Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2004

Anketa opotrošnjidomaćinstavau BiH

2004Anketa oPotrošnjiDomaćinstava

Bosna i HercegovinaAgencija za statistikuBosne i Hercegovine

Federalni zavod za statistikuFederacije Bosne i Hercegovine

Zavod za statistikuRepublike Srpske

Ekspozitura Brčko

meto

dolo

gija

20

04

AP

Dm

eto

dolo

gija

1

metodologija

CopDefOkXBosnia Per pdf 14-04-2006 17:02 Pagina 1

Anketa o potroAnketa o potrošnji domanji domaćinstava je instrument od instava je instrument od neprocjenjive vaneprocjenjive važnosti za prikupljanje informacija i nosti za prikupljanje informacija i stvaranje precizne slike ukupne potrostvaranje precizne slike ukupne potrošnje (velinje (veličina i ina i struktura izdataka) razrastruktura izdataka) razrađene u dovoljno detalja koji ene u dovoljno detalja koji opisuju karakteristike domaopisuju karakteristike domaćinstava kao instava kao što su to su dohodak, socio-ekonomske karakteristike dohodak, socio-ekonomske karakteristike domadomaćinstava, broj instava, broj članova, stambene jedinice i lanova, stambene jedinice i trajna dobra. trajna dobra.

Publikacija daje opis svih metodoloPublikacija daje opis svih metodoloških i tehnikih i tehničkih kih pristupa koripristupa korištenih u Anketi, potenih u Anketi, počevevši od izbora uzorka i od izbora uzorka do diseminacije rezultata, s posebnim osvrtom na do diseminacije rezultata, s posebnim osvrtom na kvalitet procjena.kvalitet procjena.

2004 Anketa o potrošnji domaćinstava

METODOLOGIJA

Anketa o potrošnji domaćinstava

Metodološki dokumenti

S A D R Ž A J Predgovor................................................................................................................ 2 1. Uvod................................................................................................................................................. 4 2. Pilot anketa ................................................................................................................................... 6 3. Uzorak............................................................................................................................................. 8

3.1 Izbor primarnih jedinica uzorka (popisni krugovi)................................................... 9 3.2 Sekundarne jedinice uzorka (stambene jedinice/domaćinstva) popis ............ 11 3.3 Izbor sekundarnih jedinica uzorka (stambene jedinice/domaćinstva). ....12

4. Upitnik .......................................................................................................................................... 16 4.1 Dnevnik nabavki (HBS/1) .............................................................................................. 18 4.2 Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje (HBS/1A)........................................... 19 4.3 Završni intervju (HBS/2) ................................................................................................ 19

5. Prikupljanje podataka (rad na terenu) ............................................................................... 23 6. Imputacija i editiranje podataka .......................................................................................... 28

6.1 Imutacija podataka........................................................................................................... 28 6.2 Editiranje podataka .......................................................................................................... 31

6.2.1 Editiranje i imputacija kategorijskih varijabli............................................... 32 6.2.2 Editiranje i imputacija kontinuiranih varijabli .............................................. 33

7. Ponderacija.................................................................................................................................. 38 8. Greške uzorka ............................................................................................................................ 39 9. Greške koje nisu vezane za uzorak ................................................................................. 44

9.1 Ukupan neodaziv........................................................................................................... 44 9.2 Neodaziv stavki ................................................................................................................ 48

9.2.1 Kategorijske varijable ......................................................................................... 48 9.2.2 Numeričke varijable.............................................................................................. 50

10. Fajl mikro podataka za istraživanje ............................................................................. 54 11. HBS skladište podataka...................................................................................................... 57 Literatura 62 Skraćenice Dodatak

- Završni intervju - Dnevnik nabavki - Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje

PREDGOVOR Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS), Zavod za statistiku Federacije BiH (FIS) i Zavod za statistiku Republike Srpske (RSIS) proveli su u 2004. godini u Bosni i Hercegovini (BiH) Anketu o potrošnji domaćinstava. Finansijsku podršku za provođenje Ankete osigurali su Vlada Italije i Cooperazione Italiana uz tehničku pomoć eksperata ISTAT-a (Zavod za statistiku Italije). Podršku za izradu uzorka dao je DFID, Odjel za međunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva. Još 1998. i 1999. statističke institucije Bosne i Hercegovine kao prioritet u realizaciji svojih aktivnosti istakle su Anketu o radnoj snazi (engleska skraćenica LFS) i Anketu o potrošnji domaćinstava (engleska skraćenica HBS), s ciljem jačanja kapaciteta za provođenje anketa na bazi domaćinstava i sticanja pouzdanih podataka o strukturi radne snage i nezaposlenosti, životnih uvjeta i nivoa siromaštva, veličine prihoda i potrošnje i efekata socijalne i ekonomske politike u cjelini. U vezi s tim, Svjetska banka je najviše bila zainteresirana za realizaciju Studije mjerenja životnog standarda (engleska skraćenica LSMS), s ciljem da se, između ostalog, dobiju podaci potrebni za mjerenje socijalnog stanja stanovništva. Anketa mjerenja životnog standarda (LSMS) realizovana je u 2002. godini i Anketa o potrošnji domaćinstava u 2004. godini; procijenjeno je da će Anketa o radnoj snazi (LFS) biti završena u 2005. godini. Publikacija je pripremljena u saradnji sa ekspertom ISTAT-a Giuliom Barcarolijem, i daje metodologiju po kojoj je realizirana Anketa o potrošnji domaćinstava, određen uzorak, definiran upitnik, specificiran način prikupljanja podataka, imputacija i editiranje podataka, procedure reponderacije i izračunavanja grešaka uzorka. Upitnik i drugi instrumenti ankete dati su u prilogu ove metodologije. Fajlovi sa mikro podacima također su urađeni, a pripremljeno je i skladište agregiranih podataka. Fajlovi mikro podataka i skladište agregiranih podataka mogu se naći na web stranicama: www.bhas.ba, www.fzs.ba i www.rzs.rs.ba. Druge publikacije u sklopu iste serije daju analizu rezultata Ankete o potrošnji domaćinstava i metodologiju po kojoj je izračunat Indeks potrošačkih cijena (engleska skraćenica CPI) i novi indeks potrošačkih cijena na bazi pondera dobijenih iz Ankete o potrošnji domaćinstava. Anketa o potrošnji domaćinstava provedena u 2004. godini u BiH je rezultat zajedničkih napora svih kolega koji su na ovaj način podijelili profesionalnost i ekspertizu, ali i osjećaj prijateljstva i zajedničkog rada. Posebnu zahvalnost izražavamo ključnoj grupi eksperata, čija su posvećenost i timski rad bili od esencijalnog značaja za uspjeh projekta: Ahmet Fazlić, Jelena Miovčić, Vera Nastić, Mladen Radić, Edin Šabanović, Giulio Barcaroli, Giorgio Della Rocca, Marco Di Zio, Roberta Fontana, Michelle Jouvenal, Pasquale Marrone, Nicoletta Pannuzi.

2

Direktor i zamjenik Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine - Zdenko Milinović i Slavka Popović, Derviš Đurđević, direktor Federalnog zavoda za statistiku i Slavko Šobot, direktor Zavoda za statistiku Republike Srpske – dali su punu i nesebičnu podršku ovom projektu već od samog početka u vidu svih neophodnih instrukcija, smjernica i rada putem punog partnerstva. Veća grupa drugih eksperata iz svih institucija, uključenih u realizaciju Ankete iz Bosne i Hercegovine i Italije, dala je nemjerljiv doprinos tokom različitih faza realizacije, počevši od samog osmišljavanja Ankete, njene realizacije pa sve do postizanja dobrih rezultata: Ševala Abaz, Hidajeta Bajramović, Željka Drašković, Dubravka Husić, Nermina Ibrišević-Ademović, Mesuda Kamberović, Tima Karačić, Zvonimir Kin, Nataša Lučić, Dijana Mlikota, Radoslav Malešević, Fahrudin Memić, Dragana Plamenić, Donald Prohaska, Rada Radanović, Bogdana Radić, Milenko Stojanović, Hasan Zolić, Teresa Buglielli, Claudia Cianfarani, Giuliana Coccia, Stefano De Francisci, Massimiliano Degortes, Paolo Giacomi, Franco Lodovici, Stefania Macchia, Alessandra Masi, Branislav Mikulić, Massimiliano Rezetti, Ercole Riccini Margarucci, Mauro Sodani, Alessandra Sorrentino.

3

1. UVOD1 Prvi put tokom aktivnosti vezanih za saradnju sa inozemnim partnerom, ISTAT je osigurao kompletnu metodološku podršku za realizaciju svih faza kompleksnog projekta - Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH (HBS). Drugi partneri, sa izuzetkom DFID-a, nisu bili uključeni u ovaj projekat u fazi određivanja uzorka i izbora jedinica uzorka. Postavljena su i ostvarena dva fundamentalna cilja:

o primjena najsavremenijih metoda koje garantiraju najviše nivoe kvaliteta, koje je ISTAT već postigao realizacijom anketa o potrošnji domaćinstava u Italiji;

o transfer i usvajanje odgovarajućih metodoloških znanja i softvera da bi se osigurala lokalna autonomnost i održivost kapaciteta za ponovnu realizaciju ankete ili za realizaciju sličnih anketa domaćinstava u narednim godinama.

ISTAT je ove kriterije slijedio dizajniranjem upitnika i uzorka, definiranjem pravila rada na terenu i prikupljanjem podataka, pročišćavanjem i imputacijom podataka, ponderacijom, izračunavanjem procjena i pouzdanih podataka, proizvodnjom “povjerljivih i sigurnih” fajlova mikro podataka i skladišta podataka za dalju diosiminaciju. Tokom pripreme različitih upitnika (Dnevnik nabavki, Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje, Završni intervju), iskorištena su i primijenjena sva iskustva koja su stečena tokom višegodišnjeg snimanja i istraživanja italijanske realnosti i poštovanja evropskih standarda. Zajednički napori bosanskih i italijanskih statističara imali su za cilj pripremu i izradu upitnika koji će reflektirati sve karakteristike i specifičnosti Bosne i Hercegovine. Upitnici su testirani tokom Pilot ankete. Također, tokom Pilota testirana je i verificirana organizacija rada na terenu, a procijenjena je i ukupna stopa neodaziva. Ovaj zadnji element, očekivani ukupni neodaziv, bio je jedan od polaznih parametara za određivanje uzorka, tj. dogovoreno je da se uzorak poveća da bi se dobio potreban broj stvarnih intervjua. Uzorak je (posebno veličina i raspored jedinica po različitim stratumima) osmišljen tako da garantira maksimalnu efikasnost i osigura pouzdanost procjena. Dogovoreno je, također, da se osiguraju ne samo godišnje, nego i kvartalne procjene. Rad na terenu je realiziran na mjesečnoj osnovi, a na isti način je rađen i unos podataka. Korišten je i sofisticirani BLAISE softver sa ciljem da se na minimum svedu greške unosa: sve moguće kontrole (verifikacija identifikatora, pravila kompilacije, koherentno editiranje podataka i rangovi) bile su uključene u programe unosa podataka. Kada je završena faza prikupljanja podataka urađeno je editiranje i imputacija podataka po istom principu koji se koristi u italijanskim anketama: otkrivanje što je moguće većeg broja grešaka i njihova imputacija zajedno sa vrijednostima koje nedostaju, a sve s ciljem da se na minimum svede promjena podataka. Da bi statističari iz BiH mogli sami da primijene procedure editiranja i imputacije podataka u budućim anketama, razvijena je i dostavljena verzija generalnog softvera CONCORD, koja ne zahtijeva SAS kao što je slučaj sa izvornom

1 Giulio Barcaroli, ISTAT, Odjeljenje za metodologije, tehnologije i softver za statističku proizvodnju.

4

italijanskom verzijom i koja može da se koristi na bilo kojoj kompjuterskoj platformi, te izabran i instaliran LINUX operativni sistem. Urađena je i ponderacija radi tretmana ukupnog neodaziva. Inicijalni ponderi uzorka, dati kao recipročna vrijednost vjerovatnoće izbora svake jedinice korigirani su faktorom koji je dobijen odnosom planiranih i respondentnih jedinica u svakom stratumu, identificirani varijablama koje utiču na mehanizam neodaziva, kao što su geografsko područje (Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko Distrikt), i tip (ruralni ili urbani) primarne jedinice izbora - popisni krug. Urađene su procjene zajedno sa odgovarajućim greškama uzorka, s ciljem procjene ukupne tačnosti, pomoću softvera GENESEES, koji se trenutno koristi u ISTAT-u za ove potrebe. Dobijene procjene nisu samo one koje su specifične za HBS, nego i one koje su potrebne kao ponderi za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena, druge komponente projekta ankete o potrošnji domaćinstava. I konačno, za potrebe diosiminacije informacija vanjskim korisnicima: 1. pripremljen je fajl sa mikro podacima za potrebe istraživanja; procijenjen je rizik

povrede povjerljivosti, a urađene su i neke transformacije “općih varijabli” (u ovom slučaju demografske varijable komponenti domaćinstava) da bi ovaj rizik bio ispod prihvatljivog praga. Ovo je urađeno pomoću softvera μ-ARGUS koji se koristi za zaštitu povjerljivosti mikro podataka;

2. pripremljeno je i skladište statističkih podataka sa agregiranim podacima o izdacima domaćinstava i sociogeografskim karakteristikama bh. populacije. Skladište podataka može se naći na oficijelnim web stranicama statističkih institucija. U ovom slučaju korišten je softver DaWinci/MD, koji inače koristi ISTAT za uspostavljanje multidimenzionalnih web aplikacija (DW).

5

2. PILOT ANKETA2 Iz različitih razloga, između ostalog vremena koje je bilo na raspolaganju u okviru ukupnog perioda projekta, pripremne aktivnosti su svedene na minimum. Tokom Pilot ankete i rada na terenu, koji je trajao od 28. juna do 17. jula 2003. godine, veća pažnja je posvećena testiranju upitnika i drugih instrumenata ankete nego samoj organizaciji rada na terenu, mada je i ovaj segment bio pokriven u određenoj mjeri. Pilot je dao značajan doprinos organizaciji glavne ankete u smislu traženih tehničkih imputa, procedura za praktičnu realizaciju i organizaciju timskog rada. Pilot anketu su koordinirali i vodili Agencija za statistiku BiH i entitetski zavodi za statistiku. Entitetski zavodi bili su zaduženi za rad na terenu; ista organizacija rada korištena je i kod glavne ankete, s tim što su dodatne aktivnosti provedene i u Distriktu Brčko. Ciljana veličina Pilot ankete bila je 200 intervjua, a odabir je urađen primjenom dvostruke procedure odabira (Barcaroli, Falorsi, 2003); urađeno je približno 100 intervjua u Federaciji Bosne i Hercegovina i 100 u Republici Srpskoj; svaka grupa je dalje podijeljena na urbanu i ruralnu. Aktivnosti na terenu provedene su uz pomoć 22 anketara, a svaki anketar trebao je da kompletira između 8 i 10 upitnika. Anketari su prošli obuku u trajanju od dva dana, a tokom Glavne ankete uglavnom su radili kao supervizori. Izbor jedinica urađen je na osnovu liste stambenih jedinica iz šest popisnih krugova izabranih za Pilot, tj. 44 urbana domaćinstva u Banjoj Luci i 63 ruralna domaćinstva u Zvorniku što se tiče Republike Srpske, 19 urbanih domaćinstava u Sarajevu - Centar i 28 urbanih domaćinstava u Sarajevu - Novi Grad, 30 ruralnih domaćinstava u Travniku i 16 ruralnih domaćinstava u Goraždu, što se tiče Federacije Bosne i Hercegovine. Anketari su dobili i listu zamjenskih domaćinstava; da bi mogli da kompletiraju potreban broj intervjua, morali su da kontaktiraju 311 ciljanih i rezervnih adresa. Lista zamjenskih domaćinstava nije data za glavnu anketu jer je iz istog razloga uzorak bio povećan. Pošto je za 6 domaćinstava nedostajala šifra anketara, ova domaćinstva nisu bila uključena u analizu niti su obrađena, što je broj ciljanih domaćinstava svelo na 194, od čega je samo njih 123 (63.4%) pristalo da sudjeluje u anketi: ovo je, ustvari, bila neočekivano niska stopa odaziva. Stopa neodaziva varirala je različito u različitim ciljanim grupama i bila je posebno visoka kod urbanih domaćinstava u Sarajevu i Banjoj Luci. Razlozi za neodaziv su, kako je dato u izvještaju, bili vezani za odbijanje sudjelovanja u Anketi (do 30%) i period godišnjih odmora (16%), ali isto tako i domaćinstva u kojima niko ne stanuje, starije osobe i sl. Nakon završetka glavne ankete, koja je imala daleko manju i zadovoljavajuću stopu neodaziva, procijenjeno je da se niska stopa odaziva u Pilotu mogla javiti iz više različitih razloga, kao što je recimo bila činjenica da tokom Pilota nisu bili angažirani supervizori, da domaćinstvima nije dostavljen dopis kojim se

2 Michelle Jouvenal, ISTAT, Ured za međunarodne odnose i saradnju.

6

obavještavaju o anketi, da su domaćinstva bila neodlučna i nespremna da uzmu učešće u anketi. U skladu sa stopom neodaziva u Pilotu i raspoloživim budžetom za anketare, uzorak za glavnu anketu je povećan; a kasnije, kada je utvrđeno da je stopa neodaziva u glavnoj anketi manja od očekivane, povećan je broj traženih kompletiranih upitnika da bi se dobio sličan broj domaćinstava intervjuiranih u svakom mjesecu. Nakon analize upitnika iz Pilota urađen je određen broj značajnih korekcija u finalnom setu dokumenata za glavnu anketu, mada je zadržana inicijalna forma upitnika i grupa pitanja. Urađeno je samo fino podešavanje i prilagođavanje lokalnim specifičnostima.

7

3. ODREĐIVANJE UZORKA3 Dizajn uzorka za Anketu o potrošnji domaćinstava urađen je u uskoj saradnji sa DFID-om, odnosno profesorom Peterom Lynnom. Profesor Lynn je razvio pristup baziran na teritorijama, što je posebna pogodnost za zemlje slične Bosni i Hercegovini4. DFID je također finansirao sve aktivnosti vezane za odabir jedinica uzorka za HBS. Referentnu populaciju za Anketu o potrošnji domaćinstava predstavljaju domaćinstva koja žive u državi Bosni i Hercegovini. Prilikom određivanja uzorka za anketu o potrošnji domaćinstava prvi problem bio je vezan za nepostojanje odgovarajućeg okvira uzorka. Zadnji popis stanovništva u BiH proveden je prije rata, kada je Bosna i Hercegovina još uvijek bila dio savezne države Jugoslavije. Međutim, od tog perioda u BiH je došlo do velikih promjena. Pored gubitaka tokom rata (procjena je skoro 250.000), veliki broj stanovnika je napustio BiH: 1,300.000 osoba, od čega je više od polovine odlučilo da ostane van BiH. Pored toga, oko 50% populacije iz 1990, koja je preživjela rat, promijenilo je mjesto boravka unutar BiH. Uzimajući ovo u obzir prilikom provođenja Ankete mjerenja životnog standarda (LSMS) u 2001, pošto su popisne liste bile beskorisne, bilo je potrebno uraditi kompletan popis domaćinstava u određenim područjima da bi se napravio Master uzorak; na osnovu ovog okvira odabran je uzorak za Anketu. Urađeno je sljedeće (Lynn 2004):

1. odabrano je 25 općina, sa vjerovatnoćom koja je bila proporcionalna procijenjenoj veličini;

2. urađen je kompletan popis svih domaćinstava u svakoj odabranoj općini; 3. odabrano je 450 popisnih krugova unutar 25 općina, sa vjerovatnoćom koja

je proporcionalna broju domaćinstava popisanih u fazi 2; 4. u svakom popisnom krugu odabrano je 12 domaćinstava; ukupan broj

odabranih domaćinstava bio je 5.400. Međutim, pokazalo se da ovakav dizajn uzorka nije dovoljno efikasan: procijenjeni efekt dizajna uzorka, zbog varijabilnosti vjerovatnoća izbora, bio je 2,13. Mogućnost da se koristi Master uzorak za LSMS kao okvir uzorka za HBS razmatrana je tokom 2003, ali je odbačena iz dva glavna razloga:

1. uzorak za HBS imao bi iste probleme efikasnosti kao što je imao i za LSMS; 2. nakon dvije godine, Master uzorak već bi se mogao smatrati zastarjelim ako

se uzme u obzir visok nivo migracija u državi.

3 Giulio Barcaroli, ISTAT, Odjeljenje za metodologije, tehnologije i softver za statističku proizvodnju. 4 Kompletan opis ovog pristupa, sa svim detaljima izrade okvira uzorka za Anketu o potrošnji domaćinstava, dat je u dokumentu (Lynn 2004).

8

Prema tome, dogovoreno je da se ne koristi ovaj Master uzorak. Umjesto njega, usvojen je pristup sličan teritorijalnom pristupu koji je korišten za LSMS, ali sa nekim značajnim razlikama. Pristup se bazirao na sljedećem:

1. prvo, da se odabere uzorak popisnih krugova sa jednakim vjerovatnoćama i da se u tim popisnim krugovima uradi kompletan popis stambenih jedinica: na ovaj način smo dobili okvir odgovarajućih domaćinstava;

2. zatim, da se odredi uzorak sa jednakim vjerovatnoćama izbora stambenih jedinica na osnovu liste koja je urađena u prvom koraku.

Na ovaj način dobijen je samoponderirani uzorak. Ustvari, vjerovatnoća izbora iz tih popisnih krugova data je sljedećim izrazom:

Mm Pi =

gdje je m broj primarnih jedinica uzorka koje ulaze u uzorak, a M je ukupan broj primarnih jedinica uzorka. Vjerovatnoća izbora j-te stambene jedinice u i-tom popisnom krugu data je u sljedećem:

*Nn P i|j =

gdje je n ukupan broj sekundarnih jedinica uzorka koje ulaze u uzorak, a N* je ukupan broj stambenih jedinica koje rezultiraju iz liste dobijene na osnovu popisa stambenih jedinica u odabranim popisnim krugovima. Prema tome, imamo:

*NMnm Pj ×

×=

N* je slučajna varijabla čija je očekivana vrijednost:

MNm E(N*) ×

=

tako da imamo

Nn

NMNnm )E(Pj =

××××

=m

Pored toga što je samoponderiran,5 rezultirajući uzorak je i teritorijalno raširen, pa je prema tome i njegova efikasnost veća nego u slučaju LSMS ankete.

3.1 IZBOR PRIMARNIH JEDINICA UZORKA Izbor popisnih krugova primarnih jedinica uzorka za HBS uzorak tražio je prvo određivanje odgovarajućeg okvira uzorka. Međutim, ni ova aktivnost nije bila jednostavna jer je jedan broj popisnih krugova pripadao i Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Neki popisni krugovi bili su podijeljeni između FBiH i RS, a za neke je bilo veoma teško odrediti status. Zbog toga je odlučeno da se kreira poseban stratum za nejasne popisne krugove i da se odredi status samo za manji podskup odabranih popisnih krugova. Niže je data distribucija popisnih krugova u četiri različita stratuma: FBiH, RS, nedefinirani i Brčko. 5 Kao što vidimo, izuzetak je Distrikt Brčko za koji je uzeta veća stopa uzorka da bi se dobila bolja pouzdanost procjena.

9

Tabela 3.1 – Inicijalna distribucija popisnih krugova po geografskim područjima

Geografsko područje Broj popisnih krugova

samo FBiH 10.287 samo RS 7.511 i FBiH i RS 1.254 Brčko 371

Ukupno 19.423 U svakom stratumu popisni krugovi su sortirani prema kantonu ili regiji, općini i urbanom-ruralnom indikatoru. Prema tome, sistematska selekcija je rezultirala u implicitnoj stratifikaciji, koja je također urađena po ovim varijablama. Distribucija odabranih popisnih krugova data je u sljedećoj tabeli, zajedno sa odgovarajućim stopama izbora. Tabela 3.2 – Distribucija popisnih krugova po stanovništvu i uzorku po geografskim područjima 45 odabranih popisnih krugova, čija pripadnost FBiH ili RS nije bila jasna, dodijeljeni su na osnovu zajedničke odluke i jednom i drugom entitetu: 33 popisna kruga dodijeljena su FBiH, a 12 RS. Osim toga, za jedan popisni krug koji je izabran za FBiH utvrđeno je da je u RS. Konačna situacija, što se tiče primarnih jedinica uzorka, bila je:

o 398 popisnih krugova u FBiH; o 280 popisnih krugova u RS; o 32 u Brčkom.

S ciljem korektnog izračunavanja vjerovatnoća izbora primarnih jedinica uzorka u svakom geografskom području, pretpostavka je bila da se svih 1.254 nejasnih popisnih krugova može dodijeliti prema istoj proporciji 33/12. Tabela 3.3 daje pregled distribucije vjerovatnoća izbora.

Geografsko područje

Popisni krugovi po stanovništvu

Popisni krugovi u uzorku

Broj % Broj % samo FBiH 10.287 53,0 366 51,6 samo RS 7.511 38,7 267 37,6 FBiH i RS 1.254 6,5 45 6,3 Brčko 371 1,9 32 4,5

UKUPNO 19.423 100,0 710 100,0

10

Tabela 3.3 – Stopa izbora primarnih jedinica po geografskim područjima


Popisni krugovi po

stanovništvu

Popisni krugovi u uzorku

Stopa izbora

primarnih jedinica

samo FBiH 11.207 398 0.0355 samo RS 7.845 280 0.0357 Brčko 371 32 0.0863

UKUPNO 19.423 710 0.0366 Stopa izbora za Distrikt Brčko je veća od prosjeka zbog postavljenog zahtjeva da se osigura pouzdanost procjena za ovo područje. 3.2 POPIS SEKUNDARNIH JEDINICA UZORKA (STAMBENE JEDINICE/

DOMAĆINSTVA) Kada je urađen izbor popisnih krugova, u svakom krugu urađen je popis sekundarnih jedinica uzorka. Mogućnost je bila da se usvoji detaljan pristup: anketar treba da uspostavi kontakt sa svakom stambenom jedinicom i da utvrdi živi li u stambenoj jedinici domaćinstvo ili ne, i ukoliko domaćinstvo živi u stambenoj jedinici anketar treba da prikupi informacije koje su neophodne da bi se domaćinstvo identificiralo, kao i da bi se dobile dodatne informacije neophodne za tretiranje neodaziva. Ovaj pristup je najbolji, ali je u isto vrijeme i skup i dugo traje. Suprotan pristup, manje detaljan, također je bilo moguće primijeniti: anketar treba da na osnovu vanjskog okruženja sam procijeni živi li u stambenoj jedinici neko ili ne. Ova metoda je dobra ako (i) se stambene jedinice mogu jednostavno identificirati (na osnovu broja), (ii) ako u većini stambenih jedinica neko živi i (iii) ako stambene jedinice sa više domaćinstava nisu česte. Ova tri slučaja se ne javljaju često u BiH. Prema tome, izabrano je prelazno rješenje, poludetaljan pristup: anketarima je data instrukcija da koriste manje detaljan pristup u slučaju stambenih jedinica koje se mogu identificirati na područjima gdje u većini njih žive domaćinstva (npr. blokovi sa numerički označenim stanovima), kao i da prikupe imena porodica za druge situacije (npr. u ruralnim područjima bez broja stambene jedinice). Uvijek kada je bilo moguće bilo je potrebno navesti stanuje li u stambenoj jedinici domaćinstvo ili ne. Kada je to bilo teško odrediti, smatrano je da u stambenoj jedinici živi domaćinstvo. Prema poludetaljnom pristupu, sekundarne jedinice uzorka nekada su posmatrane kao stambene jedinice (naznaka adrese, uglavnom u urbanim područjima), a nekada kao domaćinstva (naznaka prezimena, uglavnom u ruralnim područjima).

11

U slučaju kada su sekundarne jedinice uzorka posmatrane kao stambene jedinice, kao i u slučaju kada u stambenoj jedinici živi više domaćinstava, javio se problem koliko domaćinstava i koja od njih treba intervjuirati. U obzir su uzeta različita rješenja: 1. da se intervjuiraju sva domaćinstva na odabranim adresama: ovo rješenje daje

jednaku vjerovatnoću svim domaćinstvima, ali stvara opterećenje anketarima; 2. da se intervjuira samo jedno domaćinstvo: ovo proizvodi razlike u vjerovatnoći

izbora, ali na ovaj način se izbjegava problem opterećenja anketara. Izabrana je druga solucija. Popis je dao tri različite liste sekundarnih jedinica uzorka, po jednu za svaki entitet/distrikt. Tabela 3.4 – Distribucija stambenih jedinica/domaćinstava u odabranim popisnim krugovima po geografskom području


Izabrani popisni krugovi

Stambene jedinice /domaćinstva

FBiH 398 22.963 RS 280 14.223 Brčko 32 1.895

UKUPNO 710 39.081 3.3 IZBOR SEKUNDARNIH JEDINICA UZORKA (STAMBENE JEDINICE/

DOMAĆINSTVA) Uzorak jednake vjerovatnoće od oko 9.570 jedinica određen je na osnovu kompletne liste od 39.081 stambene jedinice i domaćinstva. 9.570 jedinica konačno je određeno nakon Pilot ankete, sa ciljem da se dobije procjena na osnovu stope ukupnog neodaziva. Inicijalni cilj je bio da se dobije m = 6.000 konačnih kompletnih intervjua. Do ovog broja se došlo na osnovu tri različita elementa: o raspoloživog budžeta; o troškova po intervjuu, različitih za ruralna i urbana domaćinstava, gdje su

troškovi za ruralna domaćinstva bili daleko veći; o izbalansiranosti između ruralnih i urbanih intervjua (inicijalno odnos je bio

64/36). Da bi se postigao ovaj cilj, odlučeno je da se poveća uzorak da bi se riješile neujednačenosti i ukupan neodaziv, jer bi alternativa putem supstitucije bila metodološki nekorektna. Određen je broj n jedinica uzorka, da bi se postigao ovaj cilj. Da bi se ovo postiglo, uzet je u obzir ukupan neodaziv iz Pilot ankete od 37,3%. Rezultirajuće n bilo je 9,570 = 6,000/(1-0.373).

12

Tabela 3.5 daje prikaz distribucije poduzoraka za entitet/distrikt. Tabela 3.5 – Stopa izbora sekundarnih jedinica selekcije po geografskom području


Odabrani popisni krugovi

Lista stambenih jedinica/

domaćinstava

Odabrane stambene jedinice/

domaćinstva

Stopa izbora sekundarnih

jedinica uzorka

FBiH 398 22.963 5.623 0.245 RS 280 14.223 3.483 0.245 Brčko 32 1.895 464 0.245

Ukupno 710 39.081 9.570 0.245 Za svaki entitet jedinice uzorka podijeljene su na 12 mjesečnih poduzoraka jednake veličine (skoro 800 jedinica mjesečno). Mjesečni poduzorci definirani su tako da garantiraju da će četiri poduzorka (dobijena agregiranjem mjesečnih poduzoraka) osigurati nepristrane i pouzdane kvartalne procjene. Nažalost, procjena ukupnog neodaziva na osnovu rezultata Pilot ankete bila je uveliko precijenjena. Umjesto nešto više od 36%, bila je 16%. Bez ikakvih korekcija, konačan broj intervjua bio bi veći od 8.000, što je bilo daleko više od predviđenog budžeta. Stoga je bilo potrebno redefinirati veličinu uzorka za drugu polovinu godine. Ponovno određivanje veličine uzorka bilo je planirano za maj 2004. na osnovu:

o promjena u raspoloživom budžetu za intervjue; o stvarnom odnosu ruralnih i urbanih intervjua u prva tri mjeseca Ankete; o stvarnoj stopi neodaziva u prva tri mjeseca Ankete.

Što se tiče prva dva elementa, povećan je budžet za intervjue. Osim toga, ravnoteža između ruralnih i urbanih intervjua sada je bila 60/40, što je pozitivno uticalo na troškove. Tako je bilo moguće dobiti dodatnih 1.580 domaćinstava. Broj od 2.011 domaćinstava, dobijen već u prvom kvartalu godine, bio je daleko veći od planiranog, jer je stvarna stopa neodaziva (16%) bila značajno niža od one koja je zabilježena tokom Pilot ankete. Pretpostavka je bila da će se isti broj dobiti i u drugom kvartalu. Prema tome, za preostalih šest mjeseci bilo je na raspolaganju 3.599 domaćinstava. Ovo je značilo 593 intervjua mjesečno (u odnosu na 670 u prosjeku za prvih šest mjeseci). Pod pretpostavkom da će stopa neodaziva biti 16% (zabilježena u prosjeku za prva tri mjeseca rada na terenu), broj potrebnih jedinica uzorka bi bio 705 mjesečno (u odnosu na skoro 800 mjesečno tokom prvih šest mjeseci). Prema tome, bilo je potrebno deselektirati 11,53% jedinica uzorka za drugu polovinu godine. Ovo je bila situacija u maju mjesecu 2004. o pitanju mjesečne distribucije (posmatrane i planirane) jedinica uzorka.

13

Tabela 3.6 – Sekundarne jedinice uzorka po mjesecima

Mjesec Uzorak Stopa neodaziva Intervju 1 (1) 797 16,31 667

2 (1) 801 16,10 672

3 (1) 796 15,58 672

4 (2) 797 16,31 667

5 (2) 801 16,10 672

6 (2) 796 15,58 672

7 (3) 705 16,00 592

8 (3) 705 16,00 592

9 (3) 705 16,00 592

10 (3) 705 16,00 592

11 (3) 705 16,00 592

12 (3) 705 16,00 592

TOTAL 9.018 16,00 7.574

(1) Registrirano (2) Pretpostavljena ista stopa neodaziva registrirana u prva tri mjeseca (3) Nakon deselekcije jedinica i pretpostavljene prosječne stope neodaziva jednake 16%.

Na osnovu posljednje odluke o izboru jedinica po stratumima i različitim mjesecima, na Tabeli 3.7 data je konačna distribucija vjerovatnoća izbora po uzorku: Tabela 3.7 – Vjerovatnoće izbora po fazama, geografskom području i kvartalu

Kvartal Vjerovatnoće izbora FBiH RS Brčko PJI SJI Ukupno PJI SJI Ukupno PJI SJI Ukupno

I 0.035514 0.2443932 0.008679 0.035692 0.246080 0.008783 0.086253 0.244855 0.021120 II 0.035514 0.2440448 0.008667 0.035692 0.245799 0.008773 0.086253 0.244855 0.021120 III 0.035514 0.2170448 0.007708 0.035692 0.217113 0.007749 0.086253 0.208971 0.018024 IV 0.035514 0.2173932 0.007720 0.035692 0.214301 0.007649 0.086253 0.223747 0.019299

Potrebno je izvršiti procjenu efekta dizajna uzorka prema varijabilnosti vjerovatnoća izbora. Ovo se može uraditi primjenom sljedeće formule:

w

nwwnfDef

k

jj

k

jjj

VSP

∑∑==

−

+=+=11

2

w

/)(1CV 1 ˆ

j

gdje se k odnosi na broj stratuma u kojima vjerovatnoće izbora variraju, jn je veličina uzorka u svakom stratumu, jw je ponder uzorka koji se primjenjuje na jedinice u svakom stratumu (što je recipročna vrijednost izbora). Ovaj izraz pokazuje efekt dizajna uzorka za hipotetičku statistiku koja ima istu varijansu u svakoj grupi ponderacije, a u našem slučaju njegova vrijednost je 1,14.

14

Prije nego što je urađeno podešavanje u maju mjesecu, vrijednost je bila 1,09. Prema tome, razlike u vjerovatnoćama izbora između prvog i drugog dijela godine utiču na ovo blago povećanje efekta uzorka. U svakom slučaju, on se može smatrati prihvatljivim.6 Također se može posmatrati i efekt uzorka zbog grupiranja (klasterizacije), prema sljedećoj formuli:

ρ)1(1ˆ −+= bfDef CL gdje je b prosječan broj sekundarnih jedinica uzorka po primarnim jedinicama uzorka, dok je ρ koeficijent korelacije unutar grupe. U našem slučaju, očekivano b je 11,06. Naprimjer, pretpostavljeno je da je ρ = 0.05, onda je efekt uzorka zbog rezultata grupiranja (klasterizacije) 1,50. Bio je 1,39 prije donošenja odluke da se poveća veličina uzorka sa 6.000 na 7.580 sekundarnih jedinica uzorka, a bez povećanja broja primarnih jedinica uzorka.

6 Uzevši u obzir da je korespondirajući efekt dizajna za anketu mjerenja životnog standarda bio procijenjen na 2,13 (Lynn 2004).

15

4. UPITNICI7 Anketa o potrošnji domaćinstava je statističko istraživanje kojim se od anketiranih domaćinstava prikupljaju podaci o izdacima za potrošnju, potrošnji iz vlastite proizvodnje, prihodima i osnovnim socioekonomskim uvjetima u kojima domaćinstva žive. Anketom se prikupljaju i podaci o važnijim pokazateljima životnog standarda (uvjeti stanovanja, snabdjevenost domaćinstva trajnim potrošnim dobrima, način zagrijavanja stana, putovanja, odnosno godišnji odmori), kao i podaci o osnovnim demografskim, ekonomskim i socijalnim karakteristikama domaćinstava. Jedan od posebnih ciljeva Ankete o potrošnji domaćinstava je dobijanje neophodnih podataka koji se koriste za izradu pondera za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena. U skladu sa navedenim ciljevima, koji treba da se ostvare preko Ankete o potrošnji domaćinstava, prikupljaju se sljedeći podaci:

• dnevni izdaci za hranu, piće i duhanske proizvode, • ostali izdaci za proizvode i usluge koji se redovno troše, • potrošnja proizvoda koje domaćinstvo samo proizvodi, • osnovni podaci o članovima domaćinstva, • podaci o stanovanju i snabdjevenosti domaćinstva trajnim potrošnim

dobrima, • izdaci za namještaj, kućne uređaje i usluge u domaćinstvu, • izdaci za odjeću i obuću, • izdaci za zdravstvo, • izdaci za prijevoz i komunikacije, • izdaci za rekreaciju, kulturu i obrazovanje, • izdaci za druge proizvode i usluge, • podaci o prihodima domaćinstava, • podaci o stambenim jedinicama koje se ne koriste.

Da bi se pravilno provela anketa daju se sljedeće osnovne definicije za domaćinstva i članove domaćinstava koje bi trebale pomoći anketarima u obavljanju posla. Domaćinstvo je socijalna jedinica koja zadovoljava jedan ili više uvjeta “življenja zajedno” pored zajedničkog mjesta stanovanja. Karakteristike domaćinstva su:

a) zajednica osoba koje zajedno stanuju, hrane se i zajednički troše ostvarene prihode. Drugim riječima, domaćinstvo je grupa osoba koje uobičajeno žive u istoj stambenoj jedinici ili njenom dijelu (žive pod istim krovom), koji jesu ili nisu u krvnom srodstvu i koji se zajednički hrane (“jedu iz istog lonca”);

b) postojanje porodičnih ili emocionalnih veza. Nosilac domaćinstva je osoba koja se u svrhu ankete određuje kao takva, bez obzira na razlog (osoba na kojoj se domaćinstvo vodi ili za koju se izjasne članovi

7 Giuliana Coccia, Pasquale Marrone, ISTAT, Odjeljenje za ankete o potrošnji domaćinstava i siromaštvo.

16

domaćinstva). Ako se članovi domaćinstva sami ne izjasne ko je nosilac domaćinstva, u pravilu je to osoba koja najviše doprinosi prihodima domaćinstva. Pored srodnika i drugih osoba, prema definiciji domaćinstva, u članove domaćinstva ubrajaju se i sljedeće osobe: o osobe koja rade, hrane se i stanuju u istoj kućnoj zajednici (kućne pomoćnice i

stalni radnici na individualnim poljoprivrednim gazdinstvima); o đaci i studenti ubrajaju se u članove domaćinstva, bez obzira na vrijeme

provedeno izvan svog domaćinstva; o u članove domaćinstva ubrajaju se i osobe koje su na odsluženju vojnog roka i

kazne zatvora kraće od 12 mjeseci sa povratkom u domaćinstvo u tom razdoblju;

o osobe koje zbog rada ili studiranja borave u inozemstvu duže vrijeme (12 i više mjeseci) sa rjeđim dolascima u domaćinstvo ili bez njih, evidentiraju se kao članovi domaćinstva ali se kroz dalju obradu isključuju;

o dnevni ili sedmični migranti koji rade npr. u Srbiji, Hrvatskoj i sl. i sedmično ili mjesečno se vraćaju u svoje domaćinstvo smatraju se članovima domaćinstva;

o novorođenčad se ubraja u članove domaćinstva, bez obzira na vrijeme rođenja. Nisu članovi domaćinstva: o osobe koje se hrane u domaćinstvu, ali žive na drugom mjestu ili žive u

stambenoj jedinice ali se hrane na drugom mjestu; o osobe (npr. đaci i studenti) koje stanuju i hrane se u anketiranom domaćinstvu

i za to plaćaju; o plaćena kućna posluga koja se ne hrani i ne živi u domaćinstvu; o osobe koje su umrle u periodu vođenja dnevnika nisu članovi domaćinstva. Jedinica posmatranja, odnosno anketiranja, je svako domaćinstvo izabrano u uzorak, a koje može biti samačko ili višečlano domaćinstvo. Anketom se ne obuhvataju tzv. kolektivna domaćinstva (domovi za zbrinjavanje i njegu, bolnice, samostani, manastiri, studentski i đački domovi, internati, zatvori i sl.) u kojima ljudi borave trajno ili godinu i više neprekidno. Anketa o potrošnji domaćinstava se provodi putem sljedećih obrazaca: 1. Dnevnik nabavki (HBS/1) koji domaćinstva koriste da upisuju vrijednosti i količine kupljenih proizvoda iz grupe hrana, piće i duhan, i vrijednosti plaćenih ostalih proizvoda i usluga koje se redovno troše; 2. Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje (HBS/1A) u koji domaćinstva upisuju utrošene/konzumirane količine i procijenjene vrijednosti proizvoda koje je domaćinstvo samo proizvelo; 3. Završni intervju (Mod. HBS/2) koji se koristi za prikupljanje podataka o izdacima domaćinstava za stanovanje, nabavku trajnih potrošnih dobara i ostalih neprehrambenih proizvoda, kao i podataka o prihodima domaćinstava. Dnevnik nabavki i Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje popunjavaju domaćinstva, a Završni intervju popunjava anketar. Referentni period je period za koji se prikupljaju podaci. U anketi se koriste različiti referentni periodi u zavisnosti od tipa informacija koje se traže i ciljeva svake teme koja se želi analizirati.

17

Za podatke koji se iskazuju u Dnevniku nabavki i Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje referentni period je 14 dana. Za podatke koji se prikupljaju Završnim intervjuom referentni periodi su različiti, zavisno od namjene izdataka, i mogu biti jedan, tri ili dvanaest posljednjih mjeseci prije provođenja intervjua. Naslovne stranice upitnika Prvi odjeljak na naslovnim stranicama Upitnika (HB/1, HBS/2, HBS1A) popunjava supervizor prije predaje upitnika anketaru i uključuje sljedeće informacije: Entitet/Distrikt, Općina, Popisni krug, Šifra domaćinstva, Šifra anketara.

Drugi odjeljak naslovnih stranica upitnika popunjava anketar i treba da popuni sljedeće:

• Boks 4 - Broj domaćinstva je progresivni broj anketiranih domaćinstava koja su dodijeljena jednom anketaru svaki mjesec;

• Boks 5 - Period vođenja dnevnika u domaćinstvu; • Boks 6 (samo u Završnom intervjuu) - Je li popunjen Dnevnik o potrošnji iz

vlastite proizvodnje. Treći odjeljak popunjava anketar i upisuje broj telefona domaćinstva. Četvrti odjeljak naslovnih stranica popunjava anketar i upisuje datum dostavljanja upitnika supervizoru. Primopredaja kompletiranih upitnika supervizoru potvrđuje se potpisom anketara. Pripremljeno je i Uputstvo sa detaljnim objašnjenjima i definicijama za sva pitanja u Upitniku. Niže se daju samo najznačajnija, a sve druge informacije mogu se naći u Uputstvu. 4.1 DNEVNIK NABAVKI (HBS/1) Dnevnik nabavki dostavljen je svim domaćinstvima koja su prihvatila učešće u anketi. Zadatak koji se odnosio na popunjavanje izdataka, iznosa i količina u Dnevniku dodijeljen je članu domaćinstva koji je obavljao većinu nabavki za domaćinstvo, ili članu domaćinstva koji je bio najbolje upoznat sa izdacima domaćinstva. Izdaci koji su napravljeni za kupovinu proizvoda, roba i usluga: hrana, piće, proizvodi od duhana, higijena, gorivo, usluge frizera i druge slične usluge, novine, magazini, kao i izdaci članova domaćinstva u restoranima, kafeima itd. trebali su biti bilježeni prema posebnim stavkama u Dnevniku nabavki tokom 14 dana (referentni period), bez obzira je li plaćanje bilo u gotovini, čekom, karticom ili na neki drugi način. Svi izdaci trebali su biti upisivani svaki dan da bi se izbjegla mogućnost zaboravljanja. Računi dobijeni u prodavnicama mogli su zadovoljiti ovu potrebu. Svi drugi pojedinačni izdaci trebali su biti upisani bez obzira na iznos (mali ili veliki). Pored proizvoda koji su kupljeni na domaćem tržištu trebalo je upisati i proizvode kupljene u inozemstvu.

18

4.2 DNEVNIK O POTROŠNJI IZ VLASTITE PROIZVODNJE (HBS/1A) Podaci o potrošnji roba koje su proizvela domaćinstva za vlastitu potrošnju trebali su se upisivati u Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje. Prilikom dostave ovog Dnevnika domaćinstvima anketari su trebali da provjere, kroz nekoliko pitanja, zadovoljava li takvo domaćinstvo uvjete za popunjavanje Dnevnika o potrošnji iz vlastite proizvodnje. Ovo je bio slučaj sa poljoprivrednicima, stočarima, lovcima, ribarima itd., kao i sa domaćinstvima koja su imala baštu, kokošarnik, voćnjak, vinograd, šumu, ribnjak itd. Vrijednost drva za loženje također treba biti upisana u ovaj Dnevnik. Za svaki konzumirani proizvod količine su upisivane zajedno sa vrijednostima u KM, procijenjenim na osnovu domaće tržišne cijene. Bilo je potrebno upisati samo potrošene proizvode iz vlastite proizvodnje tokom 14 dana, a ne sve proizvedene proizvode. Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje trebalo je popunjavati istovremeno sa Dnevnikom nabavki, a oba dnevnika imala su isti referentni period od 14 dana. Kako je navedeno u Dnevniku nabavki, Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje trebao je popunjavati član domaćinstva koji je najbolje bio upoznat sa izdacima domaćinstva. Nakon popunjavanja Dnevnika o potrošnji iz vlastite proizvodnje, anketar je trebao sabrati sve procijenjene vrijednosti i količine potrošene i upisati ukupne vrijednosti i količine u kolonu Total za prvih i drugih sedam dana. 4.3 ZAVRŠNI INTERVJU (HBS/2) Završni intervju korišten je za prikupljanje podataka o članovima domaćinstva, stambenim jedinicama, izdacima napravljenim za nabavku namještaja, kućanskih aparata i usluga, odjeće i obuće, transporta i telekomunikacija, za rekreaciju, kulturu i obrazovanje, kao i za druge proizvode i usluge, te podatke o prihodu i štednji domaćinstva i stambenim jedinicama koje se ne koriste. Intervju je trebao biti obavljen sa članom domaćinstva koji je popunjavao Dnevnik tokom 14 dana. Ako taj član domaćinstva nije bio prisutan u domaćinstvu tokom Završnog intervjua, intervju je obavljen sa drugim članom koji je odabran prema sljedećim kriterijima:

o ako je u pitanju bio bračni par, sa ili bez djece, pitanja je bilo potrebno postaviti ženi ili mužu;

o ako je u pitanju bila majka ili otac sa djecom, pitanja je bilo potrebno postaviti majci ili ocu;

o u svim drugim slučajevima, ako je bilo moguće, bilo je potrebno izabrati odraslu osobu koja može dati informacije.

Domaćinstva koja imaju hotel ili sličan objekat i koja tu žive, a nemaju odvojenu stambenu jedinicu, nisu uključivana u Anketu. U Završnom intervjuu se koriste različiti referentni periodi u zavisnosti od tipa informacija koje se traže, mogućnosti ispitanika da se sjete i ciljeva svake teme koja se želi analizirati.

19

Referentni periodi se u Završnom intervjuu razlikuju po pitanjima: jedan mjesec, tri mjeseca ili 12 mjeseci prije Završnog intervjua. Anketar treba da članovima domaćinstva objasni koji se mjesec uzima kao početak, a koji kao završetak perioda u svakom pitanju. Prije započinjanja završnog intervjua anketar preuzima popunjene dnevnike od domaćinstva i provjerava podatke koji su upisani na naslovnoj stranici Završnog intervjua i Dnevnika radi upoređivanja jesu li oni identični. Izdaci za proizvode/usluge u modulima 3 do 8 uključuju izdatke koje je imalo domaćinstvo za poklone. Primljeni pokloni se ne upisuju. U sljedećim dijelovima daje se kratak opis svakog modula Završnog intervjua. Modul 1: podaci o članovima domaćinstva Cilj ovog modula je da se dobiju osnovne informacije o demografskim i socioekonomskim karakteristikama domaćinstva kao što su starosna, spolna i obrazovna struktura domaćinstva, socioekonomski status i ostalo. Odgovore na pitanja u ovom modulu daje nosilac domaćinstva ili drugi član domaćinstva koji može dati najbolje odgovore. Što se tiče Veze sa nosiocem domaćinstva, u prvi red se upisuju podaci o nosiocu domaćinstva prema definiciji koja je data u Osnovnim definicijama. Iz tog razloga unaprijed je odštampan modalitet 1 u koloni 2 koji označava nosioca domaćinstva. Za ostale članove domaćinstva anketar utvrđuje odnos prema osobi koja je nosilac domaćinstva upisom jednog od preostalih modaliteta. Anketar može pojasniti da je ovo pitanje potrebno kako bi se utvrdio srodnički sastav domaćinstva. Svim članovima domaćinstva postavljeno je pitanje o bračnom statusu, obrazovanju, dok su pitanja u vezi sa statusom tekuće djelatnosti, polju ekonomske aktivnosti, zanimanju, statusu u zaposlenju, tipu radnog ugovora i sektoru vlasništva postavljana samo članovima domaćinstva starosne dobi od 15 godina i više. Usvojene su sljedeće definicije: Zaposlenost podrazumijeva radni odnos i druge oblike rada (bez obzira na tip ugovora ili angažiranja) kojim se stiču sredstva za život, odnosno svaka ekonomska aktivnost od barem jednog sata rada u sedmici posmatranja (od ponedjeljka do nedjelje). Zaposlena je osoba koja je u radnom odnosu kod poslodavca (u preduzećima, bez obzira na oblik vlasništva, državnim institucijama i ustanovama, bankama, međunarodnim organizacijama, zaposleni kod obrtnika i sl.), zatim samozaposlena osoba (obrtnik, poljoprivrednik na vlastitom gazdinstvu), osoba u slobodnom zanimanju (slikari, muzičari i sl.), članovi koji pomažu na poljoprivrednom imanju ili obrtu i sve druge osobe koje su radile i za to bile plaćene u novcu ili naturi. Nezaposlena je osoba koja je izgubila posao, traži posao i ponuđeni posao može prihvatiti. Isključuje se osoba koja prvi put traži posao. Traži prvo zaposlenje: osoba koja nikada nije radila i prvi put traži posao.

20

Modul 2: podaci o stanovanju Cilj ovog modula je da se prikupe informacije o stambenim uvjetima u kojima domaćinstva žive, kao i njihovim troškovima stanovanja i uslugama kao što su grijanje, električna energija, voda, itd. Stambena jedinica je objekat sa zidovima i krovom, građevinski odvojena od drugih stambenih jedinica sa posebnim ulazom, koja je naseljena ili namijenjena da bude naseljena ili nastanjena osobom ili grupom ljudi (domaćinstva). Čak i ako struktura nije bila prvobitno namijenjena za stanovanje, ako je nastanjena smatra se stambenom jedinicom. Stambena jedinica može biti kuća, stan, prostorija ili grupa prostorija, baraka, brvnara ili bilo koji drugi prostor koji se koristi kao smještaj. Postojanje posebnog ulaza znači da se ima direktan pristup javnom putu ili pristup preko zajedničkih prostorija zgrade kao što su stubišta, hodnici, prolazi, liftovi, itd. U zgradama može često biti više od jedne stambene jedinice, bitno je da one zadovoljavaju kriterij da svaka ima poseban ulaz. Pitanja se većinom odnose na trenutnu situaciju. Neka pitanja se odnose na posljednji mjesec, a neka na posljednja tri mjeseca. Modul se sastoji od tri dijela: Dio A odnosi se na glavnu stambenu jedinicu domaćinstva (jedinicu u kojoj domaćinstvo živi najveći dio vremena). Dio B odnosi se na sekundarnu stambenu jedinicu koju koristi domaćinstvo. Dio C se odnosi na trajna potrošna dobra (za glavnu i sekundarnu stambenu jedinicu). Sekundarna (sporedna) stambena jedinica je stambena jedinica u kojoj domaćinstvo živi kraći dio vremena u toku godine (vikendom, u vrijeme odmora, praznika i slično) bez obzira gdje se nalazi. Ukoliko u jednoj stambenoj jedinici žive dva ili više domaćinstava anketar u Modul o stanovanju unosi podatke samo o dijelu stambene jedinice koji pripada izabranom domaćinstvu. Dio informacija koje se odnose na karakteristike stambene jedinice ne traže se od domaćinstva: odgovore na ovaj dio daje anketar sa osnovu svog zapažanja. Sekundarno boravište koje je vlasništvo domaćinstva, ali koje se izdaje ili koje konstantno koriste druge osobe šest mjeseci ili više ne uključuju se ovdje. Ovakva boravišta su predmet Modula 10: “Stambene jedinice koje se ne koriste”.

Modul 3: izdaci za namještaj, kućne uređaje i usluge Posljednji mjesec je referentni period za sve izdatke po ovim stavkama. Da bi se domaćinstvo lakše prisjetilo izdataka ovaj modul je podijeljen u dva dijela:

o namještaj za kuću ili baštu, o mali električni aparati, kućni uređaji, posuđe, pribor za jelo i sl.

Modul 5: zdravstvo

Anketar treba da upiše samo izdatke koje je platilo domaćinstvo isključujući troškove koji se nadoknađuju preko Zavoda za zdravstveno osiguranje.

21

Modul 6: prijevoz i komunikacije

Cilj ovog modula je da se prikupe informacije o vozilima, izdacima vezanim za vozila, izdacima za usluge prijevoza (DIO A) i podaci o telekomunikacijskoj opremi (DIO B). U pitanjima se pojavljuju tri različita referentna perioda: posljednji mjesec, posljednja tri mjeseca i, samo za registraciju vozila, iznos se odnosi na godišnju registraciju vozila.

Modul 9: prihodi domaćinstva i štednja

Ovim modulom se prikupljaju informacije o finansijskoj situaciji domaćinstva.

Anketar prvo treba da utvrdi ima li domaćinstvo neki od navedenih prihoda, koliko članova domaćinstva ostvaruje te prihode, a zatim da evidentira ukupne iznose prema pojedinačnim kategorijama za posljednjih 12 mjeseci. Ukoliko je neki od članova domaćinstva iz bilo kojeg razloga napustio domaćinstvo (razvod, smrt, odseljenje i sl.) u posljednjih 12 mjeseci upisuje se prihod prema odgovarajućoj kategoriji za period koji je proveo u domaćinstvu. Ovaj modul obuhvata različite vrste prihoda:

o prihodi od zaposlenja: anketar upisuje sva redovna i povremena novčana primanja iz radnog odnosa, bez obzira je li ispitanik stalno zaposlen (plaće, naknade po ugovoru o djelu, naknade za privremene i povremene poslove). Bonovi za hranu se također upisuju;

o prihodi od djelatnosti u vlastitom preduzeću, obrtu, poljoprivrednom gazdinstvu ili slobodnoj profesiji: prihod uključuje sve prihode koje domaćinstvo prima u vlastitom preduzeću, obrtu, poljoprivrednom gazdinstvu ili slobodnoj profesiji (advokati, slikari, muzičari itd.);

o penzije: anketar upisuje novčani iznos penzije koja se razvrstava na penzije u zemlji i inozemstvu. U penzije se ubrajaju porodične, starosne i invalidske penzije; isključuju se invalidnine dobijene po osnovu učešća u ratu;

o prihodi od imovine: uključuju se kamate na štednju i dividende, najamnine od izdavanja zemljišta pod najam. Najamnine od izdavanja stambenog prostora, poslovnog prostora, garaže, prihodi od izdavanja opreme, stoke itd., druge naknade i dodaci, primanja u novcu od rođaka i prijatelja, prihodi od prodaje imovine i vrijednosnih papira, prihodi od igara na sreću, stipendija, premija osiguranja, ušteda sa službenih putovanja itd.

Domaćinstva odgovaraju i na pitanje troše li ukupan prihod, ili dio štede. Modul 10: stambene jedinice koje se ne koriste Ako domaćinstvo raspolaže sa jednom ili više stambenih jedinica, a ne koristi ih, potrebno je navesti razlog nekorištenja.

22

5. PRIKUPLJANJE PODATAKA (RAD NA TERENU)8 Kao što je već rečeno, Anketom je obuhvaćeno ukupno 9.570 domaćinstava u periodu od 12 mjeseci. Sva domaćinstva su primila dopis kojim su obaviještena o provođenju i glavnim ciljevima Ankete i navedeni članovi zakona po kojem se provodi Anketa i kojim se garantira privatnost podataka. Kao što je također ranije spomenuto, usvojene su dvije različite tehnike prikupljanja podataka:

1. dnevnik nabavki u kojem su domaćinstva bilježila količinu i izdatke za kupljenu hranu i druge robe i usluge za tekuće potrebe u periodu od 14 dana i dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje, u kojem su domaćinstva bilježila količine i vrijednost prehrambenih proizvoda koje su sami proizveli i potrošili u periodu od 14 dana;

2. završni intervju koji je direktno popunjavao anketar (razgovor obavljen sa nosiocem domaćinstva).

Anketari su prikupljali podatke, a zadatak supervizora je bio da odaberu adrese domaćinstava koja anketari treba da kontaktiraju svaki mjesec, da anketarima pripreme listu domaćinstava sa adresama i da prate rad anketara. Anketari i supervizori su prošli obuku u trajanju od tri dana. Eksperti iz Bosne i Hercegovine su pripremili i održali obuku; ISTAT je dao smjernice za pripremu Uputstva za rad anketara. Periodi vođenja dnevnika Dva perioda od po 14 dana – periodi vođenja dnevnika – bilježenja izdataka, odabrana su za svaki mjesec Ankete (prva polovina mjeseca i druga polovina mjeseca). Da bi se ravnomjerno pokrili svi dani u godini, za svaki mjesec odabrani su različiti periodi u mjesecu: naprimjer, 1-14. i 3-17. kao prvi referentni period, 15-28. i 18-31. kao drugi referentni period.

Periodi su dati na donjoj tabeli.

8 Edin Šabanović, Agencija za statistiku BiH, Grupa za obradu i analizu podataka.

23

Tabela 5.1 – Periodi vođenja dnevnika po mjesecima

Svaki anketar dobio je listu domaćinstava/adresa sa kojima je trebalo da kontaktira u jednom kalendarskom mjesecu. Zadatak anketara je bio i da mjesečnu listu domaćinstava podijeli na 4 podgrupe da bi bilježenje izdataka (Dnevnik nabavki) i potrošnje (Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje) bilo ravnomjerno za cijeli mjesec, i da bi svaka podgrupa uključivala približno jednak broj domaćinstava. Tabela 5.2 - Instrumenti Ankete Ime Šifra Dnevnik nabavki HBS/1 Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje HBS/1A Završni intervju HBS/2 Kompletan uzorak stambenih jedinica/domaćinstava podijeljen na 12 mjesečnih uzoraka (Excel fajl)

HBS/3

Mjesečna lista stambenih jedinica/domaćinstava HBS/4 Izvještaj anketara HBS/5 Pored upitnika (HBS/1, HBS/1A i HBS/2), dvije liste (HBS/3 i HBS/4) i jedan pomoćni obrazac (HBS/5) su korišteni tokom Ankete da bi se podržao rad anketara na terenu. Supervizori su na osnovu liste jedinica uzorka (HBS/3) za svakog anketara pripremali listu sa adresama koje anketar treba da posjeti tokom svakog referentnog perioda (HBS/4). Anketari su zapažanja i rezultate kontakata upisivali u obrazac HBS/5.

GODINA 2004.

1. PERIOD (prva polovina mjeseca)

2. PERIOD (druga polovina mjeseca)

Period vođenja

dnevnika (A)

Period vođenja dnevnika (B)

Period vođenja

dnevnika (C)

Period vođenja

dnevnika (D) Januar (01-14) (04-17) (15-28) (18-31)

Februar (01-14) (02-15) (15-28) (16-29)

Mart (01-14) (04-17) (15-28) (18-31)

April (01-14) (03-16) (15-28) (17-30)

Maj (01-14) (04-17) (15-28) (18-31)

Juni (01-14) (03-16) (15-28) (17-30)

Juli (01-14) (04-17) (15-28) (18-31)

August (01-14) (04-17) (15-28) (18-31)

Septembar (01-14) (03-16) (15-28) (17-30)

Oktobar (01-14) (04-17) (15-28) (18-31)

Novembar (01-14) (03-16) (15-28) (17-30)

Decembar (01-14) (04-17) (15-28) (18-31)

24

Mjesečna organizacija rada na terenu: alokacija jedinica uzorka Na osnovu tri različita fajla sa godišnjim uzorcima: o HBS3_FBiH o HBS3_RS o HBS3_Brčko pripremljene su liste jedinica koje je anketar trebao da kontaktira svaki mjesec. U daljem tekstu dato je objašnjenje metoda pripreme mjesečnih lista i načina dodjele odabranih jedinica anketarima. Prilikom pripreme mjesečnih lista za svaki entitet/distrikt posebna pažnja posvećena je činjenici da planirani kontakti/intervjui tokom godine budu koncentrirani u datom popisnom krugu da bi što više pojednostavili rad na terenu,9 uzimajući u obzir sljedeća ograničenja: o da se osigura približno jednak broj jedinica koje treba intervjuirati svaki mjesec po entitetu/distriktu, kantonu/regiji i općini; o da se osigura reprezentativnost svakog kvartalnog poduzorka;10 o da se izjednači broj mjesečnih intervjua u svakom popisnom krugu sa planiranim godišnjim brojem. Prema tome, za svaki HBS3 fajl napravljeno je 12 različitih HBS4 fajlova, a svaki od njih zadovoljavao je navedena ograničenja i sadržavao jedinice koje je trebalo intervjuirati u svakom entitetu/distriktu za dati mjesec. Svaki HBS4 fajl označen je na sljedeći način:

HBS4 - Ime entiteta/distrikta - Mjesec

Redoslijed svakog HBS4 fajla bio je isti: o Kanton/Regija; o Općina; o Popisni krug. Pored informacija koje su sadržane u godišnjim uzorcima, svaki HBS4 fajl je također sadržavao informacije o određenim mjesečnim referentnim periodima vođenja dnevnika. Prema tome, svaki HBS4 fajl se dalje dijelio na četiri izbalansirana dijela. Naprimjer, za januar, referentni period vođenja dnevnika dat je za svaku jedinicu: 1. dani 1-14. ako jedinica pripada prvoj podgrupi; 2. dani 3-17. ako jedinica pripada drugoj podgrupi; 3. dani 15-28. ako jedinica pripada trećoj podgrupi; 4. dani 18-31. ako jedinica pripada četvrtoj podgrupi. Na ovaj način je osigurana jednaka pokrivenost svih dana u mjesecu. 9 Prilikom određivanja mjesečnih intervjua za dati popisni krug vodili smo računa da garantiramo obuhvat većine popisnih krugova na kvartalnoj osnovi: ustvari, 86% popisnih krugova uvijek je bilo zastupljeno, npr., u svakom od četiri kvartalna poduzorka za FBiH. Mehanizam uključivanja popisnih krugova u svaki kvartalni poduzorak mogao se posmatrati slučajnim, tako da je osiguravao tačnost kvartalnih procjena. 10 Osnovna ideja je bila da se izbjegnu situacije u kojima anketari moraju svaki mjesec da rade u popisnom krugu koji ima mali broj intervjua, stoga su intervjui za takve popisne krugove bili koncentrirani u podgrupama koje su pripremljene po mjesecima. Na ovaj način izgubljena je reprezentativnost mjesečnih poduzoraka.

25

Svaki mjesec, kod planiranja rada na terenu, statistički instituti u FBiH i RS dijelili su HBS4 mjesečne fajlove na onoliko podlista koliko je bilo kantona/regija, da bi svaku podlistu zatim dostavljali odgovarajućem kantonalnom/regionalnom uredu, koji su zatim vršili podjelu jedinica za anketiranje po anketarima. Brčko je imalo jednu kompletnu listu, koju je mjesečno pripremala Agencija za statistiku BiH. Na kantonalnom/regionalnom nivou supervizori su dodjeljivali jedinice svakom anketaru vodeći računa o lokaciji jedinica i rasporedu anketara. Svaki anketar je primao listu jedinica sa kojima treba da kontaktira tokom datog mjeseca i perioda vođenja dnevnika. Lista je pripremana u HBS/5 obrascu. Anketar je popunjavao preostale potrebne informacije na HBS/5 obrascu, tj. broj članova unutar jednog domaćinstva i razlog zbog kojeg domaćinstvo nije učestvovalo u anketi. Čak i u slučaju odbijanja ili neuspostavljanja kontakta anketar je morao pokušati da dobije (npr. od susjeda) informaciju o broju članova ili razlogu odsustva članova tog domaćinstva. Zadatak supervizora prije početka ankete Supervizori su morali da za svaki naredni mjesec Ankete preuzmu anketni materijal iz regionalnih/kantonalnih ureda do 20. prethodnog mjeseca. Prije predaje anketnih materijala za sljedeći mjesec anketarima, supervizor je trebalo da popuni prvi odjeljak naslovnih stranica Dnevnika nabavki (HBS/1), Dnevnika o potrošnji iz vlastite proizvodnje (HBS-1A) i Završnog intervjua (HBS/2) za sve anketare za koje je bio zadužen, kao i dio koji popunjava supervizor u obrascu: Izvještaj anketara (Mod. HBS/5). Navedeni odjeljci su se popunjavali prema Obrascu HBS/4 (Mjesečna lista stambenih jedinica/domaćinstava) koju je supervizor primao za svakog anketara za kojeg je bio zadužen. Anketari su od 20. do 25. prethodnog mjeseca preuzimali anketne materijale za naredni mjesec za dodijeljena domaćinstva. U tom periodu supervizori su primali i HBS/4 obrazac za sljedeći mjesec. Supervizor je svakom anketaru predao odgovarajući broj kompleta upitnika za domaćinstva sa kojima je anketar trebalo da kontaktira, obrazac Izvještaj anketara (Mod. HBS/5) i jedan rezervni komplet upitnika na kojem je prvi odjeljak ostavljao prazan. Zadatak anketara Anketar je trebalo da obiđe sve adrese stambenih jedinica/domaćinstava za koje je bio zadužen i da pokuša da stupi u kontakt sa domaćinstvima na navedenim adresama. Ukoliko prilikom prve posjete na navedenoj adresi nije našao domaćinstvo, anketar je bio dužan da pokuša još dva puta da stupi u kontakt sa domaćinstvom na naznačenoj adresi. Ukoliko ni nakon trećeg pokušaja anketar nije pronašao ciljano domaćinstvo, bio je dužan da to evidentira na posebnom obrascu: Izvještaj anketara (Mod. HBS/5) i o tome obavijesti supervizora. U slučaju da na adresi sa liste domaćinstava HBS/4 ne živi domaćinstvo čiji je nosilac domaćinstva naveden na listi, anketar treba da anketira zatečeno domaćinstvo, bez obzira što je nosilac domaćinstva neko drugo lice. Ime nosioca domaćinstva na listi koju anketar dobije od statističkog zavoda/ureda je upisano

26

samo radi lakšeg pronalaženja adrese na kojoj se nalazi stambena jedinica. U tom slučaju anketar briše ime prvobitno odabranog nosioca domaćinstva na obrascu Izvještaj anketara (HBS/5) i upisuje ime i prezime nosioca domaćinstva koje je nađeno na datoj adresi. Anketar ostavlja dnevnike domaćinstvu najmanje jedan dan prije utvrđenog datuma za početak vođenja dnevnika. Ukoliko je domaćinstvo pristalo na saradnju, anketar popunjava kućicu 5 na naslovnim stranicama dnevnika (period vođenja dnevnika) i Završnog intervjua, dok kućicu 4, koja se odnosi na broj domaćinstva (od 01 do ukupnog broja prikupljenih HBS/2 obrazaca u datom mjesecu) ostavlja nepopunjenu. Kućica 6 (Jeste li popunili Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje?) popunjava se tokom prve posjete anketara, odmah nakon što je domaćinstvo prihvatilo da vodi Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje. Prije dostave Dnevnika nabavki domaćinstvu anketari provjeravaju jesu li podaci na naslovnoj stranici svih drugih obrazaca identični. Anketari također moraju da provjere jesu li datum i odgovarajući dan upisani, odnosno jesu li prekriženi u kućici za odgovarajuću sedmicu i novi dan vođenja dnevnika. Anketar je dužan da objasni domaćinstvu kako da vodi dnevnik i upisuje plaćene iznose i kupljene količine za svaki proizvod i uslugu navedenu u Dnevniku. Anketar je također dužan da posjeti domaćinstvo drugi ili treći dan nakon što je predao Dnevnik nabavki domaćinstvu s ciljem da provjeri je li domaćinstvo počelo sa unosom podataka, kao i da provjeri kontinuitet vođenja dnevnika. Nakon što je dostavio domaćinstvu Dnevnik nabavki i Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje, anketar treba da upozna domaćinstvo sa Završnim intervjuom (HBS/2) i dogovori datum Završnog intervjua. Tokom prvih sedam dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je domaćinstvo vodilo dnevnike anketar po treći put posjećuje domaćinstvo, preuzima dnevnike i obavlja Završni intervju. Prednje stranice Upitnika treba popuniti tek nakon obavljenog Završnog intervjua, a potrebno je upisati i serijski broj kompletno intervjuiranog domaćinstva. Nakon Završnog intervjua anketar popunjava obrazac HBS/5 - Izvještaj anketara i upisuje rezultat za svaku stambenu jedinicu/domaćinstvo uključeno u obrazac HBS/4 i dostavlja ga supervizoru zajedno sa anketnim materijalom. Zadatak supervizora nakon Završnog intervjua Supervizor će nakon preuzimanja materijala od anketara i upisa datuma predaje Upitnika izvršiti sljedeće kontrole:

o provjeriti kolone Ukupno u Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje (prekontrolirati je li anketar ispravno sabrao iznose za prvih i za drugih sedam dana perioda vođenja ovog dnevnika); u slučaju greške izvršiti korekciju zbirova;

o je li anketar kontaktirao domaćinstvo sa liste izabranih domaćinstava; o je li anketar ispravno unio podatke na naslovne stranice upitnika; o provjeriti je li praćena logika odgovora i jesu li svi podaci unijeti u

upitnike; o jesu li skokovi po pojedinim pitanjima pravilno izvedeni.

27

Supervizor uočene greške u podacima ne smije korigirati. Ukoliko upisane informacije nisu jasne supervizor treba da vrati anketara u domaćinstvo kako bi korigirao greške načinjene tokom anketiranja. Nakon izvršene kontrole supervizor potpisom ovjerava ispravnost dokumenta. Provjeru dostavljenog anketnog materijala uradit će nadležne osobe iz regionalnih/kantonalnih odjeljenja. Nadležno osoblje će provjeriti i kompletnost dostavljenih materijala na osnovu postavljenih pravila. Ukoliko se utvrdi neka nepravilnost, članovi HBS Tima za implementaciju projekta u statističkim zavodima i supervizori o tome treba da budu obaviješteni. Kontrola rada na terenu Tokom rada na terenu korišteni su različiti tipovi kontrola rada anketara i supervizora. Cilj kontrola je bio da se provjeri je li anketar zaista posjetio odabrano domaćinstvo onoliko puta koliko je bilo planirano, je li domaćinstvu na pravilan način objasnio cilj ankete, dao smjernice za popunjavanje dnevnika i je li obavio sa datim domaćinstvom Završni intervju. Rađene su i telefonske kontrole sa jednim brojem domaćinstava koja su bila uključena u mjesečni uzorak; telefonske kontrole su rađene nekoliko mjeseci tokom trajanja ankete. U slučaju da su tokom kontrola utvrđena neka odstupanja između informacija koje je dalo domaćinstvo i informacija koje je upisao anketar, kontrolirana su sva domaćinstva koja je pokrivao taj anketar. Rađene su i druge vrste kvantitativnih kontrola, npr. provjera informacija koje je dao supervizor na odgovarajućim obrascima, kao i broj anketnih dokumenata (Dnevnik nabavki, Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje, Završni intervju) u odnosu na bazu unijetih podataka; u slučaju da su otkrivena neka neslaganja u ova dva izvora podataka, rađene su ručne provjere na štampanim upitnicima s ciljem utvrđivanja je li informacija koju je dao supervizor bila korektna i je li napravljena greška tokom unosa podataka. Rezultat ovih kontrola je bio da je jedan broj domaćinstava izbačen iz baze podataka, npr. 15 domaćinstava u FBiH, 13 u RS i 20 u Distriktu Brčko. 6. IMPUTACIJA I EDITIRANJE PODATAKA 6.1 IMPUTACIJA PODATAKA11 Unos podataka iz popunjenog upitnika predstavlja veoma delikatnu fazu rada jer se tokom procesa unosa vrijednosti mogu napraviti dodatne greške koje nisu vezane za uzorak. Ovaj problem se može ublažiti ako se koristi CADI tehnika (Unos podataka uz pomoć kompjutera) koja omogućava: 1. da se vodi računa o izgledu elektronske verzije upitnika koji se koristi za unos podataka;

11 Stefania Macchia, ISTAT, Odjeljenje za metodologije, tehnologije i softver za statističku proizvodnju.

28

2. da se u fazi unosa postavi serija kontrola unesenih podataka. Da bismo zadovoljili ove zahtjeve dogovoreno je da se napravi softverski paket za unos podataka. Za naše potrebe korišten je BLAISE softver koji je razvila i komercijalizirala Statistika Holandije i koji već koriste nacionalni statistički zavodi širom svijeta. BLAISE je generalni paket za prikupljanje podataka uz pomoć kompjutera koji omogućava korištenje elektronskih upitnika i drugih modula za različite tehnike:

o CADI – Imputacija podataka uz pomoć kompjutera, o CAPI – Direktan intervju uz pomoć kompjutera, o CATI – Intervju preko telefona uz pomoć kompjutera, o CAWI – Intervju na web stranici uz pomoć kompjutera.

BLAISE spada u najefikasnije softvere koji se koriste za prikupljanje podataka što je potvrdila i studija provedena u sklopu međunarodnog evropskog projekta (1998, DATAMED – Prikupljanje i razmjena podataka za zemlje Mediterana), i koji ISTAT koristi za razna istraživanja i ankete, uglavnom u modu CATI i CADI.12 Softverski paket razvijen za anketu podrazumijevao je tri elektronske verzije upitnika koje su odgovarale štampanim verzijama upitnika:

1. Dnevnik nabavki, 2. Završni intervju, 3. Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje.

Na raspolaganju je bio veći broj kontrola s ciljem svođenja na minimum grešaka tokom unosa. Kontrole se rade na dva načina:

o ‘strogi’ način: kada se otkrije greška javlja se upozorenje i sve dok se greška ne ispravi operater ne može nastaviti sa unosom podataka,

o ‘blagi’ način: kada se otkrije greška javlja se upozorenje, ali u ovom slučaju moguće je potvrditi ‘pogrešnu’ vrijednost i nastaviti sa unosom podataka.

Mogućnost da se unesu vrijednosti van rangova definiranih za svaku varijablu ograničena je samim softverom, tako da nije potrebno za to specificirati pravila.

12 Tehničko rješenje koje je predloženo za Anketu o potrošnji domaćinstava u BiH ima podršku u drugoj studiji koju je uradio ISTAT tokom Ankete o potrošnji domaćinstava u Italiji (1999, Završni izvještaj o projektu: “La nuova Indagine sui Consumi: metodologia e qualitata). U ovom projektu uzorak od 500 upitnika unesen je pomoću dva tehnička rješenja: ο unos podataka na tradicionalan način; ο unos podataka pomoću CADI moda primjenom BLAISE softvera. Da bi izmjerili kvalitet prikupljenih podataka uz pomoć ove dvije tehnike, uradili smo poređenja, a različite vrijednosti su verificirane na osnovu štampanog primjerka upitnika: vrijednosti koje korespondiraju odgovorima unijetim u štampani upitnik smatrane su ispravnim. Rezultati su potvrdili da se glavne prednosti CADI modula vide kod kvantitativnih varijabli. Od različitih vrijednosti ovih varijabli, 72,23% unesenih pomoću BLAISE softvera bilo je ispravno u odnosu na 24,79% ispravnih koje su unijete na tradicionalan način (preostalih 2,98% bilo je neispravno). Ovi procenti nisu se toliko razlikovali kada su bile u pitanju kvantitativne varijable (51,43% bilo je ispravno i unijeto pomoću BLAISE modula, u odnosu na 42.40% unijetih na tradicionalan način, 6,17% bilo je neispravno). Još dva aspekta su uzeta u obzir: ο produktivnost operatora bila je 25% manja u slučaju CADI tehnike, nego u slučaju unosa na tradicionalan način: razlog je bila sama “priroda “ CADI modula koji osigurava maksimalnu tačnost prikupljenih podataka, a ne povećava brzinu unosa podataka; upozorenja koja signaliziraju grešku, prema pravilima, u svakom slučaju usporavaju proces unosa podataka. S druge strane, duže vrijeme unosa podataka izbalansirano je pomoću dva faktora: (i) osmišljenim konceptualnim pristupom određivanja konzistentnosti pravila provjere i editiranja podataka, korišten je jedanput i to prije faze prikupljanja podataka, i (ii) tradicionalna revizija unosa podataka postala je jednostavna.

29

Što se tiče drugih tipova grešaka (naprimjer konzistentnost između varijabli ili podrangova definiranih za kvantitativne varijable), strategija koja se koristi u ovoj aplikaciji je tipična za sve CADI tehnike i ogleda se u tretiranju većine kontrola na blagi način. U slučaju CADI tehnike, kada se otkrije greška na upitniku, operater je ne može riješiti u interakciji sa respondentom, a što je opet moguće sa drugim tehnikama uz pomoć kompjutera. Operater može samo verificirati da unijeta vrijednost odgovara vrijednosti koja je upisana u štampani primjerak upitnika, i na taj način se može utvrditi da grešku nije napravio operater prilikom unosa. Donja tabela pokazuje kontrole koje su uključene u ovu aplikaciju, sa kvantitativne tačke gledišta. Tabela 6.1 – Broj blagih i strogih kontrola po upitniku

Blage Stroge Broj varijabli Dnevnik nabavki 10,575 4,200 Završni intervju 334 6 ? Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje

300 100

Kao što vidimo, broj strogih kontrola je mali, i one su uglavnom koncentrirane oko varijabli koje predstavljaju ključ, jer se greške na ključevima apsolutno moraju izbjegavati. S druge strane, broj ‘blagih’ kontrola je veoma visok, ali to se objašnjava činjenicom da kod većine varijabli izdataka postoje sljedeće kontrole:

o na svakoj varijabli na samoj vrijednosti (ako je ukucana vrijednost unutar unaprijed definiranog intervala prihvatljivosti);

o na konzistentnosti između vrijednosti izražene u količini i novcu; o na prisustvu vrijednosti izražene u količini, ako vrijednost u novcu nije

upisana, ili obrnuto. Drugi značajan aspekt implementirane procedure je taj da je potrebno pratiti utvrđeni redoslijed prilikom unosa upitnika, tako da se na najbolji način iskoriste kontrole: 1. Završni intervju, 2. Dnevnik nabavki, 3. Dnevnik o potrošnji iz vlastite proizvodnje. Unos ključne informacije koja odgovara posmatranom domaćinstvu radi se samo jednom, na početku, da bi se spriječili problemi u vezi sa povezivanjem Upitnika istog domaćinstva. Što se tiče samih elektronskih verzija Upitnika, one su osmišljene tako da na najbolji i najsličniji način odražavaju štampane verzije upitnika. Naprimjer, gustoća prikaza na ekranu nije velika, daju se progresivno oznake pitanja, prikazuju se simboli koji predstavljaju obavezno očekivane vrijednosti, kao i simboli strogih ili blagih kontrola grešaka.

30

Prozorčići sa porukom greške, kada se greška otkrije, uvijek imaju istu strukturu: o u gornjem djelu prozorčića javlja se poruka greške, ispred koje ide oznaka:

tekst poruke je jasan i daje objašnjenje greške da bi operateru olakšao posao;

o u donjem dijelu prozorčića daje se lista varijabli i prikazuju se tri tastera za tri funkcije: ‘zatvoriti’ (kućica sa porukom greške se zatvara), ‘preći na’ (operater bira sa liste varijablu koju treba korigirati), ‘zanemariti’ (operater potvrđuje neispravnu vrijednost i nastavlja sa unosom). U slučaju ‘stroge’ kontrole, može se izabrati samo jedan od prva dva tastera.

I konačno, određene su i neke rutinske operacije da bi se najoptimalnije iskoristile aktivnosti u centrima za unos podataka. Cilj je sljedeći:

da se iz BLAISE-a skine interni format na ASCII format (što treba da se radi dnevno na svakom kompjuteru koji se koristi za unos podataka);

da se osigura podrška unijetim podacima (radi se dnevno na svakom kompjuteru za unos podataka);

da se povežu podaci unijeti na različitim kompjuterima (radi se periodično na centralnom kompjuteru).

6.2 EDITIRANJE PODATAKA13 Faza editiranja i imputacije podrazumijeva greške koje nisu vezane za uzorak. Najznačajniji dio procedure ogleda se u lokalizaciji greške i tretmanu stavke neodaziva. Generalno govoreći, sve stavke koje imaju grešku posmatraju se kao neodaziv stavki, pa se stoga i tretiraju prilikom imputacije, tj. zamjenom stavki koje nedostaju sa uvjerljivim vrijednostima. Kako Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini koristi kategorijske i numeričke varijable, dva različita podprocesa podrazumijevaju proceduru editiranja i imputacije. Lokalizaciju greške kategorijskih varijabli veoma karakterizira primjena Fellegi-Holt (F-H) pristupa (Fellegi i Holt, 1976), dok se za tretman stavki koje nedostaju koristi hot-deck procedura imputacije (Kalton i Kasprzyk, 1986). Ovi pristupi garantiraju minimalne promjene u podacima u smislu: 1) minimalnih promjena broja varijabli koje je potrebno korigirati da bi se zadovoljili svi logični odnosi između varijabli (pravila editiranja); 2) da bi se što bolje održala učestalost strukture fajla podataka. Procedura editiranja i imputacije numeričkih varijabli uglavnom se bazira na identifikaciji i istraživanju outliersa (ekstremnih nepripadajućih vrijednosti skupa) (Lee, 1995), tj. na posmatranju sumnjivih visokih/niskih vrijednosti posmatranih varijabli. Posmatranje se klasificira kao outliers ukoliko ne pripada povoljnom "prihvatljivom dijelu". Kada se outliers klasificira kao pogrešan, tretira se kao stavka koja nedostaje. Posmatranje se klasificira kao outliers ako ne pripada suprotnoj “regiji prihvatljivosti”. Granice regija prihvatljivosti se procjenjuju analizom podataka, a procjenjuju ih odgovarajući eksperti. Kada se outliers klasificira kao pogrešan tretira se kao stavka koja nedostaje. I konačno, sve stavke koje nedostaju imputiraju se korištenjem najbliže tehnike imputacije (hot-deck tehnika), tj. vrši se supstitucija vrijednosti jedinice koja nije pogrešna i koja se

13 Giorgio Della Rocca, Marco Di Zio, ISTAT, Odjeljenje za metodologije, tehnologije i softver za statističku proizvodnju.

31

može smatrati što je moguće sličnijom (u odnosu na varijable koje jako karakteriziraju ovu pojavu) jedinici koja se imputira. Dva glavna procesa koja su ranije uvedena (editiranje i imputacija kategorijskih i numeričkih varijabli) mogu se dalje raščlaniti. 6.2.1 Editiranje i imputacija kategorijskih varijabli Prije primjene Fellegi-Holt metodologije potrebno je preduzeti jedan deterministički korak da bi se podesile neke ključne varijable jedinice (npr. identifikacijska šifra, varijable nekih pravila skokova) ili je potrebno raditi sa sistematskim greškama.14 Kada je urađena deterministička provjera, možemo koristiti Fellegi-Holt pristup. Sve determinističke provjere urađene su u ad hoc određenim C++ šiframa. Za Fellegi-Holt pristup koristimo SCIA modul (Riccini i ostali, 1995), softver razvijen u ISTAT, koji koristi i Fellegi-Holt algoritam za lokaliziranje slučajnih greški u podacima i najbližu donatorsku tehniku imputacije. Primjena ovog koraka dijeli se na različite hijerarhijske procedure. Prvo se edituju varijable tipova domaćinstva, tj. sve varijable (generalno, demografske varijable) koje karakteriziraju domaćinstvo i za koje pravila editiranja specificiraju odnos među jedinicama (npr. veza sa nosiocem domaćinstva, bračni status itd.). Cilj ove faze je da se naprave jedinice koje su koherentne u odnosu na strukturu domaćinstva.15 Varijable za editiranje su: Odnos sa nosiocem domaćinstva, Spol, Godina rođenja i Bračni status (pogledati Modul 1 Upitnika). Drugo, tretiraju se sve varijable koje se odnose na karakteristike pojedinačnih jedinica (nivo osoba), i za koje pravila editiranja specificiraju odnos između varijabli unutar jedinica.16 Varijable su: Nivo obrazovanja, Status tekuće aktivnosti, Područje djelatnosti, Zanimanje, Status u zaposlenju, Tip radnog ugovora ili angažiranja, Sektor vlasništva (pogledati Modul 1 u Upitniku). Sve varijable koje su korigirane u prvom koraku ne mogu se modificirati. Podaci ove faze se dobijaju raščlanjivanjem domaćinstva, drugim riječima, domaćinstvo sa dva člana se raščlanjuje na dvije jedinice. Nakon toga se pravi treći korak. U ovoj fazi se vrši editiranje i imputacija preostalih varijabli Završnog intervjua. One se uglavnom odnose na stanovanje, trajna potrošna dobra, navike potrošnje itd. Ciljana jedinica u ovom slučaju je ista kao u prvom koraku, tj. domaćinstvo. Prema tome, između drugog i trećeg koraka je potrebna šifra za prelazak sa individualnih na podatke domaćinstva. Ako pratimo prethodni primjer, dvije jedinice koje pripadaju istom domaćinstvu moraju se posmatrati kao jedinstven podatak (domaćinstvo). Kada su editirane sve kategorijske varijable, vrši se provjera numeričkih varijabli.

14 Npr., respondenti obično ne odgovore (stavka koja nedostaje) umjesto da daju predloženi odgovor “Ne sjećam se”. 15 Npr., bračni par ne može biti istog spola. 16 Primjer pravila editiranja je da osoba ženskog spola ne može biti vojni obveznik.

32

6.2.2 Editiranje i imputacija kontinuiranih varijabli Kao što je već napomenuto, editiranje numeričkih varijabli (uglavnom se odnose na izdatke) bazira se na ideji da se vrijednosti varijabli (ili vrijednost omjera varijabli, npr. cijena po jedinici) mora locirati u određenom unaprijed definiranom dijelu. Ovaj dio se može napraviti samo na osnovu posmatranja podataka i uglavnom na osnovu iskustva eksperta u datoj situaciji. Kada se definiraju ovi dijelovi (regije), stavke koje nisu unutar prihvatljivih regija smatraju se pogrešnim i korigiraju se imputacijom. Osim toga, postoji još jedan dodatni problem vezan za razliku između stavki koje nedostaju i nula izdataka. Stavke koje nedostaju i koje se moraju imputirati identificiraju se pomoću oznaka (flags) datih u Upitniku.17 Značajno je napomenuti da se oznake (flags) provjeravaju u fazi editiranja kategorijskih varijabli, koja je ranije opisana. Kad se završi faza editiranja, stavke koje nedostaju imputiraju se na sljedeći način:

1. numeričke varijable za koje se informacije odnose samo na izdatke (uglavnom u Završnom intervjuu, a neke i u Dnevniku nabavki i Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje) imputiraju se pomoću najbliže hot-deck metode imputacije;

2. varijable u Dnevniku nabavki i Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje, za koje se traže i cijene i potrošene količine, imputiraju se prema sljedećim strategijama. Koristi se najbliža hot-deck metoda imputacije i metoda slučajnog povlačenja iz posebno ograničene porodice distribucije.

Numeričke varijable u Završnom intervjuu gdje se traži samo iznos izdataka Kako smo već napomenuli, ove varijable se imputiraju pomoću najbliže hot-deck metode imputacije. Ova metoda imputacije podrazumijeva odabir, za podatak koji se imputira (podatak korisnika), najsličnijeg korektnog podatka (donatorski podatak) koji će dati vrijednosti varijabli koje su potrebne da bi se kompletirao podatak primatelja. Korisno je napraviti homogene stratume (ćelije za imputaciju), kojim moraju pripadati i primatelj i donator. Osim toga, potrebno je definirati i grupu varijabli (“podudarnih” varijabli) na kojoj će se izračunavati sličnost i razlika. Stoga, prirodno je konstatirati da stratifikacijske varijable i podudarne varijable moraju jako karakterizirati posmatranja. Odabrane su na osnovu analize podataka i korištenjem znanja stečenih tokom implementacije anketa o potrošnji domaćinstava u Italiji. Numeričke varijable u Dnevniku gdje se traži i iznos izdataka i potrošena količina Ako akcenat stavimo na pojedinačnu robu, definiramo sa Si , i = 1,…,14 iznos izdataka i-tog dana, a sa Qi , i = 1,…,14 iznose količina varijable koju analiziramo. Recimo da su S i Q ukupan iznos izdataka i količina za 4 dana:

S1 + S2 + …+ S14 = S Q1 + Q2 + …+ Q14 = Q

17 Npr., domaćinstvo je izjavilo da ima električnu energiju, ali nije odgovorilo koliko troši.

33

Ako su, SL i SU donje i gornje granice regije prihvatljivosti za varijablu S, i ako su PL i PU donje i gornje granice za regiju prihvatljivosti za cijenu po jedinici P = S/Q. Ako sa RS označimo pravilo "varijabla S pripada regiji prihvatljivosti SL < S < SU", a sa RP pravilo "varijabla P pripada regiji prihvatljivosti PL < S/Q < PU", tok procedure je dat na sljedećoj shemi. Slika. 6.1 - Shema toka procedure imputacije za numeričke varijable u Dnevniku NE PROLAZI PROLAZI PROLAZI NE PROLAZI PROLAZI NE PROLAZI Metoda 1 1) izračunati prvi (q1) i treći (q3) kvartil učestalosti distribucije S/Q; 2) izvući slučajno povlačenje (Q*) iz jednake distribucije na intervalu [S/q3, S/q1]; 3) imputirati stavku koja nedostaje sa Q*. Ova imputacija ima karakteristiku da je S/Q* uključeno u interval (q1, q3). Varijable u Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje gdje se traži i iznos izdataka i potrošena količina U ovom slučaju hipoteza je da je najpouzdanija varijabla količina. Osim toga, pošto ovi iznosi daju količine koje se moraju potrošiti u referentnom periodu, sasvim je razumljivo da se uvedu varijable količina po glavi stanovnika. Ako uzmemo u obzir pojedinačnu robu, definirat ćemo sa Si , i = 1,…,14 iznos izdataka i-tog dana, i sa Qi , i = 1,…,14 iznose količina varijabli koje analiziramo. Ako su S i Q ukupni iznosi izdataka i količina za 4 dana:

S1 + S2 + …+ S14 = S Q1 + Q2 + …+ Q14 = Q

RP

RS RS

Imputirati Q putem metode 1

Imputirati S i Q putem donatora

S i Q se smatraju korektnim

Imputirati S i Q putem donatora

34

Ako su QPL i QPU granice regije prihvatljivosti za varijablu Q/ncomp (ncomp = broj članova domaćinstva) i ako su PL i PU granice regije prihvatljivosti za varijablu cijene po jedinici P = S/Q. Ako sa RQ označimo pravilo "varijabla Q/ncomp pripada regiji prihvatljivosti QPL < Q/ncomp < QPU " a sa RP pravilo "varijabla P pripada regiji prihvatljivosti PL < S/Q < PU" dalji tok procedure dat je na sljedećoj shemi. Slika 6.2 - Shema toka procedure imputacije za numeričke varijable u Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje NE PROLAZI PROLAZI PROLAZI NE PROLAZI PROLAZI NE PROLAZI Metoda 2 1) izračunati prvi (q1) i treći (q3) kvartil učestalosti distribucije S/Q; 2) izvući slučajno povlačenje (S*) iz ravnomjerne distribucije na intervalu (Q × q1 , Q × q3); 3) imputirati stavku koja nedostaje sa S*. Ova imputacija ima karakteristiku da je S*/Q uključeno u interval (q1, q3). I konačno, značajno je napomenuti da softveri SCIA i RIDA pripadaju generalnom CONCORD softveru za editiranje i imputaciju podataka, koji je razvio ISTAT (Riccini, 2004). I konačno, značajna napomena odnosi se na tretman varijabli prihoda i broj osoba koje učestvuju u datom prihodu. Ove varijable se editiraju prema limitima prihoda po glavi stanovnika (analogno prethodnim koracima). Međutim, značajno je napomenuti da se, zbog prirode ovih varijabli i glavnih ciljeva Ankete o potrošnji domaćinstava, ovaj prvi korak provjere editiranja treba smatrati prvim korakom koji je potrebno dalje razviti. Prema tome, rezultate ovih varijabli treba pažljivo procijeniti uzimajući u obzir i činjenicu da će možda biti potrebne i daljnje revizije.

RQ

RP RP

Imputirati S i Q pomoću RIDA

Imputirati S i Q pomoću RIDA

S i Q se smatraju korektnim

Imputirati S pomoću metode 2

35

7. PONDERACIJA18 Inicijalni (ili ponderi iz uzorka) ponderi jedinica posmatranja iz uzorka dati su suprotnom proporcijom (pogledati Tabelu 7.1). Tabela 7.1 – Ponderi iz uzorka po geografskim područjima i kvartalima

Kvartal FBiH RS Brčko I 115.218 113.857 47.349 II 115.382 113.987 47.349 III 129.735 129.047 55.480 IV 129.527 130.741 51.816

Postoje dva osnovna razloga za reponderaciju podataka uzorka:

1. tretiranje ukupnog neodaziva; 2. izrada finalnih procjena koje su koherentne sa poznatim totalima koji su već

raspoloživi za populaciju. U svakoj anketi koja se bazira na uzorku, stvarna posmatranja uvijek predstavljaju podset jedinica uzorka. Ukoliko ne uzmemo u obzir efekat prisustva nerespondentnih jedinica, i uradimo procjene korištenjem inicijalnih pondera iz uzorka, u njih će biti uključene i određene pristranosti. Neodaziv kod anketa na bazi uzorka može se tretirati na sljedeći način:

1. izabrati varijable stratuma za reponderaciju. Ovo se može uraditi izradom modela neodaziva: zavisna varijabla je raščlanjena varijabla odaziva/neodaziva povezana sa svakom jedinicom uzorka, dok se eksplanatorne varijable biraju između onih koje su na raspolaganju za sve jedinice uzorka (respondentne i neresepondentne);

2. na osnovu eksplanatornih varijabli modela napraviti stratume za reponderaciju u grupi podataka respondenata.

Za svaki stratum reponderacije j, finalni ponderi respondentnih jedinica se izračunavaju tako da svaka i-ta respondentna jedinica predstavlja također nerespondentne jedinice. Finalni ponder za svaku respondentnu jedinicu dat je proizvodom između inicijalnog pondera (suprotna proporcija), i faktora korekcije koji je odnos između planiranih jedinica uzorka i respondenata, u j-tom stratumu

kojem jedinica i pripada: rj

nrj

rj

i

ji n

nnw

+⋅=

π1

Prvi korak znači odabir eksplanatornih varijabli neodaziva da bi napravili stratume reponderacije. Liste HBS3 uzete su u obzir: grupa podataka koja sadrži odabrane jedinice uzorka pripojena je grupi podataka koja sadrži obavljene intervjue u datom kvartalu. Za svaku odabranu jedinicu uzorka, ukoliko postoje podaci za korespondirajuće intervjue, oznaka (flag) odaziva je postavljena na 0, u suprotnom na 1. Postavljen je i logistički model, gdje zavisna varijabla ima oznaku 0/1 koja pokazuje odaziv ili neodaziv, a eksplanatorne varijable su sve one koje se nalaze na obrascima HBS3: entitet, regija ili kanton, općina, popisni krug i tip popisnog


36

kruga (ruralni ili urbani). Odgovarajući odabir eksplanatornih varijabli pokazuje da na entitet i tip popisnog kruga (ruralni ili urbani) utiče ponašanje jedinica kod odaziva. Stoga je za svaki kvartal napravljeno šest stratuma, za ruralne i urbane popisne krugove na cijeloj teritoriji. U svakom stratumu izračunat je i primijenjen odnos između odabranih jedinica i respondenata, kao faktor korekcije, za svaki inicijalni ponder da bi se tretirao neodaziv. Tabela 7.2 daje listu finalnih pondera. Tabela 7.2 – Finalni ponderi po geografskom području, tipu popisnog kruga i kvartalu

Kvartal Tip popisnog kruga

Finalni ponderi

FBiH RS Brčko I Urbani 148.813 148.446 59.976

Ruralni 136.533 135.956 57.013

II Urbani 151.424 141.188 57.743

Ruralni 129.461 132.944 52.967

III Urbani 167.087 161.163 66.048

Ruralni 145.127 146.135 64.727

IV Urbani 184.132 163.870 105.886

Ruralni 152.063 150.259 76.429

Drugi razlog za reponderaciju jedinica uzorka jeste da se uzmu u obzir raspoloživi poznati totali stanovništva. U slučaju Ankete u BiH bilo bi odgovarajuće uraditi reponderaciju u odnosu na poznate totale populacije: na nivou države, dva entiteta i Distrikta Brčko. Međutim, javlja se problem kvaliteta (tačnosti) ovih totala: ako nisu pouzdani, bolje je ne praviti reponderaciju: popis stanovništva nije urađen od 1991. godine, a sadašnje procjene nisu koherentne jedna drugoj. Ustvari, možemo uzeti u obzir raspoložive procjene populacije iz:

Studije ankete mjerenja životnog standarda (LSMS, Svjetska banka): 3,517.000;

Procjene Agencije za statistiku BiH: 3,828.397. Razlika (više od 8%) nije zanemarljiva. Totali populacije izračunati kao direktne procjene iz Ankete o potrošnji domaćinstava na bazi podataka prvog kvartala su:

- broj domaćinstava: 1,067.120 - stanovništvo: 3,507.868.

Ovo značajno potvrđuje procjenu dobijenu iz Ankete mjerenja životnog standarda.

37

8. GREŠKE UZORKA19 Kada se proizvedu finalni ponderi, počevši od inicijalno određenih pondera, da bi se uzeo u obzir ukupan neodaziv i, vjerovatno, poznati totali stanovništva, proizvodnja procjena predstavlja direktnu operaciju. Procjena y totala izdataka y u datom domenu D dobija se kao: Da bismo razumjeli pouzdanost procjene uzorka, moguće je izračunati korespondirajuće greške uzorka. Tabela 8.1 – Statistika tačnosti

Procjena k

dkkd wyY ∑

∈

=ˆ

Standardna greška

SE = )ˆvar( dY

Relativan % greške (Koeficijent varijacije) CV = ( )ˆvar( dY / ∑

∈dkkk wy ) × 100

Donja granica intervala povjerljivosti (95%) L= dY -1.96 × dY ×

100CV

Gornja granica intervala povjerljivosti (95%) U= dY +1.96 × dY ×

100CV

Ova statistika izračunata je za godišnje procjene agregata izdataka (ukupna suma), prije svega u odnosu na:

o cijelu godinu; o grupu od 22 agregata izdataka, plus total; o planirani domeni interesa, tj. država, entiteti (gdje je Brčko Distrikt

posmatran kao entitet). Rezultati su dati u sljedećoj tabeli.


∑∈

=Di

iiD ywY

38

Tabela 8.2 –Zbir mjesečne potrošnje po agregatima i geografskom području

U svakom slučaju, procjene na nivou države su daleko pouzdanije nego procjene na nivou entiteta: za cijelu BiH koeficijent varijacije (CV) svakog agregata je ispod 10%, dok je za entitete u nekim slučajevima ova granica prekoračena, posebno za neke agregate (kao što je Obrazovanje, ili Usluge smještaja). Za Brčko Distrikt pouzdanost procjena je generalno daleko manja, što se i očekivalo zbog ograničenog apsolutnog broja jedinica uzoraka raspoređenih na ovom području (iako je stopa uzorka bila veća radi ovog problema). U svakom slučaju, čak i greške uzorka za Brčko su u prosjeku prihvatljive. Značajno je razumjeti način na koji greške uzorka variraju, uzimajući u obzir kvartale, umjesto cijele godine. Dajemo greške uzorka po kvartalima u odnosu na različite entitete.

BiH Federacija RS Brčko Agregati

Potrošnja (KM) CV (%)

Potrošnja (KM)

CV (%)

Potrošnja (KM)

CV (%)

Potrošnja (KM)

CV (%)

1. Kruh i žitarice 62,067.370 1,19 38,911.042 1,51 21,783.111 2,04 1,373.217 3,77 2. Meso 100,703.298 1,71 61,021.085 2,15 37,787.534 2,91 1,894.679 5,64 3. Riba 10,598.184 2,73 5,940.498 3,52 4,419.570 4,49 238.117 11,42 4. Mlijeko, sir i jaja 69,103.481 1,26 42,258.740 1,52 25,548.897 2,3 1,295.843 3,78 5. Ulja i masnoće 20,537.351 1,49 12,998.448 1,91 7,149.211 2,45 389.692 7,43

6. Voće i povrće 77,218.530 1,36 48,008.823 1,65 27,606.309 2,49 1,603.399 6,37

7. Šećer, džem, med itd. 51,913.525 1,63 32,855.017 2,04 17,839.712 2,86 1,218.797 6,24

8. Bezalkoholna pića 43,228.347 1,6 27,542.666 1,97 14,709.469 2,89 976.212 5,34

9. Alkoholna pića 20,825.185 2,98 10,194.098 4,6 10,173.578 3,95 457.509 12,4

10. Duhan 29,446.453 1,74 19,004.297 2,12 9,544.918 3,28 897.238 4,86 11. Odjeća i obuća 70,594.960 3,02 45,265.321 4,03 23,892.211 4,56 1,437.428 12,76 12. Stambena jedinica 221,756.508 1,26 137,802.656 1,7 78,107.097 1,92 5,846.755 2,57 13. Struja, plin, voda itd. 104,126.071 1,4 64,510.976 1,86 37,699.081 2,17 1,916.014 6,98

14. Oprema 95,408.999 4,28 61,416.588 5,53 32,158.877 7 1,833.534 16,47

15. Zdravlje 51,589.631 3,86 29,291.321 5,19 21,382.405 6,02 915.905 7,92

16. Transport 137,698.880 3,89 85,952.010 5,57 48,546.014 4,87 3,200.856 12,56

17. Komunikacije 35,210.392 2,06 23,056.104 2,53 11,489.690 3,7 664.598 11,94

18. Rekreacija i kultura 52,639.250 3,34 35,177.034 4,16 16,502.966 5,84 959.250 16,8

19. Obrazovanje 13,440.341 9,17 8,821.410 11,55 4,592.870 15,1 26.061 44,48

20. Usluge hrane 24,641.545 3,46 17,041.570 4 7,123.152 7,1 476.822 16,05 21. Usluge smještaja 11,008.147 8,39 7,804.221 10,3 3,060.858 14,7 143.069 56,77 22. Razno 85,442.083 2,12 55,735.603 2,73 27,970.977 3,48 1,735.504 6,7

TOTAL 1,389,198.532 1,5 870,609.525 2,04 489,088.509 2,2 29,500.498 4,98

39

Tabela 8.3 – Procenat relativne greške po agregatu, geografskom području i kvartalu Agregati BiH Federacija RS Brčko

I II III IV I II III IV I II III IV I II II IV 1. Kruh i žitarice 1,9 1,7 1,9 1,9 2,4 2,2 2,4 2,5 3,2 2,8 3,3 3,2 5,9 2,8 5,6 6,6 2. Meso 2,7 2,3 2,8 2,8 3,2 2,8 3,6 3,2 4,7 4 4,8 5,4 10 4 8,2 9,2 3. Riba 4,1 4,3 4,8 5,3 5,6 5,5 6,7 6 6,2 7 7,1 9,5 13 7 17 18 4. Mlijeko, sir i jaja 1,9 1,9 2,1 1,9 2,3 2,3 2,8 2,3 3,5 3,3 3,4 3,4 6,9 3,3 6,7 5 5. Ulja i masnoće 2,2 2,1 2,4 2,6 2,7 2,7 3,1 3,4 3,9 3,6 4 3,8 7,8 3,6 11 11

6. Voće i povrće 2 2 2,3 2,6 2,5 2,5 2,8 3,3 3,4 3,3 4,1 4,4 9,5 3,3 9,5 9,3

7. Šećer, džem, med itd. 2,4 2,4 2,7 2,6 3,1 3 3,4 3,2 3,9 4,1 4,6 4,8 8,1 4,1 8,8 9,7

8. Bezalkoholna pića 2,3 2 2,5 2,6 2,8 2,6 3 3,1 4 3,4 4,7 5 7,9 3,4 8 8,7

9. Alkoholna pića 4,3 3,8 4,1 5,4 6,3 5,9 5,7 7,9 6,1 5,2 6,2 7,5 19 5,2 13 20

10. Duhan 2,8 3 3 3,3 3,5 3,8 3,5 4,1 4,9 5,1 6,1 5,8 11 5,1 6,6 13 11. Odjeća i obuća 4,9 4,4 4,8 4,7 6,3 5,3 6,5 6,2 8,1 8,2 7,6 7,1 19 8,2 17 21 12. Stambena jedinica 1,7 1,7 1,8 2 2,3 2,2 2,4 2,6 2,7 2,8 3 3,3 4,5 2,8 3,2 6 13. Struja, plin, voda itd. 2 2,1 2,4 2,1 2,8 2,7 3,4 2,6 2,8 3,5 3,4 3,5 6 3,5 12 13

14. Oprema 7,1 7,3 7 11 7,7 9,6 8,9 14 16 11 12 16 16 11 24 24

15. Zdravlje 6,8 5,5 8,2 7,2 9,5 6,9 10 11 8,9 9,3 14 9,7 16 9,3 19 15

16. Transport 6,7 7,7 7,6 4 9,7 11 10 5,1 6,5 11 11 6,8 32 11 26 14

17. Komunikacije 3,1 3 2,9 3,1 3,6 4 3,5 3,8 6,1 4,2 5,6 5,3 12 4,2 17 22

18. Rekreacija i kultura 5,3 5,2 6 4,9 6,2 6,4 7,5 5,7 10 9,2 10 9,8 30 9,2 20 25

19. Obrazovanje 14 12 19 18 18 15 19 23 21 21 35 27 54 21 0 0

20. Usluge hrane 5,2 4,7 6 6,3 6,1 5,7 6,6 6,6 11 8,9 13 14 26 8,9 22 33 21. Usluge smještaja 16 22 12 17 19 24 15 23 29 48 23 26 73 48 93 0 22. Ostalo 2,8 2,7 3,6 3,5 3,3 3,7 4,5 4,5 5,2 3,7 6,5 5,9 9,9 3,7 8,1 14

TOTAL 1,9 2 2,3 2,3 2,5 2,7 3 2,9 3,2 2,9 3,8 4 6,5 2,9 8 7,2

Generalno je potrebno napomenuti da su za kvartalne procjene vrijednosti koeficijenata varijacije (CV) veće u odnosu na godišnje procjene, ali još uvijek su prihvatljive, uz neke izuzetke, ponovo Brčko Distrikt, gdje nije čak bilo moguće izračunati koeficijente varijacije (CV) u odnosu na agregate Obrazovanje i Usluge smještaja u trećem i četvrtom kvartalu jer nisu unijeti nikakvi izdaci u Upitnicima. U svakom slučaju postoji samo mala podgrupa procjena koje se mogu uraditi iz podataka Ankete o potrošnji domaćinstava. Naprimjer, želimo da idemo dalje u dublje detalje na geografskoj osnovi provjeravanjem pouzdanosti procjena za kantone u Federaciji i regije u Republici Srpskoj. Ili, umjesto samo 23 agregata, možemo ići do 43 grupe, 101 klase i 174 proizvoda koji su definirani po COICOP klasifikaciji. Da bi izbjegli izračunavanje i publiciranje cijele grupe grešaka uzorka koje se odnose na sve diosiminirane procjene, postoji mogućnost da se usvoji pristup sintetičke reprezentativnosti grešaka uzorka: za svaku pojedinačnu procjenu za koju smo zainteresirani moguće je izračunati odgovarajuće relativne procente greške ako uzmemo u obzir model čija je zavisna varijabla procjena CV ( )ˆ(~

DYε ), a nezavisna varijabla je procjena od interesa. Počinjemo sa modelom

( ) uYcYbaY +++= 2ˆˆˆσ

40

čija je zavisna varijabla standardna greška procjene. Ovaj model je unijet po GENESEES-u korištenjem parova vrijednosti (procjena; standardna greška) izračunatih u datom domenu interesa. Da bismo procijenili CV, potrebno je da uzmemo u obzir derivatni model

( ) YcYabY ˆˆ

ˆˆ ++=ε

Parametri po ovom modelu procijenjeni su pomoću GENESEES aplikacije posebno za entitete i Distrikt Brčko. U sljedećoj tabeli date su korespondirajuće vrijednosti. Tabela 8.4 – Parametri a, b, c i determinirajući index R 2 modela za predviđanje greške uzorka u različitim geografskim područjima

DOMEN A b c R 2 Federacija 250112.3 0.025084 -5.73E-12 95.25 RS 290503.9 0.024285 -5.95E-12 96.19 Brčko 51004.95 0.041705 2.11E-10 93.5 BiH 380760.8 0.017781 -2.22E-12 95.53

Ako uzmemo u obzir određenu vrijednost DY , da bismo dobili potrebnu informaciju o njenoj pouzdanosti dovoljno je uraditi supstituciju ove vrijednosti u modelu, da bismo dobili vrijednost CV. Ovo je dovoljno da dobijemo donju i gornju granicu intervala povjerljivosti za procjenu. Naprimjer, procjena izdataka za agregat Usluge smještaja u Republici Srpskoj je 3,060.858 KM. Da bismo procijenili pouzdanost možemo izračunati odgovarajući procenat greške korištenjem modela koji ima parametre date u drugom redu gornje tabele: CV(3,060.858)/100 = 0.024285 – 290503.9/ 3,060.858- -5.95E-12 x 3,060.858 = 0.1192 Prema tome, procijenjena vrijednost CV za agregat 21 u RS je 11,9%, vrijednost koja nije daleko od 14,7% što je realna vrijednost.20 Također, možemo izračunati interval povjerljivosti za agregat 21 u RS, kod kojeg su donje i gornje granice date sljedećim izrazom:

L = dY -1.96 × dY × 100CV = 3,060,858 – 1,96 × 3,060,858 × 0.1192 = 2,345,743

U = dY + 1.96 × dY × 100CV = 3,060,858 + 1,96 × 3,060,858 × 0.1192 = 3,775,972

20 Generalno posmatrano, odstupanja između vrijednosti koje su izračunate korištenjem ovih modela i realnih vrijednosti CV, možda ne bi trebale biti zanemarene, ali u svakom slučaju korisne su za dobijanje informacija o veličini grešaka uzorka.

41

Tako možemo reći da će prava vrijednost sume izdataka za Usluge smještaja u Republici Srpskoj biti sadržana u intervalu (2,345,743; 3,775,972) sa nivoom povjerljivosti koji je jednak 0.95. Drugi prikladan način da se izračunaju relativne greške za bilo koju procjenu jeste da se koristi sljedeći izraz:

)ˆˆ(ˆˆ)ˆ(ˆ)ˆ(ˆ)ˆ(ˆ)ˆ(ˆ 1

1

11 −

−

−− −

−

−+= k

Dk

DkD

kD

kD

kDk

DD YYYY

YYYY εεεε

gdje su k

DY i 1ˆ −kDY limiti ranga u kojem se sadrži vrijednost procjene od interesa, a

)ˆ(ˆ kDYε i )ˆ(ˆ 1−k

DYε su korespondirajući koeficijenti varijacije (CV). Lista ovih vrijednosti data je na Tabeli 8.5. Tabela 8.5 – Interpolacija vrijednosti za izračunavanje relativnih grešaka sume izdataka u različitim geografskim područjima

Federacija RS Brčko BiH

Procjena CV Procjena CV Procjena CV Procjena CV

87.061 289,79 48.909 596,4 2.950 1733,12 138.920 275,86 174.122 146,15 97.818 299,41 5.900 868,65 277.840 138,82 261.183 98,27 146.727 200,42 8.850 580,49 416.760 93,14 348.244 74,33 195.635 150,92 11.800 436,41 555.679 70,3 435.305 59,97 244.544 121,22 14.750 349,96 694.599 56,6 870.610 31,24 489.089 61,83 29.501 177,07 1,389.199 29,19

4,353.048 8,25 2,445.443 14,31 147.502 38,75 6,945.993 7,26 8,706.095 5,38 4,890.885 8,37 295.005 21,47 13,891.985 4,52

17,412.191 3,93 9,781.770 5,39 590.010 12,83 27,783.971 3,14 26,118.286 3,45 14,672.655 4,4 885.015 9,95 41,675.956 2,68 34,824.381 3,21 19,563.540 3,9 1,180.020 8,52 55,567.941 2,45 43,530.476 3,06 24,454.425 3,6 1,475.025 7,66 69,459.927 2,31 87,060.953 2,75 48,908.851 2,99 2,950.050 5,96 138,919.853 2,02

130,591.429 2,63 73,363.276 2,78 4,425.075 5,42 208,379.780 1,91 174,121.905 2,55 97,817.702 2,67 5,900.100 5,16 277,839.706 1,85 217,652.381 2,5 122,272.127 2,59 7,375.124 5,02 347,299.633 1,81 261,182.858 2,45 146,726.553 2,54 8,850.149 4,93 416,759.560 1,78 304,713.334 2,42 171,180.978 2,5 10,325.174 4,88 486,219.486 1,75 348,243.810 2,38 195,635.404 2,46 11,800.199 4,85 555,679.413 1,72 391,774.286 2,35 220,089.829 2,43 13,275.224 4,84 625,139.339 1,7 435,304.763 2,32 244,544.254 2,4 14,750.249 4,83 694,599.266 1,68

Naprimjer, uzmimo u obzir procjenu agregata 21 u RS. Vrijednost ovog agregata 3,060.858 je između 2,445.443 i 4,890.885, a procijenjene CV su 14,3% i 8,4%, respektivno. Iz gornjeg izraza dobijamo:

0,1282,445,443)(3,060,8582,445,4434,890,8850,14310,08370,1431)(3,060,858ε =−

−−

+=ˆ

42

Prema tome, CV povezana sa procjenom izdataka agregata 21 u RS je 12,8%. Pored ukupne sume izdataka domaćinstava, od velikog je interesa uzeti u obzir također i druge vrste procjena, a što je prosjek ovih izdataka. Možemo uzeti u obzir dva moguća prosjeka. Kod uobičajenih izlaznih tabela Ankete o potrošnji domaćinstava, prosjeci se računaju i objavljuju u odnosu na domaćinstva. U ovom slučaju izračunavanje je direktno:

∑∑

∈

∈=

Dkk

Dkkk

D w

wyY

Greške uzorka povezane sa ovim prosjekom su potpuno iste kao i u slučaju prethodne sume procjena. U suprotnom možemo izračunati izdatke per capita tako što računamo omjer između sume izdataka u datom domenu D i broja članova domaćinstva koji su napravili takve izdatke:

D

D

Dkki

Dkkk

D XY

wm

wyY ˆ

ˆˆ ==∑∑

∈

∈

gdje je im broj članova u i-tom domaćinstvu. U ovom drugom slučaju (prosjeci po članovima) imenitelj DX nije dat jednostavnom sumom pondera, nego je procjena povezana sa greškama uzorka kao što je brojitelj. Na pouzdanost procjene prosjeka utiču greške uzorka koje se odnose i na brojitelja i na imenitelja omjera (Falorsi, 1996). Prvo moramo izračunati CV procjene totala i procjene broja domaćinstava, a zatim ih kombinirati prema sljedećem izrazu:

)ˆ(~)ˆ(~)ˆ(~ 22DDD XYY εεε −=

Zaključak - kada uskladimo dva različita modela, jedan za total izdataka a drugi za populaciju pojedinaca, onda je moguće približno procijeniti prosjek izdataka korištenjem sljedećeg izraza:

)ˆ(~)ˆ(~)ˆ(~ 22DDD XYY εεε −=

Parametri modela ( ) XcXabX ˆˆ

ˆˆ ++=ε procijenjeni su pomoću GENESEES modela:

a = 4362.5 b = 0.1256 c = -1.38 E 07 Da sumiramo - u vezi sa procjenom sume izdataka u datom domenu mogu se dobiti korespondirajuće procjene prosjeka:

43

- tako što se dijeli suma procjene sa brojem domaćinstava u tom ukupnom domenu - u ovom slučaju CV je tačno isti kao i onaj kod sume procjene;

- tako što se dijeli suma procjene sa brojem članova u tom domenu - u ovom

slučaju CV prosjeka dat je izrazom )ˆ(~)ˆ(~)ˆ(~ 22DDD XYY εεε −= , gdje se oba

elementa u desnom članu mogu izračunati korištenjem procijenjenih parametara dobijenih po GENESEES modelu.

I konačno, što se tiče procjena populacije, korespondirajuće greške date su na Tabeli 8.6. Tabela 8.6 – Greške uzorka kod procjene populacije

Geografsko područje Procjena CV Donji interval povjerljivosti

Gornji interval povjerljivosti

BiH 3,507.868 0.82 3,451.544 3,564.191 Federacija BiH 2,176.486 1.05 2,131.516 2,221.457 Republika Srpska 1,264.027 1.35 1,230.462 1,297.592 Brčko Distrikt 67.354 3.67 62.515 72.194 9. GREŠKE KOJE NISU VEZANE ZA UZORAK 9.1 UKUPAN NEODAZIV21 Cilj ovog poglavlja jeste da se da prikaz ukupnog neodaziva (u odnosu na sekundarne jedinice uzorka) u dvije komponente (nekompletni i propušteni intervjui) na osnovu informacija koje su prikupljene na obrascu HBS/5, izradom i analizom grupe kvalitativnih indikatora. Reference Da bismo definirali okvir analize i da bismo u isto vrijeme imali i kvantitativne reference sa kojim se mogu uporediti karakteristike ukupnog neodaziva, distribucija odabranih jedinica po geografskom području data je na donjoj tabeli (Tabela 9.1). Tabela 9.1 – Odabrana domaćinstva po geografskom području (apsolutne vrijednosti i %)

GEOGRAFSKO PODRUČJE

Ukupno odabrana

domaćinstva

Domaćinstva u URBANIM POPISNIM

KRUGOVIMA

Domaćinstva u RURALNIM POPISNIM

KRUGOVIMA N % N % N % Federacija BiH 5.298 58,74 2.473 46,68 2.825 53,32Republika Srpska 3.284 36,41 1.190 36,24 2.094 63,76Brčko 437 4,85 204 46,68 233 53,32UKUPNO 9.019 100,00 3.867 42,88 5.152 57,12

21 Pasquale Marrone, ISTAT, Odjeljenje za ankete o potrošnji domaćinstava i siromaštvo.

44

Pošto je akcenat na studiji ukupnog neodaziva, uzorak na koji ćemo se pozivati kod budućih analiza sastoji se od svih odabranih jedinica za anketu sa kojima je anketar pokušao kontaktirati, bilo da je pokušaj bio uspješan ili da je rezultirao neodazivom. Od 9.019 kontaktiranih domaćinstava 58,74% živi u Federaciji BiH, 36,41% u Republici Srpskoj, a 4,85% u Distriktu Brčko. Najveći procenat ruralnih domaćinstava koncentriran je u Republici Srpskoj (63,76%), dok je i u Federaciji BiH i u Distriktu Brčko taj procenat oko 53%. Analiza Analiza podataka upisanih na obrascu HBS/5 pokazuje da 17,12% od 9.019 jedinica uključenih u anketu (pokušaj da se uspostavi kontakt) daje ukupan neodaziv: 16,13% su bili propušteni intervjui, a 0,99% su bili nekompletni intervjui. Tabela 9.2 – Kontaktirana domaćinstva po rezultatu intervjua i po nivou urbanizacije (apsolutne vrijednosti i %)

NIVO URBANIZACIJE

Kompletni intervjui

Nekompletni intervjui

Propušteni intervjui

UKUPNO

2.990 43 834 3.867Urbani

77,32% 1,11% 21,57% 100,00%

4.485 46 621 5.152Ruralni

87,05% 0,89% 12,05% 100,00%

7.475 89 1.455 9.019UKUPNO

82,88% 0,99% 16,13% 100,00%

Distribucija nekompletnih intervjua slična je i u ruralnim i u urbanim područjima: u oba područja relativni procenat je blizu 1%. Slučaj nije isti kod propuštenih intervjua. Oni pokazuju veću pojavu u urbanim popisnim krugovima, skoro duplo kada se poredi sa ruralnim područjima: oko 22 domaćinstva od 100 daju propuštene intervjue u urbanim područjima, u poređenju sa 12,05% domaćinstava koja žive u ruralnim popisnim krugovima. Ako uzmemo u obzir geografska područja, u dva entiteta kao i u Distriktu Brčko, procenat kompletiranih intervjua je visok: od 81,97% u FBiH do 84,20% u RS, dok je za Distrikt Brčko ova vrijednost 83,98% (Tabela 9.3). Tabela 9.3 – Kompletni, nekompletni i propušteni intervjui po geografskim područjima (apsolutne vrijednosti i %)


Kompletni intervjui

Nekompletni intervjui


UKUPNO

4.343 48 907 5.298Federacija BiH

81,97% 0,91% 17,12% 100,00%

2.765 35 484 3.284Republika Srpska

84,20% 1,07% 14,74% 100,00%

45

367 6 64 437Brčko

83,98% 1,37% 14,65% 100,00%

7.475 89 1.455 9.019UKUPNO

82,88% 0,99% 16,13% 100,00%

U sva tri posmatrana geografska područja procenat domaćinstava kod kojih su intervjui bili nekompletni je ispod 1,5. Što se tiče propuštenih intervjua, dok su za RS i DB relativni procenti oko 14,5%, u FBiH vrijednost je veća od 17%. Bez obzira na to, potrebno je istaći da su domaćinstva u urbanim sredinama u FBiH koncentriranija, a ovo objašnjava i veći broj propuštenih intervjua. Ako ograničimo analizu samo na urbana područja vidimo da je stopa propuštenih intervjua u FBiH 23,2% u odnosu na 18,9% u RS i 17,2% u DB (Tabela 9.4). Tabela 9.4 – Propušteni intervjui po geografskom području (samo urbana područja)



FBiH 23,2% RS 18,9% Brčko 17,2%

UKUPNO 21.6% Ovo znači da veći nivo neodaziva u FBiH ne ovisi samo o većoj koncentraciji urbanih intervjua, nego također ovisi i o većoj stopi domaćinstava koja su odbila učešće u Anketi i većim problemima da se sa domaćinstvima kontaktira. Detaljan okvir ukupnog neodaziva - razlozi nekompletnih intervjua (Tabela 9.5) i propuštenih intervjua (Tabela 9.6) dati su niže. Tabela 9.5 – Razlozi nekompletnih intervjua (% 89 slučajeva)

Razlozi nekompletnih intervjua

Nemogućnost bilježenja izdataka i količina

Nemogućnost obavljanja završnog intervjua

Nemogućnost bilježenja izdataka i količina i obavljanja završnog intervjua

Odbijanje bilježenja izdataka i količina

Odbijanje završnog intervjua

Odbijanje bilježenja izdataka i količina i obavljanja završnog intervjua

Total

12,4% 5,6% 16,9% 15,7% 7,9% 41,5% 100%

46

Među razlozima za nekompletne intervjue, odbijanje bilježenja izdataka i količina i obavljanja završnog intervjua je najčešće (41,57%). Nemogućnost bilježenja izdataka i količina i obavljanja završnog intervjua također je značajno prisutno: 16,85% i 15,73%, respektivno. Tabela 9.6 – Razlozi za propuštene intervjue (% od 1.455 slučajeva)

Razlozi za propuštene intervjue

Inicijalno odbijanje

Domaćinstvo nije

raspoloživo

Smrt ili preseljenje

Privremeno odsustvo Drugi razlozi Ukupno

48,1% 8,9% 7,8% 21,8% 13,4% 100%

Kada govorimo o razlozima za propuštene intervjue, Inicijalno odbijanje predstavlja polovinu slučajeva koji su uzeti u obzir (48,11%): ova domaćinstva nisu prihvatila Anketu već prilikom prvog kontakta. Ako uzmemo u obzir takvo ponašanje za buduće ankete, moramo uložiti veće napore da domaćinstva pridobijemo za saradnju tako što ćemo ih bolje informirati o značaju i ciljevima ankete, načinu prikupljanja i diosiminacije informacija. Privremeno odsustvo je drugi razlog propuštenih intervjua (21,79%), dok procenti Neraspoloživosti domaćinstva, Smrti ili preseljenja ne prelaze 10%. Posebno je interesantna analiza vremenskih serija nekompletnih i propuštenih intervjua. Niže (Tabela 9.7) dajemo procentne vrijednosti propuštenih i nekompletnih intervjua po mjesecima. Tabela 9.7 – Nekompletni i propušteni intervjui po mjesecima (%)

Mjesec

Kompletni Nekompletni

intervjui Propušteni intervjui

Januar 9,2 18,0 8,9

Februar 8,2 13,5 8,6

Mart 9,3 18,0 7,6

April 9,3 11,2 7,8

Maj 8,6 5,6 7,9

Juni 8,9 1,1 9,8

Juli 8,6 7,9 7,3

August 7,5 1,1 6,5

Septembar 8,1 10,1 7,3

Oktobar 7,9 7,9 9,6

Novembar 7,2 2,2 9,0

Decembar 7,2 3,4 9,7

Ukupno 100% 100% 100%

47

Što se tiče propuštenih intervjua, prilično ravnomjerno su raspoređeni tokom različitih mjeseci: mjesec august pokazuje najnižu stopu (6,5%), dok mjesec juni pokazuje najvišu (9,8%). Situacija je različita ako uzmemo u obzir nekompletne intervjue, kod kojih distribucija uvelike varira od mjeseca do mjeseca: u mjesecu junu nije bilo nekompletnih intervjua, dok je u januaru bilo 18,6% nekompletnih intervjua. 9.2 NEODAZIV PO STAVKAMA22 Kada se obavi intervju sa jedinicom uzorka i kada se prikupe odgovarajući podaci, za svaku pojedinu varijablu (stavku) možemo imati sljedeću situaciju:

1. data je vrijednost, i prihvatljiva je: ovo znači da je sve u definiranom domenu (grupa prihvatljivih vrijednosti za kategorijske varijable, rangovi za kontinuirane podatke) i da je vrijednost koherentna sa vrijednostima drugih varijabli;

2. data je vrijednost, ali pitanje je da li je prihvatljiva: ona je u svom domenu definicije, ali nije koherentna sa vrijednostima drugih varijabli;

3. data je vrijednost, ali nije prihvatljiva, i izvan je domena definicije; 4. nema vrijednosti.

U slučajevima 3 i 4 razmatramo neodaziv po stavkama: posmatramo vrijednosti koje nedostaju (slučaj 4), ili vrijednosti koje nisu prihvatljive. U slučaju 2 moramo odlučiti je li vrijednost prihvatljiva ili nije: nekonzistentnosti u podacima pokazuju da postoje greške, pa ih stoga moramo lokalizirati, tj. utvrditi gdje su prisutne. Ustvari, moramo odlučiti je li stavka koju razmatramo ona koja sadrži grešku koja je odgovorna za nekonzistentnost: u tom slučaju, isto se prenosi na slučajeve 3 i 4 i smatra se neodazivom po stavkama. Procedura editiranja i imputacije opisana u paragrafu 6.2 predstavlja proceduru koja obavlja operacije sa ciljem lokaliziranja greške tamo gdje nismo sigurni i sa ciljem imputacije grešaka i vrijednosti koje nedostaju. Statistika u ovim operacijama daje veoma korisne informacije o komponenti grešaka koje nisu vezane za uzorak. Kako se gornja procedura uvelike razlikuje za kategorijske i numeričke podatke, posebno objašnjavamo ove dvije grupe podataka. 9.2.1 Kategorijske varijable Kategorijske varijable se provjeravaju putem SCIA modula (3 faze). Modul SCIA proizvodi različite outpute koji opisuju fazu editiranja i imputacije od kojih su najvažniji:

1. zbirna statistika o pogrešnim unosima: lista i učestalost pojave; 2. zbirna statistika o imputiranim varijablama: lista varijabli, učestalost

imputacije, učestalost unosa kod kojih je uključena imputirana varijabla; 3. zbirna statistika o donatorima.

22 Giorgio Della Rocca, ISTAT, Odjeljenje za metodologije, tehnologije i softver za statističku proizvodnju.

48

Zbog velikog broja informacija, samo je jedan dio rezultata komentiran u sljedećem tekstu. Prvi dio faze editiranja, provjeravanje koherentnosti na nivou domaćinstva (demografske varijable i varijable komponenti domaćinstava) uključuje 7.413 posmatranja. Od toga 6.651 prolazi sva editiranja, dok preostalih 762 ne zadovoljava bar jedan unos. Postoje 445 pravila editiranja. Pravila često ne zadovoljavaju, posebno ako uzmemo u obzir pravila skokova i odgovora koji nedostaju. Pravilo koje se najčešće ne poštuje (primijenjeno na 90 posmatranja, tj. 1,21% jedinica) je ono koje kaže: "ne može se prihvatiti da je četvrti član domaćinstva rođen 1884-1989 (starost > 16), i da nije prijavio nikakav Status tekuće aktivnosti". Zatim imamo i druge koji kažu “ukoliko domaćinstvo izjavi da se sastoji od najmanje 3 člana, ne može se prihvatiti da nema odgovora za Stepen obrazovanja za trećeg člana domaćinstva ” (61 posmatranje nije zadovoljilo ovo editiranje). Slično je kada se domaćinstvo sastoji od četiri člana (57 posmatranja). Sumarna statistika o imputacijama demografskih varijabli data je na Tabeli 9.8, bez obzira na broj članova na koje se odnose. Najčešće imputirane varijable su Bračni status za trećeg i četvrtog člana domaćinstva, i Odnos sa nosiocem domaćinstva drugog člana (imputirano 42, 38, 38 puta, respektivno). One predstavljaju 53,4% imputiranih varijabli. Varijable koje se odnose na vezu sa nosiocem domaćinstva objašnjavaju 39,4% imputiranih varijabli, dok su spol i godina rođenja imputirani samo 6,8% i 0,4%, respektivno. Generalno se može reći da su spol i godina rođenja (kao što se i očekivalo) varijable sa manje grešaka. Tabela 9.8 - Zbirna statistika o imputaciji demografskih varijabli i varijabli strukture domaćinstava (SCIA 1)

Demografske varijable Broj imputacija

Odnos sa nosiocem domaćinstva 87

Bračni status 118 Spol 15 Godina rođenja 1

Druga faza editiranja kategorijskih varijabli provjerava koherentnost na nivou članova domaćinstva, tj. koherentnost između karakteristika datog člana domaćinstva. Prema tome, statističke jedinice koje je potrebno analizirati kreću se od 7.413 domaćinstava do 24.406 posmatranja (članovi domaćinstva). Od toga, 922 ne zadovoljava bar jedan unos, pa je potrebno uraditi korekciju. Postoje 52 pravila unosa. Najčešće korišteni unos je pravilo koje kaže: "ne može se prihvatiti da osoba rođena 1884-1989 (starost > 16) nije prijavila nikakav Status tekuće aktivnosti". Drugi česti propusti (od drugog do petog) odnose se na pravila da "ako je osoba Zaposlena, Nezaposlena ili Formalno zaposlena, ona mora dati odgovor na pitanja za područje djelatnosti, zanimanje, status u zaposlenju itd." Varijable koje su najčešće imputirane su Obrazovanje i Status tekuće aktivnosti, sa ukupno 84% imputacija (pogledati tabelu 9.9).

49

Tabela 9.9 Zbirna statistika imputacije individualnih socijalnih varijabli (SCIA2)

Varijable Broj imputacija

Nivo obrazovanja 416 Aktivnost 364 Sektor vlasništva 168 Tip radnog ugovora 168 Status u zaposlenju 161 Zanimanje 157 Područje djelatnosti 152

Zadnji korak provjere kategorijskih varijabli odnosi se na sve preostale kategorijske varijable Završnog intervjua. U ovoj fazi statističke jedinice su domaćinstva, tako da je potrebno ponovo provjeriti 7.413 posmatranja. Od toga, 672 su pogrešna u smislu da nisu zadovoljila bar jedno pravilo editiranja. Pravila ima 59. Najčešće aktivirana editiranja su ona koja kažu: "ako imate kuću treba da odgovorite sa DA ili NE na pitanje Ostalo u pitanju 5 Da li stambena jedinica ima …". Ovo je očekivano jer je najčešća situacija da se odgovori "ostalo" propuste, u svakom slučaju ovo nije ključno pitanje. Druga pravila se odnose na činjenicu da ako izjavite da imate bar jedan automobil (DA u pitanju 1 Modula 6) treba, također, da izjavite koliko imate automobila u pitanju 1.a u istom Modulu. Zajedno, ova dva pravila objašnjavaju 64,4% broja aktiviranih pravila. Češće imputirane varijable su one koje su ranije uvedene i date u Tabeli 9.10.23 Sve druge su imputirane u broju koji je daleko manji od ovog (ispod 35). Tabela 9.10 Zbirna statistika imputiranih varijabli (SCIA3)

Varijabla Broj

imputacija Q5OS 263 Q1A 168

9.2.2 Numeričke varijable Kao što je rečeno u paragrafu 6.2.2, numeričke varijable se edituju primjenom različitih strategija, ali u svakom slučaju koraci editiranja i imputacije se obavljaju posebno unutar dva stratuma koja čine Federacija BiH, Brčko Distrikt i Republika Srpska. Spajanje Federacije i Brčko Distrikta u jednom stratumu bilo je potrebno zbog neparametričnih tehnika kao što je hot-deck tehnika koja traži visok broj posmatranja, kao i zbog njihove sličnosti u nekim statističkim karakteristikama. Tabele 9.11 i 9.12 daju šifre varijabli koje su korištene u Upitnicima, npr. varijabla C3102 korespondira sa Šifrom 3102 u Završnom intervjuu, tj. "imputirana renta koju bi platili za kuću u kojoj živite", i brojem imputacija za

23 Q5OS = odgovor na varijablu Ostalo Da ili Ne na pitanje 5 u Upitniku “Da li druge usluge stanovanja Modul Q1A = Koliko automobila ima vaša porodica?

50

svaku od njih. Radi pojednostavljivanja prikazane su samo varijable imputirane više od 10 puta. Primijetili smo kako su tri najčešće imputirane varijable iste u oba stratuma: Imputirana renta, Godišnja registracija za vozilo i telefonski račun plaćen u posljednjem mjesecu. Tabela 9.11 Imputirane varijable po stratumu Federacija i Brčko Distrikt (Završni intervju)

Varijabla Broj imputacija

C3102 289 C6201 123 C9301 105 C3407 80 C3301 67 C3122 45 C3401 39 C3405 14 C9401 13 C3406 13 C3418 13 C7301 11

Tabela 9.12 Imputirane varijable po stratumu Republika Srpska (Završni intervju)


C3102 451 C6201 90 C9301 86 C3401 84 C3407 31 C3122 22 C3418 17 C3301 17 C9412 15 C3405 13 C3101 11

Tabele 9.13 i 9.14 daju broj imputacija za varijable u Dnevniku za koje se traže samo izdaci. Također, u ovom slučaju prikazane su samo varijable imputirane više od 10 puta, ustvari ostale varijable (31 varijabla) su imputirane u stratumu Federacija - Brčko i 26 za Republiku Srpsku. Tabela 9.13 - Imputirane varijable po stratumu Federacija – Brčko Distrikt (Dnevnik)

Varijabla Broj

imputacija 4605 25 9109 15 6210 13 9108 12 9106 11 9801 11

51

Tabela 9.14 – Imputirane varijable po stratumu Republika Srpska (Dnevnik)


4605 16 9106 14 6210 12 6212 12 9105 11 6213 10 9109 10

Što se tiče varijabli za koje se traže izdaci i potrošene količine, dati su box-plotovi (Boxov grafikon, prikaz zasnovan na statistici redoslijeda (medijana, kvartil) kod poređenja dva ili više rasporeda) učestalosti grešaka varijabli (greška u najmanje jednom izdatku ili količini utrošene stavke) i njihove kvantile. Ustvari za svaku varijablu učestalost je izračunata tako što smo uzeli u obzir samo broj vrijednosti koji je različit od nule, ili koje nedostaju. Na slikama 9.1 i 9.2 dat je box-plot učestalosti greške i kvantile za varijable koje se odnose na Dnevnik. Moguće je također primijetiti da postoje neki outliersi koji imaju više od 40% grešaka. Varijable su: Šifra 1402 = Prerađeno mlijeko (mlijeko u prahu, kondenzirano mlijeko) Šifra 1501 = Maslinovo ulje Šifra 1302 = Sušena, dimljena i usoljena riba. Slika 9.1 - Box-plot učestalosti greške u Dnevniku

Slika 9.2 – Kvantile za učestalost greške u Dnevniku

20 40 60 80

pct err

pct err

Kvantile100% Max 90.6977 75% Q3 9.0909 50% Med 3.7200 25% Q1 1.5237 0% Min 0.2005 Range 90.4972 Q3-Q1 7.5672 Mode .

99.0% 90.6977 97.5% 41.9355 95.0% 28.9474 90.0% 17.1875 10.0% 0.8652 5.0% 0.5865 2.5% 0.3942 1.0% 0.2005

52

Slike 9.3 i 9.4 daju box-plot i kvantile grešaka po varijablama u Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje.

Slika 9.3 Box-plot učestalosti greške u Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje.

Slika 9.4 – Kvantile za učestalost greške u Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje.

U ovom slučaju imamo više varijabli sa procentom greške većim od 40%. Varijable su: Šifra 1501 = Maslinovo ulje Šifra 1302 = Sušena, dimljena i usoljena riba Šifra 1638 = Ostalo sušeno povrće Šifra 1637 = Šampinjoni i druge vrste gljiva.

20 40 60 80

pcterr

pcterr

Quant i l es100% Max 90. 3226 75% Q3 15. 8879 50% Med 8. 5645 25% Q1 6. 1611 0% Mi n 1. 8957 Range 88. 4268 Q3-Q1 9. 7267 Mode .

99. 0% 90. 3226 97. 5% 68. 7500 95. 0% 57. 7465 90. 0% 39. 5904 10. 0% 4. 1967 5. 0% 3. 0151 2. 5% 1. 9631 1. 0% 1. 8957

53

10. FAJL MIKROPODATAKA ZA ISTRAŽIVANJE24 Da bismo omogućili vanjskim korisnicima pristup mikro podacima ankete, uglavnom za potrebe statističkih analiza, pripremljen je standardni fajl koji reorganizira podatke tako da se rizik statističkog otkrivanja podataka može smatrati relativno malim. Da bismo ovo uradili slijedili smo isti pristup koji je usvojio ISTAT (Franconi i Polettini, 2004). ISTAT-ov pristup se oslanja na mjeru rizika za individualne podatke na osnovu scenarija u kojem haker ima bazu podataka sa identifikatorima i identifikacijskim (ključnim) varijablama i pokušava da ih poveže sa podacima koji su dati u fajlu koji je objavljen. Identifikacijske varijable su informacije koje su na raspolaganju vanjskim korisnicima iz izvora, kao što su administrativne arhive ili direktna saznanja, a koje se mogu koristiti s ciljem identifikacije pojedinaca. Veza je data kada je kombinacija ključnih varijabli ista i u objavljenom fajlu i u bazi podataka hakera. Rizik otkrivanja je definiran kao vjerovatnoća korektnosti veze (tj. podaci iz uzorka stvarno odgovaraju pojedincu u bazi podataka hakera). Rizik se procjenjuje tako što se u obzir uzima dizajn uzorka koji je urađen u μ-ARGUS-u. Kada je rizik procijenjen, potrebno je postaviti prag da bismo mogli utvrditi jesu li podaci sigurni ili nisu (mogu li se objaviti ili ne); podaci koji nisu sigurni treba da prođu proceduru zaštite. Za svaki podatak u grupi podataka data je mjera rizika, a oni podaci za koje rizik prelazi dati prag moraju biti označeni. Kombinacija dva različita metoda uzeta je u obzir: lokalna supresija, koja se primjenjuje samo na podatke koji su označeni kao nesigurni/rizični, i metoda globalni unos, koja se primjenjuje na cijelu grupu unosa. I mjera identifikacije rizika i metode zaštite uključene su u softver μ-ARGUS (http://neon.vb.cbs.nl/rsm/casc) i trenutno ih koristi ISTAT. U našem slučaju grupa podataka Ankete o potrošnji domaćinstava jeste fajl u kojem je svaki unos povezan sa posmatranim domaćinstvom (grupa podataka domaćinstva). Fajl je hijerarhijski, tj. postoji zavisna povezanost između podgrupa jedinica. Vanjski korisnik je u mogućnosti da odredi strukturu domaćinstva: drugim riječima, kojem domaćinstvu pripada dati pojedinac. Pristup koji koristi ISTAT omogućava procjenu rizika otkrivanja pojedinaca (i naziva se Bazni individualni rizik, BIR u μ-ARGUS-u), kao i rizika otkrivanja domaćinstva (i naziva se Bazni rizik domaćinstva, BHR u μ-ARGUS-u). Do jedne mjere, BHR implicitno uzima u obzir nivo rizika pojedinca jer se bazira na pretpostavci da se član domaćinstva može identificirati preko identifikacije drugog člana istog domaćinstva. Pristup koji koristi ISTAT uzima u obzir veličinu domaćinstva na osnovu uključenosti domaćinstva u grupu ključnih varijabli. Osim toga, pojedinac se smatra sigurnim samo ako je BHR niži od određenog praga, a u isto vrijeme BIR je niži od istog praga podijeljenog sa veličinom domaćinstva. Ovo podrazumijeva povećan nivo zaštite prema veličini domaćinstva. Ova strategija ima smisla kada scenarij napada podrazumijeva da uljez pokušava da poveže

24 Giovanni Seri, ISTAT, Odjeljenje za metodološku podršku proizvodnji statističkih podataka.

54

individualne podatke, znajući kojem domaćinstvu svaki pojedinac u objavljenom fajlu pripada. Drugim riječima, da bismo povezali i nivo pojedinca i nivo domaćinstva, radi se analiza rizika otkrivanja na fajlu individualnih podataka gdje se identifikacijske varijable domaćinstava prikupljaju na individualnom nivou. Izbor identifikacijske varijable Da bismo izmjerili rizik otkrivanja, prvi korak koji moramo uraditi je određivanje identifikacijskih varijabli. U našem slučaju, sljedeće varijable smo definirali kao identifikacijske varijable:

1. starosna dob člana domaćinstva; 2. spolna pripadnost člana domaćinstva; 3. bračni status člana domaćinstva; 4. entitet; 5. broj članova domaćinstva; 6. tip domaćinstva.

Prve tri varijable su individualne, a zadnje tri su varijable domaćinstva prikupljene na individualnom nivou (tj. ne mijenjaju se u unosima koji se odnose na članove istog domaćinstva). Globalni unos Radili smo i unos varijabli starosne dobi i bračnog statusa. Što se tiče starosne dobi, jer njeno šifriranje sa tačnom naznakom godina daje mnogo rizičnih individualnih podataka, uradili smo varijablu starosna grupa koja ima sljedeće vrijednosti: (0-5; 6-7; 18-34; 35-64; 65->), istu koju smo koristili za pripremu HBS izlaznih tabela. Što se tiče bračnog statusa, odlučili smo da spojimo vrijednosti “oženjen/udata” i “u neformalnom braku”, jer ovu drugu karakterizira veoma mali broj slučajeva. Postavljanje praga rizika Prag je odabran na osnovu nekoliko aspekata: (i) raspoloživih baza podataka koje daju identifikacije i ključne varijable; (ii) nivo kompletnosti i kvalitet baze podataka; (iii) uporedivost između baze podataka i mikro podataka koji se objavljuju (u smislu klasifikacije ključnih varijabli); (iv) frakcija uzorkovanja ...itd. Kada se prag postavi na vrijednost 0,01 onda to znači da se individualno posmatranje može smatrati sigurnim ukoliko u populaciji ima najmanje 100 jedinica sa istim poznatim karakteristikama, tj. drugim riječima sa istim vrijednostima u identifikacijskim varijablama. μ-ARGUS softver, što se tiče grupe identifikacijskih varijabli (spolna pripadnost, bračni status, tip domaćinstva, entitet i starosna grupa) i korespondirajućeg praga, otkrio je 95 domaćinstava sa rizikom otkrivanja podataka.

55

Priprema sigurnog fajla Kao što smo naprijed spomenuli, za pripremu sigurnog fajla mikro podataka koriste se dva metoda: globalni unos i lokalna supresija. Prva metoda uključuje manipulaciju vrijednosti u domenu definicije datih varijabli za sve unose spajanjem dvije ili više vrijednosti/kategorija u samo jednu. Druga metoda podrazumijeva brisanje vrijednosti samo u unosima za koje je utvrđeno da nisu sigurni. Tabela 10.1 pokazuje distribuciju supresija između varijabli. Izborom pondera supresija odlučili smo da sačuvamo neke varijable od supresija. Ovo je slučaj sa entitetom i tipom domaćinstva. Table 10.1 – Lokalna supresija u fajlu sigurnih mikro podataka

Ime Vrijednost supresije

Broj supresija

Spol 70 1

Bračni status 50 102

Tip domaćinstva 100 4

Entitet 100 0

Starosna grupa 60 37

Ukupno - 144 Vidimo da je najveći broj supresija urađen na varijablama bračni status i starosna grupa, ali osnovne informacije o strukturi domaćinstva uvijek se mogu izvući iz varijable tip domaćinstva, koja je ostala skoro netaknuta.

56

11. HBS SKLADIŠTE PODATAKA25 Da bi procjene Ankete o potrošnji domaćinstava (HBS) bile raspoložive i na Internetu, pripremljeno je skladište podataka na web stranici s ciljem da se maksimalno omogući pristup podacima i da se zadovolje korisnici. Ova aplikacija je urađena uz pomoć ISTAT-ovog generalnog sistema za diosiminaciju statističkih podataka. DaWinci/MD (De Francisci i drugi, 2004). Ovaj sistem zadovoljava principe slobodne ali koherentne navigacije; ustvari, omogućava kretanje unutar agregiranih informacija, a da pri tome nije potrebno slijediti unaprijed definirane domene. Na taj način se dobijaju pojedinačni podaci koji bolje zadovoljavaju poznate potrebe. U isto vrijeme, postavljena su i ograničenja na podatke koji su raspoloživi u sistemu jer se na taj način garantira sljedeće: o svaka stavka se može klasificirati pomoću grupe klasifikacija; o vezani detalj je takav da sprečava otkrivanje i osigurava pouzdanost procjena (na

osnovu određenih grešaka uzorka). Kao i u slučaju bilo kojeg drugog skladišta podataka, moguće je odabrati detaljan nivo podataka. Na taj način se dobiju i opće informacije i analitički podaci. Odabir interesantnih informacija može se uraditi tako što se odaberu tri različita parametra: 1. predmet interesiranja; 2. klasifikacije koje želimo da primijenimo na odabrane ciljeve; 3. teritorija (geografski detalji) na koju se podaci odnose.

Slika 11.1 – Odabir stavki Na Slici 11.1 prikazane su raspoložive stavke. Odnose se na glavni cilj ankete, tj. na izdatke domaćinstava (prosječni mjesečni izdaci), i na sociodemografske informacije. Sociodemografske informacije odnose se i na pojedince i na

25 Claudia Cianfarani, Stefano De Francisci, Paolo Giacomi, Massimiliano Renyetti, ISTAT, Odjel za metodologije, tehnologije i softver za statističku proizvodnju.

57

domaćinstva. Stavke su dalje specificirane tako da uzimaju u obzir neka ograničenja kad je u pitanju starosna grupa i status u zaposlenju. U bliskoj budućnosti u skladište podataka uključit će se, također, stavke koje se bave tržištem rada i smještajem, i na taj način će se kompletirati pristup informacijama koje su dobijene iz Ankete o potrošnji domaćinstava. Na Slici 11.2 data je grupa svih klasifikacija. Ako je određena stavka ranije odabrana, ova grupa se ograničava samo na one klasifikacije koje se odnose na datu stavku.

Slika 11.2 – Klasifikacija panela za odabir Na Slici 11.3 data je grupa svih mogućih detalja teritorija. Mogu se odabrati tri različita nivoa: država, geografsko područje (dva entiteta i Distrikt Brčko), i regije/kantoni. Moguće je odabrati samo nivo, ili čak određenu specifikaciju unutar nivoa (naprimjer, entitet Republika Srpska, ili Posavski kanton).

58

Slika 11.3 – Panel za odabir teritorije Kada se urade svi izbori, lista raspoloživih agregiranih podataka se vizuelno prikazuje. Moguće je uraditi izbor jednog podatka, naprimjer Tabela koja je data na Slici 11.4.

Slika 11.4 – Prikaz tabele i navigacije Ako krenemo od određene tabele na osnovu prethodnog izbora, možemo se kretati, odnosno modificirati teritoriju, ili teritorijalni nivo i detalje klasifikacija, kada nam je to potrebno. Kada dobijemo tražene agregirane podatke, možemo ih skinuti u Excel fajl.

59

Detaljnija uputstva za pristup podacima data su u Uputstvu za korisnike koje se može naći na web stranici. Tehnički aspekti sistema Aplikacija DaWinci/MD, korištena za uspostavljanje skladišta podataka za Anketu o potrošnji domaćinstava u BiH na web stranici, omogućava nam da, ako krenemo od specifičnog sistema izvora koji sadrži elementarne podatke, uspostavimo određen ciljani sistem, koji opet sadrži bazu podataka koja uključuje agregirane podatke koji se diosiminiraju preko Interneta. Ovaj ciljani sistem može se uspostaviti ako se prate različiti koraci dati u shemi rada i ako se koriste posebni alati (koji sadrže alate softvera, dokumente, metodologije i prateće mogućnosti). DaWinci/MD shema rada podrazumijeva sljedeće korake: 1. Kreiranje i konfiguracija ciljanog sistema: inicijalna verzija ciljanog sistema

odmah je na raspolaganju, ali još uvijek je bez sadržaja sa informacijama, ali sa funkcionalne tačke gledišta je kompletna.

2. Izvlačenje informacija iz sistema izvora: generalni alat za Izvlačenje, Transformaciju i Unos (ITU) automatski daje statističke meta podatke raspoložive u sistemu izvora i uključuje ih u DaWinci/MD bazu meta podataka.

3. Definicija statističkog domena: pomoću ad hoc aplikacije moguće je vizuelno prikazati meta podatke dobijene u prethodnom koraku i kompletirati ukupan statistički domen definiranjem dodatnih varijabli, klasifikacija, stavki itd. U ovoj tački softver pretvara statističke meta podatke u operativne meta podatke koji nam trebaju za sljedeći korak, tj. za proizvodnju i unos u skladište podataka.

4. Proizvodnja i unos u skladište podataka. ITU alat, na osnovu statističkih i operativnih meta podataka, proizvodi strukture podataka za skladište podataka i dopunjava ih podacima koje je izdvojio sistem izvora podataka i obradio po pravilima transformacije.

Arhitektura sistema Sa tačke gledišta arhitekture (strukture), opis generalne DaWinci/MD arhitekture/strukture dat je na Slici 11.5 (Renzetti, 2005).

60

Slika 11.5 – DaWinci/MD arhitektura/struktura Mogu se razlikovati sljedeće komponente:

o OUTPUT INTERFEJS: interfejs koji vanjskim korisnicima omogućava pristup podacima.

o OLAP (ONLINE ANALITIČKA OBRADA) STRATUM: služi za navigaciju u skladištu podataka.

o STRATUM SKLADIŠTA PODATAKA: stratum ciljanih podataka, direktan pristup za vanjske korisnike pomoću OLAP komponente.

o ETU (EKSTRAKCIJA, TRANSFORMACIJA, UNOS) STRATUM: grupa funkcija za ekstrakciju, obradu i unos podataka iz izvora u sistem.

o STRATUM META PODATAKA: ovaj stratum uključuje definicije stavki, klasifikacije, teritoriju, zajedno sa svim drugim korisnim elementima za ETU operacije i meta podatke za kontrolu klasičnih shema, što je tipično za OLAP.

o INTERFEJSI IMPUTA I KONTROLE: FOXTROT je softverski alat koji se koristi za proizvodnju meta podataka i kontrolu ETU operacija. Omogućava interaktivno upravljanje osimantičkim stratumima sistema da bi se (i) dobio statistički domen interesa, (ii) da bi se transformirao u korespondirajuće sheme skladišta podataka, (iii) da bi bilo moguće upravljati različitim aktivnostima u sklopu sheme rada. U ovom slučaju, da bismo napravili HBS skladište podataka, korišten je FOXTROT/MD softverski alat.

OLAP sistem DaWinci/MD

OLAP stratum

DW DAWINCI/MD DW stratum

ETL ETL stratum

Meta podaci za kontrolu, agregiranje i navigaciju

Izvori podataka i meta podataka

Interfejs imputa i kontrole interfaces

Stratum meta podataka

Vanjski korisnici

Izlazni interfejs

61

LITERATURA Barcaroli, G., Falorsi, S. (2003) – Strategija određivanja uzorka za Anketu o potrošnji domaćinstava u BiH, ISTAT interna bilješka, juni 2003. Uputstvo za korisnike BLAISE softvera 4.1, Statistika Holandije. Couper, M. P., Baker, R. P., Bethlehem, J., Clark, C. Z. F., Nicholls, II W. L., O'Reilly, J. M. (Eds.) Prikupljanje informacija pomoću kompjutera, Wiley, New York, 1998. DATAMED – Prikupljanje i razmjena podataka u mediteranskim zemljama, Komisija Evropske zajednice, Izvještaj o metodologijama i specifikacijama, 1998. D’Aurizio, L., Grassi, D., Macchia, S., Manzari, A., Pannuzi, N. Acquisizione e trattamento dati nella nuova indagine sui consumi, Documenti ISTAT, 1999. De Francisci, S., Gatto, S., Rossi, M., Sindoni, G. Architettura di un sistema informativo generalizzato di diffusione, ISTAT-ova interna bilješka, 2004. Falorsi, P. D., Falorsi, S. (1996) – Indagine sulle forze di lavoro: descrizione della strategia di campionamento e valutazione dell’errore campionario dei principali indicatori provinciali del mercato del lavoro – Dokumenti ISTAT n.1/1996. Fellegi, I. P., Holt, D., - Sistematičan pristup editiranju i imputaciji podataka, Izvještaj američkog udruženja statističara, 71, str. 17-35, 1976. Franconi, L., Polettini, S., - Procjena individualnog rizika u μ-Argus aplikaciji: J. Domingo-Ferrer i V. Torra eds. Privatnost statističkih baza podataka. Berlin: Springer, str. 262-272, 2004. GENESEES V. 3.0 – Generalni softver za procjene uzorka i grešaka u anketama – Funzione Riponderazione –ISTAT Tecniche e Strumenti, n. 2005/2. GENESEES V. 3.0 – Generalni softver za procjene uzorka i grešaka u anketama – Funzione Stime ed Errori Campionari – ISTAT Tecniche e Strumenti, n. 2005/3. Kalton, G., Kasprzyk, D. - Tretman podataka koji nedostaju. Metodologija anketa, 12, str. 1-16, 1986. Lynn, P. – Određivanje metoda uzorkovanja za ankete domaćinstava u postratnoj Bosni i Hercegovini, Statistike u tranziciji Tom. 6 No. 6, str. 953-977, http://www.stat.gov.pl/english/sit/sit66/ 2004. Lee, H., Outlieri u poslovnim anketama: Cox, Binder, Chinappa, Christianson, Colledge i Kott, Metode poslovnih anketa, New York: Wiley. 1995. Renzetti, M. ISTAR Architettura del software, ISTAT-ova interna bilješka, 2005.

62

Riccini, E., Silvestri, F., Barcaroli, G., Ceccarelli, C., Luzi, O., Manzari, A., Metodologija editiranja i imputacije po kvantitativnim varijablama u SCIA modulu, ISTAT-ova interna bilješka, 1995. Riccini, E., CONCORD (Kontrola i korekcija podataka) Linux v1.0 Generalni softver za provjeru i korekciju podataka iz statističkih anketa. Uputstvo za korisnika. ISTAT-ova interna bilješka, 2004. μ-ARGUS verzija 4.0 Uputstvo za korisnike – Statistika Holandije, Voorburg The Netherlands, novembar 2004.

63

SKRAĆENICE

BHAS Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine BiH Bosna i Hercegovina CADI Unos podataka pomoću kompjutera CAPI Anketiranje pomoću kompjutera CATI Telefonsko anketiranje pomoću kompjutera CAWI Intervju na web stranici pomoću kompjutera COICOP Klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni CI Interval povjerljivosti CPI Indeks potrošačkih cijena CV Koeficijent varijacije DB Distrikt Brčko DFID Odjeljenje za međunarodni razvoj (UK) DW Skladište podataka EA Popisni krug ETL Ekstrakcija, transformacija, unos FIS Federalni zavod za statistiku HBS Anketa o potrošnji domaćinstava IMF Međunarodni monetarni fond ISTAT Zavod za statistiku Italije IT Informacione tehnologije LFS Anketa o radnoj snazi LSMS Anketa mjerenja životnog standarda OLAP Online analitička obrada PSU Primarne jedinice uzorka RSIS Zavod za statistiku Republike Srpske SI Statistički instituti SSU Sekundarne jedinice uzorka

64

D O D A T A K1

1 U Dnevniku nabavki prikazane su samo stranice za prvi dan, a u Dnevniku o potrošnji iz vlastite proizvodnje samo za prvu sedmicu evidencije potrošenih proizvoda i usluga.

Bosna i HercegovinaAgencija za statistiku BiH

Federacija BiHFederalni zavod za statistiku

Republika SrpskaRepubli~ki zavod za statistiku

Agencija za statistiku BiHEkspozitura Br~ko

ANKETA O

POTRO[NJIDOMA]INSTAVA

U BOSNI I HERCEGOVINI

Zavr{ni intervju2004

Mod. HBS/2

5.

POPUNJAVA SUPERVIZOR

Entitet/Distrikt

Kanton/Regija

POPUNJAVA ANKETAR

Broj doma}instva

(od 01 do ukupnog broja prikupljenih HBS/2 u mjesecu)

Period vo|enja dnevnika u doma}instvu

Mjesec

od do period

ANKETAR

KONTROLU IZVR[IO SUPERVIZOR

Datum dostavljanja upitnika supervizoru

ime i prezime

Op{tina

Popisni krug

[ifra doma}instva (sa HBS/4)

[ifra anketara

dan mjesec

ime i prezime

1.

2.

3.

4.

Da li je popunjen Dnevnik o potro{nji iz vlastiteproizvodnje?

DA NE 2

6.

1

Broj telefona doma}instva

_______ / __________________

Po{tovani anketaru,

Kao {to ve} znate iz Uputstva za anketare, kada istekne kalendarski mjesec u kojem je doma}instvo 14 dana vodilo Dnevniknabavki, potrebno je da preuzmete Dnevnik nabavki (i, ukoliko postoji, Dnevnik o potro{nji iz vlastite proizvodnje) oddoma}instva i da obavite Zavr{ni intervju o izdacima doma}instva direktno anketiraju}i doma}instvo.

Intervju treba provoditi laganim postavljanjem pitanja i, gdje je predvi|eno, ~itanjem stavki izdataka, tako da respondent upotpunosti razumije pitanje i ima dovoljno vremena da odgovori.

Potrebno je da upozorite doma}instvo na razli~ite referentne periode u pojedinim pitanjima (mjesec, tri mjeseca, godina).

Kada zavr{ite intervju, i prije nego {to napustite doma}instvo, molimo vas pa`ljivo provjerite da je evidentiranje izdatakau Dnevniku nabavki (i, ukoliko postoji, u Dnevniku o potro{nji iz vlastite proizvodnje) izvr{eno na ispravan na~in. Ovo jepotrebno iz razloga izbjegavanja dupliciranja izdataka doma}instva sadrànim u Zavr{nom intervjuu ili nekih drugihnepravilnosti.

Nakon obavljenog Zavr{nog intervjua molimo vas da popunite dio koji se odnosi na va{a zapaànja (na kraju upitnika zaZavr{ni intervju). Ovaj dio treba da popunite nakon {to napustite doma}instvo, budu}i da se radi o informacijama o pona{anjudoma}instva tokom intervjua.

Prije nego {to isporu~ite kompletirane upitnike va{em supervizoru, u cilju da se omogu}i zajedni~ka obrada informacija kojeste prikupili, molimo vas da sa posebnom pa`njom provjerite da svi dokumenti koji se odnose na isto doma}instvo imajuiste informacije na naslovnoj stranici.

Svjesni smo da je ovo {to traìmo od vas prili~no zahtjevno, ali va{a pomo} je neophodna za uspjeh ankete i sigurni smoda se moèmo osloniti na vas.

Zahvaljujemo vam na saradnji.

2

Zavr{ni intervju 2004

3


4


MODUL 1

PODACI O

^LANOVIM

A D

OMA]IN

STVA

Kol. 2VEZA SA NOSIOCEM DOMA]INSTVA

- Nosilac doma}instva- Bra~ni drug ili partner nosioca doma}instva - Dijete nosioca doma}instva, odnosno bra~nog

druga ili partnera - Roditelj nosioca doma}instva, odnosno bra~nog

druga ili partnera (djed)- Ostali srodnici nosioca doma}instva, odnosno

bra~nog druga ili partnera (unuk, sestri}, zet) - Drugo (ostale osobe koje nisu u srodstvu, a ive u

doma}instvu, prijatelji koji ive zajedno)

Kol. 5BRA^NI STATUS

- Neoènjen / neudata- Oènjen / udata- @ive zajedno u neformalnom braku- Razveden / razvedena ili rastavljen / rastavljena- Udovac / udovica

Kol. 6OBRAZOVANJE

- Bez {kole- Osnovna {kola 1- 4 razreda- Osnovna {kola 1 - 8 razreda- Srednja ili druga {kola 3 godine- Srednja {kola 4 godine- Vi{a {kola, prvi stepen fakulteta ili VKV - Fakultet ili akademija- Specijalizacija, zvanje magistra ili doktora

Kol. 7STATUS TEKU]E AKTIVNOSTI

- Zaposlen/a- Nezaposlen/a- Formalno zaposlen/a - Traì prvo zaposlenje- Doma}ica- Student/U~enik srednje {kole- Nesposoban za rad- Penzioner (starosna i prijevremena penzija)- Sluènje vojnog roka ili civilne slu`be- Ostalo

12

3

4

5

6

12345

12345678

01020304050607080910

01020304050607080910

11

121314151617

0102030405

06

07

08090099

Kol. 8 (samo za zaposlene, nezaposlene i formalno zaposlene u pitanju 7)

PODRU^JE DJELATNOSTI- Poljoprivreda, lov, {umarstvo- Ribolov- Rudarstvo, kamenolom- Prera|iva~ka industrija- Snabdijevanje el. energijom, gasom, vodom - Gra|evinarstvo- Trgovina- Ugostiteljstvo- Saobra}aj, skladi{tenje i komunikacije- Finansijsko posredovanje- Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i

poslovne usluge- Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno

osiguranje - Obrazovanje- Zdravstvena i socijalna za{tita- Ostale javne, socijalne i uslu`ne djelatnosti- Privatna doma}instva sa zaposlenim licima- Eksteritorijalne organizacije i tijela


ZANIMANJE- Funkcioneri i ~lanovi zakonodavnih tijela,

funkcioneri dràvnih tijela, direktori- Stru~njaci i nau~nici- Tehni~ari i druga stru~na zanimanja- Uredski i {alterski slu`benici- Uslu`na i trgova~ka zanimanja- Poljoprivredni, lovno-uzgojni, {umski i

ribarski radnici- Zanimanja za neindustrijski na~in rada u

proizvodnji- Rukovaoci ma{inama, vozilima i sastavlja~i

proizvoda- Jednostavna zanimanja- Vojna zanimanja- Nepomenuto

123

459

1

23459

12349

1234569


STATUS U ZAPOSLENJU- Poslodavac- Samozaposlenik ili slobodno zanimanje- Zaposlen kod poslodavca- Nepla}eni i/ili pomo}ni radnik u porodi~noj firmi ili

poljoprivrednom gazdinstvu- Pripravnik- Nepomenuto


TIP RADNOG UGOVORA ILI ANGA@OVANJA

- Stalno zaposlenje ili ugovor na neodre|eno vrijeme

- Privremeno zaposlenje ili ugovor odre|enog trajanja

- Privremeni posao bez ugovora- Pla}anje po dogovoru za obavljeni posao- Sezonski posao- Nepomenuto


SEKTOR VLASNI[TVA- Dràvno vlasni{tvo- Privatno vlasni{tvo- Mje{ovito vlasni{tvo- Nevladine ili me|unarodne organizacije- Nepomenuto

Kol. 14RAZLOG ODSUTNOSTI IZ DOMA]INSTVA

- Na {kolovanju- Na radu- Na odsluènju vojnog roka ili civilne slu`be- Slu`beni put- U bolnici- Turisti~ko putovanje- Ostalo

5


MODUL 1

PODACI O

^LANOVIM

A D

OMA]IN

STVA

Rednibroj

Veza sa nosiocem

doma}instva

1

01

2

1

3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Pol

mu{ki 1ènski 2

Godinaro|enja

Bra~nistatus

Obrazovanje

SAMO ZA OSOBE OD 15 GODINA I VI[E

Status teku}eaktivnosti

Podru~je djelatnosti

ZanimanjeStatus uzaposlenju

Tip radnogugovora iliangaòvanja

Sektor vlasni{tva

Prisutnost ~lanau doma}instvu u toku 14 dana

vo|enja dnevnika

DA=1 NE=2

Ako je NErazlog

odsutnosti

Koliko mjeseci, uposljednjih 12mjeseci, je ~landoma}instva bio

odsutan izdoma}instva?

1

02

2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

03

04

05

06

07

08

09

10

- Ostalo

- Ba{tu

- Balkon

- Tavan

- [upu, kotlovnicu, sl.

- Garaù

- Grijanje

- Javnu kanalizaciju

- Elektri~nu energiju

- Toplu vodu

- Teku}u vodu

- WC

- Kupatilo sa WC-om

- Posebnu kuhinju

4. Koliko prostorija/soba koristi doma}instvo? (uklju~iti kuhinju, isklju~iti sanitarne prostorije) br.

6

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 2 PODACI O STANOVANJU

A) GLAVNA STAMBENA JEDINICA

KARAKTERISTIKE STAMBENE JEDINICE

1. Tip stambene jedinice (popunjava anketar na osnovu vlastitog zapaànja):

2. Koje godine je pribli`no ova stambena jedinica sagra|ena?

- Stan u stambenoj zgradi 1

OPIS STAMBENE JEDINICE

- Posebna ku}a 2

- Lamela / blok ku}a / dupleks 3

- Dio ku}e 4

- Monta`na ku}a 5

- Nestambeni objekat, ali ga doma}instvo koristi za stanovanje ({kola, kasarna, baraka, {ator) P.316

- Ostalo P.31

5. Da li stambena jedinica ima: DA = 1 NE = 2

7

3. Koja je povr{ina stambene jedinice koju koristi doma}instvo? m2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

- Telefonsku liniju 1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

1 2

6. Ako je raspoloìva topla voda, koje se instalacije ili oprema uglavnom koriste?

- Elektri~ni bojler

- Gasni bojler

- Sistem grijanja vode je izvan doma}instva

- Ostalo (navesti):

1

2

3

4

7. Na koji na~in se zagrijava ova stambena jedinica?

- Parno grijanje iz toplane P.9

- Eta`no grijanje

- Pojedina~ne pe}i

- Ostalo

1

2

3

4

8. Koji je osnovni energent koji se koristi za grijanje?

- Mazut, lo` ulje ili drugo te~no gorivo

- Zemni gas iz mreè

- Plin u boci

- Elektri~na energija

- Ugalj, drvo ili druga ~vrsta goriva

- Ostalo (navesti):

1

2

3

4

5

6

- Ostali reìjski izdaci (navesti):

- Ugalj, drva (pojedina~na pe}, odnosno eta`no grijanje)

- Mazut, lo` ulje i druga te~na goriva (pojedina~na pe}, odnosno eta`no grijanje)

- Plin u bocama

RE@IJSKI IZDACI

7

- Elektri~nu energiju (bez TV pretplate)


ZAKONSKI STATUS KORI[TENJA STAMBENE JEDINICE

9. Koje godine je va{e doma}instvo prvi put uselilo u ovu stambenu jedinicu?

9a. U slu~aju povratka upisati i godinu povratka

10. Koji je zakonski status kori{tenja stambene jedinice?

- Zakupac ili podstanar P.11

- U vlasni{tvu, suvlasni{tvu ili u postupku otkupa (tako|e i kada nije u cijelosti otpla}ena) P.14

- Nosilac stanarskog prava P.14

- Koristi se besplatno (ustupili ro|aci, prijatelji ili poslodavac) P.14

- Privremeni korisnik / nu`ni smje{taj P.14

11. Ko je vlasnik ove stambene jedinice?

12. Da li je stambena jedinica koja se iznajmljuje namje{tena?

13. Kolika je mjese~na zakupnina? (osim garaè, grijanja, uobi~ajenih tro{kova, el. energije itd.) [ifra 3101 KM P.15

(ako je zakupac ili podstanar)

(vlasni{tvo, suvlasni{tvo i svi slu~ajevi kada se ne pla}a stvarna zakupnina)

- Privatno preduze}e (udruènje)

- Dràvna institucija (op{tina, itd.)

- Privatno lice

- Ostalo (navesti):

- Nepoznato

- Ostalo: P.14

1

2

3

4

5

9

1

2

3

4

9

DA 1 NE 2

14. Ako bi se ova stambena jedinica iznajmljivala(nenamje{tena) kolika bi bila mjese~na zakupnina? [ifra 3102 KM

15. Koristi li se ova stambena jedinica:

- Samo za stanovanje

- Za stanovanje i vlastitu poslovnu djelatnost

- Za stanovanje i iznajmljivanje

1

2

3

16. Koliko je iznosio posljednji mjese~ni ra~un koji je va{e doma}instvo platilo za:

[ifra Pla}eni iznos u KM

3401

3402

9301

3406

3301

3407

3418


- Telefonske usluge (uklju~en ra~un i kartice za mobilni telefon)

- Parno grijanje

- Vodu i odvo|enje otpadnih voda

- Tro{kove kori{tenja zajedni~kih prostorija (lift, stubi{no svjetlo, ~i{}enje, tro{kovi za upravitelje i sl.)

- Odvoz sme}a

17. Koliko ste platili u posljednja 3 mjeseca za:

3403

3404

3405

3419

Zakonski status

- Kre~enje i stavljanje tapeta

8


ODR@AVANJE

18. Da li ste imali izdatke za redovno odràvanje i popravke ove stambene jedinice u posljednja 3 mjeseca?

19. Koliki su bili izdaci za redovno odràvanje po stavkama (ako ste sami radili, navedite samo iznos pla}enog materijala)?

[ifraPla}eni

iznos u KMPla}eni

iznos u KM

3241

3242

3243

3244

3245

- Odr`. i popravke vodovodnih i sanitarnih instalacija

- Odràvanje i popravke elektri~nih instalacija i instalacija za zagrijavanje

- Odràvanje i popravke drvenarije i podova

- Drugi radovi koji nisu navedeni

- Ne sje}am se iznosa

[ifra

UslugeVrsta radova

Materijal Ukupno Pla}eni

iznos u KM

3201

3202

3203

3204

3205

3206

DA 1 NE 2 P.20

9

- Vanjski radovi (fasade, krova, stepeni{ta itd.)

20. Da li ste imali izdatke za vanredno odràvanje i popravak stambene jedinice u posljednja 3 mjeseca?

21. Koliki su bili tro{kovi vanrednih radova po stavkama (ako ste sami radili, navedite samo iznos pla}enog materijala)?

[ifraPla}eni

iznos u KMPla}eni

iznos u KM

3246

3247

3248

3249

3250

- Unutra{nji radovi (podovi, zidovi, plafoni; itisoni nisu uklju~eni)

- Uvo|enje novih ili zamjena vodovodnih i sanitarnih instalacija

- Ugradnja ili zamjena vrata, prozora i okvira za prozore

- Uvo|enje novih ili zamjena elektri~nih instalacija i instalacija za grijanje

- Ostali radovi koji nisu navedeni

[ifra

UslugeVrsta radova


iznos u KM

3207

3208

3209

3210

3211

3212 3251

DA 1 NE 2 P.22

- Ne sje}am se iznosa 3213 9

B) SEKUNDARNO BORAVI[TE (SPOREDNA STAMBENA JEDINICA)

22. Da li doma}instvo koristi drugi stan, ku}u ili vikendicu pored glavnog stana ili ku}e?

23. Broj sekundarnih boravi{ta koje va{e doma}instvo koristi.

24. Zakonski status; mjese~na zakupnina za zakupce i procijenjena mjese~na zakupnina za vlasnike, suvlasnikei besplatno stanovanje.

DA 1 NE 2 P.31

- Zakup

[ifra Iznos u KM

3121

3122

3123

Tre}e

- Vlasni{tvo ili suvlasni{tvo

- Besplatno stanovanje (tako|e i doìvotno uìvanje)

Boravi{tePla}ena ili

procjenjena mjese~nazakupnina

3

3

3

Drugo

2

2

2

Prvo

1

1

1

- Ostali reìjski izdaci

9


- Ugalj, drva (pojedina~na pe} odnosno eta`no grijanje)

- Mazut, lo` ulje i druga te~na goriva (pojedina~na pe} odnosno eta`no grijanje)

- Plin u bocama

RE@IJSKI IZDACI

- Elektri~nu energiju (bez TV pretplate)

25. Koliko je iznosio posljednji mjese~ni ra~un koji je va{e doma}instvo platilo za:


3421

3422

9321

3426

3321

3427

3428


- Telefonske usluge

- Parno grijanje

- Vodu i odvo|enje otpadnih voda

- Tro{kove kori{tenja zajedni~kih prostorija (lift, stubi{no svjetlo, ~i{}enje, tro{kovi za upravitelje i sl.)

- Odvoz sme}a

26. Koliko ste platili u posljednja 3 mjeseca za:

3423

3424

3425

3429

- Kre~enje i stavljanje tapeta

ODR@AVANJE SEKUNDARNOG BORAVI[TA

27. Da li ste imali izdatke za redovno odràvanje i popravke u posljednja 3 mjeseca?

28. Koliki su bili izdaci za redovno odràvanje po stavkama (ako ste sami radili, navedite samo iznos pla}enog materijala)?

[ifraPla}eni

iznos u KMPla}eni

iznos u KM

3252

3253

3254

3255

3256

- Odr`. i popravke vodovodnih i sanitarnih instalacija

- Odràvanje i popravke elektri~nih instalacija i instalacija za zagrijavanje

- Odràvanje i popravke drvenarije i podova

- Drugi radovi koji nisu navedeni

- Ne sje}am se iznosa

[ifra

UslugeVrsta radova


iznos u KM

3221

3222

3223

3224

3225

3226

DA 1 NE 2 P.29

9

- Vanjski radovi (fasade, krova, stepeni{ta itd.)

29. Da li ste imali izdatke za vanredno odràvanje i popravke u posljednja 3 mjeseca?

30. Koliki su bili tro{kovi vanrednih radova po stavkama (ako ste sami radili, navedite samo iznos pla}enog materijala)?

[ifraPla}eni

iznos u KMPla}eni

iznos u KM

3257

3258

3259

3260

3261

- Unutra{nji radovi (podovi, zidovi, plafoni; itisoni nisu uklju~eni)

- Uvo|enje novih ili zamjena vodovodnih i sanitarnih instalacija

- Ugradnja ili zamjena vrata, prozora i okvira za prozore

- Uvo|enje novih ili zamjena elektri~nih instalacija i instalacija za grijanje

- Ostali radovi koji nisu navedeni

[ifra

UslugeVrsta radova


iznos u KM

3227

3228

3229

3230

3231

3232 3262

DA 1 NE 2 P.31

- Ne sje}am se iznosa 3233 9

10


Vrsta ure|aja/opreme

C) TRAJNA POTRO[NA DOBRA(za primarno i sekundarno boravi{te)

31. Da li va{e doma}instvo ima neki od slijede}ih ure|aja/opreme?

- Elektri~ni i plinski {poret (mikrovalna pe}nica)

[ifraDA = 1

NE = 2

POLOVNANOVA

Pla}eni iznos u KM

4301

4302

4303

- [poret na drva ili ugalj

- Friìder, zamrziva~, friìder-zamrziva~

Za robu koja je kupljena u posljednja 3 mjeseca, upi{ite

ukupan iznos

3

3

3

4

4

4

2

2

2

1

1

1

4304- Ma{ina za su|e 3 421

4305- Ma{ina za ve{ 3 421

4306- Oprema za ~i{}enje (usisiva~, ma{ina za pranje tepiha) 3 421

4307- Pe}, bojler, napa 3 421

4308- Klima-ure|aji 3 421

4309- Ma{ina za {ivenje i pletenje 3 421

32. Da li je va{e doma}instvo u posljednja 3 mjeseca kupilo (u gotovini, na otplatu ili na kredit) neke od prethodno navedenih proizvoda da bi ih poklonili rodbini koja ne ìvi u doma}instvu ili prijateljima?

33. Ako je odgovor DA upisati vrstu ure|aja/opreme i potro{eni iznos novca:

DA 1 NE 2 Modul 3

[ifraVrsta ure|aja/opremePOLOVNONOVO

Pla}eni iznos u KM

- Namje{taj za spava}u sobu (kreveti, stolovi, stolice, madraci, garderobni ormari i sl.)

- Namje{taj za dnevnu sobu i trpezariju (kau~i, stolovi, stolice, fotelje, regali i sl.)

11

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 3 IZDACI ZA NAMJE[TAJ, KU]NE URE\AJE I USLUGE U DOMA]INSTVU

Proizvod

1. Koju vrstu namje{taja je va{e doma}instvo kupilo (u gotovini ili kredit) za svoje potrebe za primarno ili sekundarnoboravi{te, u posljednjem mjesecu, uklju~uju}i i poklone?

A) NAMJE[TAJ ZA KU]U ILI BA[TU

- Namje{taj za kuhinju (stolovi, stolice, sudoper, ormari}i i sl. sa tro{kovima isporuke i montaè, bez elektri~nih ure|aja)

Kupljeno:

Pojedina~no = 1Garnitura = 2 POLOVNONOVO

Pla}eni iznos u KM

- Namje{taj za kupatilo i prate}a oprema (bez prostirke)

- Namje{taj za vrt (drveni, metalni ili plasti~ni) 3

3

3

4

4

421

- Tekstil za doma}instvo (stolnjaci, posteljina, pe{kiri, zavjese, deke i sl.) 3 4

- Tepisi i druge prostirke 3 4

- Slike, ukrasni predmeti, ogledala 3 4

- Lampe, dijelovi za lampe, abaùri 3 4

- Glavni alati i oprema za ku}u i vrt (elektri~ne bu{ilice, pile, makaze za ìvu ogradu, kosilice i sl.) 3 4

- Nije bilo kupovine 9

[ifra

4110

3 421 4111

3 421 4112

4103

4104

4201

4105

4106

4107

4501

4198

Proizvod

B) MALI ELEKTRI^NI APARATI, KU]NI URE\AJI, POSU\E, PRIBOR ZA JELO I SLI^NO

- Mali elektri~ni aparati (mikser za hranu, mlin za kafu, toster, pegla, i sl.)

POLOVNONOVO

Pla}eni iznos u KM

- Pribor za jelo

- Posu|e za serviranje hrane (tanjiri, ~a{e, zdjele, {oljice itd.)

3 4

- Posu|e za pripremanje hrane ({erpe, lonci, tave, tepsije itd.)

- Ostala neelektri~na ku}na pomagala (daska za peglanje, vaga za hranu, itd)


[ifra

Vrsta usluge Pla}eni iznos u KM[ifra

- Povremene ku}ne usluge (~i{}enje ku}e, usluge vrtlara itd.) 4602

- Usluge pla}enog ku}nog osoblja (kuhanje, ~i{}enje, ~uvanje djece, itd.) 4609

- Njega starih i invalidnih osoba i sl. 4607

4310

3 44401

3 44402

3 44403

3 44311

4498

2. Da li je va{e doma}instvo imalo izdatke u posljednjem mjesecu za obavljanje usluga u doma}instvu? (uklju~uju}i i doprinose ako su pla}eni)

DA 1 NE 2 Modul 4

12

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 4 ODJE]A I OBU]A

- Obu}a za djecu i bebe (sva obu}a uklju~uju}i i sportsku obu}u, specijalnesportske obu}e kao {to su skija{ke cipele, kopa~ke i sl. isklju~uju}i ortopedskuobu}u)

- @enska obu}a (sva obu}a uklju~uju}i i sportsku obu}u, specijalne sportske obu}e kao {to su skija{ke cipele, kopa~ke i sl. isklju~uju}i ortopedsku obu}u)

- Mu{ka obu}a (sva obu}a uklju~uju}i i sportsku obu}u, specijalne sportske obu}e kao {to su skija{ke cipele, kopa~ke i sl. isklju~uju}i ortopedsku obu}u)

- @enska odje}a (kao {to je navedeno gore)

Proizvod / usluga

1. Koje je od slijede}ih proizvoda ili usluga va{e doma}instvo kupilo (u gotovini ili na kredit) za svoje potrebe ili pokloneu posljednjih mjesec dana?

- Mu{ka odje}a (gotova odje}a izra|ena od svih materijala, uklju~uju}i koù, krzno, plastiku i gumu; odje}a za svaki dan, za sport, posao uklju~u}i kapute, mantile, jakne, odijela, hla~e, bluze, ko{ulje, pulovere, veste, majice, trenerke, pidàme, donji ve{, ~arape, bodi i sl.)

POLOVNONOVO

Pla}eni iznos u KM

- Odje}a za djecu i bebe (kao {to je navedeno gore)

- Ostali odjevni i prate}i predmeti (kape, {e{iri, rukavice, kravate, marame,{alovi, pojasevi i sl.) 3

3

3

4

4

4

- Tekstil za {ivenje odje}e

- Izdaci za {ivenje odje}e

3 4

3 4

3 4

3 4

3 4


[ifra

2101

3 42102

2103

2105

2107

2108

2201

2202

2203

2198

- Usluge medicinskih i rehabilitacionioh centara i sl.

- Usluge op{tih i specijalisti~kih bolnica

1. Da li je va{e doma}instvo imalo izdatke ili dobilo slijede}e usluge bez naknade: bolni~ke i klini~ke usluge (ra~una sei samo jedan dan), terapiju (redovnu ili posebnu), ljekarski pregled, ispitivanje, kontrolu i drugezdravstvene usluge u posljednjem mjesecu?

2. Koliki su bili izdaci po vrstama (isklju~uju}i izdatke za lijekove i druge izdatke koji su iskazani u Dnevniku nabavki)?

DA 1 NE 2 Modul 6

13

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 5 ZDRAVSTVO

Vrsta izdatka Pla}eni iznos u KM1)[ifra

> Bolni~ke usluge (uklju~uju medicinske usluge, usluge hrane, pi}a, njege i dr.)

> Usluge vanbolni~kog lije~enja i tretmani

5301

5302

5201

5202

5204

5205

5203

5108

5102

5109

5103

5110

- Usluge pregleda ljekara op{te prakse i specijalista

- Stomatolo{ke usluge (popravke, oralna higijena, protetika i dr.)

- Laboratorijske pretrage

- Druge dijagnosti~ke kontrole (rentgensko snimanje, EKG, ultrazvuk i dr.)

> Terapeutska pomagala i oprema

> Usluge dobivene bez naknade1) Napomena: Izdaci koji su stvarno pla}eni od strane doma}instva

- Korektivne nao~ale, kontaktna so~iva i sl.

- Slu{ni aparati, proteze (isklju~uju}i zubne)

- Aparati za mjerenje krvnog pritiska, {e}era u krvi i sl.

- Invalidska kolica, specijalni kreveti, ortopedska obu}a, pojasevi,{take i sl.

- Popravke terapeutskih pomagala i opreme

- Prate}e medicinske usluge (fizioterapija, korektivna gimnastika,akupunktura, hiropraksa i sl.)

95198

14

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 6 PREVOZ I KOMUNIKACIJE

Vrsta vozila

A) VOZILA

1. Koje vozilo ima va{e doma}instvo?

1a. Ukoliko imate automobil, navesti broj automobila br.

- Automobil

[ifraDA = 1

NE = 2

POLOVNONOVO

6101

6102

6103

- Motocikl

- Motor, skuter, moped

Za vozila kupljena u posljednja 3 mjeseca, navestiukupne izdatke, i u slu~aju da je

kupljeno na kredit

3

3

3

4

4

4

2

2

2

1

1

1

6104- Vozila za kampovanje, kamp-prikolice 3 421

6105- Bicikl 3 421

2. Da li je va{e doma}instvo kupilo u posljednja 3 mjeseca neke od prethodno navedenih vozila da bi ih poklonilo, i u slu~aju daih je kupilo na kredit?

3. Ako je odgovor DA upisati vrstu vozila i pla}eni iznos:

4. Koji su bili izdaci za sva vozila va{eg doma}instva?

NAPOMENA: Na slijede}e pitanje daje se odgovor samo ako doma}instvo posjeduje vozilo (ako je ozna~en modalitet 1 u pitanju broj 1), u suprotnom pre}i na pitanje broj 5.

DA 1 NE 2 P.4

5. Da li je va{e doma}instvo imalo izdatke za autobus, voz, avion i brod (isklju~uju se putni tro{kovi koji se refundiraju), uposljednjih mjesec dana?

DA 1 NE 2 P.7

[ifraVrsta vozilaPOLOVNONOVO

Pla}eni iznos u KM

Vrsta izdatka Pla}eni iznos u KM[ifra

- Godi{nja registracija vozila (obavezno osiguranje, tehni~ki pregled i ostali izdaci vezani za registraciju vozila, isklj. se vozila za kamp., kamp-prikolice i kasko osiguranje)

- U posljednjem mjesecu za:

- Rezervne dijelove i pripadaju}i pribor (gume, svje}ice, akumulatori, itd.)

- Odràvanje i popravke (mehani~ka, popravke na {asiji, elektrika, pranje, itd.)

- Ulja, maziva, antifriz i sl.

- Izdaci za privatnu garaù ili zakup garaè

- Nije bilo izdataka

6201

6301

6302

6303

6304

6203

6204

6205

6206

6298

6. Koliko ste potro{ili za:

Vrsta izdataka Pla}eni iznos u KM[ifra

- Pojedina~ne, mjese~ne i sezonske karte za duge distance autobusom (isklju~iti {kolski autobus)

- Pojedina~ne, mjese~ne i sezonske karte za voz

- Avionske karte

- Pojedina~ne, mjese~ne i sezonske karte za brodove, trajekte, brodice i sl.

9

15

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 6 PREVOZ I KOMUNIKACIJE

Vrsta opreme

B) TELEKOMUNIKACIJE

7. Koju od slijede}e opreme posjeduje va{e doma}instvo?

- Telefon

[ifraDA = 1

NE = 2

POLOVNONOVO

7130

7131

7132

- Mobilni telefon

- Telefonska sekretarica

Za robu koja je kupljena u posljednja 3 mjeseca, upi{iteukupan iznos, i u slu~aju da je

kupljeno na kredit

3

3

3

4

4

4

3 4

2

2

2

1

1

1

7133- Faks 3 421

7135- Satelitska antena 3 421

8. Da li je va{e doma}instvo kupovalo u posljednja 3 mjeseca neku od prethodno navedene opreme da bi je poklonilo?

9. Ako je odgovor DA upisati vrstu opreme i pla}eni iznos:

DA 1 NE 2 Modul 7

[ifraVrsta opremePOLOVNONOVO

Pla}eni iznos u KM

3 4

3 4

3 4

- Kalkulatori, pisa}e ma{ine, pripadaju}i pribor za personalne kompjutere(CD, disketa, itd.)

16

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 7 REKREACIJA, KULTURA I OBRAZOVANJE

Vrsta opreme

A) REKREACIJA

1. Koju vrstu opreme ili usluga posjeduje va{e doma}instvo?

1a. Usluge Interneta

- Televizori

[ifraDA = 1

NE = 2

POLOVNONOVO

7101

7102

7104

- Video-rekorderi

- Haj-faj sistemi (kasete i CD-plejeri, itd.)

Za robu/usluge kupljenu u posljednja 3 mjeseca upi{ite

ukupne iznose, i u slu~aju da jekupljena na kredit

3

3

3

4

4

4

3 4

2

2

2

1

1

1

7107- âmci (jedrilica ili motorni ~amac), gumeni ~amac, ~amac na vesla, kanui, daske za surfanje, itd. 3 421

7109- Muzi~ki instrumenti, dijelovi i pripadaju}i pribor 3 421

7105- Personalni kompjuter, {tampa~ (isklju~uje se plejstej{n, itd.) 3 421

7122 21

2. Da li je va{e doma}instvo kupilo u posljednja 3 mjeseca neke od prethodno navedenih stavki da bi ih poklonilo?

3. Ako je odgovor DA upisati vrstu izdataka i pla}eni iznos:

4. Koliko je va{e doma}instvo imalo izdataka (u gotovini ili na kredit) za kupovinu ili iznajmljivanje neke od navedeneopreme u posljednjem mjesecu (uklju~uju}i i poklone)?

DA 1 NE 2 P.4

[ifraVrsta izdatakaPOLOVNONOVO

Pla}eni iznos u KM

3 4

3 4

3 4

Vrsta izdatakaPla}eni iznos u KM

[ifra

- Oprema za sport, kampovanje ili rekreaciju na otvorenom (skija{ka oprema, klizaljke, oprema za lov, ribolov, reketi, ruksaci, vre}e za spavanje, itd.)

- Sport: koliko ste platili za kori{}enje bazena, gimnasti~ke sale, teniskog igrali{ta i sl.

- Sezonske karte za sportske doga|aje

- Oprema za snimanje/fotografisanje, videokamere, projektori, dvogledi,mikroskopi, itd.

- Radio-prijemnici, mikrofoni i slu{alice

- Izdaci za zabavu: kursevi slikanja i plesa, itd.

- Izdaci za hobije (modelarstvo, kolekcionarstvo, itd.)

- Nije bilo kupovine

7110

7201

7202

7111

7103

7112

7203

7113

- Ku}ni ljubimci (kupovina) 7114

7198 9

POLOVNONOVO

3 4

XXXXXXXXX

XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX

XXXXXXXXX

XXXXXXXXX

XXXXXXXXX

3

3

3 4

3 4

3 4

3

3 4

3

- Puni pansion ili polupansion (u hotelu, hotelskim naseljima, selima, kampu, itd.)

Pla}eni iznos u KM

- Obdani{te; 214610

[ifraDA = 1NE = 2

- Upisnina i sli~no za:

- Osnovno obrazovanje 218106

- Srednje obrazovanje 218107

- Vi{e i visoko obrazovanje (uklju~uju}i postdiplomski studij) 218108

- Izdaci za kurseve (kursevi jezika, kompjutera, obuke itd.) 218109

- [kolski autobus (ne uklju~uje se gradski prevoz) 218103

- Knjige za {kolu 218201

- Privatni ~asovi i instrukcije 218104

- Tro{kovi smje{taja studenata i |aka koji ìve van doma}instva 218105

Vrsta izdataka

Vrsta izdataka

7. Koliki su bili izdaci po navedenim stavkama?

Pla}eni iznos u KM[ifra

- Sezonske karte za koncerte, pozori{te, kulturne doga|aje, biblioteke itd.


7204

- Pretplata na novine, magazine, itd. 7301

7298 9

17

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 7 REKREACIJA, KULTURA I OBRAZOVANJE

B) KULTURA

C) OBRAZOVANJE

5. Koliko ste u posljednjem mjesecu potro{ili na:

6. Da li je va{e doma}instva imalo izdatke u posljednjem mjesecu za obrazovanje:

DA 1 NE 2 P.8

Pla}eni iznos u KM

- Paket aran`mani (uklju~uju se i {kolska putovanja) 219901

[ifrau zemlji u inostranstvu

- Preno}i{te (u hotelu, hotelskim naseljima, selima, kampu, privatnoj ku}i, itd.) 21

21

9903

9902

Vrsta izdataka

9. Koliki su bili izdaci po navedenim stavkama?

D) ODMORI

8. Da li je neko od ~lanova va{eg doma}instva imao izdatke za odmor (najmanje jedno no}enje), u posljednjem mjesecu, (bilo koja vrsta pla}anja uklju~uju}i i kredit)?

DA 1 NE 2 Modul 8

18

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 8 DRUGI PROIZVODI I USLUGE

Vrsta izdataka

A) DRUGI LI^NI PROIZVODI

1. Koliki su bili izdaci za kupovinu ili popravak nazna~enih proizvoda za potrebe va{eg doma}instva, (uklju~uju}i poklone)u posljednjem mjesecu:


- Torbe, koferi i druga oprema za putovanje (putne torbe, ta{ne, itd)

[ifraPOLOVNONOVO

9201

Pla}eni iznos u KM

3 4

- Nakit, zidni i ru~ni sat, zlatni i srebreni li~ni predmeti, itd 9202 3 4

- Biùterija 9203 3 4

- Drugi li~ni predmeti (za pu{enje, ki{obrani, sun~ane nao~ale, itd.) 9204 3 4

- Predmeti za bebe (kolica i sli~ni predmeti, sjedalice za auta itd.) 9205 3 4

- Elektri~ni ure|aji za li~nu njegu (fenovi, depilatori, ma{ine za brijanje i {i{anje i dr.) 9103 3 4

- Drugi izdaci (navesti): 9297 3

9298 9

4

Pla}eni iznos u KM

- Osiguranje vezano za zdravlje (isklju~uju se odbici po zakonu) 21 5401

[ifraDA = 1NE = 2

21 3302- Osiguranje stana (od kra|e, poàra, {teta, itd.)

- Osiguranje vezano za sekundarno boravi{te (od kra|e, poàra, {teta itd.) 21 3322

- Osiguranje vezano za ~amce, kamp-prikolice itd. 21 6207

- Kasko osiguranje vozila 21 6620

- âsovi vo`nje i polaganje voza~kog ispita (motori, auta, ~amci, avioni) 21 6208

- Pretplata za radio-prijemnik, TV, Internet itd. 21 7205

- Pla}anje usluga advokata, javnih bilje`nika, arhitekti itd. (isklju~uju se usluge ljekara) 21 9404

- Vjerski obredi (prilozi vjerskim zajednicama i vjerskim slu`benicima i sli~no) 21 9405

6305- Tro{kovi selidbe i najma vozila za selidbu 21

Vrsta izdataka

2. Koliki su bili izdaci va{eg doma}instva u posljednja 3 mjeseca?

B) POVREMENI I VANREDNI IZDACI

Godi{nji iznos u KM

- @ivotno osiguranje 21 9401

[ifraDA = 1NE = 2

Vrsta izdataka

- Otplata zajma za ku}u/stan 21 9412

- Otplata zajma banci, finansijskim kompanijama, prijateljima, ro|acima itd. 21 9413

9406- Tro{kovi va|enja li~nih dokumenata (paso{i, voza~ke dozvole, li~ne karte) 21

9497- Izdaci za druge usluge (izdavanje vjen~anih listova, izvoda iz mati~ne knjige

ro|enih/umrlih, uvjerenja o dràvljanstvu, fotokopiranje, oglasi u novinama i sl.) 21

3. Da li je va{e doma}instvo izdvajalo za slijede}e stavke, u posljednjih 12 mjeseci:

19

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 9 PRIHODI DOMA]INSTVA I [TEDNJA

Izvori prihodaRednibroj

APrihodi od zaposlenja(obuhvata puno i skra}eno radno vrijeme): 1.

Da li doma}instvoima prihod?

u KMDA = 1NE = 2

1B 2 3

Neto godi{njiiznos

ukupno zadoma}instvo

Ukoliko je odgov-or DA, koliko

~lanovadoma}instva

ostvaruje taj pri-hod

Sada nekoliko pitanja o finansijskoj situaciji va{eg doma}instva. Svako doma}instvo ima jedan ili vi{e izvora prihoda.

1. Koje je od niènavedenih izvora prihoda va{e doma}instvo imalo u posljednjih 12 mjeseci:

2. Po va{em mi{ljenju koji je to najniì mjese~ni prihod koji bi zadovoljio potrebe va{eg doma}instva? Iznos u KM

4. Koliko va{e doma}instvo otprilike u{tedi za jednu godinu? KM

Plate zaposlenih kod doma}ih poslodavaca1.1 21

Topli obrok i prevoz na posao i s posla zaposlenih koddoma}ih poslodavaca1.2 21

Plate zaposlenih kod stranih poslodavaca (me|unarodne organi-zacije, ambasade, SFOR i sli~no)

1.3 21

Naknade za odvojeni ìvot i naknade ~lanovima upravnihodbora1.4 21

Ostali prihodi od zaposlenja (regres, nagrade, otpremnine, zimnice,ogrev, naknade za bolest ili smrt, primici u naturi po osnovu zaposlenja)

1.5 21

Prihodi od djelatnosti u vlastitom preduze}u, obrtu, poljopriv.gazdinstvu ili slobodnoj profesiji (poslodavci i samozaposlenici)

2. 21

Penzije3.

Penzije u zemlji 3.1 21

Penzije iz inostranstva3.2 21

Prihodi od imovine:4.

Kamate na {tednju i dividende4.1 21

Najamnine od izdavanja zemlji{ta4.2 21

Zakupnine od izdavanja stambenog prostora4.3 21

Zakupnine od izdavanja poslovnog prostora, garaà i sl.4.4 21

Prihodi od izdavanja opreme, stoke i sl.4.5 21

Druge naknade i dodaci (invalidnine, naknade za nezaposlene, socijalna i humanitarna primanja)

5. 21

Doznake i nov~ana primanja iz inostranstva(izuzev penzija)

6. 21

Primanja u novcu od ro|aka, prijatelja i sl. u zemlji7. 21

Ostalo (dole navesti):8.

8.1 21

8.2 21

8.3 21

3. Kako va{e doma}instvo obi~no koristi svoj godi{nji prihod?

U cijelosti ga potro{i

Doma}instvo u{tedi dio prihoda 2

1 Modul 10

20

Zavr{ni intervju 2004 MODUL 10 STAMBENE JEDINICE KOJE SE NE KORISTE

- Zato {to se nalazi u drugoj dràvi

- Zato {to ste ga dali na besplatno kori{tenje 2

1

- Zato {to ga bespravno koriste drugi 4

5

3

2. Za{to ga ne koristite? (mogu}e vi{e odgovora)

1. Jeste li vlasnik stana, ku}e i sl. koje ne koristite?

DA 1 NE 2

- Zato {to ste ga iznajmili

- Zato {to je devastirano

KRAJ INTERVJUA

21


POPUNJAVA ANKETAR(popuniti nakon zavr{enog intervjua)

INFORMACIJE O OBAVLJENOM ANKETIRANJU

- OBAVLJENI KONTAKT SA DOMA]INSTVOM

- SARADNJA DOMA]INSTVA

1. Dostava dnevnika

Broj posjeta doma}instvu

Broj obavljenih telefonskih poziva

2. Obavljanje Zavr{nog intervjua

Broj posjeta doma}instvu

Broj obavljenih telefonskih poziva

3. Trajanje Zavr{nog intervjua

4. Ko je osoba koja je popunila dnevnike?

5. Ko je osoba koja je davala odgovore na pitanja iz upitnika za Zavr{ni intervju?

Manje od 30 minuta

Redni broj osobe iz Modula 1: Podaci o ~lanovima doma}instva

Redni broj osobe iz Modula 1: Podaci o ~lanovima doma}instva

6. U popunjavanju dnevnika

Slaba

Zadovoljavaju}a

Dobra

Odli~na (vrlo su zainteresovani)

7. Tokom Zavr{nog intervjua

Slaba

Zadovoljavaju}a

Dobra

Odli~na (vrlo su zainteresovani)

Od 30 do 45 minuta

Od 45 do 60 minuta

60 i vi{e minuta

2

1

4

3

2

1

4

3

2

1

4

3

Zapaànja o intervjuu

22


23


Prema Statisti~kom programu Bosne i Hercegovine, Agencija za statistiku BiH, Federalni zavodza statistiku, Republi~ki zavod za statistiku Republike Srpske i Agencija za statistiku BiH -Ekspozitura Br~ko, u saradnji sa Dràvnim zavodom za statistiku Republike Italije (ISTAT)provode Anketu o potro{nji doma}instava u BiH u 2004. godini.

Podaci dobijeni Anketom o potro{nji doma}instava su slu`bena tajna i bi}e objavljeni samo uagregiranom-zbirnom obliku. Tajnost podataka je zagarantovana Zakonom o statistici BiH("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 34/02) i Zakonom o za{titi li~nih podataka("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 32/01). Svi u~esnici u anketi su du`ni po{tovatipravila o~uvanja tajnosti i anketari su obavezni to naglasiti ispitanicima.

Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku BiH

Federacija BiH Federalni zavod za statistiku

Republika Srpska Republi~ki zavod za statistiku

Agencija za statistiku BiH Ekspozitura Br~ko

ANKETA O

POTRO[NJI DOMA]INSTAVA


Dnevnik nabavki 2004

Mod. HBS/1

5.


Entitet/Distrikt

Kanton/Regija

POPUNJAVA ANKETAR

Broj doma}instva



Mjesec

od do period

ANKETAR



ime i prezime

Op{tina

Popisni krug


[ifra anketara

dan mjesec

ime i prezime

1.

2.

3.

4.

ANKETA O POTRO[NJI DOMA]INSTAVA

Po{tovano doma}instvo,

Anketu o potro{nji doma}instava provodi Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku,Republi~ki zavod za statistiku Republike Srpske, Agencija za statistiku BiH - Ekspozitura Br~ko u saradnji sa Dràvnimzavodom za statistiku Republike Italije (ISTAT), a koristi je za prikupljanje podataka o svakodnevnom ìvotu stanovni{tva.

Koliko doma}instva tro{e za hranu, odje}u, razonodu, odmor? Za stanovanje, osiguranje, prevoz, zdravlje? Ima li razlikeizme|u izdataka doma}instava koja ìve u urbanim i onih koji ìve u ruralnim podru~jima, izme|u starih i mladih ljudi,izme|u manjih ili ve}ih doma}instava?

Odgovore na ova pitanja }emo dobiti nakon analiziranja informacija dobijenih od anketiranih doma}instava.

Informacije se prikupljaju putem tri dokumenta: Dnevnika nabavki, Dnevnika o potro{nji iz vlastite proizvodnje i Zavr{nogintervjua.

Vama je dostavljen prvi dokument; molimo vas da ga popunite pa`ljivo slijede}i uputstva anketara i preporuke navedeneispod.

Podaci prikupljeni pomo}u Dnevnika nabavki koriste se za izra~unavanje veli~ine i strukture potro{nje doma}instva i koristese isklju~ivo za statisti~ke i nau~ne svrhe.

Tako|e }ete dobiti i Dnevnik o potro{nji iz vlastite proizvodnje koji popunjavate ukoliko utro{ite proizvode koje niste kupili negoste ih sami proizveli. Na kraju, upitnik za Zavr{ni intervju }ete popuniti zajedno sa anketarom tokom posljednje posjete kadaon do|e da preuzme popunjene dnevnike.

Ko treba da popuni Dnevnik nabavki?

Dnevnik nabavki treba da popunjava osoba koja je najbolje upoznata sa izdacima za kupljene proizvode/usluge doma}instvai/ili osoba koja obavlja kupovinu tako {to svakog dana u toku dvije sedmice, u odgovaraju}e rubrike, upisuje sve izdatkekoje je napravio bilo koji ~lan doma}instva.

[ta treba da se upisuje u Dnevnik nabavki?

Svi izdaci za kupljene proizvode/usluge, bilo koje prirode i koli~ine, koje je doma}instvo imalo tokom 14 dana vo|enjaDnevnika nabavki.

[ta raditi u slu~aju potrebe za dodatnim informacijama?

U slu~aju potrebe za dodatnim infromacijama, molimo vas, nemojte oklijevati da pozovete anketara ili zapi{ite problem iinformi{ite anketara tokom njegove slijede}e posjete.

Zahvaljujemo vam na saradnji.

2

UPUTSTVO ZA DOMA]INSTVO

- Izdatke treba upisivati svakog dana, da bi se izbjegla mogu}nost zaboravljanja. U tu svrhu mogu posluìti i ra~uni iz prodavnica.

- Treba upisivati izdatke i koli~ine za sve pojedina~ne proizvode/usluge. Pored proizvoda koji su kupljeni na doma}em trì{tu, evi-dentiraju se i proizvodi kupljeni u inostranstvu.

- Pla}eni iznos u KM se upisuje na 2 decimale, npr. 2,50 KM; 15,75 KM; 350,00 KM i sl.

- Obratiti pa`nju da je kolona u koju se upisuju koli~ine izraèna u kilogramima, litrima i sl. Ukoliko su kupljene koli~ine manjeod jedinica mjere navedenih u Dnevniku nabavki, upisuju se decimalni iznosi za kupljene koli~ine, npr: 500 grama=0,5 kg, 250ml=0,25 l i sl. Cijeli brojevi se upisuju bez decimala, npr. 1 kg, 2 l i sl.

- U slu~aju velikih izdataka za hranu i pi}e moraju se upisivati pojedina~ne stavke odvojeno, a ne grupne kategorije (npr. upisa}etebanane, jabuke, gro`|e, a ne vo}e), osim u slu~ajevima grupnih kategorija koje se ne mogu razdvajati.

- Izdaci za dèparac razvrstavaju se na pojedina~ne stavke na koje je potro{en (npr. ulaznice za kino, izdaci u kafeima i sl.).

- Ako ste u toku 14 dana vo|enja Dnevnika nabavki kupili neki od proizvoda na kredit ili odloèno pla}anje, trebate upisati cijeliiznos, bez obzira na to {to }e se rate otpla}ivati u nekom drugom periodu. To zna~i, ako u toku 14 dana vo|enja Dnevnikanabavki treba da se realizuje rata od neke prethodne kupovine, taj iznos ne treba evidentirati.Primjer: Kupovina zimnice na kredit. Ako je ova kupovina obavljena u periodu vo|enja Dnevnika nabavki, onda se ukupna vri-jednost i koli~ine proizvoda kupljenih za zimnicu raspore|uju po stavkama u Dnevnik nabavki. Zbir pojedina~nih vrijednosti postavkama mora biti jednak vrijednosti ukupne zimnice. U slu~aju da je zimnica kupljena prije nego je po~eo period vo|enjaDnevnika nabavki, ovaj izdatak se ne evidentira, kao ni rata za zimnicu koja dospjeva u periodu vo|enja Dnevnika nabavki.

- U rubriku RESTORANI, KAFEI I KANTINE upisuju se svi izdaci za hranu i pi}e u barovima, restoranima, kafeima, kantinamai sl., uklju~uju}i napojnice, a isklju~uju}i bonove za hranu i sl. Tako|e, kupljena brza hrana, hrana i pi}e iz automata i hranai pi}e koja se dostavlja ku}i, bez obzira gdje su konzumirani, trebaju biti uklju~eni.

- KNJIGE, NOVINE I RAZNOVRSNI MATERIJAL - U ovaj odjeljak biljeè se pojedina~ni tro{kovi. Pretplate ne upisivati.

- Kada se biljeè tro{kovi PREVOZA, voditi ra~una da se u Dnevnik nabavki upisuju izdaci za pojedina~ne, mjese~ne ili sezonskekarte samo za gradski prevoz. Izdaci za {kolski autobus se ne biljeè u Dnevniku nabavki.

- IGRE, LOTO I ULAZNICE - U ovaj odjeljak upisuju se izdaci za pojedina~ne karte za muzeje, galerije i sajmove.

- Stavka "Ostale usluge vezane za kulturu i zabavu" uklju~uje: usluge za muzi~are, usluge za klovnove, predstave za privatnezabave i sli~no.

- ODR@AVANJE I POPRAVKA - Stavka "Popravka i iznajmljivanje odje}e", pored iznajmljivanja, obuhvata: skra}ivanje, suàvanje,u{ivanje rajsfe{lusa, dugmadi, prepravke i sl. [ivenje nove odje}e se ne uklju~uje u ovaj odjeljak. Stavka "Popravka i izna-jmljivanje obu}e", pored iznajmljivanja, obuhvata zamjenjivanje |onova, lijepljenje, za{ivanje i sl.

- Ukoliko anketirano doma}instvo ili jedan njegov ~lan u referentnom periodu ode na odmor i uplati paket aran`man, puni ili polu-pansion ili preno}i{te, u Dnevnik nabavki se upisuju samo oni izdaci koji nisu uklju~eni u cijenu aran`mana (sladoled, novine,vo}e i sli~no).

- Ukoliko ste, u periodu vo|enja Dnevnika nabavki, imali ve}e izdatke za hranu i pi}e na ime svadbenog veselja, kr{tenja, vjer-skih praznika, sahrana, i sl., takve izdatke potrebno je razdvojiti i evidentirati po pojedina~nim stavkama u Dnevnik nabavki.

- Ukoliko doma}instvo koje vodi Dnevnik nabavki ima vlastitu trgovinu iz koje se snabdjeva ("kupuje") hranom, pi}em i sl., uDnevnik nabavki treba da evidentira takvu vrstu izdataka po maloprodajnim cijenama.

- Izdaci koji su nastali za unapre|enje poslovne djelatnosti, a ne za potro{nju doma}instva, ne evidentiraju se.

- U Dnevnik nabavki se upisuju izdaci za proizvode/usluge kupljene za poklon. Primljeni pokloni se, nasuprot tome, ne upisuju.

- Izdatke za proizvode/usluge koji se ne mogu prona}i u Dnevniku nabavki upi{ite na posljednju stranicu Dnevnika nabavki urubriku koja je predvi|ena za te svrhe i o tome obavijestite anketara.

Napomena: Ukoliko u nekom od 14 dana vo|enja Dnevnika nabavki nije bilo kupovine, potrebno je daupi{ete datum tog dana u Dnevnik nabavki i napomenu "Nije bilo kupovine" iznad datuma.

3

HRANA I PI]E

4

P U S ^ P S Ndan mjesec godina

2 0 0 4

HLJEB I @ITARICE [ifraPla}eni

iznos u KMKilograma

Rià

[e}er (rafinirani i nerafinirani, kristal, u prahu i u kocki)

1104

1701

P{eni~no bra{no (svi tipovi) 1108

Ostale vrste ìtarica (kukuruz, p{enica, ra`, je~am, zob) i ostale vrstebra{na (kukuruzno, raèno i dr.)

1109

Hljeb (sve vrste hljeba i specijalnog hljeba) 1101

Pekarski proizvodi (kifle, krofne, dvopek, petit keksi, poga~ice,zemi~ke, pletenice i dr.)

1102 kom.

Slasti~arski proizvodi (kola~i, torte, pite, pice i dr.) 1110 kom.

Tjestenine, sve vrste (makaroni, rezanci, {pageti, tortelini, lisnatotijesto, jufka, prezla, kore za tortu i dr.)

1103

Prera|evine od ìtarica (razne vrste pahuljica, slad, sladni ekstrakti,skrob)

1111

Dèm, pekmez, èle, marmelada, kompot 1706

Prirodni i vje{ta~ki med 1707

ôkolada (u plo~ama i pruti}ima) 1708

Konditorski proizvodi (bombone, bombonjere, `vaka}e gume ikaramele)

1709

Sladoled, porodi~no pakovanje 1703

[e}erni sirupi i melase 1710

Sosovi i za~ini (senf, majoneza, ke~ap) 1711

Za~insko bilje (biber, mljevena paprika, su{eni celer, per{un, kopar) 1712

Vegeta 1713

Sir}e 1714 litara

So 1715

Supe u kesicama i koncetrati za supu 1705

Pra{ak za pecivo, kvasac, pra{ak za {lag, pjene i kreme, vanilin{e}er, puding, vo}ni ekstrakti i sl.

1716

Homogenizirana dje~ija hrana 1717

Dijetetski proizvodi, nezavisno o sadràju 1718

Sirova, prèna i mljevena kafa 1809

Sve vrste instant kafa, ekstrakti kafe i njeni surogati 1810

âj i ostali biljni preparati za pripremu napitaka 1811

Kakao, zasla|eni i nezasla|eni i ~okolada u prahu 1812

[E]ER, D@EM, MED, SIRUPI, ÔKOLADA I KONDITORSKI PROIZ.KAFA, ÂJ, KAKAO I OSTALI PREHRAMBENI PROIZ.

[ifraPla}eni

iznos u KMKilograma

1dan

MESO [ifraPla}eni

iznos u KMKilograma

Junetina i teletina (svjeà, hla|ena, zamrznuta)

Slatkovodna i morska riba (svjeà, hla|ena, zamrznuta)

1210

1301

Svinjetina i prasetina (svjeà, hla|ena, zamrznuta) 1203

Jagnjetina i jaretina (svjeà, hla|ena i zamrznuta) 1205

Meso peradi (svjeè, hla|eno, zamrznuto) 1206

Druge vrste mesa, svjeè, hla|eno, zamrznuto (konjsko, ze~je) 1207

Su{eno, dimljeno i usoljeno meso i jestive iznutrice (kobasice,salame, {unke i druge mesne prera|evine)

1208

Mesne konzerve uklju~uju}i i one sa dodacima 1209

Plodovi mora (svjeì, hla|eni, zamrznuti: rakovi, {koljke, puèvi) 1303

Su{ena, dimljena i usoljena riba 1302

Konzervirana i prera|ena riba 1304

RIBA [ifraPla}eni

iznos u KMKilograma

Puter 1503

Margarin 1506

Biljno maslo 1507

Maslinovo ulje 1501 litara

Jestiva ulja (suncokretovo, od kukuruznih klica, soje itd.) 1502 litara

Ostale masti ìvotinjskog porijekla (svinjska mast, loj, salo, ~varci,sirova slanina)

1505

ULJA I MASNO]E [ifraPla}eni

iznos u KMKilograma

Svjeè mlijeko, pasterizovano i sterilizirano, uklju~uju}i i mlijeko sasmanjenom masno}om

1401 litara

Prera|eno mlijeko (mlijeko u prahu, kondenzovano mlijeko) 1402

Jogurt i kiselo mlijeko, kefir, uklju~uju}i jogurte sa dodacima {e}era,vo}a i sl.

1407 litara

Pavlaka, mileram i ostali mlije~ni namazi 1408

Bijeli sirevi (mladi sir, travni~ki, sjeni~ki, feta sir i sl.) 1409

@uti masni sirevi (ementaler, edamer, gauda, trapist i sl.) 1410

Topljeni sir (tost sir, zdenka, buco i sl.) 1411

Kajmak 1412

Jaja 1405 kom.

Ostali mlije~ni proizvodi (na mlijeku bazirani deserti; mlije~ni napicikao npr. ~okoladno mlijeko)

1413

MLIJEKO, SIR I JAJA [ifraPla}eni

iznos u KMKilograma

5

HRANA I PI]E1dan

POVR]E [ifraPla}eni

iznos u KMKilograma

Lisnato svjeè povr}e (salata, spana}, blitva, radi}) 1628

Kupu{nja~e (kupus, karfiol, kelj, rastika, prokula, brokula) 1629

Krompir 1631

Paradajz 1630

Paprika 1632

Krastavac 1633

Patlidàn i tikvice

Gra{ak, boranija i pasulj (svjeì, hla|eni ili zamrznuti)

Gra{ak, boranija i pasulj (su{eni ili prera|eni)

Cvekla, mrkva, per{un i celer

Crni i bijeli luk, prasa

[ampinjoni i druge vrste gljiva

Su{eno povr}e (bamija, paprike, feferoni, gra{ak, mahunarke, bob,le}a) Ostalo prera|eno, konzervirano i ukiseljeno povr}e (uklju~uju}i i pirekrompir)

1634

1623

1624

1635

1636

1637

1638

1639

VO]E [ifraPla}eni

iznos u KMKilograma

Svjeè ju`no vo}e (limun, narandè, mandarine, grejp, klementine, kivi)

1601

Banane 1602

Jabuke 1603

Kru{ke 1604

Breskve, marelice i kajsije 1640

[ljive 1641

Tre{nje i vi{nje

Gro`|e

Jagode i ostalo jagodi~asto vo}e (maline, kupine, ribizle i borovnice)

Lubenice i dinje

Ostalo vo}e (ananas, mango itd.)

Suho vo}e

Orasi, bademi, lje{nici, kikiriki i jestive sjemenke

Prera|eno vo}e i na vo}u bazirani proizvodi (vo}ne ka{ice za bebe)

1642

1643

1644

1645

1646

1647

1648

1609

6

HRANA I PI]E1dan

PI]A - MINERALNA VODA, OSVJE@AVAJU]A PI]A I SOKOVIALKOHOLNA PI]A (RAKIJE I LIKERI, VINA I PIVA)

[ifraPla}eni

iznos u KMLitara

Mineralna voda (uklju~uju}i i prirodnu fla{iranu vodu)

Hrana, pi}a i osvjeàvaju}i napici u restoranima

1806

9804

Gazirana bezalkoholna pi}a (kao npr. Fanta, Sprite i sl.) 1808

Gusti i bistri sokovi 1807

Vo}ni sirupi i koncentrati za pripremu napitaka (kao npr. Cedevita) 1813

Rakija i ostala èstoka pi}a ({ljivovica, loza, konjak, vinjak i dr.)

1814

Vino 1803

Aperitivi bazirani na vinu, {ampanjac i drugi pjenu{ci i sli~na vina 1815

Pivo (sve vrste) 1804

Hrana, pi}a i osvje . napici u kafanama, bifeima, barovima, ~ajnim kuhinjama,objektima za kulturu, sport i rekreaciju, prevoz. sredstvima

9801

Hrana, pi}a i osvjeàvaju}i napici u kantinama za radnike, u~enike,studente i dr.

9803

RESTORANI, KAFEI I KANTINE [ifra Pla}eni iznos u KM

7

HRANA I PI]E I RAZNOVRSNE ROBE I USLUGE1dan

DUHAN [ifraPla}eni

iznos u KMKoli~ina

Cigarete

Konci za {ivenje i pletenje

1902 kutija

2111

Cigare 1903 kom.

Duhan za lule, cigaret papir i ostale vrste duhana 1904 XXXXXXXX

Vunice za pletenje i sl. 2112

Dugmad, kop~e i sl. 4504

îpke, fer{lusi i sl. 4505

POZAMANTERIJA [ifra Pla}eni iznos u KM

Predmeti za ~i{}enje (metle, ~etke za ribanje i pra{inu, spu`ve, ìcaza su|e, truleksi itd.)

4608

Proizvodi za ~i{}enje i odr avanje stana (sapuni, deterdènti, sred. za ~i{}enjestakla, namje{taja i sl, ne uklj. se sredstva za li~nu higijenu)

4605

Sredstva za za{titu bilja - insekcidi, pesticidi, destilovana voda

4611

Ru~ni alat i vrtni alat (~eki}, klije{ta, ru~na kosa, motike, grablje,lopate i sl.)

4507

Merdevine 4508

Brave, baglame, pri~vr{}iva~i za radijatore, ìca za ogradu i sli~nimetalni predmeti

4509

Sitni elektri~ni pribor (baterije, ru~ke, sijalice, prekida~i, utika~i, zvonca, alarmi i sl.)

4510

Predmeti od papira i ost. potro{na roba (igle, ekseri, svije}e, alu-folije, salvetei sl. ku}ne potrep{tine, isklj. sredstva za li~nu hig.)

4405

ALATI I OPREMA ZA KU]U I ROBA I USLUGE ZA TEKU]E ODR@AVANJE KU]E


Frizerske i brija~ke usluge 9105

Usluge u salonima za uljep{avanje, pedikerske usluge, saune,masaè i sl.

9106

Neelektr. pribor za li~nu njegu (ma{ine za {i{anje, pribor za brijanje, makaze, turpi-jice, ~e{ljevi, ~etkice za zube, {tapi}i za uho, vage itd.)

9107

Proizv. za odr avanje li~ne higijene (toaletni i medicinski sapuni, {amponi, sapunza brijanje, kreme, pasta za brijanje i zube itd.)

9108

Parfemi, dezodoransi, {minka, lak za nokte i kosu, farba za kosu,toaletna voda, i ostala sredstva za uljep{avanje

9109

Ostali proizvodi za odràvanje li~ne higijene (toalet papir i papir zabrisanje ruku, vata, ulo{ci, papirne pelene i sl.)

9104

LI^NA HIGIJENA [ifra Pla}eni iznos u KM

Dnevne novine 7305

Nedeljni ~asopisi i drugi porodi~ni ~asopisi 7306

Knji arski i materijal za crtanje (olovke, gumice, sveske, razglednice, ~estitke,podsjetnice, kalendari, auto i geografske karte i dr.)

7307

Knjige, rje~nici, enciklopedije, slikovnice (isklju~uju}i {kolske knjige) 7304

KNJIGE, NOVINE I RAZNOVRSNI [TAMPANI MATERIJAL [ifra Pla}eni iznos u KM

8

RAZNOVRSNE ROBE I USLUGE1dan

Goriva:

- Dizel 6210

- Bezolovni benzin 6212

- Super 6213

- Ostala goriva 6214

Pojedina~ne, mjese~ne ili sezonske karte za gradski prevoz (tramvaj,trolejbus, autobus, minibus)

6306

Taksi 6307

Mostarine, putarine, parking u gradu (izuzev iznajmljivanja garaè iparking prostora)

6211

PREVOZ [ifra Pla}eni iznos u KM

TELEFONSKI RAZGOVORI JAVNIM TELEFONOM I PO[TANSKE USLUGE


Obavljeni telefonski razgovori iz govornica i po{te 9306

Po{tanske usluge (pisma, dopisnice, telegrami, po{tanske marke) 9307

ZDRAVLJE [ifra Pla}eni iznos u KM

Farmac. proizvodi, medic. preparati, lijekovi u tabletama i kapsulama, serumi ivakcine, injekcije, vitamini i oralna sred. za kontracepciju

5105

Drugi medicinski proizv. (zavoji, {price, termometri, hanzaplast, elast. ~arape zavene, kondomi i mehani~ka sredstva za kontracepciju)

5106

Foto-usluge (fotografisanje, razvijanje filmova, izrada i uve}avanjeslika i sl.)

7128

Iznajmljivanje video-kaseta i sli~no 7123

Prirodno i vje{ta~ko cvije}e, ukrasno bilje, boì}na drvca, vaze, pod-meta~i, àrdinjere, zemlja za cvije}e, cvjetno sjeme i dr.

7118

Hrana i oprema za ku}ne ljubimce (zrnevlje, mesne konzerve, kavezi,ljulja{ke i posudice za vodu i hranu, akvarijumi)

7124

Veterinarske usluge vezane za ku}ne ljubimce 7125

RAZLIÎTI TRO[KOVI [ifra Pla}eni iznos u KM

Karte za sportske manifestacije i doga|aje, isklju~uju}i sezonske

7209

Loto, sportska prognoza, lutrija i sl. 7206

Ulaznice za kina, pozori{ta i koncerte, isklju~uju}i sezonske

7207

Ulaznice za muzeje, galerije, sajmove i sl. 7210

Ostale usluge vezane za kulturu i zabavu 7297

Igre i igra~ke (karte, {ah, video-igre, lutke, auti}i i sl.) 7120

IGRE, LOTO I ULAZNICE [ifra Pla}eni iznos u KM

Hemijsko ~i{}enje, pranje i bojenje odje}e 4606

Popravka i iznajmljivanje odje}e 2110

Popravka i iznajmljivanje obu}e 2204

Popravka rublja i posteljine 4202

Popravka i tapeciranje namje{taja 4108

Popravka velikih ku}anskih ure|aja 4312

Popravka malih ku}anskih aparata 4313

Popravka radio-prijemnika, TV-a, video-rekordera i personalnih ra~unara

7126

Popravka videokamera, fotoaparata i sl. 7127

Popravka telekomunikacijske opreme 7134

ODR@AVANJE I POPRAVKA [ifra Pla}eni iznos u KM

9

RAZNOVRSNE ROBE I USLUGE1dan


Ovaj prostor je vama na raspolaganju da navedete sve probleme na koje ste nai{li tokom popunjavanja ovog dnevnikai eventualne sugestije koje bi nam pomogle u daljem radu.

88

IZDACI ZA PROIZVODE / USLUGE KOJE NISTE MOGLI PRONA]I U DNEVNIKU NABAVKI

90

ROBA / USLUGA Koli~ina Pla}eni iznos u KM

Prema Statisti~kom programu Bosne i Hercegovine, Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republi~ki zavod za statistiku Republike Srpske i Agencija za statistiku BiH - Ekspozitura Br~ko, u saradnji sa Dràvnim zavodom za statistiku Republike Italije (ISTAT) provode Anketu o potro{nji doma}instava u BiH u 2004. godini.

Podaci dobijeni Anketom o potro{nji doma}instava su slu`bena tajna i bi}e objavljeni samo u agregiranom-zbirnom obliku. Tajnost podataka je zagarantovana Zakonom o statistici BiH ("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 34/02) i Zakonom o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 32/01). Svi u~esnici u anketi su du`ni po{tovati pravila o~uvanja tajnosti i anketari su obavezni to naglasiti ispitanicima.

Dnevnik o potro{nji iz vlastite proizvodnje 2004

MOLIMO OTVORITE

ANKETA O

POTRO[NJIDOMA]INSTAVA


Dnevnik o potro{njiiz vlastite proizvodnje

2004

Mod. HBS/1A

Bosna i HercegovinaAgencija za statistiku BiH

Federacija BiHFederalni zavod za statistiku

Republika SrpskaRepubli~ki zavod za statistiku

Agencija za statistiku BiHEkspozitura Br~ko

5.


Entitet/Distrikt

Kanton/Regija

POPUNJAVA ANKETAR

Broj doma}instva



Mjesec

od do period

ANKETAR



ime i prezime

Op{tina

Popisni krug


[ifra anketara

dan mjesec

ime i prezime

1.

2.

3.

4.

2


U Dnevnik o potro{nji iz vlastite proizvodnje upisuju se procijenjenevrijednosti i koli~ine potro{enih / konzumiranih proizvoda koje ste samiproizveli, za razliku od Dnevnika nabavki gdje se upisuju izdaci zakupljene proizvode.

Sve koli~ine i procijenjene vrijednosti proizvoda iz va{e ba{te,vo}njaka, farme, p~elinjaka, kao i proizvodi ubrani u prirodi i sl. kojeste potro{ili / konzumirali za va{e dnevne potrebe.

Postoje dvije kolone za svaki dan, jedna za vrijednost u KM, a drugaza koli~inu u kg (ako nije druga~ije nazna~eno).

Obratite pa`nju da je kolona u koju se upisuju koli~ine izraèna u kilo-gramima, litrima i sl. Ukoliko su utro{ene koli~ine manje od jedinicamjere navedenih u Dnevniku o potro{nji iz vlastite proizvodnje, upisu-ju se decimalni iznosi za potro{ene koli~ine, npr. 500 grama = 0,5 kg,250 ml = 0,25 l i sl.

Vrijednost proizvoda po cijenama iz obli`njih prodavnica. Npr. ukolikoste konzumirali dva litra mlijeka dnevno u kolonu KM upisujete 2,00KM (pod pretpostavkom da litar mlijeka u obli`njoj prodavnici ko{ta1,00 KM).

Proizvodi koje kupujete u prodavnicama ne upisuju se u ovaj dnevnik.

Svi proizvodi dobijeni iz vlastite proizvodnje koji nisu potro{eni tokom14 dana vo|enja Dnevnika o potro{nji iz vlastite proizvodnje ne smijubiti upisani.

Preporu~uje se da podatke u Dnevnik o potro{nji iz vlastite proizvod-nje upisuje ~lan doma}instva koji je najbolje upoznat sa potro{njomdoma}instva (doma}ica, i sl.) ili osoba koja vodi Dnevnik.

Potro{nja proizvoda trebala bi biti upisana svaki dan neposrednonakon {to je u~injena.

Ako utro{eni proizvod ne moète prona}i me|u artiklima navedenim uDnevniku o potro{nji iz vlastite proizvodnje, vrstu, vrijednost i koli~inuutro{enog proizvoda upi{ite u rubriku "OSTALO (navesti)".

Ako nekog dana nije bilo potro{nje iz vlastite proizvodnje ona se nemoè ni biljeìti. Kolona za taj dan ostaje nepopunjena, a u tu kolonuupisati "Nije bilo potro{nje".

[TA SE UPISUJE U DNEVNIK O POTRO[NJIIZ VLASTITE PROIZVODNJE?

KAKO UPISIVATI?

[TA UPISIVATI U KOLONU KM?

[TA SE NE UPISUJE U DNEVNIK OPOTRO[NJI IZ VLASTITE PROIZVODNJE?

... I KAKO POPUNITI ISPRAVNO?

U SLUÂJU DA NAPRAVITE GRE[KU, NE BRINITE, MO@ETE JE ISPRAVITI.VA@NO JE UPISATI SVE [TO JE KONZUMIRANO!

UPUTSTVO ZA DOMA]INSTVO

3



Ovaj prostor je vama na raspolaganju da navedete sve probleme na koje ste nai{li tokom popunjavanja ovog dnevnikai eventualne sugestije koje bi nam pomogle u daljem radu.

UPI[ITE SAMO PROIZVODE KOJE STE STVARNO POTRO[ILI TOG DANA

4


Proizvod

P{eni~no bra{no (svi tipovi)

Dèm, pekmez, èle, marmelada, kompotMed

June}e i tele}e svjeè meso (svjeè, hla|eno, zamrznuto)Svinjsko i prase}e svjeè meso (svjeè, hla|eno, zamrznuto)Ov~je, jagnje}e i kozije svjeè meso (svjeè, hla|eno, zamrznuto)Svjeè meso peradi (svjeè, hla|eno, zamrznuto)Druge vrste mesa, svjeè, hla|eno, zamrznuto (ze~je, konjsko i dr.)Su{eno i prera|eno meso i iznutrice (kobasice, salama, {unka i ostali mesni proizvodi)

Svjeà ili zale|ena riba (svjeà, hla|ena, zamrznuta)Su{ena, dimljena i usoljena riba

Maslinovo uljeMast, maslo i druge ìvotinjske masno}e (svinjska mast, kravlje maslo, ~varci, slanina)

Mlijeko, slatkoMlijeko, kiselo i jogurtPavlaka, mileram i ostali mlje~ni namaziBijeli sirevi (mladi sir, travni~ki, sjeni~ki, feta sir i sl.) KajmakJaja

Cvekla, mrkva, per{un i celer Lisnato svjeè povr}e (salata, {pinat, blitva, radi})

KrompirParadajzPaprika Krastavac Ostalo su{eno povr}eOstalo prera|eno i ukiseljeno povr}eGra{ak, boranija i grah (svjeì, hla|eni ili zamrznuti)Gra{ak, boranija i grah (su{eni ili prera|eni)Crni i bijeli luk, prasa

Ju`no vo}e (narandà, mandarina, limun, grejp, kivi )JabukeKru{keBreskve, marelice i kajsije [ljiveTre{nje i vi{nje Gro`|e Jagode i ostalo jagodi~asto vo}e (maline, kupine, ribizle i borovnice) Lubenice i dinje Suho vo}e ({ljive, kru{ke i sl.)Ko{tunice (orah, lje{njak, badem i sl.)Sokovi od vo}a, povr}a i drugih biljakaRakija i ostala èstoka pi}a ({ljiva, loza, konjak i sl.)VinoDoma}e sir}e (vinsko, jabukovo)Drvo za ogrev i drveni ugaljMaterijal za odje}u (vuna i sl.)

OSTALO (navesti)

[ifra

1108Ostale vrste ìtarica (kukuruz, p{enica, ra`, je~am, zob) i ostale vrste bra{na (kukuruzno, raèno i dr.) 1109

17061707

121012031205120612071208

13011302

15011505

140114071408140914121405

16351628

Kupu{nja~e (kupus, karfiol, kelj, rastika, prokula, brokula) 1629163116301632163316381639162316241636

[ampinjoni i druge vrste gljiva 1637

16011603160416401641164216431644164516471648180718141803171434252112

U PERIODU OD ____________________ DO ____________________ 2004. GODINE

1. dan

litar

litarlitar

kom.

litarlitarlitarlitarm3

KM kg2. dan

litar

litarlitar

kom.


KM kg3. dan

litar

litarlitar

kom.


KM kg4. dan

litar

litarlitar

kom.


KM kg

5


5. dan

litar

litarlitar

kom.


KM kg6. dan

litar

litarlitar

kom.


KM kg7. dan

litar

litarlitar

kom.


KM kgUKUPNO (prvih 7 dana)

litar

litarlitar

kom.


KM kg


Prema Statisti~kom programu Bosne i Hercegovine, Agencija za statistiku BiH, Federalni zavodza statistiku, Republi~ki zavod za statistiku Republike Srpske i Agencija za statistiku BiH -Ekspozitura Br~ko, u saradnji sa Dràvnim zavodom za statistiku Republike Italije (ISTAT)provode Anketu o potro{nji doma}instava u BiH u 2004. godini.

Podaci dobijeni Anketom o potro{nji doma}instava su slu`bena tajna i bi}e objavljeni samo uagregiranom-zbirnom obliku. Tajnost podataka je zagarantovana Zakonom o statistici BiH("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 34/02) i Zakonom o za{titi li~nih podataka("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 32/01). Svi u~esnici u anketi su du`ni po{tovatipravila o~uvanja tajnosti i anketari su obavezni to naglasiti ispitanicima.

Documents

Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2004