obzira na nedaće koje nas svakodnevno opterećuju - poručio je. Istaknuo je završenu gradnju nogostupa uz državnu cestu, u du-žini od 3,3 kilometra, te nastavak gradnje kanalizacije (unazad tri godine sagrađeno je 36 kilometara kanalizacijske mreže, na nju je pri-ključeno oko tisuću domaćinstava, a u radove je, značajnom podrškom Hrvatskih voda, investirano preko 48 milijuna kuna). Govorio je i o asfaltiranju lokalnih ulica, prove-denome javnom natječaju za naba-vu i ugradnju energetski učinkovite javne rasvjete uz državnu promet-nicu te pilot-projektu rekonstrukci-je javne rasvjete po ESCO modelu u Ključu. Naglasio je aktivnosti Općine na jačanju ekološke svijesti građana te istaknuo izradu projeka-ta za poboljšanje energetske učin-kovitosti svih društvenih domova. Istaknuo je i nabavu novoga vatro-gasnog vozila, subvencioniranje

predškolskog i školskog odgoja, sufinanciranje noćnog dežurstva ljekarne u Zaprešiću te brojnost i bogatstvo udruga.

- Značajan dio naših planova i projekata ne bi bilo moguće rea-lizirati bez pomoći sa strane, prije svega Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, nadležnih ministarstava i Za-

grebačke županije - na kraju izla-ganja rekao je Prelec.

O kontinuiranoj pomoći Zagre-bačke županije govorio je župan Stjepan Kožić. Posebno je naglasio ulaganja u kapitalne investicije u školstvu, u komunalnu infrastruk-turu, subvencije u gospodarstvu (za razvoj poduzetničkih zona) i poljoprivredi. Podsjetio je na proš-logodišnje, najbolje prihode prora-čuna od osnutka županije te rekao da veseli što su općine u okruženju Zaprešića uvijek zajedno i jedna drugoj pomažu, bez obzira na stra-načke boje. O toj suradnji govorio je i načelnik Bistre Krešo Gulić.

- Zaprešićki kraj može biti pri-mjer zajedništva i sinergije. Ne di-jelimo se na lijeve i desne, na plave i zelene, dijelimo si savjete, suge-stije, pomoć... Mislim da to naši sugrađani osjećaju - rekao je Gulić.

Svečanoj sjednici Općinskoga vijeća prisustvovao je i predsjednik Vlade RH Zoran Milanović.

- Da bi se zemlja počela decen-tralizirati, morat će se jedinice lo-kalne samouprave udruživati. To ne znači da ih treba ukidati. Od mene niste nikada čuli da sam re-kao da u Hrvatskoj ima previše općina. Ja to nisam nikada rekao, jer to ne mislim - uz ostalo je rekao Milanović.

Unazad tri godine sagrađeno je 36 kilometara

kanalizacijske mreže, na nju je priključeno oko tisuću domaćinstava, a u radove je investirano preko 48 milijuna kuna

Dobitnici javnih priznanja

Brdovec je najveća općina u županiji

OBILAZAK PRAKTIKUMA ZA STROJARSKA ZANIMANJA U SREDNJOJ ŠKOLI JASTREBARSKO

Dobili prostor za praktičnu nastavu Praktikum će koristiti učenici koji se školuju za zanimanja

vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije te automehaničara

Srednja škola Jastrebarsko do-bila je praktikum za strojarska

zanimanja. Uređen je u prostoru nekadašnje kotlovnice, koja je iz-mještena u drugi školski prostor, a služit će učenicima koji se obra-zuju za zanimanja vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije te automehaničara. Uređenje prak-tikuma koštalo je nešto više od 350.000 kuna, od čega je Županija osigurala 289.580 kuna. Dodatnih 653.427 kuna Županija je uloži-la u izmještanje i rekonstrukciju kotlovnice, pa ukupna investici-ja iznosi preko milijun kuna. Dio sredstava osigurao je i Grad Jastre-barsko te škola iz vlastitih prihoda.

Uz čelnike Grada, praktikum su početkom lipnja obišli župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik

Rudolf Vujević. Župan je izrazio zadovoljstvo uređenjem ovakvoga prostora te rekao da treba potenci-rati što više praktične nastave.

- Trebaju nam djelatnosti koje stvaraju novu vrijednost, a to smo zanemarili. Svi danas govore o po-

litici, filozofiji..., a tamo gdje treba znoja, od toga se bježi. Bez proi-zvodnih djelatnosti i proizvoda koje možemo prodati na vanjskom tržištu nećemo izaći iz recesije i osjetiti kvalitetu života - rekao je župan, podsjetivši i na ulaganja

Županije u školstvo na područ-ju grada Jastrebarskoga. Ona su tijekom proteklih deset godina iznosila preko 30 milijuna kuna, a pridoda li se tome i ulaganje Grada u gradnju srednjoškolske sportske dvorane, kapitalna ulaganja u škol-stvo na području Jastrebarskoga prelaze 40 milijuna kuna.

- To su značajna sredstva. Misli-mo da je ulaganje u obrazovanje najisplativije, što ne pokazujemo samo deklarativno, nego i ovakvim primjerima - rekao je župan. Na upit o gradnji nove osmogodišnje škole u Jastrebarskom, istaknuo je da potreba postoji te da se zajedno s Gradom, resornim ministarstvom i Ministarstvom regionalnog ra-zvoja trebaju iznaći sredstva za realizaciju ovoga projekta.

Iako sagrađena još 1991., SŠ Jastrebarsko dosad nije imala učionicu za praktičnu nastavu. - Vjerujem da će ovaj praktikum pripomoći budućim đacima da prepoznaju vrijednost strojarskih zanimanja, od kojih, kada se gospodarstvo popravi, mogu i pri-stojno živjeti - rekla je ravnateljica škole Đurđica Lončarić. U školi, koja broji 475 učenika, za obrtnič-ka zanimanja trenutno se školuje 57 đaka. Zadovoljan uređenjem praktikuma, te dobrim odnosima Županije i jaskanske srednje škole, bio je i gradonačelnik Jastrebar-skoga Zvonimir Novosel. - Svako ulaganje u školstvo je za pozdraviti. Grad se u ovu inve-sticiju uključio koliko je mogao. Na svima nama je odgovornost da djeci i učiteljima pružimo bolji standard obrazovanja - rekao je Novosel.

PObOlJŠATI STANDARD ObRAZOVANJA

U školskoj 2014./2015. za obrtnička zanimanja školovalo se 57 đaka

Rušenjem postojeće, gra-đevinski dotrajale jedno-dijelne sportske dvorane,

počela je rekonstrukcija i dograd-nja OŠ Samobor. U prvoj fazi, kroz narednih deset mjeseci, sagradit će se nova sportska dvorana, dvodi-jelna, površine 600 četvornih me-tara. Zajedno s pratećim prostorija-ma (svlačionicama, kabinetima za nastavnike, sanitarnim prostorima, spremištima sportske opreme...), ukupna građevinska površina dvo-rane iznosit će oko tisuću četvor-nih metara. Radovi su počeli dan nakon završetka školske godine.

- Ova je škola među prvima u RH

imala sportsku dvoranu. Sada ona odlazi u povijest, jer je dotrajala i već duže vrijeme na rubu normal-noga funkcioniranja. Zahvala svi-ma koji su 'pogurali' projekt nove dvorane, prvenstveno Županiji koja u njemu sudjeluje s 25 posto

Gradnja dvodijelne dvorane košta 9,2

milijuna kuna, a koristit će je više od 800

učenika škole

POČELA REALIZACIJA JOŠ JEDNE KAPITALNE INVESTICIJE U ŠKOLSTVU SAMOBOR

Kroz deset mjeseci OŠ Samobor dobiva novu sportsku dvoranu

sredstava. Preostali iznos osigurao je Grad - prigodom početka radova rekao je gradonačelnik Samobora Krešo Beljak. Gradnja dvorane ko-šta 9,2 milijuna kuna, a koristit će je više od 800 učenika škole.

- Kada Bog da malo bolja vre-mena, realizirat će se i druga faza projekta: gradnja šest novih učio-nica u produžetku postojeće zgra-de škole - dodao je gradonačelnik. Goran Matoš, ravnatelj škole, koji je gradnju nove dvorane dočekao na početku svoga mandata, kratko je komentirao da će ona pomoći novim generacijama učenika u po-stizanju još boljih sportskih rezul-tata.

Osiguranjem sredstava za grad-nju dvorane, napomenuo je župan Stjepan Kožić, Županija nastavlja investirati u obrazovanje u koje za-dnjih desetak godina u kontinuitetu ulaže preko 35 posto proračuna.

- Veliki dio dosadašnjih inve-sticija odradili smo zajedno s dva resorna ministarstva, obrazovanja i regionalnog razvoja, no njihova pomoć u zadnje vrijeme izostaje. Pokušat ćemo dio budućih investi-cija realizirati i kroz javno-privatno partnerstvo, jer u tom slučaju, te-meljem zakona, 55 posto ukupnih sredstava daje RH - rekao je župan. Podsjetio je i na druge kapitalne projekte u školstvu koji su pred završetkom, istaknuvši pritom do-gradnju samoborske Srednje stru-kovne škole koju je u stopostotnom iznosu financirala Županija.

Dio budućih investicija u školstvu Županija će pokušati realizirati i

modelom javno-privatnog partnerstva

Radovi su počeli dan nakon završetka nastave

Županija je osigurala

25 posto potrebnih sredstava


ŠKOlSTVOŠKOlSTVO

PRIJEM ZA UČENIKE OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA KOJI SU NA DRŽAVNIM NATJECANJIMA OSVOJILI JEDNO OD PRVA TRI MJESTA

'Odabrali ste znanje kao zvijezdu vodilju, to vam nitko ne može uzeti!'

Osim ostvarenoga vlastitog uspjeha, nagrađeni su učenici na državnim natjecanjima promovirali

Zagrebačku županiju kao regiju znanjaMjesecima sam pripre-

mala rad. Potrošila sam puno vremena, ali nije

bilo uzalud. Dobro je iskorišteno. Puno će mi osvojeno priznanje značiti za budućnost - pripovijeda Katarina Nujić, među učenicima osmih razreda najbolja u državi iz eksperimentalnih radova u fizici. Pohađala je OŠ Bogumila Tonija iz Samobora (najesen će u prvi ra-zred srednje škole), te je s osvoje-nim prvim mjestom na državnom natjecanju iz fizike nagrađena na tradicionalnom prijemu za učeni-ke osmogodišnjih i srednjih škola, što ga je, ove godine u Okuju (Ve-lika Gorica), organizirala Župani-ja. Novčanim poklon-bonovima, odnosno smartphonima i table-tima (donacijom Hrvatskog tele-koma) te prijenosnim računalima nagrađeno je 207 učenika koji su na državnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mjesta. Katarina je fiziku, otkriva, zavoljela uz ro-ditelje.

- Htjela bih studirati priro-doslovne znanosti - govori. Na državnom natjecanju u Trogiru predstavila je rad „Magnetsko hla-đenje“.

- Puno mi je značila podrška moga mentora (Vjeke Jakopca; op.a.) - kaže Katarina. Nije samo odlična učenica, nego i svestrana glazbenica. Šest je godina (privat-nom podukom) učila svirati klavir, zadnje četiri svira i klarinet, a ove je godine upisala i gitaru. Uz to, pjeva i u zboru.

Najbolji iz matematike među učenicima petih razreda, te dru-gi iz informatike, na državnom je natjecanju bio Bernard Inkret, učenik OŠ Rude (mentori Diana Baron i Franjo Hrelja).

- Matematika nije zanimljiva,

Novčane poklon-bonove od 500, 700 i 1.000 kuna, smartphone i tablete (donaciju Hrvatskog telekoma) te prijenosna računala primilo je 207 učenika, od čega je njih 101, ekipno i pojedinačno, osvojilo na državnim

natjecanjima prvo mjesto, 45 drugo, a 61 treće mjesto

U sklopu svečanosti, prigodni program izveli su učenici Umjetničke škole

Franje Lučića iz Velike Gorice

Nagrade na državnim natjecanjima dokaz su da se u našim školama kvalitetno radi,

da školujemo uspješne učenike koji će sutra postati stručnjaci u svojim područjima. Po ostvarenim rezultatima budućnost Zagrebačke županije je u sigurnim rukama - izjavio je župan Stjepan Kožić

Najbolje mlade tehničarke u državi - Andrea Gregurec i Iva Jambrek

ali nije ni teška. Ne interesira me (!), ali ide mi dobro. Više me zani-ma informatika, to je jedan od naj-lakših predmeta u školi - ispričao je Bernard, dodavši da s lakoćom uči.

- Sve brzo razumijem - rekao je. Aktivan je i u sportu. Član je Kyokushin karate kluba „Feniks“ iz Ruda.

Nagrade najboljim učenicima i njihovim mentorima uručili su žu-pan Stjepan Kožić, njegov zamje-nik Rudolf Vujević, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku

Nagrađenima su čestitali župan Stjepan Kožić...

...i zamjenik župana Rudolf Vujević

Najbolji na predmetnim natjecanjima: Ivan Džanija, Bernard Inkret, Jakov Ljubičić, Marta Novaković, Petra Barbarić, Karlo Josip Kardum, Dominik Fistrić, Petra Bistrički, Leona Zagorec, Sven Hrastić, Katarina Nujić, Karlo Mihanović

Osvajači prvog mjesta na

strukovnim natjecanjima - Nikola Tunić i Patricija Ivoš

Najbolji glazbenici - Petra Stanec, Sven Brajković, Ana Tutić, Lucija Kašner, Josip Rudelić, Dorian Farkaš, Josipa Gvozdanić, Morana Vugrin, Janko Adamek, Marko Blašković

znanje kao 'zvijezdu vodilju', što im nitko ne može uzeti.

Nagrade s državnih natjecanja, rekao je župan, dokaz su da se u našim školama kvalitetno radi.

- Ponosni smo na vas! Budite i dalje marljivi, a mi ćemo se truditi stvarati bolje i kvalitetnije uvjete za vaše školovanje. I do sada smo u obrazovanje ulagali značajna sredstva, sigurni smo da će nam se to, kroz vrijeme koje je pred nama, vratiti - poručio je župan.

Badminton ekipa OŠ Eugena Kumičića, Velika Gorica

Košarkaši Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole Samobor

Judašice OŠ Bogumila Tonija, Samobor

kulturu Vjeran Štublin te Boris Sesar iz Hrvatskog telekoma, koji je rekao da su učenici odabrali

Futsal ekipa OŠ Sveta Nedelja

Rukometaši SŠ Dugo Selo Šahisti OŠ Sveta Nedelja

Futsal ekipa Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole Samobor

Atletičarke OŠ Bogumila Tonija, Samobor


DOgAđAJIgRADOVI I OPćINE

Gradnja vodovodne mreže duž glavnih ulica u naseljima općine Ove će godine početi gradnja vodovoda i plinovoda od Kloštra Ivanića prema

Čemernici u dužini od oko 3,5 kilometara

Dan općine, na blagdan rođenja sv. Ivana Krstitelja, proslavio je Kloštar Ivanić. Željko Filipović, načelnik općine, govorio

je za svečane sjednice Općinskoga vijeća o reali-ziranim projektima tijekom prošle godine te na-javio ovogodišnje. Naglasio je gradnju vodovoda u naselju Marča te asfaltiranje lokalnih cesta (Put u raj, Ulica Sv. Duha, Vinogradarska ulica...). Iz proračuna Općine u asfaltiranje je uloženo oko 600.000 kuna. Sanirano je, sufinanciranjem Župa-nije, krovište na Pučkom domu te je zamijenjeno, sufinanciranjem Ministarstva regionalnog razvoja, krovište na Dječjem vrtiću „Proljeće“. Također, iz-mješten je plinovod u naselju Šćapovec.

- U gradnju i održavanje komunalne infrastruk-ture lani smo uložili preko 40 posto prikupljenih proračunskih sredstava - rekao je načelnik. Ove godine, nastavio je, zamijenjena je stolarija na Dječjem vrtiću „Proljeće“ te je, sredstvima IPARD programa, počela gradnja odvodnje u Šćapovcu i Ulici kralja Tomislava.

- Većina radova bit će završena tijekom ljeta - dodao je Filipović. Ove će godine, najavio je, po-četi i gradnja vodovoda te plinovoda od Kloštra

Ivanića prema Čemernici u dužini od oko 3,5 ki-lometara.

- S izgradnjom ovoga vodovoda bit će komple-tirana vodovodna mreža duž glavnih ulica na cije-lom području općine - rekao je načelnik. Govorio je i o projekima koji se planiraju realizirati sred-stvima EU fondova.

- Imamo spreman projekt za cestu u naselju Če-mernica, u izradi je projekt nogostupa i biciklistič-ke staze u Ulici kralja Tomislava, a pripremamo i projektiranje nogostupa u Šćapovcu. Za sve to treba nam dobra suradnja s ministarstvima i Župa-nijom - rekao je.

Za svečanosti su uručene općinske zahvalnice i nagrade. Nagradu za životno djelo primili su Suza-na Đura i Marijan Lopec.

Ispred Županije svečanosti je prisustvovao za-mjenik župana Damir Tomljenović. Govorio je o vodoopskrbnom sustavu „Zagreb-istok“, projektu integriranoga javnog prijevoza te širokopojasnom internetu, no posebno je naglasio izradu Strategije razvja Zagrebačke županije do 2020., odnosno pripremu projekata za EU fondove. - Strategija je temelj svega onoga što želimo napra-viti. Pozivam općine i gradove da ozbiljno shvate ovaj projekt. Napravimo Strategiju kako treba da bismo mogli povući novce iz EU fondova - poručio je Tomljenović, rekavši da se jedinice lokalne sa-

mouprave više trebaju okrenuti ovim fondovima. - Ako se podvuče crta, ne možemo biti zadovolj-ni onime što je dosad napravljeno. Premalo je sredstava povučeno! Sredstva EU fondova su toliko velika da njima možemo riješiti sve naše infrastrukturne, pa i ostale probleme. Treba imati samo dobar projekt, dobru priču i 'uzeti' novac - izjavio je. Mještanima Kloštra njihov dan također su čestitali saborska zastupnica Ivana Posavec Krivec i pomoć-nik ministrice vanjskih poslova, ujedno i stanovnik ove općine, Željko Kuprešak.

DObRIM PROJEKTOM 'UZETI' NOVAc

U gradnju i održavanje komunalne infrastrukture lani

smo uložili preko 40 posto prikupljenih proračunskih sredstava - rekao je općinski načelnik Željko Filipović

Općina ima gotove projekte za sredstva EU fondova

U izradi je Strategija razvoja Županije do 2020. godine

POSJET IZASlANSTVA KOSOVSKOg INSTITUTA ZA lOKAlNU UPRAVU

Ustroj jedinica lokalne samouprave u RH

U sklopu boravka u RH, četrdesetak polaznika Akade-

mije za lokalnu upravu, edukativnog programa Instituta za lokalnu upravu Republike Ko-sovo, posjetilo je Zagre-bačku županiju. Goste iz Kosova, predstavnike pet tamošnjih općina te kosovskoga Ministarstva lokalne samouprave, primili su zamjenik župana Rudolf Vujević, predsjednik Županij-ske skupštine Dražen Bošnja-ković i gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić. Tema susreta bila je ustroj jedinica lokalne samouprave u RH te europski procesi integracije. - U EU ne postoje čvrsta pravila kako države trebaju ustrojiti lokalnu samoupravu. Postoji više modela. Naše je nastoja-nje da Hrvatska bude što više decentralizirana država. No, sada se kod nas prenose ovla-sti, ali ne i sredstva - rekao je, uz ostalo, predsjednik Župa-

nijske skupštine. Govorio je i o procesu priključenja Hrvat-ske Europskoj uniji kada je, u pretpristupnim pregovorima, vodio Ministarstvo pravosu-đa. Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić izrazio je za-dovoljstvo što će se gosti iz Kosova upoznati s funkcioni-ranjem lokalne samouprave u jednom od najrazvijenijih dijelova Hrvatske, te poseb-no naglasio da je Velika Go-rica jedan od tri grada u RH s najmanjom stopom neza-poslenosti i grad s najvećom prosječnom plaćom u državi.

IZMJENE I DOPUNE MREŽE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE

Razdvajanje Županije i grada ZagrebaObiteljska medicina i

ginekologija dobile bi po tri nova tima, pedijatrija

jedan, a dentalna zdravstvena zaštita čak

12 timova

Savjet za zdravlje jednogla-sno je podržao prijedlog izmjena i dopuna Mreže

javne zdravstvene službe, te ga na razmatranje uputio Županij-skoj skupštini. Ovim prijedlogom Mreža javne zdravstvene službe za područje Zagrebačke županije postaje zasebna cjelina, odnosno razdvaja se dosad jedinstvena Mreža grada Zagreba i Zagrebač-ke županije. Nadalje, obiteljska medicina dobila bi tri nova tima (u Dugom Selu, Ivanić-Gradu i Svetoj Nedelji), pedijatrija jedan (u Vrbovcu), dentalna zdravstve-na zaštita čak 12 novih timova (po dva u Samoboru i Velikoj Gorici, te po jedan u Brckovlja-nima, Brdovcu, Dugom Selu, Iva-nić-Gradu, Jastrebarskom, Svetoj Nedelji, Vrbovcu i Zaprešiću), a ginekologija tri tima (u Samobo-ru, Velikoj Gorici i Zaprešiću).

Broj timova ostaje isti u mreži medicinsko-biokemijskih timo-va, zdravstvene njege u kući, hi-gijensko-epidemiološke zaštite, djelatnosti javnog zdravstva te zaštiti školske djece i studenata, dok kod patronažne službe dolazi do smanjenja za dva tima. Novost je organizacija mreže timova pa-lijativne skrbi. Prema prijedlogu na području Zagrebačke županije

trebala bi se organizirati tri takva tima.

- Izuzetno sam zadovoljan! Ovim prijedlogom smo dobili i više nego što smo tražili. Raz-dvajanjem Zagrebačke županije od grada Zagreba omogućava se bolja dostupnost zdravstvene za-štite našim stanovnicima - rekao je Goran Maričić, predsjednik županijskoga Savjeta za zdravlje.

Novost je organizacija mreže timova palijativne skrbi. Prema prijedlogu, na području Zagrebačke županije

trebala bi se organizirati tri takva tima.

Prijedlog je na razmatranje upućen Županijskoj skupštini

SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA KLOŠTRA IVANIĆA

SOCIJALNA EKONOMIJA - PRIORITET FINANCIRANJA U REGIONALNOJ EUROPSKOJ POLITICI

Društveno odgovorni uz fondove Europske unije

U partnerstvu Hrvatske za-jednice županija, Udruge gradova i Udruge općina

u Republici Hrvatskoj, Instituta za razvoj poduzetništva i europske projekte te Učilišta „EU projek-ti“, u Zagrebu je početkom lipnja održana konferencija Društveno odgovorni uz fondove EU - Finan-ciranje projekata društvenog po-duzetništva i DOP-a iz fondova EU na regionalnoj i lokalnoj razini. Cilj

Jedan od osnovnih ciljeva sljedećega desetogodišnjeg razdoblja je zapošljavanje

osoba sa smanjenom radnom sposobnošću i osoba s invaliditetom

U travnju ove godine donesena je Strategija razvoja društve-nog poduzetništva za razdoblje od 2015. do 2020., što je važna pretpostavka za korištenje pu-nog potencijala ovog sektora. U Europskoj uniji oko šest posto ukupno zaposlenih radi upravo u društvenom poduzetništvu (zadrugama, udrugama, fonda-cijama...), a važno je naglasiti da je socijalna ekonomija prepo-znata kao prioritet financiranja u regionalnoj politici EU - rekao je župan, dodavši da se društveno poduzetništvo najčešće financi-ra javnim sredstvima.- Kao župan, mogu reći da su proračuni županija znatno sma-

njeni, što radi krize, ali i zbog izmjene Zakona o porezu na dohodak, koji je na snazi od početka 2015. To za posljedicu vuče smanjenje sredstava za društveno poduzetništvo. Stoga pristup financijskim sredstvima iz fondova EU moramo iskori-stiti kao snažan poticaj daljnjem razvoju ovoga sektora i poveća-nju broja novih radnih mjesta - dodao je. Izrazio je spremnost da Hrvatska zajednica županija, u okviru svojih nadležnosti, a u partnerstvu sa svim relevantnim dionicima, radi na izgradnji i us-postavi poticajnog i povoljnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva.

je bio ukazati na važnost socijal-nog poduzetništva u RH, kao i na mogućnosti financiranja projekata socijalnog poduzetništva iz fondo-va EU u programskom razdoblju do 2020. godine. Tijekom trajanja konferencije predstavljeni su nor-mativni, strateški i zakonodavni okviri za poslovanje i razvoj druš-tvenih poduzeća u RH, te natječaji za sredstva EU fondova čije se ras-pisivanje očekuje.U ime Hrvatske zajednice županija, sudionicima se uvodno obratio žu-pan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. - Iako je u Europi društveno podu-zetništvo prisutno desetljećima, u Hrvatskoj se postupno razvija.

U ime Hrvatske zajednice županija, sudionicima se obratio

župan Zagrebačke županije mr. sc. Stjepan Kožić


UDRUgEUDRUgE

NAJBOLJI LIKOVNI I LITERARNI RADOVI NA TEMU VATROGASTVA

Iako mali, već sada žele pomagati Na pozivni natječaj

pristiglo je 177 radova, podijeljenih u kategorije učenika od prvog do četvrtog

te od petog do osmog razreda

SVEČANOST U PRIGODI 140. GODIŠNJICE OSNUTKA DVD-a

Među deset najboljih vatrogasnih društava u Republici Hrvatskoj

Osim osnovne zadaće - protupožarne

djelatnosti, društvo neumorno radi na promicanju

vatrogastva među mladima i usavršavanju

vatrogasnoga kadra

Časni i sposobni, nadasve mudri oci osnovali su u rujnu 1875. dobrovoljno

vatrogasno društvo u Svetom Iva-nu Zelini. Danas je to, sa 120 čla-nova, najstarije vatrogasno društvo u županiji. Krajem lipnja, prigod-nom svečanošću, proslavilo je pr-vih 140 godina.

- Društvo je pomagalo i pomaže

ima bogatu povijest, ima i svijetlu budućnost, naglasio je da su vatro-gasci, uz vojsku i policiju, najor-ganiziranija snaga u RH. Krasi ih, dodao je, poštenje i dobrota i navek su veseli. Stjepan Ptiček, zamjenik predsjednika HVZ-a, ujedno pred-sjednik VZ Zagrebačke županije, naglasio je da se DVD Sveti Ivan Zelina ubraja među deset najboljih vatrogasnih društava u RH. Tako-đer, govorio je i o podršci koju va-trogascima pruža Županija, rekavši da „od župana još nitko nije otišao praznih ruku“.

Župan Stjepan Kožić, nagla-sivši da je na vatrogasce izuzetno ponosan, rekao je da su oni uvijek spremni i nikada za svoj rad ne pi-taju „a tko će to platiti?“. Župan je vatrogascima uručio i ključeve vatrogasne cisterne, u čiju je naba-vu i nadogradnju ukupno uloženo 392.000 kuna. Daljnju podršku vatrogascima obećao je i gradona-čelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec.

VUKOVINA PROSLAVILA 120. GODIŠNJICU DOBROVOLJNOGA VATROGASTVA

Jedinstvena snaga spremna odgovoriti na sve izazove Vatrogasci Vukovine, pod po-

kroviteljstvom Županije, pro-slavili su 120. obljetnicu rada društva. Danas ih je četrdesetak aktivnih. U ime pokrovitelja, če-stitke su primili od zamjenika žu-pana Rudolfa Vujevića. - Županija vatrogastvu daje po-seban značaj, ne samo deklara-torno, nego i financijski. Želimo iskoristiti bogatstvo koje imamo u vama, ljudima koji dobrovoljno rade za interes zajednice - rekao je Vujević, dodavši da je prostor Velike Gorice kolijevka vatroga-stva u županiji. Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić (ko-jemu su vatrogasci uputili poseb-nu zahvalu za doprinos uređenju

Vatrogastvo je danas način življenja u mnogim sredinama - rekao je Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice

vatrogasnoga doma i garaže) za-hvalio je svima koji su, od osnut-ka društva, nosili vatrogasnu uni-

formu i podupirali vatrogastvo. - Kroz vatrogastvo su pokazali da vole svoj narod i svoga bližnjega -

rekao je. Obećao je da će Grad uložiti sredstva u daljnje uređenje prosto-ra vatrogasnoga doma (grijanje i stolariju), te re-kao da je želja gradskoga vodstva urediti u centru Velike Gorice vatrogasni muzej. - Ovaj kraj to zaslužuje! - poručio je gradonačel-nik.U ime Vatrogasne zajed-

nice Zagrebačke županije prisut-nima se obratio dopredsjednik Zajednice Željko Kovač, a sveča-nosti je prisu-stvovao i pred-sjednik Hrvatske vatrogasne za-jednice, saborski zastupnik Ante Sanader. Rekao je da je danas vatrogastvo način življenja u mnogim sredinama, te da je snaga hrvatskoga vatro-gastva upravo u ovakvim malim

društvima. - I dalje moramo biti jedinstvena snaga kako bismo odgovorili na sve ono što se od nas očekuje - rekao je Sanader.

Vatrogasna zajednica Zagre-bačke županije nagradila je

učenike osmogodišnjih škola, autore najboljih literarnih i li-kovnih radova na temu vatroga-stva i zaštite od požara. Ukupno je na pozivni natječaj pristiglo 177 radova, podijeljenih u ka-tegorije učenika od prvog do četvrtog te od petog do osmog razreda. Najbolje su odabrali stručno povjerenstvo i posjeti-telji mrežne stranice županijske Vatrogasne zajednice. Priznanja najboljim autorima, te njihovim mentorima, uručili su župan Stjepan Kožić, zamjenik župana Rudolf Vujević i predsjednik VZ Zagrebačke županije Stjepan Ptiček. - Namjera je uključiti mlade u ono što se zbiva u vatrogastvu. Želimo da djeca od malih nogu budu usmjerena na humanitar-

ni rad - rekao je župan, još jed-nom zahvalivši vatrogascima na njihovu radu. - Ponosni smo na njih, izuzetno su organizirani, brojčano jaki, u svim su nepogodama prvi na te-renu - dodao je. Vatrogasna zajednica Zagrebač-

Zagrebačke županije. Najboljim literarnim radom u konkurenciji učenika od prvog do četvrtog razreda proglašen je rad Ane Matoš (OŠ Josipa Zo-rića, Dugo Selo), a u konkurenciji od petog do osmog razreda rad Ane Ilievske (OŠ Stjepana Radi-ća, Božjakovina). Najbolji likovni rad, u konkurenciji učenika nižih razreda, imao je Patrik Vrban (OŠ Ksavera Šandora Đalskog, Donja Zelina), a u konkurenciji učenika viših razreda Lorenzo Vujanić (OŠ Vladimira Nazora, Pisarovina). U kategoriji djece s posebnim potrebama, nagradu za literarni rad primio je Vito Sikira (OŠ Ljube Babića, Jastre-barsko), a za likovni rad Ivan Stepinac (OŠ Kardinala Alojzija Stepinca, Krašić). Posjetitelji mrežne stranice žu-panijske Vatrogasne zajednice najboljima su ocijenili literarne radove Kristijana Bilanovića i Luke Severa (obojica su učeni-ci OŠ Dubrava), dok su najbolje ocijenjeni likovni radovi djelo Noe Arbanasa (OŠ Vukovina) i (ponovno) Lorenza Vujanića (OŠ Vladimira Nazora, Pisarovina).

ke županije ovakav na-tječaj provodi već treću godinu s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite od požara te populariza-cije vatrogastva. - Oni koji su sudjelovali u ovome natječaju poka-

zuju da već sada žele pomagati. Da se mladi vole baviti vatroga-stvom, govore naša natjecanja na kojima imamo i preko stoti-nu ekipa. Kada imate takav broj djece, ne trebate se brinuti za budućnost vatrogastva - rekao je Stjepan Ptiček, predsjednik VZ

svima kojima je pomoć potrebna, i na materijalnom i na duhovnom planu. Kroz svoju povijest bilo je pokretač osnutka i raznih drugih udruga, a danas djeluje u svim sferama društva. Osim osnovne zadaće, protupožarne djelatnosti, neumorno radi na promicanju va-trogastva među mladima i usavrša-vanju vatrogasnoga kadra, a razni pehari i priznanja govore i o natje-cateljskom dijelu - podnoseći iz-

vješće o radu, rekao je tajnik DVD-a Sveti Ivan Zelina Janko Houška, dodavši da društvo nastavlja ideju ljudskosti i solidarnosti i nese-bične pomoći bližnjemu. Čestit-ke slavljenicima uputili su brojni uzvanici, među njima i predstav-nici bratskih društava - Freindorfa (Republika Austrija) i Gojaneca (Varaždinska županija). Slavko Tucaković, glavni vatrogasni za-povjednik RH, rekavši da onaj tko

DVD Zelina godinama surađuje s vatrogascima Freindorfa (Austrija)

Vatrogasci su aktivni u

svim sferama društva

SVETI IVAN ZELINA

VELIKA GORIcA


vijEstigRADOVI I OPćINE

NA BLAGDAN SV. MARGARETE OPĆINA DUBRAVA PROSLAVILA SVOJ DAN VIŠE OD 1200 SUDIONIKA NA SPORTSKIM SUSRETIMA ZAJEDNICE UDRUGA UMIROVLJENIKA

'Imamo gotove projekte za sredstva Europskog fonda za ruralni razvoj'Zahvaljujući sredstvima

Županije riješen je veći dio imovinsko-pravnih odnosa u planiranoj poslovnoj zoni 'Berek', koja se prostire na

površini od 14 hektara

Na blagdan sv. Margarete, 10. lipnja, Općina Dubra-va proslavila je svoj dan.

Tim povodom održana je svečana sjednica Općinskoga vijeća, za koje je načelnik Branimir Katale-nac podsjetio na učinjeno tijekom proteklih godinu dana, te rekao da sve ono što Općina poduzima neće imati značajnijega učinka ukoliko ne dođe do gospodarskoga rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

- Mladi ljudi će ostati u Dubravi samo ako će ovdje imati moguć-nost zaposlenja. Iz tog razloga Općina je, zahvaljujući sredstvi-ma Zagrebačke županije, riješila veći dio imovinsko-pravnih od-nosa u poslovnoj zoni „Berek“, a trenutno je u tijeku javna rasprava

o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja zone, ukupne površine 14 hektara - rekao je Katalenac. Ukazao je i na nužnost pripreme projekata koji se mogu financirati sredstvima europskih fondova.

- Općina ima spremne projekte koje će prijaviti na natječaj Eu-ropskog fonda za ruralni razvoj. Prije svega, radi se o projektu gradnje kanalizacije i pročistača

otpadnih voda za naselje Dubrava te projektu uređenja nerazvrsta-nih cesta u poljoprivrednoj zoni. S nestrpljenjem očekujemo ras-pisivanje natječaja - rekao je na-čelnik. Govorio je i o projektima koje Općina priprema u zajedniš-tvu sa Županijom - Regionalnom vodoopskrbnom sustavu „Zagreb-istok“, modernizaciji javne ra-svjete i širokopojasnom Internetu. Istaknuo je i realizirane projekte, poput prve faze proširenja dječjeg vrtića i izrade projektne dokumen-tacije za poboljšanje energetske učinkovitosti ovoga predškolskog objekta.

- Narednih dana počinje sanacija krovišta, zamjena stolarije i izved-ba nove fasade na starom objektu dječjeg vrtića - rekao je, dodavši da su djeca i mladi naša sadaš-njost, te im se moraju omogućiti što bolji uvjeti rada i obrazovanja kako bismo sutra bili naprednije i bogatije društvo. Veliki izazov ove općine, rekao je načelnik, rješava-nje je prometne infrastrukture.

- Puno nade polažemo u Župa-nijsku upravu za ceste da u skla-du s financijskim mogućnostima rekonstruira cestu koja Dubravu povezuje s Hagnjom i Kloštrom, a od Hrvatskih cesta očekujemo da podrže naš projekt nogostupa uz državnu cestu od centra Dubrave do nogometnog igrališta - rekao je Katalenac.

U ime Županije, svečanoj sjednici Općinskoga vijeća prisustvovao je zamjenik župana Rudolf Vujević. - Županija sudjeluje u gotovo svim projektima Općine. Svojim projektima i programima stvaramo niz preduvjeta za njezin razvoj. Želimo da ljudi ostanu živjeti na ovim prostorima, da ovdje mogu zadovoljiti sve svoje potrebe. Naravno, želimo i da zemlja bude obrađena - rekao je Vujević. Okupljenima se obratio i gradonačelnik Vrbovca Vladimir Bregović, rekav-ši da se za standard građana treba boriti zajedno, bez obzira na političke opcije, dok je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović rekao da razvoja Hrvatske neće biti ako se on ne pokrene 'odozdo', s lokalne razine.

PREDUVJETI RAZVOJA RURAlNIh KRAJEVA

Smotre folklora U Samoboru je održana smotra dječjeg folklora „Cinguli, rajnguli“. Sudjelovalo je 11 kulturno-umjetnič-kih društava i folklornih ansambala. Za odlazak na državnu smotru, u ruj-nu u Kutini, predložen je KUD „Pre-porod“ iz Dugog Sela, koji je izveo dječje igre iz Slavonije „Mi smo seke bosonoge“.U sklopu Svetoivanjskih dana, u Sve-tom Ivanu Zelini je održana 18. smo-tra izvornih folklornih skupina Za-grebačke županije.

Pjevački zborovi U Zaprešiću je održan 16. susret pje-vačkih zborova i malih vokalnih sa-stava Zagrebačke županije. Organi-zirali su ga Pučko otvoreno učilište Zaprešić i Zajednica kulturno-umjet-ničkih udruga Zagrebačke županije. Sudjelovao je 21 zbor, odnosno vo-kalni sastav, ukupno nešto više od 400 pjevača. Cilj susreta je, prije sve-ga, očuvanje kulturne baštine i na-rodnih pjesama s prostora županije.

Ivanje u Novom Čiču Mjesni odbor Novo Čiče i KUD Čiče organizirali su i ove godine međuna-rodnu smotru folklora Ivanje u No-vom Čiču. Sudjelovalo je petnaestak kulturno-umjetničkih udruga iz Hr-vatske, Bosne i Hercegovine, Slove-nije i Srbije (Vojvodine). Folkloraše je uvodno, uz ostale, pozdravio zamje-nik župana Rudolf Vujević, rekavši da Županija podupire zajedništvo i ma-nifestacije koje čuvaju tradiciju.

OBIČAJI

KULTURA

TRADICIJA

'Udovac sam, a ovdje ima jako puno lijepih žena...'

Umirovljenici su se nadmetali u belotu, šahu, pikadu, streljaštvu, a najzanimljivije je, ponovno,

bilo potezanje užeta

Dan nakon sportskih susreta, također u Bedenici, održan

je susret pjevačkih zborova i glazbenih

sastava umirovljenika. Sudjelovalo je 17

umirovljeničkih udruga.

Zajednica udruga umirov-ljenika Zagrebačke župa-nije (ZUU) organizirala

je za svoje članove, ove godine u Bedenici, 21. sportske susrete. Sudjelovalo je više od 1200 umi-rovljenika iz 27 umirovljeničkih udruga.

- Ljudi su zaslužili da im se ovo priušti! - komentirao je Josip Ja-kopač, predsjednik ZUU, dodavši da je prvenstveni cilj druženje.

- Uvijek imamo problema tko će ići na susrete, jer svi žele ići - rekao je Jakopač, posebno zahva-livši Županiji što je i ove godine omogućila njihovo održavanje.

Tomislav Rošin iz Ivanić-Gra-da, u mirovini sedam godina, na susrete je došao drugu zaredom.

- Udovac sam, a ovdje ima jako

puno lijepih žena... - suzdrža-vajući smiješak, u dahu je sažeo razloge dolaska. Posao mu, kaže, nimalo 'ne fali'. Čekao je prvu priliku, uzeo otpremninu i otišao u mirovinu.

- Imam tridesetak košnica pče-la, svake subote idem na ples i uveseljavam svoje društvo. Lani sam proglašen Misterom penzi-ća Ivanić-Grada - pohvalio se.

Mira Kozarić iz Orla komentirala je da bi ovakvih susreta trebalo biti i češće, a Katarina Martinče-vić i Darinka Bezrok iz Dubrave ispričale da se svake subote oku-pljaju u penzionerskom domu.

- Malo nas je, al' smo glasne. Veselimo se, družimo, idemo na izlete. Gdje ćeš bolje! Glav-no da smo zdrave - ispričale su. Umirovljenici su se nadmetali u belotu, šahu, pikadu, streljaštvu, a najzanimljivije je, ponovno, bilo potezanje užeta.

Susrete je otvorio župan Stje-pan Kožić, rekavši da veseli vi-djeti ljude vedra srca.

- Županija ulaže maksimum napora da pomogne vama i oni-ma koji trebaju stvoriti novu vri-jednost, da svima nama bude bo-

lje. Dok sam župan, bit će tako! - rekao je Kožić.

Josip Kovačić, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, okupljenima je poručio da mogu biti sretni što žive u Zagrebačkoj županiji.

- Nijedna županija u RH ne vodi brigu o umirovljeničkim udrugama kao vaša županija - re-kao je.

Niti jedna županija u

Hrvatskoj ne vodi brigu o umirovljeničkim udrugama kao vaša županija - poručio je Josip Kovačić, predsjednik Matice umirovljenika RH

Pokažimo snagu...

Radost, sreća i mirovina veća

U društvu se slađe jede

Veliki izazov Općine je

rješavanje prometne

infrastrukture

U zajedništvu sa Županijom priprema se nekoliko projekata


DOgAđAJIDOgAđAJI

Samoborac Fran Lukšić, član Kyokushin karate kluba

„Mladost“, juniorski je prvak Europe u kyokushin karateu u kategoriji do 65 kilograma, dok je njegov klupski kolega David Fabek, u kategoriji do 75 kilo-grama, osvojio treće mjesto. Eu-ropsko prvenstvo održano je u Varšavi. Obojicu karatista primio je početkom lipnja zamjenik žu-pana Rudolf Vujević, te im u ime Županije, uz čestitke na ostva-renom uspjehu, uručio prigodne poklone (sportsku opremu).

- Zahvala Županiji što je pre-poznala naš rezultat. Na početku

PRVENSTVO EUROPE U KYOKUSHIN KARATEU

Fran Lukšić najbolji, Davidu Fabeku broncaFran je zlato osvojio u kategoriji do 65 kilograma, dok je njegov klupski kolega David Fabek bio treći u kategoriji

do 75 kilograma

Karate klub 'Mladost' iz Samobora jedan je od

najboljih i najtrofejnijih kyokushin karate klubova

u RH. Osnovan 1970., danas broji stotinjak

članova.

INFRASTRUKTURNA ULAGANJA KOJA PODIŽU KVALITETU ŽIVOTABEDENIcA

U dogradnju škole Županija ulaže 14,5 milijuna kuna

prvenstva bilo je nervoze. Jesmo li spremni? Jesu li se naši trenin-zi isplatili? No, već nakon prve borbe bilo je jasno da možemo. U mojoj kategoriji bilo je 20 na-tjecatelja, imao sam pet zahtjev-nih borbi i na kraju je sve super završilo - komentirao je Lukšić. Zamjenik Vujević je rekao da je intencija Županije pomoći i tzv. malim sportovima, te da se grad-njom sportskih dvorana osigura-vaju uvjeti za što bolje treninge sportaša.

- Ulaganje u sport je važno, ono je svojevrsni oblik preven-cije da naša djeca borave u ško-lama i na sportskim terenima, te da kroz sport zdravo žive i rastu - rekao je Vujević.

U ime Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke žu-panije, osvajačima europskih medalja čestitao je Boris Maka-run.

Karate klub „Mladost“ iz Sa-mobora jedan je od najboljih i najtrofejnijih kyokushin karate klubova u RH. Osnovan 1970., danas broji stotinjak članova.

- Ovi su uspjesi i rezultat do-broga rada i tradicije našega kluba - rekla je Ljiljana Šurbek Bošnjak, predsjednica KK „Mla-dost“.

Do kraja godine, bude li sve prema planu, počinje dogradnja, odnosno re-

konstrukcija osmogodišnje škole u Bedenici. U stopostotnom iznosu financirat će je Zagrebačka župani-ja, u što će uložiti oko 14,5 milijuna kuna.

Rekao je to župan Stjepan Kožić za svečanosti u prigodi Dana Bede-nice, kojoj je prisustvovao i pred-sjednik Županijske skupštine Dra-žen Bošnjaković. Župan je također rekao da dosad gotovo nije bilo projekta koji je realizirala Općina, a da u njemu, često i u iznosima od 90 posto, nije sudjelovala Županija.

- Smatram da je to bila ispravna odluka i da su žitelji prepoznali ulaganja koja su poboljšala kvalite-tu njihova života. Potičemo razvoj manjih općina, što je i naša zakon-ska obveza, i tako će biti sve dok sam župan - rekao je Kožić.

Predsjednik Skupštine je nagla-sio da će Županija i dalje stajati uz ovu općinu, jer teži ravnomjernom razvoju.

- Zajedno s općinama i gradovi-ma sudjelujemo u njihovim projek-tima. Skupština će i dalje donositi odluke u korist Bedenice - rekao je.

Općinski načelnik Slavko Cvrlja uvodno je govorio o planovima ure-đenja općinskoga središta - gradnji oko 500 metara kanalizacije, oko

300 metara oborinske odvodnje i isto toliko nogostupa, rušenju zgrade stare ambulante te uređenju parkirališta, kao i parka na prostoru sadašnjega dvorišta zgrade općine. Vrijednost ovih radova cijeni se na oko 1,2 milijuna kuna.

- Vjerujem da će za godinu dana centar naše općine izgledati potpu-no drugačije - rekao je načelnik, istaknuvši i projekt preuređenja stare zgrade škole u kulturni centar.

- Izradili smo projekt rekonstruk-cije ove zgrade, sagrađene 1886., danas pod zaštitom Ministarstva kulture. Procijenjena vrijednost investicije je oko 6 milijuna kuna, a do 90 posto ovih sredstava na-mjeravamo osigurati kroz Mjeru 7 Programa ruralnog razvoja. Tako-đer, pred nama je izrada Strategije razvoja općine do 2020., u kojoj će najvažniji projekti biti gradnja dječjeg vrtića, vatrogasnog spremi-šta, sanacija nerazvrstanih cesta te gradnja novoga nogometnog igrali-šta s popratnim sadržajima - rekao je Cvrlja. Stanovnicima ove općine njihov dan čestitao je i gradonačel-nik susjednoga Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec.

U Strategiji razvoja općine do 2020. najvažniji projekti su gradnja dječjeg vrtića i vatrogasnog spremišta,

sanacija nerazvrstanih cesta te gradnja novoga nogometnog igrališta

Vjerujem da će priče o ukidanju općina ostati samo priče. Vjerujem da je općina Bedenica svijetli primjer kako se u malim sredinama može kvalitetno stvarati i živjeti. Siguran sam da su najsvjetliji primjer za to naši poduzetnici, kojih se ne bi postidjeli ni mnogi gradovi -

rekao je općinski načelnik Slavko cvrlja

Sredstva za dogradnju škole osigurat će se rebalansom

županijskog proračuna

Priprema se dokumentacija i za gradnju sportske dvorane

IZRADA STRATEGIJE VINARSTVA REPUBLIKE KOSOVO

Vinske ceste i marketing vina Male zemlje, poput Hrvatske i Kosova, ne mogu na globalnom vinskom tržištu

konkurirati količinama i cijenom, ali mogu kvalitetom

Vinske ceste su proizašle iz potrebe promoviranja kvalitete vina, ali i rušenja

barijere između vinara i kupaca - rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović

Županija je projekt vinskih cesta pokrenula 2000. godine

U radnoj skupini Republike Kosovo bili su predstavnici više ministarstava, općina

vinogradarskih regija, Agronomskog fakulteta u Prištini te udruga vinara

Zamjenik župana Damir Tomljenović primio je čla-nove radne skupine Repu-

blike Kosovo za izradu Strategije razvoja vinarstva ove države. Razgovaralo se o iskustvima Žu-panije u sektoru vinogradarstva i vinarstva, s posebnim nagla-skom na vinske ceste i marke-ting vina. Prezentaciju o vinskim cestama županije (Plešivičkoj, Zelinskoj i Samoborskoj) održa-la je pročelnica za poljoprivredu Gordana Županac. Zamjenik Tomljenović je rekao da male zemlje, poput Hrvatske, ne mogu na globalnom vinskom tržištu konkurirati količinama i cijenom, ali mogu kvalitetom. - Vinske ceste su proizašle iz potrebe promoviranja kvalitete vina, ali i rušenja barijere izme-đu vinara i kupaca - naglasio je. Pritom je dodao da je od presud-ne važnosti bila, i još uvijek jest, suradnja s udrugama vinara te jedinicama lokalne samouprave na čijem su području osnovane vinske ceste. - Županija izuzetno puno pa-žnje polaže u vinogradarstvo i vinarstvo. Ne znači da smo u

potpunosti zadovoljni onime što imamo, ali puno smo postigli. Mislim da nema grane u poljo-privredi, čak i u Hrvatskoj, koja je zadnjih dvadesetak godina toliko napredovala kao vinogra-darstvo i vinarstvo - rekao je To-mljenović.

U radnoj skupini Republike Ko-sovo (kojoj je domaćin četverod-nevna boravka u RH bio Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo) bili su predstavnici više mi-nistarstava, općina vinogradar-skih regija, Agronomskog fakul-teta u Prištini te udruga vinara. Zanimao ih je, uz ostalo, proces zaštite domaćih proizvoda koji nose oznaku robne marke Za-grebačke županije, te koje su sve promotivne aktivnosti potrebne da bi vinske ceste i robne marke vina bile što bolje prezentirane krajnjim korisnicima.Pročelnica Županac je pojasnila da je projekt vinskih cesta Za-grebačke županije pokrenut još 2000. godine i da se radi o tipu projekta koji u potpunosti nika-da neće biti završen. - Uvijek će biti prostora za dodat-no obogaćivanje ugostiteljske i turističke ponude, ovisno o za-htjevima potrošača i potrebama tržišta - rekla je pročelnica. Gosti-ma je poručila da s pokretanjem vinskih cesta ne treba žuriti u onim vinorodnim područjima u kojima nema vina s oznakom kontroliranoga podrijetla, po-nude smještaja te dodatnih sadržaja.


POlJOPRIVREDA POlJOPRIVREDA

Zaštita kućnih ljubimaca tijekom ljetnih vrućinaNagli porast temperature i ove je godine mnoge vlasnike pasa i mača-ka 'ulovio' nespremne. Tako su se neki od njih već borili s posljedica-ma toplotnog udara ili sunčanice. Svaki vlasnik psa ili mačke trebao bi biti spreman pružiti prvu pomoć svom ljubimcu tijekom ljetnih mjeseci, osobito za vrijeme putovanja u nepoznate krajeve, te ne gubiti vrijeme na potragu za veterinarom dok ne stabilizira životinju.Prva opasnost pri izlasku iz automobila su vruće površine, kao što je asfalt, koje mogu opržiti pseće mekuši. U šetnji po izrazito vrućem vremenu, vlasnici moraju uvijek imati spremnu bocu s vodom za prvu pomoć kod opeklina.Sunčanica, kao najpoznatiji negativni utjecaj sunca, poznata je većini vlasnika. Riječ je o pregrijavanju mozga uslijed izlaganja glave, naroči-to potiljka, visokoj sunčevoj toplini. U takvim situacijama, organizam se bori i želi zaštititi one dijelove tijela koji su mu od životne važnosti. U ovom slučaju to je mozak. Tijelo koristi krv kao veliki rashladni re-zervoar kojim želi ohladiti moždano tkivo, te velika količina krvi krene prema mozgu. Dolazi do proširenja moždanih žilica, ali i samog tkiva mozga, te se razviju simptomi nalik potresu mozga. Vlasnici prvo pri-mijete nemir i konfuziju kod životinje, probleme s vidom zbog rašire-nih zjenica te ubrzano plitko disanje. U takvim slučajevima potrebno je psa što prije skloniti sa sunca te polijevati hladnom vodom. Pritom treba biti oprezan, jer polijevanje psa kantom vode s prednje strane

može dovesti do ulaska vode u dišne puteve te razvoja upale pluća. Najbolje rezultate pokazuje tuširanje tekućom vodom, uz duža razdoblja tuširanja potiljka, ili u pauzama stavljati hladne obloge ili vrećice s ledom na potiljak. Svakih 15 minuta potrebno je psu provjeriti tjelesnu temperaturu. Ukoliko temperatura počne pola-ko padati za 0,1°C, na dobrom ste putu oporavka. Nakon sniženja

temperature za 0,5°C, spremni ste za put do veterinara.Posebno je opasno ostaviti psa zatvorenog u automobilu tijekom vrućina. Potrebno je samo nekoliko minuta da se tjelesna temperatu-ra psa povisi. Ukoliko je pas 30 minuta zatvoren u automobilu, aktivan i skače, temperatura u unutrašnjosti automobila može u sljedećih pet minuta naglo porasti iznad 40°C. U takvim uvjetima redovito se razvi-je toplotni udar kod životinje. Simptomi su slični kao kod sunčanice. Dakle, nemir i konfuzija, problemi s vidom zbog raširenih zjenica te ubrzano plitko disanje. Vlasnici primijete da je dahtanje psa kontinu-irano bez pauza, ne može ustati, zanosi se stražnjim dijelom tijela, jezik i desni mu poplave, a neki mogu i povratiti. U takvoj situaciji vlasnik mora što prije pružiti psu prvu pomoć i stabilizirati ga prije od-laska veterinaru. Prije svega, mora psa maknuti iz zagrijanog prostora ili auta, te ga što prije početi hladiti. Na mekuši i glavu staviti hladne obloge i čim se zagriju, zamijeniti novima, svježim oblozima. Izbjegava-ti led i smrznute predmete, jer oni mogu izazvati stezanje krvnih žilica te usporiti cirkulaciju ohlađene krvi oko vitalnih organa. Kad tjelesna temperatura padne na 39°C, mogu prestati stavljati obloge. Ponu-dite ljubimcu hladnu vodu, ali ne mu na silu uštrcavati vodu u usta i ne dozvoliti da popije prevelike količine odjednom. Iako pas izgleda bolje i prisebno, potrebno ga je odvesti na pregled veterinaru zbog mogućih unutarnjih oštećenja i posljedica pretrpljenog stanja opće pregrijanosti.

Simptomi sunčanice

su nemir i konfuzija životinje, problemi s vidom zbog raširenih zjenica te ubrzano plitko disanje

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

TRADICIONALNO OKUPLJANJE PRIJATELJA PRIRODE NA IZVORU SLAPNICE

'Gdje god i u kojoj prilici bili, promovirajte ljepote Žumberka'Tradicionalno godišnje druženje

svojih članova i prijatelja pri-rode na izvoru Slapnice, 'biseru' Žumberka, organizirala je, osmu godinu zaredom, Ekološka udru-ga Slapnica (za zaštitu prirode te očuvanje autohtonih oblika biljnog i životinjskog svijeta u rijeci i kanjo-nu Slapnice). Za okrugloga stola, koji prati druženje, predstavljen je projekt „Ekomuzej Žumberak“, koji

je inicirala Turistička zajednica Za-grebačke županije, a čija se proved-ba planira financirati sredstvima EU fondova. Ispred Turističke zajednice, Roman Fekeža je rekao da je cilj pro-jekta oživljavanje prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe. Nakon odabira dionika, izrađenog koncepta i elaborata projekta, slijedi brendira-nje dvadesetak lokacija preko kojih će se valorizirati prirodna i kulturna

baština Žumberka. U ekomuzeju, pojasnio je, izložak ostaje u prostoru u kojemu je izvorno nastao i ne od-nosi se samo na materijalnu baštinu,

Za okrugloga stola, koji prati druženje, predstavljen je projekt

'Ekomuzej Žumberak', koji je inicirala Turistička zajednica

Zagrebačke županije

nego je njegov iznimno velik značaj i u nematerijalnoj baštini. Izlošci se čuvaju na autentičnom mjestu i ekonomski valoriziraju kroz turi-stičke proizvode.Također, razgovaralo se i o uklanja-nju olupina odbačenih automobila. Prema riječima Romea Ibriševića, inicijatora akcije „Očistimo Hrvat-sku od auto olupina“, na Žumberku ih je (zasad) evidentirano petna-

estak. Stoga je dogovoreno da se prije sljedećega druženja članova Ekološke udruge Slapnica održi akcija njihova uklanjanja. Inače, ovom akcijom dosad je iz nacional-nih parkova i parkova prirode u RH uklonjeno 15.000 (!) auto olupina. Na kraju okrugloga stola okuplje-nima je poručeno da, gdje god i u kojoj prilici bili, promoviraju ljepote Žumberka.

ŽUMBERAK

Nakon Zagreba, gdje ih je trenutno postavlje-no šest, i Zaprešića, s

dva mljekomata, Poljoprivredna zadruga „Proizvodi sela“ novi mljekomat postavila je u Velikoj Gorici. Goričani će putem njega svakodnevno moći kupiti svježe mlijeko obitelji Kristijana Pande-ka iz Sesveta, čija je farma mu-znih krava „PA-VITA“ smještena u Rugvici.

- Imamo 130 muznih krava, a za-jedno s podmlatkom oko 260 grla stoke. Dnevna proizvodnja je do 3000 litara mlijeka - rekao je Pan-dek, koji je farmu muznih krava sagradio 2010. On je ujedno naj-veći proizvođač mlijeka čije obi-

teljsko poljoprivredno gospodar-stvo sjedište ima na prostoru grada Zagreba. Stoga je o vrlo dobroj suradnji Zagreba i Županije u po-dručju poljoprivrede govorio Emil Tuk, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu, dok je Gordana Žu-panac, pročelnica za poljoprivredu Zagrebačke županije, naglasila da su mljekomati svojevrstan smjer kako OPG-i mogu opstati na našim prostorima.

- Prepoznali smo poduzetničku inicijativu naših farmera i pokazali kako se udružiti u dobrom cilju za opstanak ruralnih prostora - rekla je pročelnica.

Mljekomat, čiji je kapacitet 400 litara, postavljen je ispred zgrade velikogoričkih srednjih škola. U ime Grada, okupljene je pozdravio zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Stjepan Kos.

Dobar smjer opstanka OPG-a NOVI MLJEKOMAT PZ 'PROIZVODI SELA'OBILAZAK IMANJA POLJOPRIVREDNE ZADRUGE 'VITA-PLOD' VELIKA GORIcAIVANIć-GRAD

Na farmi muznih krava 'PA-VITA' dnevno se proizvede

do 3000 litara mlijeka

Prva berba jagode iz hidroponskog uzgoja

Sedam obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava s prostora grada Zagreba,

udruženih u Poljoprivrednu za-drugu „Vita-Plod“, pokrenulo je u Breškoj Zelini, na prostoru Iva-nić-Grada, hidroponski uzgoj ja-gode. Investicija je vrijedna oko 2,5 milijuna kuna, a realizirana je uz financijsku podršku Grada Za-greba. Imanje na kojemu se od-vija proizvodnja obišli su, nedu-go nakon prve berbe (sredinom lipnja), gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, župan Stjepan Ko-žić i gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.

- Ovo je dokaz da Grad Zagreb sa Zagrebačkom županijom ima samo administrativne granice i da na području poljoprivrede za-jedno možemo jako puno napra-viti - rekao je Bandić.

Gradonačelnik Ivanić-Grada, siguran u uspjeh ovoga projekta, rekao je da svako radno mjesto u ruralnom prostoru znači puno više nego ono u urbanom, dok je župan Kožić naglasio da će hidroponski uzgoj jagode, koji

Po jednoj sadnici (ima ih 92.000) očekuje se

prosječni godišnji prinos od oko 60 dekagrama

je u RH tek u začetku, građani-ma omogućiti kvalitetnu domaću jagodu gotovo tijekom cijele go-dine.

PZ „Vita-Plod“ jagodu uzga-

ja (u zaštićenom, grijanom prostoru) na površini od 6500 četvornih metara. Davor Ju-rić, voditelj proizvodnje, kaže da se po jednoj sadnici (ima ih 92.000) očekuje prosječni godišnji prinos od oko 60 de-

kagrama. U hidroponskom uzgoju biljka

nema dodir s tlom, a kao supstrat, u ovom slučaju, koristi se koko-sovo vlakno. Sve što je biljci potrebno dobije putem hranjive otopine (otopine vode te makro i mikroelemenata koji su potrebni biljci za rast i razvoj).

PZ „Vita-Plod“ u hidropon-skom uzgoju ima tri sorte jagode - Portola, San Andreas i Albion.

U uzgoju su tri sorte - Portola, San Andreas i

Albion

Uzgoj se odvija na površini od 6500 četvornih metara

Investicija je vrijedna oko 2,5 milijuna kuna

Mljekomat, kapaciteta 400 litara, postavljen

je ispred zgrade velikogoričkih srednjih

škola


POlJOPRIVREDAPOlJOPRIVREDA

Najbolju kraljevinu (i opet!) proizveo Stjepan Puhelek Purek

Vinarija Cmrečnjak iz Štrigove, za ledenu berbu graševine (godište 2012.), primila je šampionsko

priznanje 47. izložbe vina kontinentalne Hrvatske, održane u Svetom Ivanu Zeli-ni. Ove je godine ocijenjeno 205 uzoraka vina, među kojima četiri voćna, te su dodije-ljene četiri velike zlatne i 64 zlatnih medalja.

- Bilo je prekrasnih vina! Ocjenjivači su prepoznali kvalitetu, neovisno o vinorod-nom dijelu kontinentalne Hrvatske iz koje-ga pojedino vino dolazi. Sada bi ovu priču,

47. IZLOŽBA VINA KONTINENTALNE HRVATSKE

Ocijenjeno je 205 uzoraka vina, među kojima četiri voćna, te su

dodijeljene četiri velike zlatne i 64 zlatnih medalja

SVETI IVAN ZELINA

VRBOVEČKA UDRUGA VINOGRADARA I VINARA ORGANIZIRALA 13. IZLOŽBU VINA

Rajnskom rizlingu Zvonka Vuljankovića laskava titula gradonačelnikova vina

U sklopu popratnoga programa dvodnevne izložbe predstavljene

su francuske vinogradarske regije, te su održane stručne

radionice na temu proizvodnje pjenušavih vina

Najviše rajnskog rizlinga, potom sauvignona, caber-net sauvignona te miješanih bijelih sorata. Vrbovečka udruga vinogradara i vinara ima 130 čla-nova, uglavnom vinara hobista te nekolicinu ozbilj-nijih proizvođača. - Odličja koja su dodijeljena na ovogodišnjoj izložbi pokazuju da su vina primjerene kakvoće, naročito ako se sjetimo kakva je bila prošla godina. Katastro-falna! - komentirao je Antun Štanfel, predsjednik Udruge.Izložbu je otvorio zamjenik župana Damir Tomlje-nović, rekavši da ovakve izložbe imaju svoj značaj, jer svatko tko se bavi vinom, profesionalno ili samo

za sebe, želi znati što je napravio, koliko je dobar njegov proizvod. - Kao Županija smo zainteresirani da vinarstvo na-preduje, pa nas veseli kvaliteta koja se postiže. Vr-bovec nije tradicionalan vinogradarski kraj, poput Samobora, Jaske, Zeline, ali u kvaliteti vina je susti-gao ova područja. Kada postoji dobra volja, ljudi koji se bave ovim poslom te institucije koje ih žele prati-ti, može se postići jako dobar rezultat. Dio puta smo prošli, Vrbovec ima kvalitetna vina i sada predstoji njihova komercijalizacija - rekao je Tomljenović.Priznanja 'zlatnim' vinarima uručio je gradonačelnik Vrbovca Vladimir Bregović.

U IVANIĆ-GRADU ODRŽANA ZAVRŠNICA OVOGODIŠNJEGA OCJENJIVANJA VINA

Šampion je graševina izborne berbe iz podruma obitelji Šimanović

Prožeta svježinom, s aromom grožđica, su-hog voća i plemenite plijesni, graševina izborne berbe (godište 2013.), odnjegova-

na u podrumu obitelji Željka i Stjepana Šimano-vića u Kostelu Pribićkome (Vinogorje Krašić), najbolje je ocijenjeno vino (sveukupni šampion) ovogodišnjega, 12. ocjenjivanja vina Zagrebač-ke županije. Završnica ocjenjivanja, tijekom koje je ocijenjeno 91 vino, kao i svečanost pro-glašenja najboljih, upriličena je u Ivanić-Gradu u prostoru Hotela „Sport“.

Obitelj Šimanović, koja je titulu županijskoga šampiona ponijela i prije dvije godine (za ledenu graševinu), obrađuje 5,5 hektara vlastitoga trsja, a još 1,5 hektara je u najmu. Uz graševinu, za koju Željko kaže da je najzahvalnija, u vinogra-du je rajnski rizling, sauvignon, traminac, fran-kovka, crni pinot i kraljevina.

- Vino je igra! Priča. A u njoj smo brat i ja peta generacija - kaže Željko, ponosan što je u podru-mu i bačva (istina obnovljena) iz 1850.

- Marketinški nismo toliko poznati na tržištu, no resi nas tradicija. U zadnjih smo desetak go-dina puno učinili, no pred nama je mukotrpan rad. Ulaganja u projekte koje smo zacrtali, u po-drum i imanje, trajat će, sigurno, sljedećih deset godina - pripovijeda. Kaže da svatko mora shva-titi svoju snagu, svoje kapacitete, i znati gdje ih može plasirati.

Stručna komisija ocijenila je 91 vino, te ih je vrednovala

s 32 zlatne, 51 srebrnom i 4 brončane diplome

Vino je igra! Priča. A u njoj smo brat i ja peta generacija

- pripovijeda Željko Šimanović

Pinot bijeli Marijana Tomurada (Vinogorje Za-greb), berba 2014., najbolje je ocijenjeno vino

13. izložbe vina vrbovečkog kraja. Ukupno je oci-jenjeno sedamdesetak vina, vrbovečkih i vinara iz Zagreba, Koprivnice i Đurđevca. Najvišu ocjenu među vinima iz vinogorja Dugo Selo-Vrbovec do-bio je rajnski rizling, berba 2014., Zvonka Vuljan-kovića iz Vrbovca, te je ovo vino, shodno tradiciji, proglašeno gradonačelnikovim vinom 2015.- Za vinogradare je prošla godina bila loša, no do-brim podrumarenjem, što smo dokazali, može se dobiti kvalitetno vino - komentirao je Vuljan-ković. Na položaju Vinišće obrađuje 1350 trsova.

Zvonko Vuljanković (drugi s desna) obrađuje 1350 trasova

također za sauvignon (berba 2013.), a nagradu za najbolje ocijenjeno suho bijelo mirno vino podregije sjeverozapadna Hrvatska Obiteljsko gospodarstvo Jarec-Kure za chardonnay (ber-ba 2013.). Najboljim u kategoriji pjenušavih

vina proglašen je pjenušac „Barun“ OPG-a Špoljar-Barundić iz Krašića (podregija Plešivica). Najbolja vina birala su se i u kategorijama vina s ostatkom neprovre-la šećera, predikatnih vina i crnih vina, a tradicionalno izabrana je i najbolja kra-ljevina. Nju je proizveo (i opet!) Stjepan Puhelek Purek, koji je za marku vina Kra-ljevina Zelina primio i nagradu „Dragutin Stražimir“ za najbolji vizualni identitet boce.

Županija je bila pokrovitelj ove izlož-be, u čije je ime na svečanosti dodjele

nagrada okupljene pozdravila pročelnica za poljoprivredu Gordana Županac.

svakako, trebali prepoznati i potrošači, ugostitelji, a posebno naša ministarstva koja su vezana uz vinogradarsko-vinar-sku djelatnost - rekla je Stanka Herja-vec, predsjednica ocjenjivačke komisije. Petnaest ocjenjivača, dobrih poznavatelja vina kontinentalne Hrvatske (prostora od Me-đimurja, Plešivice, Prigorja..., sve do Slavoni-je i hrvatskoga Podunavlja) odličnim je oci-jenilo vina zelinskih vinara. Tako je nagradu „Milan Pažić“, za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino iz prethodne berbe, dobio Stjepan Puhelek Purek za sauvignon, nagradu za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino staro dvije i više godina Branimir Žigrović,

Stjepan Puhelek Purek (desno)

Branimir Žigrović

Kristijan Kure (prvi s lijeva) i Josip Barundić (treći s lijeva)

- Vinarstvo je tradicija ovih krajeva. Treba je zadržati, a istovremeno slijediti i svjetske trendove - rekla je pročelnica.

U sklopu popratnoga programa dvodnevne izložbe predstavljene su francuske vinogradar-ske regije, te su održane stručne radionice na temu proizvodnje pjenušavih vina.

Priznanja najboljima uručili su gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš i zamjenik župa-na Rudolf Vujević. - Ponosimo se našim vinarima! Dugi niz godina ih potičemo, podižemo kvalitetu, a s time ćemo nastaviti i dalje - rekao je Vujević.O napredovanju vinara govorila je dugogodiš-nja predsjednica komisije za ocjenjivanje vina Stanka Herjavec. - Kroz 12 godina kvaliteta vina se jako promije-nila, naravno u pozitivnom smislu. Pokazalo se da Zagrebačka županija može ponuditi široku lepezu vina i dobar sortiment. Danas puno vina nosi osobni pečat vinara, rekla bih, njegov prepoznatljiv rukopis - ispričala je S. Herjavec.

PREPOZNATlJIV RUKOPIS

- Najbolja prodaja je prodaja kod kuće. Ipak, naša obitelj najviše vina plasira na jadransku obalu, direktno u restorane - kaže Šimanović. Izborna berba njegove graševine ponijela je i titulu najbolje ocijenjenog vina (šampiona) u kategoriji bijelih mirnih vina s ostatkom šećera. Šampion bijelih mirnih suhih vina te šampion vina iz posljednje godine berbe je sauvignon OPG-a Puhelek-Purek iz Svetog Ivana Zeline,

šampion ružičastih i crnih mirnih vina mje-šavina sorata, berba 2012., Vinarije Voštanić Klasnić iz Graberja Ivaničkog, a šampion specijalnih vina bermet OPG-a Pavlin iz Sa-mobora.

Tradicionalno, najbolja vina od sorata char-donnay i rajnski rizling birala je novinarska komisija. Novinarski prvaci su chardonnay (suho vino), berba 2013., Obiteljskoga gos-podarstva Jarec-Kure iz Svetog Ivana Zeline i rajnski rizling, polusuho, berba 2014., Obi-teljskoga gospodarstva Šimanović iz Kostela Pribićkoga.

Željko i (njegova kćerka) Iva Šimanović

Tomislav Voštanić

OPG Pavlin ima najbolji bermet Sauvignon je kućni brend OPG-a Puhelek-Purek


ManifEstacijE DOgAđAJI

DESETOGODIŠNJICU RADA PROSLAVILA UDRUGA 'SRCE' IZ SVETOG IVANA ZELINE

Kad ima srca i dobrih ljudi, puno se toga može napraviti

Desetogodišnjicu rada proslavila je Udruga „Srce“ iz Svetoga Ivana Zeline. Okuplja 160 članova - djecu s teškoća-

ma u razvoju i osobe s invaliditetom. - Počeli smo se okupljati, kako se kaže, oko kuhinjskoga stola. Ponosna sam što smo se iz roditeljske razvili u profesionalnu udrugu koja danas ima snažnu potporu lokalne i re-gionalne zajednice - ispričala je Đurđa Pena-va, predsjednica Udruge, zahvalivši brojnim sponzorima, donatorima i građanima koji su, bilo volontiranjem, bilo financijski, podrža-vali (što i dalje čine) rad Udruge. Još jednom je zahvalila i Gradu Svetom Ivanu Zelini što je donirao zemljište na kojemu je sagrađen objekt u kojemu „Srce“ danas, za svoje šti-ćenike, provodi niz aktivnosti i programa, te Županiji koja, kako je rekla, visoko vrednuje rad Udruge.

- Na natječaje apliciramo niz projekata, to je jedini način uspjeha. Kontinuirano pripre-mamo i pišemo projekte. Ako i ne prođemo, nismo obeshrabreni, apliciramo na sljedeće natječaje sve dok ne realiziramo zacrtani cilj - dodala je Đ. Penava, te rekla da je jedan od osnovnih ciljeva sljedećega desetogodišnjeg razdoblja zapošljavanje osoba sa smanje-nom radnom sposobnošću i osoba s inva-liditetom. - Želimo da i one osjete što znači imati vlasti-tu kunu u vlastitome džepu - rekla je. Proslavi desetogodišnjice Udruge pridružio se, uz ostale, i župan Stjepan Kožić, rekavši da se, kada ima srca i dobrih ljudi, puno toga može napraviti. - Bavite se društvenim poduzetništvom koje ne stvara profit, nego donosi kvalitetu života u društvenoj zajednici - naglasio je župan.

Jedan od osnovnih ciljeva sljedećega desetogodišnjeg razdoblja je zapošljavanje osoba sa smanjenom radnom sposobnošću i osoba s invaliditetom

Udruga okuplja djecu s teškoćama u razvoju i osobe s

invaliditetom, njih oko 160

SMOTRA AUTOHTONIH PASMINA KONJA KONJOGOJSKE UDRUGE VRBOVEC

Uzgojem konja čuva se hrvatska tradicija i povijest U prigodi Dana Vrbovca, Ko-

njogojska udruga Vrbo-vec organizirala je 11. smotru autohtonih pasmina konja - hrvatskog hladnokrvnjaka i hr-vatskog posavca. Grla koja uz-gajaju članovi ove udruge naza-obilazan su dio svake vrbovečke manifestacije. - Cilj nam je promovirati konjo-gojstvo i autohtone pasmine konja. Nismo veliki uzgajivači, hobisti smo. Držimo konje iz lju-bavi - rekao je Nikola Kranjčević, predsjednik Udruge.Konjogojska udruga Vrbovec

ima 38 aktivnih članova sa 68 grla hrvatskog hladnokrvnjaka te još 40 grla drugih pasmina. - Ovakvu izložbu uporno orga-niziramo svake godine da ljudi vide da još uvijek ima nas koji držimo do konja, koji ih cijenimo

i njima se bavimo - dodao je.Zajedno s gradonačelnikom Vr-bovca Vladimirom Bregovićem, na smotri je bio i zamjenik župa-na Damir Tomljenović.- U Županiji izuzetno cijenimo ovakve manifestacije. Drago mi je što konjari Vrbovca i dalje napreduju i kvalitetno rade. No, najviše mi je drago što oko njih vidim djecu, što znači da uzgoj konja ima i perspektivu. To nam je izuzetno važno, jer uzgojem konja čuva se i hrvatska tradicija te povijest naše zemlje - rekao je Tomljenović.

ŽUPANIJSKA I DRŽAVNA IZLOŽBA IZVORNIH I ZAŠTIĆENIH PASMINA KONJA KLOŠTAR IVANIć

Lasta i Sokol u najljepšoj zaprezi Izložbu su organizirali središnji savezi udruga

uzgajivača hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka

Središnji savezi udruga uzga-jivača hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka, uz

podršku Ministarstva poljoprivre-de, Zagrebačke županije i Općine Kloštar Ivanić, organizirali su (tra-dicionalno u prigodi Dana Kloštra Ivanića) 13. državnu i 18. županijsku izložbu konja izvornih i zaštićenih pasmina. Birala su se najbolja grla i najljepše konjske zaprege.

- Ljudi prazne svoje staje, prodaju ko-nje... Mladi se uzgoja ne primaju. Skinu-li su nam i poticaje na ždrebad, smanjili na kobile. Ne znam kako će biti dalje... - ne baš optimistično ispričao je Josip Tučkorić, tajnik Središnjeg saveza udru-ga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka (SSUUHH). U njegovoj je staji, odnosno pašniku, pedesetak konja.

- Moj sin i njegova obitelj su prihvati-li uzgoj, pa još držimo konje. Uglavnom sve ide u izvoz - dodao je. Također, rekao je da je konjsko meso iznimno zdravo.

- Kad bi ljudi to bolje znali, jeli bi ždrebeti-nu svaki dan. Nema u njoj kolesterola, ne de-blja... No, kod nas nema navike konzumiranja konjskoga mesa - rekao je Tučkorić.

Đuro Koprivnjak iz udruge „Riđan“, koja okuplja uzgajivače posavca iz Kloštra, Ivanić-

Pročelnica za poljoprivredu Zagrebač-ke županije Gordana Županac rekla je da je izložba pokazala ljubav i želju da se zadrži uzgoj konja. - Kada nestane tradicija i običaji, nesta-je i narod. Županija će svojim mjerama nastaviti čuvati ruralni prostor, a time i povijest i tradiciju - rekla je pročelnica.

RURAlNI PROSTOR

Grada, Dubrave..., njih četrdesetak, kaže da se izložbe konja održavaju samo zahvalju-jući ljubavi i entuzijazmu.

- Pozitivno je što je posavska pasmina pri-znata kao autohtona hrvatska i što je uzgoj konja, svojevremeno, vraćen na ova područja. No, upitno je što donosi budućnost. Troškovi

uzgoja su visoki, tržište ne funkci-onira. Broj grla se smanjuje i tra-dicionalni kupci, Talijani, nemaju više interesa za otkup. Treba vre-mena da se ždrebad grupira kako bi se isplatio transport. Pojedinačno teško možemo na tržište - ispričao je Koprivnjak.

Ovogodišnja izložba iznjedrila je najbolje pastuhe i kobile u obje pasmine. Prvu nagradu u konkuren-ciji hladnokrvnjaka za pastuha Sasa primio je Vjekoslav Posarić iz Volo-dera (Sisačko-moslavačka županija), a za kobilu Vilmu Mirko Cepetić iz Virja (Koprivničko-križevačka župa-nija). U konkurenciji posavca prva je nagrada otišla Josipu Pavliću iz Oke-

šinca (Zagrebačka županija) za pastuha Jabla-na, odnosno Tihomiru Gubiću iz Stare Rače (Bjelovarsko-bilogorska županija) za kobilu Loru. Najljepšu zapregu imao je Bruno Kosar iz Potoka (Sisačko-moslavačka županija). U njoj su bili hladnokrvnjaci Lasta i Sokol.

Grla koja uzgajaju članovi Konjogojske udruge

Vrbovec nazaobilazan su dio svake vrbovečke

manifestacije

Pored jezera Orešje (Sveta Nedelja) organiziran je, po sedmi puta, gastro-etno-glazbeni festival „Dragi naš kaj“. Kulturno-umjetnička društva svetonedeljskoga kraja te njihovi prijatelji iz Stupnika, Zaboka, Tuhelja... prikazali su negdašnji život u seoskim dvorišćima, organizirana je izložba domaćih životinja, okupilo se i stotinjak kuburaša iz desetak udruga, a u večernjim je satima, uz sudjelovanje 20 izvođača, održan glazbeni festival koji njeguje kajkavsku riječ. Također, pjesmom i plesom predstavio se KUD Strmec, pjevali su svetonedeljski umirovljenici i članovi gradskoga pjevačkog i tamburaškog orkestra, a prodajno-izložbene štandove imalo je tridesetak OPG-a. Među gostima priredbe bio je i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković, koji je rekao da svaki grad u županiji ima svoje poseb-nosti i manifestaciju za koju se „uvijek nešto nađe i u županijskome proračunu“.

gASTRO-ETNO-glAZbENI fESTIVAl 'DRAgI NAŠ KAJ'

Documents

ANITELJI Sačuvati i braniti istinu o Domovinskom ratu · UDRUGE Str. 22-23 ŠKOLSTVO GOSPODARSTVO Str. 7 Najboljim učenicima uručeni vrijedni pokloni Župan posjetio tvrtku Rimac