Click here to load reader

Ante Kolak, Melita Majcen

  • View
    228

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Ante Kolak, Melita Majcen

  • Dr.sc. Ante Kolak Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za pedagogiju Melita Majcen, magistra pedagogije UDK: 371.95

    ISBN 978-86-7372-131-6, 16 (2011), p.337-360 Originalan nauni rad

    EMOCIONALNE REAKCIJE UENIKA U NASTAVNOM PROCESU KAO POTICAJ RAZVOJU KREATIVNOSTI

    ______________________________________________________

    Saetak: Emocionalne karakteristike koje potiu kreativnost ine dvije skupine emocija: emocije koje uenik ima u odnosu prema sebi i one emocionalne reakcije koje se javljaju u odnosu na ono to uenik radi tijekom nastavnog procesa. Glavna karakteristika emocija prema sebi ine samopouzdanje, sigurnost i osjeaj vlastite vrijednosti koje su upravo preduvjet za javljanje kreativnosti. Za razvoj kreativnosti od iznimne je vanosti emocionalni potporni sklop uenika kao rezultat odgojno-obrazovnog djelovanja u sigurnoj atmosferi uz optimalna ogranienja slobode. Empirijski dio ovoga rada ima za cilj utvrditi emocionalni potporni sklop uenika tijekom nastavnog procesa kao i varijable te specifina obiljeja koja mogu utjecati na njega. Uzorak ispitivanja ine uenici osnovnokolskog uzrasta, a emocionalni potporni sklop utvrdit e se samoprocjenom uenikovih osjeanja na zadanoj skali. ______________________________________________________

    Uvod U skladu s opepoznatom troprstenastom definicijom darovitosti kreativnost je jedan od tri osnovna skupa osobina koje karakteriziraju darovitog pojedinca (Cvetkovi Lay, Sekuli Majurec, 2008). Unato brojnim istraivanjima, jo uvijek ne postoji jedinstvena teorija kreativnosti koju bi prihvatili svi znanstvenici i svi praktiari. Meutim, obiljeja kreativnog uenika su prilino jednoznano odreena. Kreativan uenik ima mnogo ideja ili rjeenja nekog problema ili pitanja, esto nudi neobina rjeenja te jedinstvene i pametne odgovore, nije zakoen u izraavanju misli, ponekad je radikalan i vatren u neslaganju, ustrajan je, sklon rizicima i avanturistikom stilu ponaanja, pokazuje istanan smisao za humor i vidi smijeno u situacijama koje se drugima ne moraju initi smijenima, osjetljiv je na ljepotu i poklanja panju estetskim obiljejima stvari (George, 2004). Kao kljuna pitanja veine istraivanja iz podruja kreativnosti mogli bismo izdvojiti tri kategorije. To su pitanja vezana uz prirodu kreativnosti, probleme mjerenja kreativnosti te razvoj kreativnosti.

  • Dr Ante Kolak M. Majcen: Emocionalne reakcije uenika u nastavnom procesu...

    ____________________________________________________________________

    Razvoj, treniranje i odgajanje kreativnosti smatramo izrazito bitnim za pedagoko djelovanje te ovoj kategoriji posveujemo posebnu pozornost. Iz navedenih obiljeja kreativnosti Renzulli i Reis (1985) posebno istiu etiri kategorije manifestacija kreativnosti: 1. fluentnost, fleksibilnost i originalnost miljenja, 2. znatielja, mentalna razigranost, tolerancija, spremnost na rizik, 3. samopouzdanje, odsutnost straha od greke ili neuspjeha, nezavisnost u miljenju, 4. osjetljivost na detalje. Samopouzdanje, sigurnost, i osjeaj vlastite vrijednosti ubrajaju se u glavne karakteristike emocija prema sebi. Za razvoj kreativnosti nuan je preduvjet samopouzdanje koji proizlazi iz osjeaja sigurnosti, povjerenja, kompetentnosti i samoefikasnosti (udina-Obradovi, 1991). Analizom navedenih manifestacija kreativnosti autori izdvajaju tri vrste karakteristika: kreativne vjetine (misaoni procesi), kreativni stil (navike ponaanja, karakteristike linosti, temperament) i emocionalne karakteristike u koje pripadaju emocije prema vlastitoj osobnosti (emocionalni potporni stav) te emocije prema sadraju i objektu rada (estetski odnos). S obzirom na opsenost navedenih karakteristika, u daljem teorijskom dijelu ovoga rada kao i empirijskom dijelu posebnu emo pozornost posvetiti treoj navedenoj karakteristici (emocionalnim reakcijama uenika) smatrajui je iznimno vanom za istraivanje.

    Emocije i emocionalne reakcije uenika tijekom nastavnog procesa

    Poznato je da je jo Aristotel u svom djelu Retorika pisao o emocijama, no tek se u 19. stoljeu emocijama sustavno poinje baviti i znanost. Charles Darwin je u svom djelu Izraavanje emocija u ljudi i ivotinja iz 1872. godine uspostavio etiologiju promatranjem emocionalnog izraavanja u prirodnom okruenju, dok je William James u svom lanku to je emocija?, 1884. godine naglasio utjecaj emocija na fizioloke promjene u tijelu, a Sigmund Freud je dao metodu sluanja to ljudi govore o svom emocionalnom ivotu te se stoga oni smatraju oevima modernog istraivanja emocija (Jenkins, Oatley i Stein, 1998). Nakon intenzivnih istraivanja i spoznaja neuroznanosti o vanosti emocija u kognitivnom funkcioniranju, emocije pobuuju sve vie interesa te se sve vie znanstvenika odluuje za emocije kao predmet istraivanja. Ne postoji konsenzus o jedinstvenom

    338

  • Dr Ante Kolak M. Majcen: Emocionalne reakcije uenika u nastavnom procesu...

    ____________________________________________________________________

    odreenju pojma emocije, njihovom uzroku nastanka niti kategorizaciji. Oatley i Jenkins (2003) vide emocije kao smo sredite duevnog ivota ljudi, odnosno kao strukture koje upravljaju naim ivotom, osobito naim odnosima s drugima (2003, 124). Emocije su duevna stanja obino izazvana dogaajima koji su ovjeku vani, a koja ukljuuju svjesno stanje duha s prepoznatljivom kvalitetom osjeaja usmjereno prema nekom objektu, odreene vrste tjelesnih promjena, prepoznatljiv izraz lica, boje glasa i gesta te spremnost na odreeno djelovanje (Oatley i Jenkins, 2003). Pojam procjene vanosti koja je kljuna kod pojave emocija u promiljanje o emocijama je uvela Magda Arnold oslanjavi se na Aristotelovu postavku da su emocije utemeljene na evaluaciji dogaaja u vidu vanosti u osobnom i interpersonalnom ivotu (Jenkins, Oatley i Stein, 1998), dok Frijda (prema Oatley i Jenkins, 2003) naglaava da je nuan uvjet za odreivanje pojave emocije upravo promjena u spremnosti na akciju. Mnogi autori (Goleman, 1997; Chabot i Chabot, 2009) navode da i sm korijen rijei emocija (lat. motere), znai kretati se, prema emu bismo mogli zakljuiti da svaka emocija podrazumijeva sklonost djelovanju. injenica da emocije dovode do odreenih postupaka najoitija je pri promatranju ivotinja ili djece, dok se samo kod civiliziranih odraslih osoba esto moe uoiti velika anomalija da su emocije, kao temeljni poticaji za djelovanje, razdvojene od oitih reakcija to je prvi opazio Paul Ekman (Goleman, 1997). Barbalet (2001), s druge strane, emocije smatra socijalnim fenomenom koji se moe promatrati kao posljedica ili ishod socijalnih procesa, ali i kao uzrok drutvenog ponaanja te su obrasci emocionalnih iskustava razliiti u razliitim drutvima. Prema njemu, emocije ukljuuju osjeaje i iskustvo, fizioloke promjene i ponaanje, kogniciju i konceptualizaciju te naglaava znaaj doprinosa kognicije emocijama, pri emu emocije izviru iz kognicije, odnosno odreene su strukturom, sadrajem i organizacijom reprezentacija znanja i procesa koji se izvode na temelju njih, dok te reprezentacije mogu, ali i ne moraju biti dostupne svijesti (Ortony, Clore i Collins, 1988), dok Plutchik (prema Izard, 1977) definira emocije kao obrasce tjelesnih reakcija koje odgovaraju temeljnim adaptivnim biolokim procesima zajednikim svim ivim biima. Campos i suradnici (prema Oatley i Jenkins, 2003), pak, definiraju emocije kao procese koji uspostavljaju, odravaju, mijenjaju ili okonavaju vezu izmeu pojedinca i okoline u stvarima koje su za pojedinca znaajne (isto, 2003, 122), dok Frijda (1986) smatra da su emocije rezultati

    339

  • Dr Ante Kolak M. Majcen: Emocionalne reakcije uenika u nastavnom procesu...

    ____________________________________________________________________

    interakcije sa stvarnim ili oekivanim posljedicama dogaaja za koji subjekt procjenjuje da je vaan te da mogu biti izraene direktno ili indirektno, pri emu je cilj utjecati na ponaanje drugih. S postavkom da se emocije uvijek javljaju kao reakcija na neko zbivanje se slae i Milivojevi (2007), za kojega pojam emocija ima znaenje kvalitativno osobne reakcije na ivotnu situaciju te zbog toga umjesto pojma emocija koristi pojam emocionalna reakcija. Jensen (2005) razlikuje pojmove emocija i osjeaj kojeg podrazumijeva kao kulturalno i okolinski razvijen odgovor na okolnosti (primjerice zabrinutost), kao i Damasio (prema Shelton i Stern, 2004) koji smatra da se pojam osjeaj odnosi na privatno mentalno iskustvo emocije. Osjeaje drugih ne moemo vidjeti, dok kod emocija koje uzrokuju pojavljivanje osjeaja moemo vidjeti samo neke njezine aspekte. Stern (prema Shelton i Stern, 2004) smatra da su emocije bioloke, a osjeaji osobne interpretacije. Kao to se moe zakljuiti iz predstavljenog, neki autori razlikuju pojmove emocija i osjeaj, no u okviru ovog rada su koriteni kao istoznanice. S obzirom na postojanje mnotva autora koji se bave emocijama, pojavilo se i vie kategorizacija emocija, pa su tako u sklopu ovoga rada izdvajamo primarne (osnovne, temeljne, univerzalne) i sekundarne (sloene, socijalne), emocije bazirane na dogaaju, atribucijske i emocije privlanosti, jednostavne i diferencirane, adekvatne i neadekvatne, pozitivne i negativne emocije, emocije koje aktiviraju i emocije koje pasiviziraju, emocionalne fenomene prema trajanju te akademske emocije ije je razumijevanje najznaajnije za podruje odgoja i obrazovanja. U nastavku izdvajamo najznaajnije preglede navedenih kategorizacija. Tablica 1. Pregled primarnih emocija po autorima (prilagoeno prema Ortony, Clore i Collins, 1988)

    AUTOR OSNOVNE (PRIMARNE) EMOCIJE

    W. James (1884) strah, tuga, ljubav, bijes

    M. G. Arnold (1960) ljutnja, odbojnost, hrabrost, odbijanje, elja, oaj, strah, mrnja, nada, ljubav, tuga

    C. E. Izard (1972) ljutnja, zadovoljstvo, gaenje, tuga, strah, krivnja, zanimanje, radost, sram, iznenaenje

    R. Plutchik (1980) povjere

Search related