Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Institut za razvoj obrazovanja

UTEMELJENOST ZANIMANJA

INŽENJER/KA PRIMIJENJENE KEMIJE

[Podloga za standard zanimanja]

2016.

Izrađeno u sklopu projekta

Sadržaj

1. STRATEŠKA UTEMELJENOST ........................................................................................................... 3

2. SEKTORSKA UTEMELJENOST .......................................................................................................... 5

3. ANALITIČKA UTEMELJENOST ........................................................................................................ 17

NAPOMENA: Analiza je rađena u sklopu projekta TARGET prema podacima dostupnima na HKO PORTALU (www.hkoportal.hr) u toku siječnja i veljače 2016. godine.

3

1. STRATEŠKA UTEMELJENOST

Predloženi standard zanimanja INŽENJER/KA PRIMIJENJENE KEMIJE u potpunosti je relevantan za razvojne prioritete Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020. Činjenica je da je ta strategija općenit dokument i da će dobar dio napisanog biti primjenjiv za mnoga zanimanja koja zahtijevaju visokoškolsko obrazovanje. Također je činjenica da dokument potječe iz 2010. i da ovaj standard zanimanja dolazi prekasno, ali – bolje ikad nego nikad. U standard smo nastojali uključiti općenito znanje i inovativnost kao važne komponente (pametan rast). Standard predviđa da dobro obrazovan inženjer primijenjene kemije znade razvijati nove sintetske putove za kemijske proizvode koji neznatno opterećuju okoliš, te nove analitičke metode kojima se utjecaj tih proizvoda na okoliš može mjeriti (održiv rast). Također, radi se o zanimanju koje se uglavnom zapošljava u području kemijske i srodnih industrija gdje je Republika Hrvatska tradicionalno jaka i gdje se ostvaruju visoke stope zaposlenosti (uključiv rast). Standard zanimanja predviđa osobito izgradnju svijesti o potrebi promicanja partnerstva znanja i jačanja veza između obrazovanja, poslovanja, istraživanja i inovacija. Europa 2020 predviđa da države članice osiguraju dovoljan broj diplomiranih znanstvenika i inženjera te da usmjere nastavne planove na kreativnost, inovacije i poduzetništvo, što je sve u skladu s predloženim standardom zanimanja.

Elementi Sporazuma o partnerstvu za Hrvatsku za razdoblje 2014. – 2020. povezani s predloženim standardom zanimanja su poticanje istraživanja, razvoja i inovacija, potpora zelenom gospodarstvu, promicanje energetske učinkovitosti i, posebice, rast ljudskog kapitala i rješavanje problema nepodudarnosti znanja i vještina radne snage reformom obrazovnog kurikuluma te razvojem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Naime, dobro obrazovan inženjer primijenjene kemije upoznao se s metodologijom znanstveno-istraživačkoga rada u području kemije, prati znanstvenu literaturu, u svome laboratoriju primjenjuje načela rada i standarde koji vode računa o zaštiti okoliša i utrošku energije, spreman je odmah se uključiti u tržište rada, ali prema osobnim afinitetima i nastaviti osobni znanstveni i stručni razvoj na doktorskim, odnosno specijalističkim studijima.

Na vrlo sličan način je s predloženim standardom zanimanja povezan i Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., gdje se spominju, primjerice, tematski ciljevi jačanja istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, promicanja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i promicanja učinkovitosti resursa, promicanja održivog zapošljavanja i podrške mobilnosti radne snage i dr.

Predloženi standard zanimanja izrađen je u skladu s investicijskim prioritetom 10ii Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. koji je usmjeren na poboljšanje kvalitete i učinkovitosti tercijarnog i ekvivalentnog obrazovanja te pristupa njemu radi povećanja sudjelovanja u njemu i njegova stjecanja. Standard je rezultat projekta „TARGET - Uspostava visokoobrazovnih standarda kvalifikacija i zanimanja u sektoru rudarstva, geologije i kemijske tehnologije“ koji je financiran u sklopu navedenog investicijskog prioriteta, specifični cilj 1: Poboljšanje kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti visokog obrazovanja. Predloženi standard zanimanja INŽENJER/KA PRIMIJENJENE KEMIJE je izrađen na temelju uključivanja svih relevantnih dionika te dokaza temeljenih na provedenoj analizi potreba na tržištu rada.

Od nacionalnih strateških dokumenata, Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020.

posebice se opsežno bavi tzv. prerađivačkom industrijom, što je glavno receptivno područje predloženog zanimanja inženjera/ke primijenjene kemije. Inženjer primijenjene kemije radit će u analitičkom kemijskom laboratoriju koji treba svaka industrijska grana te u javnom sektoru, što međutim ne pokriva industrijska strategija. U industriji, u većoj će mjeri raditi u djelatnostima poput proizvodnje farmaceutskih pripravaka (C 21.2), zatim u brojnim prehrambenim industrijama, proizvodnji boja i lakova (C 20.3), sapuna i deterdženata (C 20.4) te proizvodnji osnovnih farmaceutskih pripravaka (C 21.1). Industrijska djelatnost koju strategija prepoznaje kao stratešku i koja je u najvećoj mjeri povezana s predloženim zanimanjem je proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (C 21). Osnovni strateški cilj, repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost, neutralan je prema predloženom zanimanju. Međutim, jedno od prioritetnih

4

strateških područja, poticanje strateške suradnje industrije i sustava, znanosti i tehnologije obrazovanja (Prioritet 2) te njemu pripadajuća operativna mjera, sustav obrazovanja i znanosti prilagoditi potrebama industrije, savršeno je u skladu s ovim dokumentom. Industrijska strategija spominje i šest prioritetnih područja industrijske politike EU. Od njih su za buduće inženjere primijenjene kemije posebno važni bioproizvodi te energetska i resursna efikasnost.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa, u području visokog obrazovanja, utemeljenje razlikovanja sveučilišnih, odnosno stručnih studijskih programa na osnovi transparentnih verificiranih kompetencija te povećanje atraktivnosti i konkurentnosti studija, posebice u područjima od važnosti za razvoj gospodarstva, STEM, što je posve podudarno s predloženim standardom zanimanja. Ovdje se spominje i obrazovanje stručnjaka za potrebe javnog sektora koji također treba određeni broj stručnjaka obrazovanih u području predloženog zanimanja. Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020. ima za cilj, između ostalog, povećanje ljudskih kapaciteta za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, što djelomice mogu pokriti stručnjaci predloženog zanimanja.

Predloženi standard zanimanja INŽENJER/KA PRIMIJENJENE KEMIJE sasvim se dobro uklapa i u predviđene ciljeve strateških dokumenata Sveučilišta u Zagrebu. Primjerice, Strategija studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu navodi kao element misije u području studija i studiranja sljedeće: studenti stječu kompetencije u skladu s ishodima učenja studijskog programa koji su prepoznati i primjenjivi u društvu u cjelini, te doprinose osobnom razvoju studenta. Jedan od dugoročnih ciljeva Strategije je pozicionirati i povećati konkurentnost u nacionalnom, regionalnom i EU kontekstu s obzirom na kvalifikacije prvostupnika, a posebno magistara struke. Od kratkoročnih ciljeva ističe se sljedeće: suvremeni studijski programi na svim će se razinama studija temeljiti na ishodima učenja i biti usklađeni s obrazovnim potrebama studenata i potrebama tržišta rada i društva u cjelini, a u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (1.1), povećat će se prepoznatljivost sveučilišnih kvalifikacija i zapošljivost prvostupnika (1.3), omogućit će se povećana uspješnost studiranja postizanjem ciljane kvalitete nastave i definiranih ishoda učenja uz osiguravanje podrške studentima (2.2), svi elementi kurikuluma bit će povezani s definiranim ishodima učenja (2.5), daljnji razvoj STEM studijskih programa koji doprinose tehnološkom razvoju gospodarstva te razvoju društva i kulture (3.1), itd. Od s tim povezanih aktivnosti dovoljno je spomenuti samo jednu: Unaprjeđenje studijskih programa na temelju ishoda učenja te usklađivanje ishoda učenja sa stručnim i generičkim kompetencijama potrebnim za tržište rada i cjeloživotno obrazovanje (A.1.1.1.).

Popis strateških dokumenta

1. Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020

Dodatni dokumenti

2. Sporazum o partnerstvu za Hrvatsku za razdoblje 2014. – 2020.

3. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

4. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

5. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020.

6. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije

7. Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020.

8. Strategija studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu

5

2. SEKTORSKA UTEMELJENOST

Ukupna radna snaga RH u studenome 2015. broji 1701408 ljudi. Udio sektora Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija iznosi 0,94 %, odnosno radi se o 15993 osobe. U tablici 1. prikazani su udjeli dvaju podsektora u navedenome sektoru. Podsektor Kemijska tehnologija, relevantan za predloženi standard zanimanja broji 10416 ljudi ili 65,13 % radne snage Sektora ili 0,61 % ukupne radne snage.

Tablica 1. Udio podsektora u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija na razini RH

Naziv podsektora Šifra podsektora Udio u sektoru

Kemijska tehnologija 0320 65,13 %

Rudarstvo, geologija 0310 34,87 %

Svaki sektor sastoji se od pojedinačnih zanimanja i kvalifikacija, odnosno obrazovnih programa. U tablici 2. prikazani su rodovi zanimanja koji tvore sektor Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija. Rodovi 1 (vojna zanimanja), 4 (uredski i šalterski službenici), 5 (uslužna i trgovačka zanimanja) i 6 (poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari) ispušteni su jer ne ulaze u sastav sektora. Razina kvalifikacije povezana je s vrstom posla, odnosno rodom zanimanja. Podaci na slici 1. govore kako je pojedina skupina rodova podržana odgovarajućim obrazovnim programima. Ukoliko nema podržanosti, može se zaključiti da na takvim radnim mjestima nema standardiziranih znanja i vještina te se one stječu isključivo radnim iskustvom. Normalno je da broj zanimanja nadmašuje broj obrazovnih programa. Na primjer, razina HKO 6 uključuje studijski program 1383 – Dodiplomski studij kemijske tehnologije koji pripada u Rod 2. Naziv roda je Stručnjaci i znanstvenici i on uključuje pojedinačna zanimanja, primjerice 2146217 – diplomirani tehnolog za organske sinteze, 2314369 – sveučilišni profesor kemijskog inženjerstva i tehnologije i sl.

Tablica 2. Zanimanja uključena u pojedine rodove u sastavu sektora Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija

Rod zanimanja

Naziv roda i pojedinačnog zanimanja

Rod 2 Stručnjaci i znanstvenici

Rod 3 Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja

Rod 7 Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji

Rod 8 Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda

Rod 9 Jednostavna zanimanja

6

Slika 1. Zanimanja i obrazovni programi u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija, razvrstani prema rodovima, odnosno razinama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Brojnost pojedinačnih zanimanja pod utjecajem je razvijenosti tehnologije i razine specijalizacije u nekom sektoru. Tako će industrijske djelatnosti u kojima dominira visoka razina podjele rada imati mnogo različitih, detaljnih zanimanja. Velika brojnost zanimanja ne znači da je sektor važan po sebi. O tome puno bolje govori broj zaposlenih s tim zanimanjem u odnosu na ukupnu radnu snagu. Broj pojedinačnih zanimanja navedenih u podsektoru Kemijska tehnologija iznosi 255 ili 6,18 % u odnosu na ukupan broj zanimanja u gospodarstvu koji iznosi 4124 (slika 2). Udio podsektora u broju zanimanja uvelike nadmašuje njegov udio u ukupnoj radnoj snazi, što dokazuje da se radi o tehnološki razvijenom sektoru.

Slika 2. Broj zanimanja podsektora Kemijska tehnologija u odnosu na ukupan broj zanimanja u RH

Prikaz brojnosti radne snage pokazuje potencijalnu snagu sektora i stvarno stanje na tržištu rada. Temeljem broja zaposlenih i nezaposlenih može se procijeniti veličina sektora. Kako je već navedeno, udio sektora Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija iznosi 0,94 %, odnosno radi se o 15993 osobe od čega podsektoru Kemijska tehnologija pripada 10416. Predmetni sektor, odnosno podsektor brojčano su razmjerno slabi. Tablica 3. daje udjeli zaposlenih, odnosno nezaposlenih po rodovima zanimanja u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija u usporedbi s cijelom RH za 11/2015. Tablica međutim

28

57

166

4

18

1 1 00

20

40

60

80

100

120

140

160

180

ROD 1, 2 / HKO 6+ ROD 3, 4, 5 / HKO 4.2 ROD 6, 7, 8 / HKO 4.1 ROD 9 / HKO 1, 2, 3

Broj zanimanja

Broj obrazovnih programa

93,82%

6,18%

Zanimanja izvan podsektora

Zanimanja u podsektoru

7

pokazuje da su Rod 2 (stručnjaci i znanstvenici) i Rod 3 (inženjeri, tehničari i srodna zanimanja) znatno zastupljeniji u sektoru nego u gospodarstvu u cjelini što ponovo ukazuje na tehnološku razvijenost sektora. Rod 3 bilježi natprosječnu nezaposlenost i osjetljiviji je na posljedice gospodarske krize od ostalih rodova u sektoru. Podsjećamo – predmetni standard zanimanja odnosi se prvenstveno na Rod 2.

Tablica 3. Udjeli zaposlenih, odnosno nezaposlenih po rodovima zanimanja u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija u usporedbi s cijelom RH za 11/2015

Rodovi zanimanja % zaposlenih

ukupno % nezaposlenih

ukupno % zaposlenih

u sektoru % nezaposlenih

u sektoru

Vojna zanimanja 3,15 0 0 0

Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori

3,6 0,02 0 0

Stručnjaci i znanstvenici 12,36 7,66 13,95 8,62

Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja

18,38 15,14 32,2 53,18

Uredski i šalterski službenici 11,94 13,64 0 0

Uslužna i trgovačka zanimanja 17,47 19,86 0 0

Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari

2,14 0,97 0 0

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji

12,2 13,19 4,85 9,45

Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda

5,5 4,81 32,24 17,43

Jednostavna zanimanja 13,26 24,72 16,76 11,32

Razmatrati treba i udio sektorskih zanimanja u ukupnoj zaposlenosti (tablica 4.). Tablica pokazuje da je udio podsektora u zaposlenosti neznatno niži nego njegov udio u ukupnoj brojnosti. Brojke također pokazuju da je nezaposlenost žena znatn%o veća od nezaposlenosti muškaraca.

Tablica 4. Udio podsektora Kemijska tehnologija u ukupnoj zaposlenosti za 11/2015

Broj zaposlenih u podsektoru Broj zaposlenih u RH Udio podsektora u

zaposlenosti

Ukupno Žene Muškarc

i Ukupno Žene

Muškarci

Ukupno Žene Muškarc

i

8436 3766 4670 1416751 667318 749433 0,60 % 0,56 % 0,62 %

Više o spolnoj raspodjeli govore i slike 3a. i 3b. Mala brojnost zaposlenih ili nezaposlenih žena ne znači ujedno i da je njihova stopa nezaposlenosti niska. Dapače, malen udio ženske radne snage govori o teškom zapošljavaju žena u tom (pod)sektoru ili izbjegavanje tzv. „muških“ poslova. Ako postoji spolna neravnoteža pitanje je da li se radi o spolnoj diskriminaciji ili preferencijama pojedinaca. Prema navedenome, podsektor Kemijska tehnologija zapošljava podjednak broj žena i muškaraca, ali broj nezaposlenih žena znatno nadmašuje broj nezaposlenih muškaraca. Usporedba stopa nezaposlenosti u

8

podsektoru u odnosu na gospodarstvo u cjelini pokazuje da su veće stope nezaposlenosti u podsektoru posljedica uglavnom veće nezaposlenosti žena. Za predmetnu bi analizu bilo bolje poznavati još i stanje koje se odnosi na Rod 2 promatranog sektora ili podsektora, ali nam navedeni podaci nisu bili dostupni.

Slika 3a. Broj zaposlenih i nezaposlenih u RH u podsektoru Kemijska tehnologija prema spolu za 11/2015

Slika 3b. Stopa nezaposlenosti u RH u podsektoru Kemijska tehnologija prema spolu za 11/2015

Disperzija zaposlenih unutar nekog sektora po gospodarskim djelatnostima mjera je mogućnosti zapošljavanja. Što je veći broj djelatnosti koje zapošljavaju zanimanja iz nekog sektora, to je veća mogućnost prvog, odnosno ponovnog zapošljavanja, a bolja je i potencijalna mobilnost radnika na tržištu rada. Od ukupno 595 popisanih djelatnosti, 390 djelatnosti zapošljava zanimanja zastupljena u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija, od toga 325 djelatnosti zapošljava muškarce i 299 žene (slika 4.). Prema navedenome, radi se o sektoru s velikom disperzijom što povećava šanse zapošljavanja. Disperzija je podjednaka za žene i muškarce.

4670

3766

8436

7911240

2031

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

Muškarci Žene Ukupno

Zaposlenih u podsektoru Nezaposlenih u podsektoru

14,53

19,07

16,7314,48

24,77

19,4

0

5

10

15

20

25

30

Muškarci Žene Ukupno

Stopa nezaposlenosti ukupno Stopa nezaposlenosti u podsektoru

9

Slika 4. Raspršenost zanimanja iz sektora Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija po djelatnostima za 11/2015

Ključne djelatnosti za sektorska zanimanja su one koje zapošljavaju najveći broj osoba odgovarajućeg zanimanja. Na grafičkom prikazu (slika 5.) prikazano je deset ključnih djelatnosti za podsektor Kemijska tehnologija. Sektor obrazovanje je najzastupljeniji, ali ga je za predmetno zanimanje teško smatrati ključnim. Naime, zanimanje cilja prvenstveno na industriju, ne sadrži pedagošku komponentu, a zaposleni u obrazovanju su ili oni koji rade u visokom obrazovanju ili oni koji ne uspiju pronaći ipak nešto bolje plaćene poslove u industriji te se zapošljavaju u osnovnoškolskom ili srednjoškolskom obrazovanju, uglavnom kao profesori kemije, te naknadno stječu pedagošku izobrazbu.

Slika 5. Postotak zaposlenih u deset ključnih djelatnosti za podsektor Kemijska tehnologija, Rod 2.

595

595

595

325

299

390

0 100 200 300 400 500 600

Muškarci

Žene

Ukupno

Djelatnosti u sektoru Djelatnosti ukupno

10

Zapošljavanje u ključnim djelatnostima najvažniji je pokazatelj povijesne potražnje za sektorskim zanimanjima. Ako promatramo one djelatnosti u kojima sektorska zanimanja imaju visok udio, onda možemo zaključiti da će se potražnja za sektorskim zanimanjima također povećati, i obratno. Na slici 6. može se vidjeti dugoročno kretanje zapošljavanja zanimanja Roda 2 u odabranim djelatnostima s visokim udjelom sektorskih zanimanja. Može se zaključiti da postoji stalan blagi porast u obrazovanju i arhitektonskim djelatnostima i inženjerstvu, došlo je do pada potražnje za sektorskim zanimanjima u trgovini na veliko, a zaposlenost u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda/pripravaka te u znanstvenom istraživanju i razvoju približno je konstantna.

Slika 6. Kretanje ukupnog broja zaposlenih u ključnim djelatnostima od 2000. do 2014.

Raspodjela broja ukupno zaposlenih, odnosno zaposlenih Roda 2 u podsektoru Kemijska tehnologija, po dobnim skupinama za 6/2014 prikazane su slikama 7a. i 7b. Za ukupno zaposlene, najveća je dobna skupina 45 – 49, nakon čega slijedi dobna skupina 50 – 54. Za Rod 2, najveća je također dobna skupina 45 – 49, a dobne skupine 40 – 44 i 50 – 54 podjednako su zastupljene. Dobna razdioba Roda 2 pokazuje razmjerno mali udio zaposlenih mlađih od 40 godina (< 25 %). Također, otprilike isto toliko zaposlenih umirovit će se u idućih 15 godina pa se očekuje povećana potražnja za stručnjacima predloženog zanimanja uzrokovana zamjenom radne snage.

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

Zap

ošl

java

nje

u k

ljučn

im d

jela

tno

stim

a

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnihproizvoda

Proizvodnja osnovnih farmaceutskihproizvoda i farmaceutskih pripravaka

Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo;tehničko ispitivanje i analiza

Znanstveno istraživanje i razvoj

Trgovina na veliko, osim trgovinemotornim vozilima i motociklima

Djelatnosti zdravstvene zaštite

Obrazovanje

Proizvodnja kemikalija i kemijskihproizvoda

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

Javna uprava i obrana; obvezno socijalnoosiguranje

11

Slika 7a. Dobne skupine ukupno zaposlenih u podsektoru Kemijska tehnologija za 6/2014

Slika 7b. Dobne skupine zaposlenih Roda 2 u podsektoru kemijska tehnologija za 6/2014

Mjesečne promjene broja zaposlenih, broja nezaposlenih, stope nezaposlenosti i stope zapošljavanja u odabranom periodu od 11/2014 do 11/2015 prikazane su slikama 8a – 8c. U promatranom razdoblju održava se stabilna potražnja za sve rodove i sve skupine zanimanja se održava (slika 8a.), uz blagi pad nezaposlenosti od ožujka 2015. zaključno sa kolovozom 2015. koji iznosi u prosjeku 3,6 postotnih bodova u odnosu na veljaču 2015. Stopa nezaposlenosti se u navedenom periodu nakon veljače 2015. smanjila i do razine od 16,3 %.

Slično vrijedi i za podatke za Rod 2 i sve skupine zanimanja iz podsektora Kemijska tehnologija. Najveće razine nezaposlenosti bilježe se zimi, što se tumači sezonskim karakterom nekih poslova. Nagli skok ukupne stope zapošljavanja u rujnu i listopadu, odnosno porast stope zapošljavanja u listopadu 2015. (slika 8b.) tumači se ulaskom nove generacije diplomanata Roda 2 na tržište rada i trenutačnim zapošljavanjem onih koji su tijekom školovanja imali stipendije ili su na drugi način ranije osigurali radno mjesto, a u manjem dijelu i završetkom sezonskih/zamjenskih poslova.

0 200 400 600 800 1000 1200 1400

65-69

60-64

55-59

50-54

45-49

40-44

35-39

30-34

25-29

20-24

15-19

Ukupno zaposleni

Do

bn

a sk

up

ina

Zaposlenežene

Zaposlenimuškarci

0 50 100 150 200 250

65-69

60-64

55-59

50-54

45-49

40-44

35-39

30-34

25-29

20-24

15-19

Ukupno zaposleni

Do

bn

a sk

up

ina

Zaposlenežene

Zaposlenimuškarci

12

Isti se trendovi nalaze i u podacima za Rod 2 i zanimanje diplomirani inženjer kemijske tehnologije u podsektoru Kemijska tehnologija. Najveće stope nezaposlenosti su zimi, a opaža se i nešto slabije izražen skok ukupne stope zapošljavanja u rujnu, odnosno listopadu (slika 8c.).

Slika 8a. Mjesečne promjene broja zaposlenih, broja nezaposlenih, stope nezaposlenosti i stope zapošljavanja za sve rodove i sve skupine zanimanja od 11/2014 do 11/2015

Slika 8b. Mjesečne promjene broja zaposlenih, broja nezaposlenih, stope nezaposlenosti i stope zapošljavanja za Rod 2 i sve skupine zanimanja iz podsektora Kemijska tehnologija od 11/2014 do

11/2015

Slika 8c. Mjesečne promjene broja zaposlenih, broja nezaposlenih, stope nezaposlenosti i stope zapošljavanja za Rod 2 i zanimanje diplomirani inženjer kemijske tehnologije u podsektoru Kemijska

tehnologija od 11/2014 do 11/2015

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

Bro

jno

st r

adn

e s

nag

e

Zaposleni

Nezaposleni

Radna snaga

0

5

10

15

20

25

Sto

pa

zap

ošl

java

nja

Stopanezaposlenosti

Ukupna stopanezaposlenosti

Stopa zapošljavanja

Ukupna stopazapošljavanja

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

Bro

jno

st r

adn

e s

nag

e

Zaposleni

Nezaposleni

Radna snaga

0

4

8

12

16

20

Sto

pa

zap

ošl

java

nja

Stopanezaposlenosti

Ukupna stopanezaposlenosti

Stopa zapošljavanja

Ukupna stopazapošljavanja

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

Bro

jno

st r

adn

e s

nag

e

Zaposleni

Nezaposleni

Radna snaga

0

5

10

15

20

25

Sto

pa

zap

ošl

java

nja

Stopanezaposlenosti

Ukupna stopanezaposlenosti

Stopa zapošljavanja

Ukupna stopazapošljavanja

13

Mjesečno kretanje broja zaposlenih u podsektoru Kemijska tehnologija prikazano je slikom 9 za sva zanimanja, za zanimanja Roda 2 i skupinu zanimanja diplomirani inženjer kemijske tehnologije, koja je najrelevantnija za usporedbu s predloženim standardom zanimanja. Podaci postoje i po regijama. Tako na razini cijelog podsektora Slavonska regija bilježi rast broja zaposlenih, Primorska i Dalmatinska bilježe pad, a Zagrebačka i Varaždinska zadržavaju postojeću razinu zaposlenosti. Na razini zanimanja Roda 2 u podsektoru svaka regija bilježi blagi rast broja zaposlenih. Na razini skupine zanimanja diplomirani inženjer kemijske tehnologije u podsektoru sve regije bilježe rast broja zaposlenih, osim Varaždinske regije gdje on stagnira.

Slika 9. Mjesečni podaci o broju zaposlenih u podsektoru Kemijska tehnologija, ukupan broj zaposlenih, broj zaposlenih Roda 2 i broj zaposlenih diplomiranih inženjera kemijske tehnologije

Obrazovni obuhvat mjeri se udjelom polaznika sektorskih obrazovnih programa u ukupnom broju polaznika obrazovnih programa iste razine. Broj učenika i studenata koji pohađaju obrazovne programe iz nekog sektora/podsektora upozorava na interes mladih za sektorska zanimanja i kvalifikacije te oni predstavljaju ponudu radne snage koja dolazi na tržište rada nakon završetka škole ili diplomiranja. Što je broj polaznika nekog sektorskog obrazovnog programa veći, to je i važnost te razine kvalifikacije veća. Predloženo zanimanje odgovara kvalifikaciji 6+ po HKO, odnosno radi se o visokoškolskom obrazovanju. U ukupnom broju studenata, polaznici obrazovnih programa iz podsektora Kemijska tehnologija u ukupnom broju polaznika iste razine za 2012. čine 0,64 %, što je mali ukupni udio, ali otprilike odgovara snazi sektora.

Obrazovni se obuhvat za srednjoškolsko obrazovanje prikazuje za RH u cjelini i za pojedine regije (slika 10.). Veći obrazovni obuhvat upućuje na veći interes mladih za upis, a neizravno i na veću potražnju za zanimanjima koja trebaju takvu kvalifikaciju. Polaznici srednjoškolskih obrazovnih programa koji pripadaju sektoru ujedno su i potencijalni kandidati za upis odgovarajućih visokoškolskih studijskih programa. Obuhvat je nešto ispod udjela sektora u gospodarstvu, a razlika kandidata za upis se više nego namiruje iz gimnazijskih programa. Kvalifikacije su značajno dostupnije u Zagrebačkoj regiji. Spolna razdioba u toj

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

Bro

j zap

osl

en

ih

Zaposleni - dipl. inž. kem.tehn.

Zaposleni - Rod 2

Zaposleni sa sektorskimzanimanjima

14

regiji odgovara onoj na razini RH, a stanje je znatno raznolikije u ostalim regijama. Regionalni obrazovni obuhvat podsektora Kemijska tehnologija za SSS i VSS prikazan je i u tablici 5.

Slika 10. Postotni obrazovni obuhvat podsektora za SSS po regijama i spolu za 11/2015

Tablica 5. Obrazovni obuhvat podsektora Kemijska tehnologija za SSS i VSS u RH i po regijama u postocima za 2012.

SSS

Sektor SSS

Ukupno VSS

Sektor VSS

Ukupno SSS Udio u

RH, % VSS Udio u

RH, %

Zagrebačka 279 45.458 881 98.650 0,61 0,89

Varaždinska 10 12.078 7.394 0,08

Slavonska 12 27.512 24.888 0,04

Primorska 28 13.092 25.166 0,21

Dalmatinska 170 26.871 329 32.364 0,63 1,02

RH 499 125.011 1.210 188.462 0,40 0,64

Relevantni srednjoškolski programi za sektor su Kemijski tehničar i Kemijski laborant. Polaznike obrazovnih programa ovdje se promatra kao potencijalne kandidate za upis visokoškolskog studijskog programa kojima se stječe kvalifikacije za rad u predloženom standardu zanimanja. Potražnja se u tri posljednje školske godine ukupno smanjila za oko 10 % (tablica 6.). U zagrebačkoj regiji potražnja stagnira (promjena iznosi ±0,04 %). Primorska, Slavonska i Varaždinska regija bilježe smanjenje potražnje od 35 do 75 %, dok Dalmatinska regija bilježi rast potražnje za navedenim obrazovnim programima. Problem

0,68

0,51

0,57

0,52

0,38

0,57

0,67

0,45

0,62

0,38

0,44

0,56

0,69

0,57

0,52

0,64

0,32

0,58

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8

Zagrebačka

Varaždinska

Slavonska

Primorska

Dalmatinska

RH

Udio u broju muških polaznika Udio u broju ženskih polaznika Udio u ukupnom broju polaznika

15

ovakvog prikaza leži u tome što on ne uključuje gimnazijske srednjoškolske programe, koji su ipak najveći izvor kandidata za upis u visokoškolski program koji odgovara predloženom standardu zanimanja.

Tablica 6. Kretanje broja polaznika obrazovnih programa po godinama, SSS

Obrazovni program

Naziv ustanove 2010/2011 2011/2012 2012/2013

Kemijski tehničar

Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin

41 20 10

Kemijski tehničar

Tehnička škola Kutina 25 52 53

Kemijski laborant

Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod

15 12 12

Kemijski tehničar

Prirodoslovna tehnička škola Split 90 101

Kemijski tehničar

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga Zagreb

265 253 226

Kemijski tehničar

Tehnička škola u Imotskom 131 49 54

Kemijski tehničar

Prirodoslovno grafička škola Zadar 27 15 15

Kemijski tehničar

Prirodoslovna i grafička škola Rijeka 43 22 28

Kemijski laborant

Srednja škola Valpovo 9

Ukupno 556 513 499

Potražnja za preddiplomskim sveučilišnim studijima te diplomskim sveučilišnim studijima na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu stalno raste (tablica 7.). I poslijediplomski sveučilišni studiji te poslijediplomski specijalistički studiji bilježe stalni rast u potražnji.

Tablica 7. Kretanje broja polaznika studijskih programa po ak. godinama na FKIT, VSS (brojke van zagrada su s portala HKO, a brojke u zagradama su podaci iz Studentske referade na dan 20. siječnja 2016. – brojke su znatno više nego na portalu HKO i prikazuju realno stanje).

Vrsta programa

Naziv ustano

ve

2007/

2008

2008/

2009

2009/

2010

2010/

2011

2011/

2012

2012/

2013

2013/

2014

2014/

2015

2015/

2016 preddiplomski sveučilišni studiji

FKIT, Zagreb

35 (475)

398 (500)

448 (570)

438 (592)

533 (670)

515 (742)

(792) (862) (840)

diplomski sveučilišni studiji

FKIT, Zagreb

0 36

(64) 117

(153) 155

(175) 163

(157) 137

(170) (197) (178) (228)

16

poslijediplomski sveučilišni studiji

FKIT, Zagreb

2 137 127 172 186 200

poslijediplomski specijalistički studij Korozija i zaštita

FKIT, Zagreb

0 (9) 8 (12) 7 (16) 15

(13) 15

(11) 8 (8) (8) (8) (8)

ukupno 37 579 699 780 897 860

poslijediplomski specijalistički studij SuZ

Ekoinženjerstvo (94) (112) (133) (116) (96) (91) (66) (56) (46)

17

3. ANALITIČKA UTEMELJENOST Stopa nezaposlenosti u podsektoru Kemijske tehnologije u dvogodišnjem razdoblju (siječanj 2014. – studeni 2015.) pala je s 26,1 % na 19,4 %. Njezina varijacija u dvogodišnjem razdoblju većinom prati kretanje ukupne stope nezaposlenosti, ali s manjim oscilacijama. Smanjenje stope nezaposlenosti posljedica je i porasta broja zaposlenih, ali većinom posljedica pada broja nezaposlenih u podsektoru, s 2800 na 2030. Ako se gleda skupina zanimanja diplomirani inženjeri kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije i biotehnologije (rod 2 NKZ-a, po HKO portalu u podsektoru nema zanimanja koja se svrstavaju u rod 1), koja odgovara zanimanju inženjer/inženjerka primijenjene kemije, stopa nezaposlenosti je primjetno manja (u prosjeku 12,60 %), i primjetno je niža od ukupne stope nezaposlenosti (u prosjeku 20,67 %), ali nije vidljiva tendencija pada nezaposlenosti. U promatranom razdoblju ukupan broj zaposlenih ove skupine zanimanja je stabilan, što ukazuje na kontinuiranu potražnju za njom. Zbog razmjerno kratkog promatranog razdoblja, na oscilaciju stope nezaposlenosti utječe ulazak novo-diplomiranih inženjera na tržište rada koje je posebice izraženo u rujnu i listopadu, kad se javljaju i lokalni maksimumi u stopi nezaposlenosti. Na temelju opisane stope nezaposlenosti vidi se da postoji stalna potreba za stručnjacima u skupini zanimanja koja odgovara zanimanju inženjer/inženjerka primijenjene kemije. Ako se gleda zaposlenost po djelatnostima, u glavnim djelatnostima za sektor Kemijske tehnologije (Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda) broj zaposlenih ukupno i sa sektorskim zanimanjem u blagom je padu. Rast ukupne i sektorske zaposlenosti pokazuju djelatnosti koje imaju razmjerno mali udio sektorskih zanimanja: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (4,6 %), Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom (3,1 %), Znanstveno istraživanje i razvoj (2,4 %), Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (2,3 %), Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada, oporaba materijala (2,0 %) te Obrazovanje (0,5 %). Za očekivati je da će poslodavci u tim rastućim djelatnostima prepoznati zanimanje inženjer/inženjerka primijenjene kemije kao jedno od ključnih za obavljanje djelatnosti, te da će u budućnosti porasti potražnja za ovim zanimanjem. Također, dobna razdioba stručnjaka i znanstvenika (Rod 2) u podsektoru pokazuje razmjerno mali udio zaposlenih mlađih od 40 godina (< 25 %) a otprilike isto toliko zaposlenih umirovit će se u idućih 15 godina. Stoga se očekuje povećana potražnja za stručnjacima zanimanja inženjer/inženjerka primijenjene kemije uzrokovana zamjenom radne snage.