112
www.sajt.com.hr Antička Arheologija Apeninskog Poluotoka

Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta

Citation preview

Page 1: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Antička Arheologija Apeninskog Poluotoka

Page 2: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

1. Povijesno - geografski uvod

Geografske karakteristike-prirodni resursi i geografske karakteristike imaju veliku važnost za ono sto ce se događati na prostoru Apeninskog poluotoka - na razvoj materijalne kulture i ekonomije-položaj u središtu Mediterana, duboko zadire u Sredozemno more-podjela na nekoliko regija: Padsku nizinu, Apenine, Sardiniju i Siciliju-Padska nizina - ravnica otvorena novim kulturnim utjecajima i narodima s druge strane Alpa i područje transmisije novih ideja u smjeru Apenina. Zbog enormnih poplava za vrijeme velikih kisa i otapanja snijega sa Alpa u ovom području se grade palafiti-Apenini - otvoreni moru (Jadranskom, Jonskom i Tirenskom). Etrurija najbogatije područje rudama (željezo i bakar), Kampanja i Apulija obradivim površinama. Okrenutost prema moru (pomorstvo, trgovina) kasnijeg je historijskog datuma (najranije 7. st. pr. Kr)

Eneolitik-prijelazno razdoblje iz neolitika u broncu-u Europi počinje oko 2200 - 1800 pr. Kr-najvažniji plod trgovačkih veza s istočnim Mediteranom (kroz tjesnac Sicilije i Italije) bilo je uvođenje bakra koji NIJE zamijenio litičku industriju. Barka je bilo i u Toskani (antička Etrurija). Etrurija je bila bogata željezom, bakrom, olovom i nekim drugim metalima.-najvažnije forme - sjekire glatkih oštrica i bodeži trokutnih oštrica-ručno rađena keramika s urezanim ili rjeđe oslikanom dekoracijom geometrijskog karaktera-naseljavane su spilje ili su građene kolibe, rijetke nastambe od kamena-pokapanje - 1) fosse - jarci u zemlji

2) prirodni zapećci ili spilje3) umjetne spilje - grobnice usječene u stijenu (Lukanija-Sicilija) - 1 ili vise

ala, kružni ili eliptični plan, ulaz pozzeto, vestibul - hodnik, nekad u obliku kolibe "tomba a forno"

Kronologija brončanog doba u Europi (u Italiji znatno kasni za Egejom)rana bronca (kultura Unetice, 2200 - 1550 pr. Kr.)srednje bronca (kultura grobova u tumulima, 1550 - 1325)kasna bronca (kultura polja sa žarama, 1325 - 1175)finalna bronca (prve 2 faze Halstata, 1175 - 775)

kronologija brončanog doba Italijebronzo antico 1800 - 1600bronzo medio 1600 - 1300bronzo recente 1300 - 1200/1150bronzo finale 1200/1150 - 900

kalibrirana kronologija brončanog doba (najvažnija)bronzo antico 2300 - 1700 - Poladska kultura (kultura palafita)bronzo medio 1700 - 1350 - kultura Terramara, Apeninska kulturabronzo recente 1350 - 1200 - kraj prethodnih kulturabronzo finale 1200 - 1020 - sub-apeninska i proto-villanovska kultura

Page 3: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-Sardinija - kultura Nuragija - od 1500 - zauzima čitavo razdoblje b. d.-Sicilija - Sikulska kultura

Poladska kultura-kultura ranog brončanog doba sjeverne Italije, područje Alpa, istočne Lombardije, Veneta i Trentina-naziv - lokalitet Polada pokraj Brescie-brojna sela tipa palafita (za 200-300 ljudi), zove se još i kultura palafita-groblja slabo poznata, ritus inhumacije uz učestalo korištenje kamenih zaklona-uzgoj žitarica i domaćih životinja, skupljanje plodova, lov, ribolov-evoluirala je šireći se prema Emiliji u kulturu Terramara (razlika u kulturama - incineracija)

kultura Terramara-padska nizina do rijeke Oglio i na jugu do središnjeg i zapadnog dijela Emilije-srednja i kasna bronca (ne i kraj bronce) - 1600 - 1200. g. pr.Kr-naziv: “terra mara” ili “terra marna” - brdašca od crne zemlje formirana od organskih ostataka, ulomaka keramike i životinjskih kostiju-kultura Terramara predstavlja razvoj Poladske kulture uz strane elemente koji su možda s prostora Karpata ili Mađarske, a smatra se da u Italiju prvi uvode konja-struktura sela za koja se dugo vjerovalo da su bila podijeljena u pravilne sektore s kanalima zbog obrane od poplava (Ferdinand Keller) u posljednje je vrijeme u postupku revizije-sela su građena na pilonima-ponekad su bila zaštićena od plime rijeke jarcima, grudobranima od zemlje ili drvenim konstrukcijama (gabbioni)-cemeteriji su također zaštićeni jarcima, nasipima i gomilama koje su sadržavale urne za spaljivanje-kolibe - kružnog ili pravokutnog oblika-otvoreni prostori rezervirani za rogatu stoku zauzimali su središnji dio sela-terramara naselja obogatila su Apeninsku kulturu-pretežno agrarni karakter te uzgoj svinja i goveda -zavidna metalurgija i produkcija keramike karakteristične po brazdama i kopčama u reljefu

Apeninska kultura (1600 - 1150.g. pr. Kr)-prva faza brončanog doba i prva kultura koja je u znatnoj mjeri unificirala Apeninski poluotok-ostaci se vise od Emilije - Padska nizina do prostora Kampanje-vjerojatno ima balkansko porijeklo a počeci joj sežu oko 1700. g. pr. Kr.-naselja sezonskog karaktera - spilje, prirodni zakloni; stalna naselja - sela na prometnim putovima-brojni ostaci naseobinske arhitekture tj. koliba (ostaci naselja nisu brojni), od kojih su najpoznatiji oni s lokaliteta Capriola i Luni, koji se mogu datirati između 1400 - 1100 - pravokutne kolibe zamjetne veličine, najveća je dimenzija 42x5m. Njihov je donji dio usječen u živac. Podovi su izvedeni od nabijene gline i neznatno spušteni ispod nivoa okoliša. Zidovi od nepravilnog vapnenca, a krov na dvije vode od slame i trske. Stanovnici ovakvih sela obično su se pokapali u grobnicama usječenim u stijenu-u blizini lokaliteta Apeninske kulture obično su smještena i sela Villanovske kulture, tj. Etruščanski gradovi-pronađene su i ovalne kolibe (San Giovenale)-klasični facies Apeninske kulture datira se u 15. i 14. st na temelju nalaza mikenske keramike

Page 4: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-domaća impasto keramika - tipična geometrijska dekoracija (meandar, romb, zavojnica) izvedena urezivanjem i dubljenjem i izvijene drske-brončani predmeti rijetki - sjekire najčešće, ceste su koštane i kamene alatke-nositelji Apeninske kulture najvjerojatnije su srednjeeuropljani indoeuropskog podrijetla koji su preslojili mediteranski supstrat-apeninska i kasnija Villanovska naselja pokazuju diskontinuitet u naseljavanju, a opća destrukcija naselja Apeninske kulture suvremena je prijelazu sa inhumacije na incineraciju-u Luni imamo slijed - Apeninska k. - Villanova - Etruščani

Sikulska kultura (2000. - 650.)-Sicilija-dva stupnja brončanog i jedan stupanj kasnog brončanog i željeznog doba-grobnice tipa “tombe rupestre” - iskopane u stijeni-Sikuli - narod na Siciliji koji je došao s kopna

Castellucio kultura (2000 - 1400)-rana bronca Sicilije; Castellucio - naziv lokaliteta-razvijala se na prostoru JI Sicilije-grobnice “tombe rupestre” - neke na pročelju imaju pilastre, neke zatvorene kamenim zidom-poznata po keramici - dugačke posude s kompleksnim tamno oslikanim linearnim motivima

Thapsos kultura (1400 - 1250)-srednja bronca i naziv lokaliteta kod Sirakuze s kružnim i ovalnim kolibama i oko 450 grobnica usječenih u stijene koji se smatraju reminiscencijom mikenskih tolosa-cemeteriji sadrže ukope s LH IIIA - B keramikom-naselje u Thapsos je važan urbani centar s popločanim ulicama-keramika - tamno na svijetlom, podjela na frizove, animalni motivi

Pantalica kultura (1250 - 650)-kasno brončano i željezno doba do 650. kad počinju dominirati grčki i fenički kolonisti-lokalitet blizu Sirakuze-4 faze:1. Pantalica sjeverna faza - 1250 - 1000 (najvažnija; keramika nastavlja stilove Thapsos kulture ali s novim tipovima brončanih predmeta, violinskim fibulama, jedna LH IIIC posuda otkrivena na S Pantalica cemeterija)2. Cassibde faza - 1000 - 8503. Pantalica južna faza - 850 - 7304. Finocchito faza - 730 - 650 - kasnogeometrijsko-arhajska keramika-većina nalaza sa cemeterija, naselja gotovo i nema-oko 5000 grobnica od 13 - 7. st.-grobnice su podijeljene u 5 skupina:1. SZ nekropola, oko 600 grobova u skupinama od 5-62. S nekropola s oko 1500 grobova (1200. - 1100)3. J nekropola između dvaju prethodnih, datira u isti period4. Filipporto nekropola s oko 500 grobnica5. Cavetta nekropola s oko 300 grobnica (9 - 8. st.pr.Kr)-Anaktoron - objekt na parcijalno istraženom lokalitetu Pantalica S faza

-naseljen u najranijoj fazi Pantalica kulture-pravokutna građevina sačuvana u tlocrtu dimenzija 35x15

Page 5: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-nije u stijeni-sagrađen od velikih poligonalnih blokova i podijeljena u nekoliko prostorija (utjecaj

Mikene)

kultura Nuragija (1500. - 500.)-Sardinija-prednuragijevsko razdoblje

eneolitik - 2000 - 1800ranobrončano doba - 1800 - 1500

-kultura Nuragijaarhajski period - 1500 - 1200srednji period I-II - 1200 - 500kasni period - 500 - 238 (238.g. Sardinija postaje Rimska provincija)

-nuragiji - ogromne kamene kule, grobnice giganta-oko 8000 nuragija, datiraju od oko 1500.g. do rimskog razdoblja-kule na brežuljcima i do 20m od ogromnih kamenih blokova-megalitska tehnika suhozida - mikenska-najstariji nuragiji su izolirane kružne kule stožaste ili konične forme, sa dvije ili tri kružne prostorije postavljene jedna iza druge-okružuju ih sela građena u kamenu s kružno nadsvođenim kolibama-figuralna plastika

-osim nuragia ima još monumentalne arhitekture:

"Tombe dei Giganti" (2500 - 1000)-grobna odaja s apsidom (tzv. dolmenski koridor) duge od 5-15m i visoke 1-2m, izravno pokrivene grobnim humkom, frontalnog dijela (za održavanje zagrobnih svetkovina) u obliku polukruga ili rotonde čiji krajevi simboliziraju rogove bika i u centru kojeg stoji obično 4m visoka stela s otvorom na dnu, a u blizini njega bio je obično podignut obelisk apotropejskog karaktera-sardinjani štovali boga Bika i Veliku Majku (plan grobnice u obliku bika)-monumentalne grobnice elite, kao mauzoleji -i do 200 ukopa

"Pozzi sacri" ("sveti bunar")-neka vrsta podzemnih hramova, megalitska tehnika-kult vode i božice majke-svetišta koja se sastoje od bunara prekrivenog kupolom, s predvorjem pravokutnog oblika ili (rjeđe) okruglom eksedrom za ritualne aktivnosti i izlaganje zavjetnih darova-podsjećaju na podzemne nuragije, ali radi okruglog tlocrta na mikenske tolose-stariji hramovi su rađeni od nepravilnog kamenja, a mladi od pravilnih blokova

"Domus de Janas"-"kuca vila/duhova" na sardinijskom jeziku-podzemne grobnice s odajama usječenim u stijene, tipa hipogeja-nekoliko odaja i tlocrtom oponašaju kuće tog vremena-vise od 1000 takvih građevina, iz neolitika i brončanog doba-nekropola na Anghelu Ruju broji 36 grobnica - isklesane glave ili rogovi bikova - čuva san mrtvih

Page 6: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-pojedine su grobnice reupotrebljene u rimsko doba

-na kraju brončanog doba (oko 1200.) napuštaju se sela Terramara i naselja u ravnici, vjerojatno uslijed poplava, a zamjenjuju ih naselja utvrđena s materijom kulture protovillanovskog tipa-oko 1200. nestaje Apeninska kultura možda zbog pomicanja Terramara kulture; preko nalaza mikenskog importa-finalno brončano doba (1100 - 900) - subapeninska i proto-villanovska kultura (geometrijska dekoracija)-subapeninska se od proto-villanovske razlikuje po neukrašenim posudama s _____ ukrašenim plastičnim dodacima (cilindričnim, u obliku roga, glave guske, itd.)

Villanova kultura-u 9. ili 8. st na Apeninskom poluotoku započinje nova era. Primitivna u odnosu na Egeju, ali u isto vrijeme snažna željeznodobna kultura proširila se u 8.st. cijelom srednjom Italijom-iznad sela apeninske kulture grade se u Laniju, San Giovenaleu i drugim mjestima kolibe novog tipa-ime je dobila po eponimnom lokalitetu u blizini Bologne (Villanova II: 900-800 i 800-720)-srediste Villanovske kulture nalazilo se na kasnijem prostoru Etrurije, dok se njezin karakter na području Lacija i drugdje može smatrati provincijalnim

Naselja-naselja na brežuljcima ili umjetni grudobrani… sela formirana od koliba-na onim mjestima koja su otvorena za napad grade se ponekad zidovi od manjeg nepravilnog kamena vapnenca-način zidanja koliba pokazuje dosta sličnosti s kolibama apeninske kulture, ali je primjetan visi standard i veća sklonost ukrašavanju-u Etruriji i Rimu ostaci Villanovskih koliba-na Palatinu u Rimu pronađeni su ostaci dvaju sela starijeg željeznog doba. Na južnim padinama brežuljka i ispod Domicijanove Aule Regie. Tim naseljima pripadaju velike nekropole na I i SI padini brežuljka-nekim kolibama su izvanredno sačuvani temelji i podnica. Podnica je bila usječena u živac od tufa i spuštena-mjerile su oko 5x4 m -bile su pravokutnog oblika, ali sa zaobljenjima na krajevima - pačetvorinaste!-na dužim stranama su bili ukopani drveni potpornji koji su nosili krov-zidovi su bili od blata i katkad prekriveni glinom-krovovi presvođeni i prekriveni slamom-kuhalo se na prijenosnom stolu, nije bilo kućnog ognjišta-ulaz se obično nalazio na kraćoj strani, flankiranoj s nekoliko ukopanih stupova (balvani, potpornji) koji su kasnije znali nositi nadstrešnicu-izgled znamo po malim glinenim modelima koji su bili prilozi ili urne-gradile su se i ovalne kolibe-takve najbolje sačuvane pronađene su u San Giovenaleu (oko 7/8x5m)-velikih su dimenzija, jedna od većih je 11x6m. Imala je ukopane stupove za krov i stupove koji su vjerojatno služili za učvršćivanje drvenog namještaja-vrata su bila na kraćoj Z strani

Page 7: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-s vremenom se počinju javljati i kolibe s uzorom na kuće grčkih kolonista, tipičnih za geometrijsko razdoblje-tipičan primjer modela kuće pronađen je u jednom grobu iz Lukanije (Sala Consilina) - kuca ima dvoslivni krov s volutama i pticama na vrhu te zidove ornamentirane naslikanim geometrijskim motivimaCemeteriji-grobovi u obliku grubih kružnih jama (pozzi, pozzetti) s urnama-urne i prilozi (keramičke posude, minijaturni pribor za kuhanje, oruđe, fibule…) mogu biti direktno stavljani u jamu ili češće pohranjene u dolie ili u male pravokutne prostore izgrađene od kamenih ploča-rjeđe su jame građene i nadsvođene blokovima ok kamenog tufa-paralelno se pojavljuju i grobnice usječene u stijenu koje ponekad sadrže sanduke od hrastovine ili terakotne imitacije drvenih sanduka-urne - bikonične, brončane, keramičke; dekoracija - svastike, meandri…-Tivoli - grobnice su ukopane u živac okružene pločama od travertina koje formiraju grobne krugove promjera 3x4,8m, koji podsjećaju na mikenske i na kasnije etrurske grobnice tipa "Tombe a circolo"-Vetulonij - oba tipa grobnica se susreću zajedno-Villanova kulture - incineracija; na periferiji - inhumacija

Proizvodi-bikonične brončane urne, keramičke urne, urne koje imitiraju kolibe, bogato razvijena metalna industrija-u I. fazi jednostavne fibule, sječiva, prstenje-u II. fazi šljemovi, fibule, štitovi, staklene i jantarne ogrlice-pogrebne karakteristike i metalna industrija povezuje Villanova kulturu s KPZ-tehnika Bucchero keramike - najkvalitetnija vrsta etruščanske keramike-oko 700.g - najranija etruščanske grobnice (inhumacija!)-oko 1400.g - nalazi kasnomikenske keramike; trgovina u potrazi za opsidijanom s Lipara, bakrom sa Sicilije, metalima iz Etrurije

Page 8: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

2. Etruščanska civilizacija - podrijetlo, povijest i kronologija

Geografske karakteristike-golemi rudni resursi: željezo, bakar, olovo sa srebrom, posebice u priobalnom dijelu Etrurije i na Elbi-smještaj uz važne pomorske puteve Tirenskim morem - preduvjet za pomorsku ekspanziju, talasokraciju i gusarenje kao legitiman oblik ekonomije (vrhunac od 8. - početka 5. st.); otvorenost istočnjačkim i grčkim utjecajima-prometni značaj: raskrižje puteva iz sjeverne (prekoapeninske) prema srednjoj i južnoj Italiji

Pojava etruščanske civilizacije-tamo gdje je kultura srednjeg željeznog doba (Villanovska) doživjela najveći procvat, pojavila se krajem 8.st. nova etnička zajednica s vlastitim jezikom i visokom kulturom čiji je početak obilježen pojavom monumentalnih grobnica s bogatim prilozima orijentalnog i grčkog utjecaja-Etruščani su sami sebe nazivali Rasenna (na natpisima sinkop. Rasna), dok se u grčkim i latinskim tekstovima nazivaju Etruski, Tuski (lat.), Tyrrheni ili Tyrseni (grč.) -nastanjivali su cijeli prostor između Arna i Tibera osim malog prostora Faliskanske ravnice čiji su stanovnici imali indoeuropsko podrijetlo i jezik-etruščanski jezik potpuno odudara od latinskog i Tiber je bio granica između Etrurije i Lacija. Postavlja se pitanje zašto je upravo to područje između Arna i Tibera bilo predodređeno za razvoj nove visoke kulture i arhitekture na tragu Bliskog Istoka i Grčke, koja je za nekoliko stoljeća prethodila kulturama okolnih naroda. Drugim riječima, postavlja se pitanje tko su Etruščani-misterij etrurskog podrijetla i činjenica da su bili glavni most između orijentalne kulture i italskih naroda rezultirala je zasebnom znanstvenom disciplinom - etruskologijom

Izvori1. pisana predaja je potpuno izgubljena, sačuvani su samo rijetki i fragmentirani navodi-značajna djela (izgubljena): "Libri rerum Etruscarum" Valerija Flaka i "Tyrrhenika" rimskog cara Klaudija u čak 20 knjiga, uključujući rječnik, nastao intervjuiranjem izvornih govornika2. natpisna građa:-preko 10 000 etruščanskih natpisa (corpus inscripcionum etruscarum) otkrivenih i izvan Etrurije (Afrika, Grčka, Crno more, Galija)-Liber Linteus iz Zagreba

-oko 1300 etruščanskih rijeci (najdulji sačuvani tekst)-5 naknadno izrezanih traka-pretpostavlja se da sadrži niz obrednih propisa vezanih uz vjerske rituale-povoj egipatske mumije (sekundarno!) - različita datacija-datacija 3. ili 2. st. pr. Kr

-3 pločice iz Pirgija -luka etruščanskog grada Caere-2 pisane feničkim jezikom, 1 etruščanskim-kraj 6., početak 5. st. -pokazuje vezu Etruščana s Kartažanima-o posveti hrama Aštartu (Ištar) - Uni - rimska Junona -zlatne

Page 9: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-Masilijska tablica - bjelokost, cca. 650.g.-alfabet od Eubejaca?3. arheološki spomenici - najvrjedniji dio ostavštine za rekonstrukciju Etruščanske civilizacije

-ruševine hrama B - pronađene pločice iz Pyrgia-stela sa grčkog otoka Lemnosa-Lanena knjiga, Zg-Tabula Capuana - ispisani crijep iz Kapue, 62 retka-Cipus Perisinus - kamena ploča iz Perugie, možda nadgr. karakter, 46 reda, 3-2. st.-jetra iz Piacenze - brončani model

- stol za haruspiciju- prikazuje nebo s ugraviranim imenima bogova koji upravljaju pojedinim sekcijama- 3-2. st

Jezik-problem podrijetla, prodora u Italiju i razvitka indoeuropskog jezika te njihovih međusobnih odnosa i odnosa s jezicima supstrata još uvijek je predmet istraživanja-proces definiranja etničko-kulturne zajednice Italije može se pratiti od otprilike 1000. g.-dolazna točka koju poznajemo su jezične prilike na početku povijesnog razdoblja (7-5.st)-pretpostavka je da je Villanovska kultura prvo očitovanje etruščanskog naroda, da odražava početak širenja Etruščana-vjeruje se da su Etruščani govorili neindoeuropskim jezikom koji je bio blizak drugim jezicima izolirane tzv. Tirenske jezične obitelji - Retskim i Lemnijskim jezikom-za riječ Rasenna ne postoji etimologija, dok se za naziv Tusci drži da bi mogao imati značenje "oni koji grade ili žive u kulama". Uporište je 3. iguvijska ploča na kojoj se pojavljuje fraza "turskum … namen" - tuskansko ime, iz koje se može rekonstruirati stepenica Tursci, pri čemu bi Turs imalo značenje kao i lat. turris "kula", nastalo iz grč. turdis-pohrvaćen naziv trebao bi glasiti Etruščani a ne Etrurci jer se ime izvodi iz etnonima, ne imena zemlje-Retski - područje Alpa i sjeverna ItalijaPlinije kaže da su Rećani bili Etruščani koji su se odvojili-Lemnijski - orijentalni

Problem podrijetla1. Orijentalna hipoteza-najlogičnije objašnjenje bilo bi da su Etruščani bili novi narod s istočnjačkim afinitetom koji je otkrio Etruriju i emigrirao u luke na njenoj zapadnoj obali, preslojio prva indoeuropska plemena, njihov jezik i sela i postupno prodirući u unutrašnjost okupirao bisa sela Apeninske kulture-uporište: istočnjački karakter Etruščanske kulture, srodnost jezika s lemnijskim, moguće povezivanje Trš.w (narodi sa mora) s Tyrs-enoi, -ta teza vuče još od Herodota - "dio lemnijskog naroda" emigrirao u Italiju iz Smirne, i druge price koje ih povezuju sa Pelazgima (Helanik iz Mitilene kod Dionizija), Lemnom i Imbrom (Antikid kod Strabona)2. Autohtona hipotezaDionizije iz Halikarnasa ("Rimske starine") kritizirao je Herodotovu pricu, navodeći da Etruščani i Liđani govore različitim jezikom i služe se drukčijim pismima, vjeruju u druga božanstva, imaju drukčije zakone i institucije. Smatrao je da su oni autohtoni narod koji ima

Page 10: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

jedinstven jezik i način života. Pobornici hipoteze smatraju Etruščane ostatkom praindoeuropskog stanovništva.

3. Hipoteza o podrijetlu sa sjeveraEtruščani su kao spaljivatelji (incineracija) iz teramare, tj. kao nositelji Villanovske kulture koja se razvila iz Terramara donijela kulturu starijeg željeznog doba u Italiju i ona se oko 900. raširila iz njegovih naselja po cijeloj Italiji.

-Danas znanstvenici nastoje oživjeti i osnažiti Dionizijevo mišljenje, ali u relativnom smislu, promatrajući Etruščane kao narod u čijem su oblikovanju (poput modernih nacija) sudjelovale različite etničke, kulturne i jezične sastavnice, a proces kojeg je trajao od najkasnije11. ili 10. do 9. st.

Povijest Etruščana-bili su samostalan subjekt od 9. ili 8. st do ranog 3. st pr. Kr. Konačno su nestali u ranom 1. st. pr. Kr., od Sule kad je dokinut partikularizam pojedinih oblasti Italije i ona latinizirana - svi postali Rimski građani-u 7., 6. i 5. st. proširili su svoju vlast od Kampanije do doline rijeke Po nadmečuci se s Feničanima i Grcima-od 8. do 5. st. vladali su obalnim područjem Kampanije i Salernskim zaljevom. Rani Etruščanski karakter toga područja potvrđen je postojanjem lokalne varijante Villanovske kulture-od kraja 7. st. do posljednjih godina 6. st. Lacije je bio pod njihovom vlascu. Vrijeme vladavine Tarkvinijevaca u Rimu i vjerojatno kratka epizoda nadmoći Vulcija.-krajem 6. st. zbog novih političkih i gospodarskih okolnosti sire se i na Padsku nizinu gdje postoje lokalne varijante Villanovske kulture. Najjasniji tragovi Etruščanske kulture sačuvani su oko Felsine (Bologna; stele, cipusi, urne u obliku situla) i u novim gradovima - kolonija Spina i Marzabotto-početak 5. st. (474.g.) - Sirakuza porazila Kartazane i oni kod Kapue pobijedili Etruščane-Kelti se spuštaju preko Alpa i krajem 4.st. uništavaju Etruščane na Siciliji

Slabljenje Etruščana-od sredine 6. st nadiranje Grka, jačanje Kartage i njihovo suparništvo okreću Etruščanskom savezu s Kartazanima. Bitkom na Sardskom moru spriječeno je prodiranje (fokejskih) Grka, ali već u 5. st. uslijedio je pad moći etruščanskih gradova. Prema rimskoj predaji, osnivanje rimske republike 509.g. izgubljen je Lacij, cime su oslabljene ako ne i prekinute veze s Kampanijom, 408.g. Sirakuski Grci pobijedili su Etruščanske saveznike Kartazane kod Himere, a 474. g. u velikoj bitci kod grada Cumae Grci su uništili etruščansku moć na moru. Sljedećih godina Sirakuzani se zalijeću i pljačkaju Korziku i Etruriju. Nešto prije 400.g., Gali, drugi snažni Etruščanski rival na sjeveru, prodiru južno od rijeke Po i prekidaju etruščansku dominaciju, ali ne u obliku potpunog i trenutnog osvajanja. Oni upadaju i na tlo Etrurije (Kluzij), a u jednom takvom prodoru 386. g. dolaze i do Rima (pomoć od Caere). Krajem 5. st. Samnicani osvajaju Kampaniju, Etruriju i Grčku. U međuvremenu, nakon pada Veja 396.g. započinje stoljeće ratovanja Etruščana s Rimom (4. st), osobito Tarkvinije i Rima, događaje koje dobro poznajemo jer su upleteni u rimsku povijest. Tarkvinija preuzima hegemoniju u Etruriji. Kraj etruščanske samostalnosti uslijedio je između 280. i 240., kad su potpali pod vlast Rima s većom ili manjom redukcijom samostalnosti i teritorija. Ovisnost o Rimu i pad

Page 11: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

moći u 4. i 3. st. nije značio i kraj razvoja tipično Etruščanske arhitekture i drugih područja kulture i umjetnosti

Page 12: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

3. Etruščansko graditeljstvo - hramovi

Etruščanski gradovi i nekropole

-organizirani u konfederaciju s centrom u hramu Voltumne u blizini grada Volsinii (Orvieto)-svaki grad je imao svoje granice, svoje političko uređenje i sigurno je da je u najranijoj povijesti medu njima dolazilo do sukoba-na vrhuncu moći (kraj 6. st.) formirale su se 3 konfederacije:gradova Etrurije, padske Etrurije te Lacija i Kampanije

Terminologija (toponimija):1. jedni etruščanski gradovi imaju rimske i moderne nasljednike i najcesce se imenuju prema latinskom obliku (npr. C(a)isra - Caere - Cerveteri)2. drugi etruščanski i rimski gradovi nemaju moderne nasljednike (Pyrgi)3. neka moderna naselja leže na ostacima gradova čija imena ne znamo i imenuju se današnjim talijanskim toponimima (San Giovenale, Luni...)

Južna Etrurija-Veii - Rimu najbliži etruščanski grad, glasovit po hramu s lokaliteta Portonaccio i kipovima-Caisra, Chaisre - (lat. Caere, danas Cerveteri) poznat po velebnoj Banditaccia nekropoli i etruščansko-punskim natpisima iz luke Pyrgi -Pyrgi - u 3. st. postaje utvrđena rimska kolonija-Tarch(u)na - lat. Tarquinii, danas Tarkvinija, tisuće grobnica na lokalitetu Monerozzi (60 dobro sačuvanih) - usječene u stijenu, mnoge oslikane; ostatak hrama na lokalitetu Kraljičin žrtvenik-Velch - lat. Volci, danas Vulci, srediste brončane industrije, glavni centar uvoza grčke keramike-Velsena, Velzna - lat. Volsinii, danas Orvieto, mjesto godišnjeg okupljanja i svetkovina, hram s 3 cele; Crocifisso del Tufo i Cannicella

Sjeverna Etrurija-Tlamun - lat. Telamon, danas Talamona-Vetluna, Vatluna - lat. Vetulonii, danas Vetulonia - nekropola (tumul Pietrera)-Pupluna, Fufluna - lat. Populonia, jedina metropola na moru

Unutrašnjost-Clevsi(n) - lat. Clusium, danas Chiusi - cipusi, kanopske urne, sarkofazi s portretima-Peruzija - danas Perugia, dugi potezi bedema, vrata s lȗkom i grobnicama, npr. grobnica Volumnij iz 2-1. st. - grobnica usječena u stijenu-Arretium (lat.), danas Arezzo - metalurško srediste-Faesulae (lat.), danas Fiesole-Volathri - lat. Volaterrae, danas Volterra - lučna vrata-Curtun - lat. Cortona

Page 13: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-gradovi koji su bili u "Etruscan Dodecapoli", tj. u savezu 12 gradova:-Arretium - Arezzo-Caisra, Cisra - Cerveteri-Clevsin - Clusium ili Chiusi-Curtun - Cortona-Perusna - Perugia-Pupluna, Fufluna - Populonia-Veia - Veio-Tarch(u)na - Tarquinia-Corneto-Vetluna - Vetulonia-Felathri - Volterra-Velzna - Volsinii, vj. Orvieto-Velch, Velc(a)l - Vulci ili Volci

Opće odlike Etruščanskog hrama

-uz grobnice i raskošne kuće hramovi su jedna od glavnih vrsta građevina kroz koje su i iskazivali svoju političku samobitnost, kulturu, religiju i sve druge značajke svoje civilizacije-podiji etruščanskih hramova u pravilu se sastoje od kamenih blokova postavljenih u vodoravne nizove povezane vertikalnim spojevima. Fasada podija mogla je biti štukatirana, a na vrhu je mogao stajati korniž. Na pročelju podija stajalo je stubište. Materijal koje se koristio za izgradnju cele i zatvorenog stražnjeg zida bila je opeka na koju je nalijegalo drveno krovište. Zidovi su morali biti širine 2-3 cigle, da bi držali težinu krova. Prema Vitruviju, visina etruščanskih stupova morala je iznositi 1/3 širine hrama. Ako to i vrijedi za kasnije hramove etruščanskog tipa, teško da se to pravilo može primijeniti na najstarije arhajske hramove. Dobar je primjer kapitolijskog hrama u Rimu. Stupovi su bili od kamena (kod manjih hramova) ali i od drveta koje je bilo štukatirano i bojano.

Tlocrtne dispozicije

od 5. st. pa sve do rimskog vremena za Etruščansku sakralnu arhitekturu bili su karakteristični hramovi tipično etruščanskog oblika, koji su imali vanjsku terakotnu dekoraciju rađenu u grčkom stilu. Na pročelju je pronaos s vise stupova kroz koji je jedini ulaz sa 1 ili 3 vrata-uporaba podija, stepeništa ili rampa na pročelju-Vitruvije: nekoliko varijacija etruščanskog tipa hrama, spominje 2 koje su bile cesto korištene za rimske kapitolije, ali to ne znaci da su to bili arhetipovi iz kojeg su se razvile inačice. Obje su se koristile dugo.

Arhitektonska skulptura

-od terakote - podrijetlo treba tražiti u grčkom graditeljstvu. Grci su terakotu prestali koristiti ali su je etruščani i dalje koristili-izrada reljefa od alabastera, tufa, travertina pa cak i mramora-stupovi i grede su drvene a njih bi se zaštitilo terakotnom oplatom-Vitruvijev opis - spominje "toskanski stup"

Page 14: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-glatkog trupa, ravan ili sužen, baza koja se sastoji od ploče (plinte) i zaobljenja (tor), kapitel (ehin ○ i abak □)-možda ima izvorni italski karakter (Vitruvije kaže), to se ne zna točno -neka vrsta hibrida dorskog i jonskog-nema kanelire

-Norchia - 2 grobnice s dorskim stupovima i nadograđen, ali s jonskim kornizem - 4.st-Sovana - Tomba Ildebranda

-procelje sa stupovima koji imaju jonske volute, korintsko lisce na dnu te figuralne ukrase te bogati floralni ukras na arhitravu i frizu-pr. provincijalne arhitekture

-hram u Vejima - pravokutnog oblika s dvoslivnim krovom, 15x8m

Kroviste, zabat-zidovi od opeke, stupovi drveni-krov od drva iskljucivo-kose krovne grede (kantherij), preko njih aseks (tanje grede) - znale su biti oblozene limom, krovni crijep (tegule i imbreksi - tegule su ravne ploce, a na njihovim spojevima su imbreksi). Na obje strane gradevine ostaju zabati-zasticuju grede terakotnom oblogom-etruščanski hram ima samo jedan zabat, straznji nije bio ukrasenAntefiksi-najbrojniji elementi terakotne dekoracije-zastita krajeva da ne ostaje rupa, da se zatvore kanalici imbreksa -najcesce glave nekih bica, satira, gorgona ali nekad i cijele figure ili grupe figura - veliki su imali straznje potpornje da se ne odlome-terakota, bojane-krovna dekoracija uzduz krajeva kosih krovnih gredaZabat-otvoreni i zatvoreni-terakotni modeli hramova-otvoreni zabati - uvucen je unutar krovne arhitekture-zabatna skulptura bila je svedena samo na kraj drvene grede jer su ostali elementi popunili preostali prostor-Belvedere hram-Kraljicin zrtvenik u Tarkviniji - krilati konji-uglavnom se pojavljuju otvoreni ali se pojavljuje i onaj zatvorenog tipa-zatvoreni zabat - preuzet od Grka, nije ispunjen figurama u mramoru izradenim u punom volumenu nego je izraden u reljefu i od terakoteAntepagmenta-terakotna dekoracija koja zasticuje krajeve zabatnih drvenih greda(-mutuli izbaceni naprijed za 1/4 visine stupa)-pravokutnog oblika ili okrugli diskoviKrovna skulptura-na sljemenu krova mogle su stajati i statue radene u punoj plastici od terakote ili bronce-najljepsi primjer u Portonacciu u Vejima (oko 500.g.) - pronaden je Apolon iz Veja, glava Hermesa (Merkur), Heraklo i 1 zenska figura koja bi lako mogla predstavljati Apolonovu majku Letoniju koja je u narucju drzala samog malog Apolona, pored antefiksa postojale su na krovu na akroteriji figure u punom volumenu

Page 15: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-bogati, iskljucivo ornamentalni ili figuralni reljefi, prekrivali su i arhitrave etruščanskih hramova (friz) ili su bili u funkciji sime na rubovima krova. Dijelovi friza prepoznaju se po rupama kojima su bili pricvrsceni-sve od terakote

hram u obliku kuce bez pronaosa-obicno se javljaju krajem 8 - 7.st-nemaju podij, stupove ni pronaos-temelj im se sastoji od blokova kamena tufa-2 primjera:1. na akropoli grada Veja

-pravokutnog oblika s dvoslivnim krovom, 15x8m-imao friz i antefikse tipicnih arhajskih obiljezja-friz od terakote u polikromnom stilu

2. hram u Volsiniju (Bolsena)-imao je temenos pravokutnog oblika-okruzen zidom dimenzija 17.20x13.40m i celu podignutu nasuprot straznjem zidu temenosa

-slicne odlike hramova ili kuca pokazuju i modeli urni otkriveni i u etruščanskim grobovima u gradovima Caere, Falerii, Sula Consilin

hram s jednom celom i pronaosom

-najstariji je a iz njega su se razvili i -javljaju se od arhajskog razdoblja (500.g.) a kao reprezentativan arhitektonski okvir prikazuju na urnama i cipusima-najbrojniji se tetrastilni - 4 ● u razlicitim varijantama-poznati su i na glinenim modelima

hramovi tripartitne osnove-najvazniji; iznad pronaosa imaju 3 dijela, 3 cele ili 1 celu sa 2 krila-duzina - 6 dijelova gradevine a sirina 5 - Vitruvije kaze da mora tako biti

-3/10 sirine za krajnje a 4/10 sirine ide za srednju celu, tj. za ale i 1 celu-strogo anksijalna koncepcija-visina stupova 1/3 sirine gradevine-svetiste kod Veja - Minervin hram-Minervin hram u Vejima, veci hram (A) u Pyrgu (24x34.40m, oko 460.g.), Belvedere hram u Orvietu (5. st.), kapitolijski hramovi u Kosi (oko 150.g.),

Firenci i Signiji te kapitolijski hram u Rimu (500.g.)-hram iz Tarkvinije (Ara della Regina) - terakotni konji sa zabata (peripter?)

hram s jednom celom i otvorenim alama -poznati i u Rimskom graditeljstvu; gradili se vec od 3. st. pr. Kr.-Hram mira u Pestumu (273. pr. Kr.) a pored njega je i hram C (hram bozice Feronije) na Largo Argentini u Rimu-sa 1 ili 3 cele i otvorenim alama - popularni u kasnorepublikanskom Rimu, helenistička grobnica Tomba Ildebranda u Sovani (2.st.)

Page 16: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

hram s 1 celom i zatvorenim alama-3. st. pr. Kr. iz Etrurije, grad Felatri (Faesulae)-tesko razlikovati hramove sa 3 cele od hramova s 1 celom i zatvorenim alama - rjesenje mozda ako se zna kome je bio posvecen (Veii - trijada Minerva, Jupiter, Junona = 3 cele, Pyrgij - ? 1 bozanstvo) hram s 3 cele i alama

-kapitolijski hram Jupiteru u Rimu, opis hrama donosi Dionizije - srednja cela posvecena Jupiteru, bocne Junoni i Minervi. Pronaos imao 18 a ne 8 stupova kao sto kaze Vitruvije; najveci poznati etruščanski hram. Iz izvora znamo da su ga gradili etruscanski umjetnici, skulpture koje su stajale unutra je izradio umjetnik po imenu Vulce.

-toliko je puta obnavljan da je do kasne antike izgubio svoje etruscanske karakteristike, osim samog tlocrta

hram grckog tlocrta-peripterni hram-Mater Matute u Satricumu - najinteresantniji, 500.g., datiran po terakotnim ukrasima, bio je ukrasen peristilom, dubok pronaos i izduzena cela-hram u Pyrgi-u, B, 500.g. - grcki peripter, no to ne znaci da je grcki hram, imao je sva obiljezja etruščanskog hrama, ali je tlocrt bio grcki-takvi hramovi su rijetki, ali pokazuju da su etruščani bili upoznati s grckim hramovim (preko kolonija u Kampaniji)

Page 17: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

4. Izgled, arhitektura i tipologija Etruščanskih grobnica

-grobnice su najraniji spomenici etruščanske civilizacije, najranije dokumentirani-rijetki su etruščanski hramovi koji datiraju od kraja 8.st., dok u tom prijelazu iz 8.st. u 7. st. pr.Kr. imamo cijeli niz grobnica-možemo povuci paralelu s mikenskim grobnicama u smislu naglog bogatstva-grobni humci i grobnice usječene u stijene podsjećaju na slične grobnice u Maloj Aziji, na Cipru, pa i u Grčkoj. Nekima je to argument u traženju istočnjačkog i mediteranskog podrijetla-etruščanske grobnice pojavljuju se paralelno s ranijim vrstama grobova poznatih iz razdoblja Villanova kulture. Još u razdoblju Villanovske kulture, pogotovo u 8.st. na nekim dijelovima Etrurije su se paralelno koristili grobovi tipa grobnog jarka za inhumaciju i ritus spaljivanja u urne koji je dominirao.-na području Etrurije nikad nije bio prisutan samo jedan ritus pokapanja-ritus inhumacije dominira u orijentalizirajućem periodu, arhajskom i dijelom klasičnom, pogotovo u obalnom području, a u posljednjim razdobljima etruščanske civilizacije, pogotovo od oko 400.g.pr.Kr. dominiraju spaljivanje i sahranjivanje u urne-svojim izgledom i strukturom imitiraju izgled kuće i naselja-Cerveteri - 2. grad po blizini Rimu nakon Veja, sa svih strana okružen nekropolama - Banditaccio, Monte Abatone, Sorbo

-Banditaccio nekropola - dominiraju veliki grobni humci/tumuli, ima oko 400 grobnica koje datiraju od kraja 8. st pa do 2.st.pr.Kr. Ove najstarije iz 8. st. imaju dromos i jednostavnu grobnu komoru/hipogej. Humci sa složenijom strukturom

hodnika odaja datiraju nešto kasnije (od prve polovice 7. st.)-Monte Abatone - dominiraju grobnice usječene u stijene

-Sorbo - najpoznatija po grobnici Regolini Galassi

Oslikavanje grobnica-kronologija oslikavanja grobnica započinje s villanovskim razdobljem-praksa oslikavanja grobnica je najdominantnija u arhajskom i ranoklasičnom periodu, zatim se od 4.st. taj običaj oslikavanja počeo gasiti. Onda je jedan drugi period od 3. i cijelo 2. st kad zapravo nema nekih značajnijih primjera etruščanskih oslikanih grobnica. A onda se pred kraj etruščanske civilizacije, u "rimskom periodu", događa zadnja velika renesansa-najznačajnije oslikane grobnice potječu iz Tarkvinije - između 550. i 540.g. pa do negdje 470. g.pr.Kr.-može se vidjeti utjecaj grčkog slikarstva, pogotovo jonskog, atičkog-pojedine grobnice nisu oslikavali samo etruščani već i grčki majstori-pr. Grobnice Olimpijada - tipična grčka, ali ima etruščanske scene - prizori trkača, bacača koplja, diska...-velika većina etruščanskih grobnica ima karakter hipogeja (podzemna)-sub divo - grobnica na otvorenom

-Villanovski tipovi grobova koje možemo smatrati etruščanskim su:1. Tombae a pozzo - bunarski

Page 18: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

2. Tombae a fossa - grobovi u jarku3. Tombae a cassone - od. 7.-5.st.pr.Kr, Marzabotto, Populonija-svi ovi tipovi su grobovi, pojedinačni ukopi

Etruščanske grobnice-sve pripadaju vrsti grobne arhitekture koji definiramo pojmom grobnica s odajom - tombe a camerae - dijele se na vise tipova po svom karakteru:

1. grobnice s odajom/tombe a camera - najranije, s odajom usječenom u tlo ili u stijenu2. grobni humci - tumulusi - vrsta građevinske arhitekture s 1 ili vise grobnica3. tombae a dado - kockaste i samostojeće - pojavljuju se u verziji samostalnih građevina (na otvorenom) ali i u verziji grobnica usječenih u stijenu4. tombae a edicola - imitira jednostavnu kuću s krovom na dvije vode5. tombae a columbario - veliki broj četvrtastih malih niša izrađenih u odajama, u nišama su postavljene urne - kolumbarij je kao tip arhitekture kasnije poznat u rimskom razdoblju; bogate obitelji su imale jako puno robova koji su se pokapali zajedno s njima6. tombae a pozo - javljaju se na kraju etruščanske civilizacije - imaju bunar, okno ukopano u zemlju pomoću kojih se ulazi u te odaje

4 faze razvitka grobnica1. oko 700. g.pr.Kr.

-pojavljuju se monumentalne grobnice usječene u stijenu paralelno s nekim tipovima etruščanskih grobnica, pozzetima, fossama, inhumacija

2. oko 650. g.pr.Kr.-pojava grobnih humaka - mogli su u sebi sadržavati grobnice s odajom pravokutnog ili drugog tlocrta-monumentalni humci-tolosi unutar grobnih humaka se javljaju uglavnom u sjevernom dijelu Etrurije zato sto im je takav izgled postavio sam teren jer oko nekih gradova nema mekih stijena u kojima bi se mogao ukopati grob-Tomba Regolini - Galassi-prema S tolosi - Montagnola i La Mula u Quintu Fiorentin kraj Firenze-na jugu većinom pravokutne grobnice

3. oko 600. g.pr.Kr-pojavljuju se grobnice na visokom podiju koje su cesto povezane u nizu duž grobnih komunikacija-to su najčešće tombe a dado-mogu stajati potpuno samostalno, sa sve 4 strane slobodne ili biti u nizu-pr. Orvieto i Banditaccia nekropola s utjecajem grčkog graditeljstva - 1. pokusaj pravilne gradske planimetrije

4. oko 400. g.pr.Kr-pod utjecajem incineracije i zamjene sarkofaga urnama, grobovi pod humcima se zamjenjuju novim vrstama grobnica usječenih u stijenu ukopanih cesto ispod akropola samih gradova-fasade takvih grobnica ukrašene su monumentalnim stupovima

tombae a pozzeto-jednostavna primitivna arhitektura-od kraja brončanog doba paljevinski ukopi zamjenjuju ranije s inhumacijom a pepeoni ostaci se pohranjuju u unutrašnjosti pozzeta

Page 19: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-pozzetto - mala jama (bunar) cilindričnog ili pravokutnog oblika iskopan u zemlji ili kamenu-dubina im ovisi o dubini terena-u njoj je urna koja sluzi kao osuarij, okolo nje keramički prilozi-sve do 6.st. na nekim etruščanskim lokalitetima se mogu naći grobnice ovakvog tipatomba a fossa-grobovi u jarku, javlja se do sredine 6.st-u 8.st.pr.Kr. grobovima s pozzetima i kremacijom pridružuju se ili ih zamjenjuju grobovi s fossom za ritus inhumacije iskopani u terenu i više manje četvrtastog oblika-iskopavanje terena, tj kamenog živca i stvaranje pravokutnog izduženog kamenog sanduka, ali ako nije zbog terena bilo moguće napraviti takav grob, onda se on radio od kamenih ploča, tj škripa različite veličine, a mogli su se raditi čak i od tegula

tomba a camera-grobnice s odajom imaju grobnu komoru - sepulkralnu odaju-dromos nagiba ovisnog o prirodi terena i otkrivenog ili pokrivenog gornjeg dijela-pr. Banditaccia nekropola - grobnica usječenih u stijenu

-grobnica kolibe, 7.st-grobnica štitova, sjedala, 6.st-grobnica kapitela (T.I), 6.st

-krov je dvoslivni - ima srednju gredu ili ravan krov-forma - pravokutna, trapezoidna, kvadratna-uz lateralne zidove od istog kamena isklesane su ležaljke na kojima su bila položena mrtva tijela ili zagrobni namještaj-one složenijeg tlocrta imitiraju kuće tog vremena

grobni humci-ima stožasti humak od zemlje ili kamenja kao dodatnu zaštitu sepulkralnoj arhitekturi-javlja se u prvim stoljećima etruščanske civilizacije (8. - 6. st.)-u sredini dvorane nalazi se jedan četvrtasti pilastar na kojemu počiva svod i tu se zapravo može govoriti o tolosu, kupolastoj grobnici-humak, ali unutar sebe skriva odaju kružnog tlocrta koja je natkrivena svodom izrađenim u tehnici lažne kupole-grobnica Regolini - Galassi - 7. st.pr.Kr-otkrivena je nedirnuta 1836.g. na nekropoli Sorbo (Cerveteri)

-otkrili su je svećenik Regolini i general Galassi-nije ni tolos, ni grobnica tipa kuca, već ima jednostavniju arhitekturu-sastoji se od - dromos, 2 bocne cele, pravokutne cele u produžetku koja mjeri vise od 7m-pronađeno - brončana bikonična urna za pepeo pokojnika, brončana ležaljka na kojoj je bio pokojnik, kola za prijevoz, 1 tron, željezne posude-narukvice dekorirane granulacijom, brončane situle, veliki broj posuda u bucchero i imapasto tehnici-po natpisu na 2 šalice se misli da je bila ukopana princeza po imenu

Larthia, pokopana je u jednoj od cela, inhumirana-bucchero posuda u obliku konične boce na kojoj je bio jedan od prvih reprodukcija etruščanskog alfabeta

tomba a tolos-u sebi sadrže grobnice tipa tolos

Page 20: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-konstruirane su na padinama brežuljaka od velikih kamenih blokova koji su u gornjem dijelu postavljeni u koncentričnim krugovima koji se sužavaju i zatvaraju koničnu odaju-cijela konstrukcija pociva na cetvrtastom pilastru koji stoji u sredini same odaje-karakteristično za S Etruriju, posebno oko Populonije i Firenze-najranije se mogu datirati oko 620. g.pr.Kr.tomba a dado-pojavljuju se od ranog 6.st.pr.Kr.-pod utjecajem grčke planimetrije u principu ortogonalnog rasporeda gradskih ulica i blokova, npr. kod novonastalih gradova Marzabotto i Spina-donji dio je isklesan u kamenu a tamo gdje kamena vise nema se grade od kamenih blokova-oko 400.g. dobivaju "kocku" na ulazu-djelomično isklesane u tufu a gornji dio konstruiran od tufa-kocke na ulazu pažljivije isklesane, negdje samo pročelje isklesano, a negdje sve 3 strane-ovisno o formi razlikujemo - tomba a semi dado - samo pročelje isklesano, velika monumentalna vrata ili tomba falso dado - kasniji primjeri imaju lažna vrata, ona su u samom dnu-Vulci - grad oko kojeg je puno grobnica usječenih u stijenu-nekropola Ponte Rotto - dromos + grobna komora T oblika (kao i Francois grobnica)-grobnica Volumnija -otkrivena intaktna 1840. na nekropoli Palazzone (Perugia)

-datira u 2. st.pr.Kr, osnivač je Volumna - na urni ime-nađene su urne, neke imaju lat. a neke etruščanske natpise-grobnica usječena u stijenu-dromos + atrij, krov na dvije vode + glava Gorgone Meduze-ukupno 10 dvorana, sve četvrtastog tlocrta

tomba a edicola-grobnica sa zabatom-vrsta grobnice tipična za period od sredine 6. do sredine 5. st.pr.Kr.-nije hipogej kao ni one prave tombe a dado-imitira najjednostavniju kuću s krovom na 2 vode-pr. Tomba bel bronzeto, Populonija, oko 520.g.

tomba a cassone-im ih na S nekropoli Populonije, nekropoli Marzabotto-imitira oblik sarkofaga, zapravo sanduk koji imitira oblik sarkofaga-za inhumaciju - krov najčešći u obliku krova na 2 vode-bio je zaštićen jednom vrstom malog nasipa u kojemu su se mogli nalaziti grobni prilozi-u upotrebi od 7.-5. st-sanduk se ukopavao

tomba a columbario-sahranjuju se najsiromašniji-grobnice sa većom ili manjom odajom i brojnim četvrtastim nišama usječenim u zidove-u upotrebi od 3. st.pr.Kr pa sve do rimskog razdoblja

tomba a pozzo-okno bunarskog tipa s udubinama koje omogućuju penjanje i spuštanje u grob - s tim oknom se dolazi do dna grobnice-lijevo i desno se nalazi vise grobnih odaja

Page 21: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-u uporabi tijekom zadnja 2 st. etruščanske civilizacije (2. i 1. st.pr.Kr)-razlika od villanovskih - drukčiji pristup-ukopava do 10m

Page 22: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

5. Etruščansko zidno slikarstvo

-počeci monumentalnog slikarstva u Etruriji datiraju na između 8. i 7.st, negdje oko 600-te - kraj orijentalizirajućeg perioda, najstariji primjeri su iz kraja 8. st.pr.Kr-kad se govori o monumentalnom etruščanskom slikarstvu, govori se o slikarstvu grobnica jer drugi primjeri nisu sačuvani-etruščansko zidno slikarstvo je bilo u tijesnoj vezi s grčkim slikarstvom, no ta teza nije razjašnjena jer je grčko slikarstvo potpuno izgubljeno-nema primjera grčkih oslikanih grobnica koje bismo mogli usporediti s onima u Etruriji, no ima u J Italiji, na područje Velike Grčke, primjeri iz Paestuma tj. Populonije-datiraju najranije od pojave etruščanskog monumentalnog slikarstva-etruščansko monumentalno slikarstvo, nastalo je pod utjecajem grčkog slikarstva na keramici (obrisno slikarstvo, standardizacija pokreta, bočna akcija ljudskih figura), ali je vrlo rano razvijena karakteristična ikonografija prilagođena vlastitom ukusu i potrebama (umjetnost u zoni između realnosti i fantazije sa specifičnom porukom)-na početku utječe keramika korintske produkcije, kasnije ona atičke, jonske produkcije-jedna od karakteristika slikarstva u grobnicama je da one kombiniraju prikaze iz stvarnog života s mitološkim motivima, a sve u funkciji stvaranja specifične poruke (oko 400-te g. vesele scene zamjenjuju turobne scene, demoni - povijesne prilike. Dok je etruščanska civilizacija na vrhuncu, kraj 7., 6. i 5. st., vladaju vesele scene)-najvažnije grobnice potječu iz Cerveteria, Tarkvinije, od ostalih je bitno svega nekoliko grobnica koje su bile oslikane u unutrašnjosti - uglavnom grobnice koje imaju reljefnu dekoraciju pri čemu su ti reljefi vrlo cesto bili bojani-Tarkvinija i njegova nekropola Monterozzi je glavni i najveći izvor s kojeg potječu skoro sve najvažnije oslikane etruščanske grobnice

Page 23: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

kraj orijentalizirajućeg perioda i rani arhajski period

Tomba Campanna iz oko 600.g.-kraj Veja, otkrivena 1843.g.-najstariji sačuvani primjer od kojeg možemo pratiti razvoj etruščanskog zidnog slikarstva-jednostavan tlocrt, usječena u tlo-ima predsoblje i sepulkralnu odaju u produžetku-scene su prikazane sa strane ulaza u tu odaju-2 inačice istih motiva - dolje prikaz divljih mački, fantastičnih bića izduženih nogu, tipično za orijentalizirajuci period-za gornji dio stručnjaci pretpostavljaju da je najstariji prikaz lova u etruščanskom slikarstvu-inovacija - davanje primata tematski preciziranim žanr scenama, ali ne takvim scenama koje pričaju cijelu pricu i donose imena prikazanih ljudi (scene lova, banketa...)-takve generalizirajuće žanr scene su ipak modernije od orijentalizirajućih prethodnika

Grobnica pantera kraj 7, početak 6. st.pr.Kr. (oko 600.g.)-najstarija oslikana grobnica na nekropoli Monterozzi, otkrivena 1971.-jednostavne kompozicije, sastoji se samo od 1 prostorije-grobna odaja duzine 5 i širine 2,5m, visina 2,5m; fresko tehnika-na stražnjem i ulaznom zidu su scene koje su tipične za orijent - Na stražnjem su zidu prikazane 2 velike mačke u profilu, postavljene kao nosači monstruozne glave pantere. na zidovima sa strane ulaza dvije mačke predstavljaju čuvare svijeta mrtvih. Trake na lateralnim zidovima pokazuju da je grobnica ostala nedovršena-s jedne strane simboliziraju podzemni svijet, a s druge štite pokojnike od zlih sila - poznato i u grčkoj umjetnosti

-Boccanera ploče-terakotne tanko ožbukane ploče s prethodnom skicom figura i općenito dekoracije-pojavljuju se u različitom kontrastu ali je tehnika grčka-2 najvažnija seta ploča s velikim figuralnim scenama potječu iz grobnica (čuvaju se u Louvru i Londonu)-Boccanera set sastoji se od 5 uspravnih ploča originalno apliciranih na zid. Najmanje su 3 bile jedna do druge i predstavljale kontinuiranu dekoraciju-figuralni friz stoji na dekorativnoj zoni vertikalnih traka naizmjenično bojanih crveno i bijelo. Ploče iskazuju teže forme i trend prema monumentalnosti-većina ih se datira u 6. st.pr.Kr

rani i srednji arhajski period oko 550.g

-najavljuje novi sistem oslikane dekoracije aranžiran u nekoliko superponiranih (postavljenih jednih iznad drugih) traka (frizova) uokolo zidova. Ta inovacija uvodi princip kontinuiranog friza koji se zadržao sve do kraja Carstva-novi tip fresko slikarstva korelira s početkom produkcije crnofiguralnih posuda u Vulciju i vrhuncem obožavanja grčke mitologije

Page 24: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Grobnica bikova (Tomba dei Tori)-otkrivena 1892., datira oko 540. g.pr.Kr.-glavna odaja - 4,31 x 4,52 x 2,52, stražnja desna odaja - 3,26 x 2,52 x 2, stražnja lijeva odaja - 3,47 x 2,52 x 2,10-3 prostorije - atrij i 2 sepulkralne odaje-usječena u tlo-atrij s klupama uza zidove korišten je u pogrebnim ritualima. 2 bika na frizu u atriju od kojih desni nasrće na 1 homoseksualni par, dok lijevi bik mirno promatra odnos između muškarca i žene. Žene svjetlije puti, muškarci tamnije, smeđe-ispod freske je natpis imena vlasnika grobnice - Aranth Spurianas-između 2 vrata je scena iz grčke mitologije - Ahil sakriven iza fontane (bunara) u zasjedi dočekuje Troila (Prijamov sin)-to je jedina scena iz grčke mitologije prikazana na arhajskom zidnom slikarstvu Tarkvinije. Ona donosi legendu o Ahilovoj biseksualnosti i prikazuje da je između Grka bila uobičajena ljubav istog spola-na vrhu bunara je akroterija u obliku 2 bijela lava-na dnu je prikazano stablo života koje završava stablom bez listova i crnim vijencem kao simbolom smrti-2 maslinova drva-na zabatima grobnice javlja se sfinga

Grobnica augura (Tomba degli auguri)-530. - 520. g.pr.Kr-otkrivena 1878.g., dimenzija 3,62 x 2,60 x 1,55m-nosi ime po 4 prikazane muške figure za koje se misli da su auguri-ostale figure koje su prikazane predstavljaju osobe koje sudjeluju u pogrebnim igrama u cast pokojnika-scene vjerojatno neke pogrebne igre gdje prikazuje zamaskiranu osobu Fersa kako drži uze u ruci. Uze je zakačeno na ovratnik psa, kada Fersu povuče to uze čavao na psećem ovratniku mu se zabode u vrat te se tako razbjesni i napada čovjeka pod kapuljačom-vrata između 2 augura na stražnjem zidu simboliziraju ulaz u podzemni svijet-podijeljena na frizove-donja traka ima funkciju nekog postolja, zatim ide srednja koju ispunjavaju ljudske figure i figure životinja-gornja traka je ukras, na kraćim stranama grobnice proširuje se u zabatna polja

Grobnica lavica oko 520.g.-otkrivena 1871.-komora zamišljana kao šator od tkanine ucvrscen na drveni kostur ispod kojeg se nalaze tijela pokojnika položena na ležajeve-pojavljuju se naknadno izrađene niše, sto je karakteristično za etruščanske oslikane grobnice, obično su četvrtastog ili polukružnog oblika u koje se smještaju sekundarni ukopi-na zabatu glavnog zida prikazane su 2 heraldički okrenute lavice, a ispod volutni krater oko kojeg su plesači, plesačica je bijelo obojana a plesač crveno-prvo lateralni zidovi nisu bili ukrašeni, tek kad je umro sin vlasnika grobnice, oslikani su na dužim stranama. Sin je kremiran i postavljen u urnu u izdubljenu nišu u zidu-na zidovima je prica o ocu i sinu-vlasnik je prikazan kako se odmara na ležaljci, plesači i krater oko njega-1. primjer portreta po kojima ce kasnije grobnice biti poznate

Page 25: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Grobnica lova i ribolova 520./510. g.pr.Kr-otkrivena 1873.-jednostavni tlocrt, mali dromos, atrij, grobna komora-usječena u stijenu-1. prikaz pejzaža u etruščanskom slikarstvu i utjecaj jonskog stila bogate uporabe polikromije-slika na dužim stranama atrija prikazuje scene plesa, stabla a u zabatu je scena lova-u grobnoj komori je slika koja prikazuje morski pejzaž, brod s kojeg ribari bacaju mreže-s desne strane je prackas a s lijeve jedan mladić koji skače ili biva gurnut u more-u zabatnom polju glavne odaje je prikaz scene banketa, zagrobne gozbe-otkrivene kosti žene i spaljeni ostaci muškog tijela

Grobnica barona 510. - 500.g.-naziv je dobila jer su je iskopala 2 njemačka barona, 1827.g.-još se naziva grobnica utrke, tj. grobnica konja jer se vjeruje da se sve osobe koje su prikazane u središnjem frizu pripremaju za utrku ili sudjeluju ili pripremaju nagradu za pobjedu. Jedna žena drži kilix (svećenica?) s kojim ce nagraditi pobjednika-na zabatnom frizu su 2 hipokampa (mitski konji sa repom ribe) praćeni s 2 crvena dupina-u središtu je slika čovjeka s pliticom koji obuhvaća malog sviraca frule koji stoje sučelice ženi koja s poštovanjem pozdravlja uzdignuvši obje ruke-desno i lijevo se nalaze konjanici-između svakog lika je stablo, bogata vegetacija

Grobnica olimpijade 510.g.-otkrivena je 1958.g.-sa nekropole Monterozzi, opljačkana je, skromni nalazi-prikazan je spektar igara od kojih mnoge evociraju olimpijske igre pa je odatle i naziv - bacanje diska, kladiva, trkači, utrke kola i etruščanske igre poput onih u kojima sudjeluje Fersu-na dnu zida su naslikana vrata sa prolazom u Had

Grobnica bojanih posuda/bigamnih vaza kraj 6.st.-otkrivena 1869. g.-naziv po 3 posude od kojih su 2 oslikane-prikaz bračnog para na kline ležaljci-muškarac dodiruje bradu svoje drage, sa strane su prikazi plesača koji ih zabavljaju-zanimljiva je po detalju s malim stolom na kojemu se nalaze velike posude za pice-može se usporediti sa grčkim simpozijem

početak klasične umjetnosti, subarhajski period

Grobnica triklinija 470.g.-otkrivena 1830.g., dimenzija 4,30 x 3,50 x 2,52 m-freske u lošem stanju, prikaz 3 bračna para na ležaljkama-glavni motiv je banket u trikliniju (3 kline ležaljke) na kraćoj, stražnjoj strani grobnice-scena banketa na kojemu sudjeluje nekoliko parova - to je dominantna scena-na lateralnim zidovima su prikazi plesa-u uglovima zabata se nalaze 2 mačke-na kraćim stranama su prikazi konjaničke igre

Page 26: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-dekorativnost i slikarska umjesnost upućuje na grčkog majstora ili etruščanskog majstora školovanog u grčkojGrobnica leoparda 470. g.pr.Kr-otkrivena 1875. g.-3,52 x 3,30 x 2,16 m-naziv - po prikazu 2 leoparda u zabatnom polju-figure su prikazane vise naturalizirane po čemu je ova grobnica i poznata-na stropu - polikromna šahovnica i u sredini kružnica-glavni zid - 3 kline, bračni parovi-na lateralnim zidovima su scene plesa, banketa, gozbe-grmovi koji okružuju one sto sjede pri gozbi i one sto plesu nagovještavaju rajski krajolik

Grobnica majmuna 480./470.g - Chiusi-otkrivena 1847.g., Alex Francois-u tlocrtu je kružnog oblika, usječena u stijenu-polikromne freske-naziv - prikaz majmuna na drvu u ulaznoj odaji-prikaz zagrobnih igara u cast pokojniku-prikazuje da su također i žene sudjelovale u tim igrama - ravnopravnost

Grobnica s 2 grobne odaje-1. odaja - s kraja 5.st, 2. - iz 3.st.pr.Kr-1831-32.g.-na lokalitetu Villa Tarantola ???-grob 1 ima dupli friz, vrlo raskošna s karakterističnim scenama-u obje zone su ukomponirane scene lova, ritmičko izmjenjivanje stabala i figura, stolovi s pićem

Grobnica plavih demona 380. g.-otkrivena je 1985. prilikom gradnje ceste-6,20 x 3,65 x 2,21 m-nekropola Monterozzi-naziv po prikazu 2 demona, jedan plave a drugi crne boje-prikazuje lovačke scene i zagrobni banket sa 4 ili 5 parova na kline ležaljkama kombinirane novom temom pokojnikova odlaska na drugi svijet u kojem obitavaju strasni demoni-na desnom zidu je prikaz Haruna u brodu koji prevozi duše i drži ključeve podzemnog svijeta-plavi demon je prikazan na stijeni sa 2 zmije u rukama a crni nasrće na njega

Grobnica štitova kraj 4.st.pr.Kr-otkrivena 1870., Cerveteri, na cesti koja od Tarkvinije vodi prema moru-veliki i kompleksni helenski hipogeji sa 4 prolaza-naziv - stražnji zid grobnice krase prikazi velikih okruglih štitova, dekorirani i zlatni-prikazuje članove Velcha obitelji-vlasnik grobnice Larth (ili Laris) sa ženom Veliom koja mu dodaje jaje-iza njih su prikazani predci Lartha, uokolo likova se nalaze njihova imena

Francois grobnica 350.g.pr.Kr-otkrivena 1857.g., talijanski arheolog Alessandro Francois i francuski povjesničar Adolphe Noël des Verges

Page 27: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-nekropola Ponte Rotto u Vulci-dromos, 3 prostrane komore i glavni dio grobnice - dvorana u obliku okomita slova T i 7 cela koje su sve osim zadnje trapezoidne-scene - iz grčke umjetnosti i stvarne scene iz povijesne zbilje 4.st.pr.Kr., a to su ratovi s Rimom, funkcija neke proturimske propagande-na lijevom zidu od ulaza - Ajax, Casandra, Fenix (Ahilov mentor), nestor kraj Pila-pokolj trojanskih zarobljenika, ljudska žrtva Patroklu-etruščanski bog podzemlja Vanth i Harun-vlasnik je bio Vel Saties pa se još po njemu zove "tomba dei Saties"

Grobnica orka/podzemnog svijeta -otkrivena 1868.g., nekropola Monterozzi-najvažnija grobnica helenistickog perioda-2 odaje (Orca I - 470 - 450.g.; Orca II - 325.g.)-Grobnica orka je prvo bila sagrađena u sredini 4.st. te je naknadno povećana-u 1. odaji (5,15 x 5,46 x 2,50)

-prikaz banketa koji je slabo sačuvan-prikaz glave žene (Velia) - svijetli profil na tamnoj pozadini-krilati demon Harun - sa bradom i crvenom tunikom, plastom i munjom u ruci-grob je pripadao Spurini i prisjeća se bitke kod Sirakuze

-u 2. odaji (11,5 x 11,0 x 2,18)-prikaz Haruna, čuvara grobnice, kiklop - prvo se mislilo da je to Ork, kad su tek otkrili grobnicu, a kasnije su otkrili da je kiklop-Had i Perzefora, ratnik Geryon - scena 1-Agamemnon u podzemnom svijetu i Tiresija - scena 2-Tezej pod prijetnjom demona - scena 3

Grobnica tifona 2-1.st.pr.Kr-otkrivena 1832.g.-rijetki primjeri slikarstva kasnog etruščanskog perioda, pod rimskom vlašću-jedna od najvećih na nekropoli Moterozzi a pripadala je obitelji Pumpu-ima dugi dromos i 2 lateralne cele-osim Tifona prikazana su i druga podzemna božanstva (Lasa)

Page 28: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

6. Kronologija Etruščanske umjetnosti

-prvo krećemo još od Villanovskog perioda koji traje od 900. - 700.g.-starije željezno doba-odgovara grčkom geometrijskom razdoblju-Protovillanova

-kraj 11. i cijelo 10. st.pr.Kr-najstariji period etruščanske kulture-pozzo grobovi -bunarski tip-grobni inventar -urne, niz malih metalnih predmeta-urne bikoničnog oblika, ukras - urezivanje geometrijskih motiva-kasnije dolazi impasto keramika-bucchero tehnika

-mali keramički modeli kuhinja-urne u obliku koliba - u bucchero, imapasto i drugim tehnikama-geometrijske oslikane vaze - Caere, oko 700 - 650.g.pr.Kr-terakotna kanopska urna u obliku glave (ljudska protoma), Siena, 9. ili početak 8.st-kasnovilanovska bucchero keramika - oko 700.g.

Orijentalizirajući period 700 - 600.g.-3 faze -I - 700-650.g.

-II - 650-630.g-III - 630-600.g.

I. faza -izostanak posuda s geometrijskom dekoracijom-pojava grobnica s odajom-Bokhorova grobnica u Tarkviniji-importirane protokorintske i orijentalne umjetnine (fenički krug)-Bokhorova vaza - faraon iz 730.g.-egipatski faraon poslao posudu u obliku situle od zelenkaste staklene paste-impasto bikonična urna iz Bisenaje kraj Tarkvinije, 650.g-zlatna figuralna plastika - fibula iz Vetulonije

II.faza -vrhunac orijentalizirajuće faze-čuvene grobnice iz Etrurije-kulminacija trgovine s Bliskog Istoka (Feničani i Grci), animalni stil-početak industrije proizvodnje bucchero keramike i metalna industrija-početak skulpture - fragmenti iz Vetulonije-skulptura žene, ostatak kipa, Tomba della Pietrera, 640.g.-zlatna igla s prikazom gospodarice životinja, zlato ukrašeno filigranom -33 terakotne figurice-grobnica Regolini - Galassi - nalazi brončanih kola, srebrni pehar, čuvena fibula, zlatna posuda, brončani plamenik na kolima, 8 brončanih štitova, Bucchero bočica sa natpisom, Bucchero pehar u punskom stilu, 33 glinene figurice

III.faza -pad feničke i prevlast grčke trgovine - rezultat toga su grčko-etrurski spomenici-grčki stil etrurske orijentalne umjetnosti-razvoj domaće produkcije po uzoru na grčku - impasto keramika, bucchero-početci portretne umjetnosti (kanopski portreti iz Chiusia)-grobnica Regolini - Galassi iz Cerveteria, Barberini i Bernardini iz Praeneste-kanopske urne (kanopske - u obliku protome pokojnika), osuarij, urna (Siena...), neke oslikane, neke u bucchero tehnici

Page 29: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-bucchero tehnika - pojavljuje se već u kasno Villanovskom razdoblju; crna polirana osnova (redukcijsko pečenje), možda izrađivana kao zamjena za luksuzno metalno posude no ipak je bila na cijeni, ukrašavanje - najčešće pečatiranje-terakotni osuarij-Barberini grobnica - punski pehar od bjelokosti

-pozlaćeni brončani kotlić na postolju -grifoni i sirene-ručka štita - bronca presvučena srebrnim limom-predmet u obliku kriza na kojem su kipići fantastičnih životinja i ljudi

-piksida od bjelokosti - Chiusi, ukrašena je s 4 friza koji su odijeljeni trakama palmeta-brončani vrč -jajolika posuda s visoko zaobljenom nogom, 3 konjska protomena na ručki-piksida u obliku tronošca - ptice-hidrija - Kastor, Helena, Poluks, Caere, 650.g-zaljubljeni par, Caere, 625.g.

-Aristonos, Caere - oko 625.g. grčki majstor u Etruriji-Slikar bradatih sfingi - 7.st, Etrurija, etruščansko-korintska vaza

Arhajski period 600 - 470.g

-vrhunac - po političkoj dominaciji-3 faze -I - 600. - 550. - rano arhajsko doba

-II - 550. - 520. - srednje arhajsko doba-III - 520. - 470. - kasno arhajsko doba

I. faza -prevlast grčko korintske umjetnosti među importom-pojava zidnog slikarstva (Cerveteri, Veii)-nadgrobni spomenici s figuralnim prikazima-pojava arhitektonske terakotne dekoracije-kamena skulptura iz Vulcia - 590.g. (stele, žene iz Izidine grobnice (brončana bista, oko 600.g.))-terakotni friz na Forum Romanumu, 575.g-reljefne vratnice iz Tarkvinije, 530.g.-prevlast kopnenih gradova Sjeverne Etrurije-Chiusi - kamena skulptura, kanopske urne-stela Aula Tita - Volterra, 6.st., ratnik u profilu, prva stela s cijelom ljudskom figurom-kentaur iz Vulcia, 600.g., ____ - meki vapnenac-kanopske urne

II. faza -snažni grčki jonski utjecaji, ali ne kroz prevlast, te vrste importa (putujući umjetnici, možda Fokejci?)-etruščani se sire u padsku nizinu na Kampaniju (savez 12 etr. gradova)-nestanak ranijih formi etrurske popularne (narodne) umjetnosti-slikarstvo i reljef vodeće forme umjetnosti (stele iz Fiesole, cipusi iz Chiusia)-sve veća važnost srednje i južne Etrurije (Vulci - srediste metalne industrije)-početak etruščanskog slikarstva na vazama (Pontske vaze - Vulci, Ceretanske hidrije)-procvat zidnog slikarstva (Cerveteri, Terkvinija, grobnica augura, bikova)-Pontske vaze - etruščanske crnofiguralne posude, 540 - 520.g., puno majstora pod pseudonimima-slikar Silena - Ahilo i Troilo, amfora, 540/530.g, Vulci-Parisov slikar - A strana Parisov sud, 530.g.-ojnohoa - simpozij, sfinge s grifonima, 520.g.

Page 30: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-Ceretanske hidrije - posude za vodu-Slikar orla - Heraklo u borbi protiv lemske hidre, Kerber i Euristej, 525.g.-brončana kola s dijelovima bjelokosti, Monteleone kod Spoleta, blizu Perugie, 530.g.-prikazana božica Tetida kako predaje Ahilu oružje, 530.g.

III. faza-najprosperitetnije razdoblje etruščanske umjetnosti-vrijeme čuvenih sarkofaga iz Cerveterija-Apolonova grupa iz Veja-pojava crnofiguralnih slikara - Mikali slikar (510 - 500)-pojava provincijalnih umjetnosti-statue - Tarkvinija - štitovi sa glavama lavova-sarkofazi, Cerveteri, kraj 6.st.pr.Kr - nekropola Banditacia, čuvaju se u Britanskom muzeju, Vila Giulia-pojam sarkofaga u Etruriji ne mora značit da su unutra bile kosti pokojnika, moguće da bude pohrana urne s pepelom-u Chiusiju i Vulciju imamo manje urne sa motivom pokojnika koji leže na ležaljci - izrađeni od dva dijela-prevladavajući utjecaj antičkih prototipova na sva područja etruščanske umjetnosti, posebice na keramičarsko slikarstvo-podjela na vise provincijalnu umjetnost na sjeveru (kamene stele i cipusi iz Chiusia i Fiesole) i nove vodeće centre u srednjoj i južnoj Etruriji (Vulci - namještaj, tronošci, kandelaberi, statuete)-daljnji razvoj zidnog slikarstva (grobnica Barona, Lavica, Lova i ribolova)-rastuća važnost skulpture u kamenu, bronci i terakoti koliko po broju toliko i kvaliteti-kasno crnofiguralne amfore - Vulci - 2 atributirane slikaru Mikalu (510-500) - posvećene Dionizu, mitski prikazi, sportska takmičenja

Klasični period 480. - 300.g

-3 faze -I - 480. - 450. - prijelazno razdoblje - post-arhajsko i proto (rano) klasično razdoblje-II - 450. - 400. - pravo klasično doba/visoka i bogata klasika-III - 400. - 300. - kasno klasično doba

I faza -bitka kod Cume (474.g.) - etruščani su potučeni od strane sirakuskih Grka-osamostaljenje Kampanije i Lacija-počinje izoliranje i povlačenje na sjever, prekid kontakata s Grcima-mali broj spomenika u odnosu na prethodni period-pojava ogledala s ugraviranim figuralnim prizorima-crno i crvenofiguralna imitacija grčkih slikanih vaza-nastavak izrade reljefne skulpture u unutrašnjosti (cipusi iz Chiusia i stele iz Fiesole)-skromni ostaci terakotne skulpture i arhitektonske dekoracije (fragmenti iz Veja)-prijelaz na etrursku umjetnost-zidno slikarstvo je glavna forma - Tarkvinija, Chiusi-brončane statuete i pribor visoke zanatske kvalitete

II faza -1. etrurske vaze u pravom crvenofiguralnom stilu-otpada popularnost slikanja u grobnicama-nastavak produkcije fine bronce i brončanih pribora-masovno sarkofazi u kamenu-terakotne skulpture u gradovima u unutrašnjosti-Sarkofag Amazonki - borbe grka i amazonki, Tarkvinija, fresko slikarstvo-Sarkofag iz Cerveterija - vapnenac, 5.st, pokojnik leži na poklopcu

Page 31: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-Sarkofag urna - pokojnik i ženski demon s krilima, Vanth - genij smrti, oko 400.g.-crvenofiguralni stil - Slikar Londona - 420. - 400 - krater, Apolon, Zeus i Hera

III faza-razvoj kamenih sarkofaga Tarkvinije (na stranicama prizori u reljefu, na poklopcu portretirani pokojnik)-pojava vrhunske brončane monumentalne plastike (Mars iz Todija, Himera iz Arezza...)-procvat crvenofiguralnog slikarstva, industrije brončanih predmeta (posebice ogledala), kamenih reljefa (stele iz Felsine, antropomorfne urne iz Chiusia)-zidno slikarstvo Tarkvinije i Orvieta-kultna ekvivalencija cijele Etrurije i koherentni napredak-nastavak razvoja svih tipova spomenika iz prethodnog razdoblja uz samo jednu novinu - pojava ugraviranih prenestanskih cista (350.g.)-nadgrobna stela iz Bologne, oko 350.g.-sarkofag Velthura Partunusa, bojani mramor, 480 - 320.-crvenofiguralno slikarstvo - Alkestin slikar 360. - 340.g. - mladić na dupinu svira

flautu, crvenofiguralni stamnos-Nazzano slikar 360.g.pr.Kr - falisanski volutni krater, Atena i Posejdon-Chiusi grupa - kantaros u formi jedne ili dvije glave (u obliku Janusove glave) druga polovica 4. st.pr.Kr, pehar oblika satirove glave s 1 drskom-Hesionin slikar, druga polovica 4.st, kelebe-2 posude iz Spine - zvonoliki pehar i etruščanski vrč jadranskog tipa - 4./3.st.-Mars iz Todija, 4.st - tehnika izgubljenog voska-Himera iz Arezza - posvetni natpis Tiniji na prednjoj desnoj nozi, 4.st-bista tzv. Bruta - oko 300.g.pr.Kr

Helenizam 300. - 100.g.pr.Kr

I. Etrurski helenizam 300. - 200.g.pr.KrII. Etrurski helenizam 200. - 100.g.pr.Kr

I. faza -dualizam između internacionalno orijentirane helenističke umjetnosti (gravirani grčki motivi na brončanim ogledalima) i umjetnost kucne orijentacije (sarkofazi i zidno slikarstvo)-masovna izrada urna s jednim pokojnikom na poklopcu (rezultat socioloških promjena - zajedno se pokapaju zemljoposjednici (patroni) i njihovi klijenti)-pojava grobnica sa štukatiranim reljefima (Grobnica bojanih reljefa u Cerveteriju, štukaturom izvedeni ukrasi, 3.st.pr.Kr.)-brojni primjeri brončanih ogledala, na stražnjoj strani je mitološka scena + njihove kutije koje se mogu otvoriti, 3.-4.st.pr.Kr-Paris, Hektor i kasandra, brončana kutija za ogledalo, 4.-3.st.-Parisov sud, brončana drska ogledala-pravokutna brončana cista, 3.st

II. faza -potpuna helenizacija osim na području slikanih grobnica gdje je zadržan domaci repertoar motiva-statua - orator, Pila kod Perugie, oko 90.g., na rubu toge je natpis kome je posvećena-sarkofag s imenom Laris Pulene iz Tarkvinije, 2.st.pr.Kr, ispod sebe ima svitak-zabat hrama iz Telamona, 2.st.pr.Kr, "Sedmorica protiv Tebe", zatvorenog tipa (etrurski zabati su većinom otvorenog tipa), Arheološki muzej Firence-sarkofag s imenom Cecina, Volterra, natpis na latinskom, 1.st.pr.Kr

Page 32: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-zabat iz Lunija, 2.st., A i B, terakota (tipični etrurski motivi a prikazi su helenistički)-urna s imenom Larthia Cracnel, Volterra, 2.st

Povijest najvažnijih otkrića-1857. - Alessandro Francois otkriva grobnicu u Vulciju koja ce po njemu dobiti ime i freske koje između ostalih obraduju teme iz najranije rimske povijesti (Servije Tulije/Mastarna i Celije Vibenar i dr.)-1870-ih - R.Lanciani i M.S. De Rossi nadziru građevinske radove na Eskvilinu i prikupljaju iskopani arheološki materijal (nije riječ o pravim arheološkim istraživanjima)-1898. - Giacomo Boni otkriva arhajski cipus s natpisom ispod ploče Lapis Nigera, na mjestu na kojem je prema tradiciji bio pokopan 1. rimski kralj Romul-1902. - 1911. - A.M. Coliai otkriva dvojne hramove ispod i pokraj crkve San Ombono, a ispod njih ostatke arhajskog hrama i povezuje ga s hramom Mater Matute kralja Servija Tulija

Problemi arheoloških istraživanja-Hram Kastora i Poluksa - prema Liviju hram je posvećen 484., a prema novijim istraživanjima u zapuni postolja mlađeg republikanskog hrama su otkriveni fragmenti tipa Juno Sospita (glave Satira). Oni su na Palatinu mogli doci sa strane (2 su slična fragmenta otkrivena na Palatinu, 1 ispod bazilike Julije). Arheološka istraživanja tako nisu potvrdila dataciju u početak 5.st.pr.Kr.-Hram Jupitera Kapitolijskog - vrijeme gradnje Livije stavlja u vrijeme Tarkvinijevaca a posvetu u 509.g. Temelji su rađeni od rimskog tufa, imaju manje blokove u dnu i veće na vrhu, sto govori u prilog početka i prekida gradnje. M. Horatius koji ga je posvetio 509.g. mogao bi biti iz 378 - 376.g. -Upitna je i datacija hrama kraj San Ombona kao i hrama Fortune i Mater Matute

Page 33: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

7. Rim

-kronologija -monarhija - 753.g. - 509.g.pr.Kr - godine iz rimske predaje, ne znaci da su točne, neki povjesničari misle da je do povlačenja došlo malo kasnije...-republika - 509.g. - 27.g.pr.Kr - Oktavijan od senata dobio titulu augusta - uzvišenog, postao prvi princeps-carstvo - 27.g. - 476.g. poslije Kr.

Doba kraljeva

-promatra se preko pisane predaje, npr. Tit Livije: "Ad Urbe Condida" (Od osnutka grada) - tu spominje sve rimske kraljeve od Romula do Tarkvinija Oholog1. kraljevi Sabinsko-latinskog podrijetla:

1. Romul 753. - 715.2. Numa Pompilije 715. - 673. -reforma kalendara, gradi Janov luk i Vestin hram3. Tulije Hostilije 673. - 642.4. Anko Marcije 641. - 617.

2. Etruščani:5. Lucije Tarkvinije Prisk 616. - 579. - počeo graditi Kapitolijski hram

-sagradio most na Tiberu, luku u Ostiji, kanale i hramove-započeo graditi Servijev zid

6. Servije Tulije 578. - 535. - uvodi diferencijaciju i razrede-grad podijelio na 4 regije-gradio Dijanin hram na Aventinu

7. Tarkvinije Oholi 534. - 509. - ustankom izbačen s vlasti-dovršio Kapitolijski hram, Cloacu Maximu, izgradio Circus Maximus

kronologija Einara Gjerstada (1897. - 1988.)-po njoj se datiraju grobovi-od 10. - 6.st.pr.Kr-važna je zbog višeslojnosti nekropole na Forum Romanum-u

I faza - 1000. - 900. g.pr.Kr-kraj brončanog doba (finalna bronca) i početak željeznog-na području Lacija latini prakticiraju incineraciju u posudama ili urnama, nekad u obliku kolibe, koje zajedno polažu u dolije-keramika nije dekorirana

II faza - 900. - 770. g.pr.Kr-novi tipovi posuda i fibula pokazuju kontakte s Etrurijom i Kampanijom-2 faze 1. prevlast incineracije - IIa

2. prevlast inhumacije - IIbIII faza - 770. - 730. g.pr.Kr

-pojava uvozne grčke geometrijske oslikane keramike - pojava lokalnih imitacija-pojava malih metalnih proizvoda-pojava bogatih grobova s luksuznim prilozima - vladajuća aristokracija

IV faza - 730. - 580/570. g.pr.Kr (istocnjacki, orijentalizirajuci period)-u cijelom Laciju prisutna je etruščanska keramika (bucchero)-prisutna grčka keramika (protokorintskog podrijetla)-luksuzni orijentalni import-najstariji pisani dokument - Preneste fibula, oko 675. g.pr.Kr

Page 34: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-ostaci najstarijih fortifikacija u Rimu otkriveni 1987. na PalatinuRim

-na posebnom položaju rijeke Tiber (plovno sve do Rima) - tuda su bile važne i kopnene veze i tu je sigurno išao i put soli (Via Salare)-7 brežuljaka - Kapitolij, Aventin, Palatin, Eskvilin, Kvirinal, Celiji, Viminal-najmanja 2 brežuljka, Kapitolij i Palatin, najbliži su Tiberu i oni su na početku važan dio price - 1. selo na prostoru Rima je bilo na tim brežuljcima (npr. lokalitet San omobono na kojem su pronađeni ostaci prapovijesne, apeninske keramike - završila ovdje u sekundarnom kontekstu, najvjerojatnije potječe s Kapitolija)-Tiber - granica između Lacija i Etrurije-pojava incineracije, naseobinske arhitekture (primitivne kolibe), pojava u 7. i 6. st.pr.Kr. nekih tipično etruscanskih oblika umjetnosti - logično, nastavak razvoja još iz villanove-Rim je nastao udruživanjem vise sela - tako je nastala urbana cjelina-za vrijeme Trajana Rim je imao oko 1,5 milijuna stanovnika (srednji vijek oko 50 000, danas oko 3 milijuna)-arheološki podaci potvrđuju da je 1. naselje bilo na Palatinu jer su sačuvani pravocrtni ostaci drugog naselja koje se u 8.st.pr.Kr. siri - Rimljani vjerovali da je prvo naselje povezano s Romulom, nazivali su naselje Roma quadrata (cetvtasti Rim) - brežuljak doista ima blago četvrtasti oblik. -Kvirinal u 8.st. naseljavaju Sabinjani (u mitologiji prica o otmici Sabinjanki)-na taj način je nastalo sire naselje za koje se u pisanim izvorima spominje kao Septimonium (7 brežuljaka) - ova prica nije sasvim točna jer su neki brežuljci naseljeni tek kasnije-najreprezentativniji spomenik tog razdoblja se naziva Servijev zid (Rimljani vjerovali da ga je sagradio Servije Tulije u 7.st., ali nema veze s njim, datira kasnije, u 4.st.) - prepoznatljiv po velikim kvadratnim bunjama od kamena tufa-sirenje grada je išlo od urbs kvadrate - Septimoniumu-Servijev zid - Aventin - na taj je način dobio forum kojim je dočekao republiku-novija istraživanja govore da je Forum Romanum bio nasipan

Palatin-mjesto gdje sve počinje-na Palatinu je bila spilja u kojoj je pastir Faustul otkrio vučicu gdje je dojila Romula i Rema-Lupercal - svetište, nađen skeniranjem 2008. na području domus Flavije na dubini od 7m-prema Liviju i nekim drugim piscima tu je Romul zaorao plugom granice prvog naselja i ubio brata jer je prešao tu granicu-potvrđeni tragovi naselja (2 sela - J i S) od 10.st.pr.Kr. (kraj brončanog doba). Tu su pronađeni ostaci grobova (nekropola) koja je potisnuta rastom naselja sve do Forum Romanum-ostaci koliba i otvorenog trgovišta, ostaci utora za hram, zidovi koliba od gline ili blata-upitan tlocrt zajedno s urnama s Forum Romanum otkrivaju kako su izgledale te nastambe-podnice - usječene u živac od kamena tufa-pacetvorinasti oblik-kanali za drenažu - 9/8.st.pr.Kr-ostaci cisterne - 7 ili 6.st.p.Kr (arhajski period)

Sepulkretum - nekropola na Forum Romanum-20x10m s 41 grobom-od 4 faze sve su ovdje potvrđene

Page 35: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-neposredno pokraj hrama Antonina Pia i Faustine starije (Faustina mu je žena, taj hram iz 2.st. je jedini preostao na Forum Romanum-u)-Giacomo Boni je započeo sondiranje i otkrio cca. 40-ak grobova, početak 20.st-paljevinski grobovi (urne u obliku kolibe) - 14 (13 u pozze, 1 u fossu)-inhumacijski grobovi - 24, većinom djeca, ukopi usječeni u tlo, u obliku rovova-manji broj nalaza pripada najranijoj fazi, većinom pripadaju IIa i IIb fazi (oko 900. - 700.g.)-najraniji ukopi su pozzo grobovi (može biti jednostavan, ukopan u zemlju i pokriven nekom pločom, može biti urna u obliku kolibe koja se sa ostalim prilozima polaze u veliku doliju, jama obzidana te je unutar nje postavljena velika kamena dolija) - urne slične onima otkrivenim u Etruriji-grob C - mladić, rani pozzo grob, period IIb, minijaturne posude sadržavale su komade ovce, svinje, sol... 3 veće za vodu, vino, mlijeko...-grob A - prvi otkriveni grob, muškarac, bikonične urne u doliji

Eskvilin - nekropola-preko 80 grobova od kojih su gotovo svi inhumirani-najstariji sloj - rani pokopi u fosse, 2. sloj - grobne odaje, sarkofazi

Kvirinal - nekropola-5 grobova - 1 paljevinski, ostali inhumirani-raniji ukopi su pozzo grobovi (IIb), bunarski grobovi-pozzo grob s urnom u obliku kolibe (IIb)-ukop s urnom u obliku kolibe, period III - iam kao prilog kuhinjski pribor-ukop s Kvirinala - terakotni sarkofag-u IV fazi se nekropola na F. Romanum-u počinje polako napuštati, javljaju se oslikane posude s geometrijskim oblicima - lokalne imitacije grčke oslikane keramike

-najbrojnija grupa zeljeznodobnih kuca, njih oko 30, se nalazi u Lanuviju-ovalnog su ili pravokutnog oblika, a ovalne dosežu dijametar od 10m, primjetni su i tragovi obnavljanja-dječji ukopi ponovno su otkriveni unutar naselja-slične građevine donosi i Ardea i Fierna-u istraživanju Sepulkretuma, Boni - nekoliko malih humaka zemlje s ostacima karboniziranog drveta - kraj 7.st.-Murla kod Siene - najstariji objekt velikih seoskih kuca

-pravokutni kompleks dimenzija 60x60m-ima 4 bloka prostorija koja okružuju središnje dvorište-3 strane dvorišta okružuje kolonada, a s četvrte je možda bilo manje svetište-datirano je oko 575. ali je imalo prethodnika iz 7.st koji je uništen u požaru-ravan i zaobljen krovni crijep, terakotne figure postavljene na hrptu krova i element friza s prikazima banketa, konjske utrke, svadbene procesije i zbora sjedećih i stojećih figura-pitanje - rezidencija ili hram? - možda rezidencijski objekt zbog sličnih nalaza krovne terakote i friza na gradskim kućama u Acquarossi

Kapitolij-ispod Kapitolija, na lokalitetu San Omobono se u poremećenim slojevima pojavljuju ostaci apeninske keramike (14. i 13.st.pr.Kr) - ti ostaci došli s Kapitolija

Page 36: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-2 dijela brežuljka od kojih se jedan naziva Arks (tu je kasnije podignut hram Junone Monete) i on se na neki način smatra akropolom, a na drugom dijelu je stajao najveći i najznačajniji hram etrušćanskih karakteristika - hram Jupitera Kapitolijskog-najstariji poznati etruščanski hram je sa lokaliteta San Omobono, a najveći je na Kapitoliju

Kapitolijski hram-počinje ga graditi Tarkvinije Prisk, dovršava Tarkvinije Oholi-umjetnici iz Veja (Vulci)-na hramu je bila terakotna kvadriga-JI ugao temelja se danas nalazi ispod Pallazzo Conzervatori-pravokutni oblik, cca. 55x60m-6 stupova na pročelju, karakterističan sistem greda koje pokrivaju 3 cele-hram s 3 cele i alama-hram je dovršen u vrijeme početka Republike 509. g.pr.Kr., obnavljan 82.g. n.e.-odande potječu i fragmentirane skulpture od terakote, npr. terakotna glava (moguće Jupiterova hrama iz oko 525. - 500.g.pr.Kr)-uz terakotne statue i kvadrigu, samih temelja i nešto malo terakotne dekoracije o njemu se ne zna ništa jer je obnavljan vise puta - 1. put početkom 3.st.pr.Kr - terakotni akroteriji i kvadriga zamijenjeni su brončanim, zatim u doba Sule, Domicijana... - svaki put je bilo sve monumentalnije i ljepše zdanje

Cloaca Maxima-jedna od prvih kanalizacija-nije služila samo kao kanalizacija nego i kao golemi drenažni kanal-u kasnom 6.st Tarkvinije Oholi us___ ga je zidovima i tako isušio prostor na kojem je kasnije izgrađen Forum Romanum-odvod je natkrovljen 184.g.pr.Kr za vrijeme konzula Katona Starijeg-bila je sagrađena od peperina, sa volutama, popločena blokovima ??lave??-nad otvorom Cloace se na Forum Romanum-u nalazilo svetište Venere Cloacine

San Omobono-crkva posvećena srednjovjekovnom svecu, a za vrijeme Mussolinija su do nje otkrivena dva hrama blizanca (rana republika), a ispod tih hramova su ostaci etruscanskog hrama (najstariji)-najstariji etruščanski hram je povezan sa Servijem Tulijem, a pisana predaja na tom mjestu spominje 2 hrama - hram Mater Matuta (zaštitnica trgovaca, moreplovaca) i božice Fortune-tu je bilo trgovište za vrijeme Etruščana-taj je prostor kasniji Forum Boarium-3 faze:I. faza - kraj 7.st. - 550g.pr.Kr - samo oltar, bez hrama + etruščanski natpis

II. faza - 550. - 530.g. - uz taj se oltar gradi hram Mater MatuteIII. faza - obnova hrama, gradi se nova arhitektonska dekoracija

-s padom Tarkvinijevaca 509.g.pr.Kr. hram je potpuno napušten, nove građevinske aktivnosti se obavljaju tek za nekih 100 godina-2 zanimljive kultne statue - jedna 100% pripada Heraklu, a druga ili Minervi ili Fortuni (po posveti koja se spominje u izvorima bi trebala bit Fortuna, ali po ikonografiji, Minerva) prirodne veličine, akroteriji, smeđe oslikana terakota-bogati ostaci terakotne dekoracije sa zabatnih polja, u ulozi sime, dio kapitela, dijelovi glava koje su služile kao antefiksi-nalazi - 3 grafita na ulomcima posuda, 1. na etruščanskom, 2. na latinskom, a 3. je nepoznatog podrijetla

Page 37: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-taj hram je stariji od Kapitolijskog, svjedočanstvo je o ranoj nazočnosti Etruščana u Rimu-hram u Satricumu je stariji od najstarijeg etruščanskog hrama

Zgrada Regija, Forum Romanum-jedna od najstarijih građevina-veza sa funkcijom Rex, bilo da je riječ o pravom kralju ili rex sacrorum (vrhovni svećenik)-predaja kaze da ju je izgradio Numa Pompilije u funkciji prijestolne dvorane u kojoj kralj presjeda kao pontefix maximus-u njoj su se čuvali različiti tekstovi važni za vjerski život (molitve), kalendar sa svečanim procesijama, zakoni...-u tlocrtu - približno trokutasta građevina-između Vestinog hrama i hrama Antonina Pia i Faustine Starije-najranija građevina od 7.st.pr.Kr.-4 faze izgradnje:

-I. faza - kraj 7., početak 6.st. - dvorište s portikom i 2 odaje-II. faza - sredina 6.st.-III. faza - druga polovica 6.st-IV. faza - 540. - 530.g.pr.Kr

-unikatne terakotne ploče za oblaganje, orijentalizirajuci period-pehar na kojem se pojavljuje titula rex-fragmentirani terakotni reljef, tzv. Minotaurov friz - orijentalizirajući period, III. faza

Comitium, Forum Romanum-centar političkog života u doba Republike-danas se nalazi između kurije Julije i slavoluka Lucija Septimija Severa-vise puta rekonstruiran-objekt koji je bio službenog i vjerskog karaktera-pokraj hrama auguri promatrali let ptica-utvrđena 3 sloja arhajskog komicija-dio Komicije je Kurija - sjedište senata

-današnji oblik potječe iz razdoblja tetrarha, u doba Dioklecijana posljednji je put rekonstruirana, ali je ona kao zgrada mnogo starija

-nalazi -I. sloj - 600.g.pr.Kr. - popločenje središnjeg trga-II. sloj - 570. - 550.g. - obnova nakon požara, korespondira s izgradnjom kurije i Lapis Nigera

Vulcanal, Forum Romanum-blizina kurije-mali hram posvećen bogu Vulkanu-otkriven 1899.g-sastoji se od - otvorenog oltara u obliku potkove, stupa za statuu i natpisne stele poznate kao Lapis Niger

Lapis Niger-Giacomo Boni-najstariji rimski natpis napisan latinskim tekstom, uklesan na steli četverokutnog oblika-stela, tekst s početkom oko 570. - 550.g.

Page 38: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-2 faze izgradnje tog svetišta, III. faza - obnova za vrijeme Sule, 1.st.pr.Kr-oltar je iz oko 350. - 300.g., ali je zamijenio stari-neka vrsta malog svetišta - nalazi zavjetnih figurica, životinjskih kostiju-sačuvano - baza oltara, baza stupa i donji dio stele-ne znamo pravu funkciju tog teksta, spominju ga i neki rimski pisci i navode da je možda označava grob Romula, neki spominju pastira koji ga je pronašao - Faustula, neki i kao grob oca Tulija Hostilija-tekst ide na sve 4 strane i nije cjelovit-donosi posvetu koja ukazuje na svetost tog prostora i negdje se spominje Rex-posto se nalazi u blizini komicije, pretpostavlja se da su tu obavljane ritualne žrtve-pisan je bustrofedon tehnikom (osim desno, lijevo, desno... može biti i pisan po vertikali - gore, dolje, gore...) i latinskim jezikom koji je mjesna s grčkim

Vestin hram, Forum Romanum-Carandini istraživao 2001. - 2006.g.-prvi put dovršen u 7.st.pr.Kr, a ono sto se danas vidi je iz 2.st (193.g.) iz doba Septimija Severa-korintski stupovi na zasebnim postoljima, u punom volumenu-kružni podij prekriven mramorom-otvoreno stubište

Terakotne dekoracije-jedna od najpoznatijih - terakotna ploča u funkciji friza koja je stajala unutar jedne grobnice-fragment friza s jahačem (na kojoj nema jahača jer nije sačuvan, vidi se konj, koplje, perjanica...) - kod Lapis Nigera, 6.st.pr.Kr

Fortifikacije-istraživanja A. Carandinija (jedan od najpoznatijih istraživača grada Rima u posljednje vrijeme - radio na istraživanju prvih naselja u Palatinu, Vestinu hramu, vodi istraživanja na sjevernoj strani Palatina) i A. Grandazzija na S padini Palatina od 1985.g. iznijela su složenu stratigrafiju s čak 4 sukcesivne faze u izgradnji zidova:

1. oko 550. - 530.g.2. oko 600.g.3. oko 675.g.4. oko 730. - 720.g.pr.Kr

-svaki put je obrambeni sustav bio izgrađen po sličnom sistemu-princip fortifikacija koji se sastoji od dubokog jarka (fossa) i visokog nasipa zemlje (ager), kopanjem jarka se zemlja nasipa na jednu stranu - cijeli sustav položen tako da ide padinama brežuljka a prostori između brežuljka se brane dodatnim nasipima, drvenim palisadama-Servijev zid (4.st.pr.Kr) je razvijena varijanta koja je poboljšana zidom od tufa-grad Ardea - južno od Rima, ima dobro sačuvane fortifikacije i danas-na mjestima između brežuljaka kanali su bili premošćivani drvenim mostovima

Page 39: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

8. Rimsko graditeljstvo republikanskog razdoblja

-za najranije rimsko graditeljstvo karakteristični su lokalni kameni tuf za monumentalne građevine i javne radove, te opeka, zemljani zidovi obloženi ilovačom, drvo i terakotni ukrasi-materijali - novo-dovodi se do savršenstva beton - smjesa šljunka i tečnog vapna ojačana vulkanskim pijeskom (pozzolana)-beton se obično s vanjske strane oblagao manjim nepravilnim kamenjem - opus incertum-beton su poznavali i Grci ali bez pozzolane-donja granica upotrebe betona je oko 150.g.pr.Kr - već bio posve razvijen i u širokoj uporabi. Novija istraživanja su potvrdila da je krajem 3.st.pr.Kr (Pompeji, Kosa) beton s pozzetom zamijenio starije konstrukcije od šljunka-najkasnije početkom 2.st.pr.Kr beton, opus incertum i bačvasti svodovi su uzeli maha i u Rimu (ostaci građevine JZ od Aventina - Porticus Aemilia - podignuta 193.g.pr.Kr i rekonstruirana 174.g.pr.Kr). Javna arhitektura 2. i 1.st.pr.Kr uglavnom nije poznavala mramor. Javne su se građevine sve do Augustova doba uglavnom gradile od tufa i travertina. Zidovi i drugi arhitektonski elementi rađeni od tih materijala obično su se prekrivali štukaturom i bojali. Sve do kraja Republike ostali su popularni i ukrasi od terakote.-1. mramorni hram u Rimu bio je hram Jupitera statora. Jedan od najinteresantnijih primjera takve arhitekture je Vestin hram, koji je stajao na forumu Boariju. Iako su iza 100.g.pr.Kr. luksuzi u Rimu i upotreba mramora postajali sve očitiji, nastavljeno je s gradnjom od kamena i drva

-tek krajem 3.st situacija u graditeljstvu se mijenja jer Rimljani dolaze u dodir s Helenističkim državama Istoka-ratovi donose ratne pljenove koji razvijaju republikanski pojam umjetnosti, snažna helenizacija (2. i 1.st.pr.Kr)-Vitruvije tu novu sliku naziva - Constitudo Italica - simbioza italsko-etruščanskog grada + helenističko-pojava grčkih stilova - toskanske stupove i terakotnu dekoraciju zamjenjuju hramovi s dorskim i jonskim stupovima-pojava pseudodiptera (s alama), ima i pravih diptera, ali zadržavaju neke odlike - da su na podiju i da imaju ulaz samo s jedne strane-preuzimaju se stupovi kao arhitektonski elementi-rimska vila - izrazito rimska arhitektura-izum lukova i svodova te slijepih arkada-stup i arhitrav prelaze u arhivolt-načini gradnje:

-1. opus quadratum - pravilna gradnja velikim kamenim blokovima koji su cesto izvana bunjaste strukture, jednostavno nizanje-2. opus incertum - ima svoju betonsku jezgru, onda je obložen pravilnim komadima kamena-3. opus pseudoreticulatum - razvijena tehnika, nepravilano kamenje postavljeno u obliku mreže-4. opus reticulatum - pravilno kamenje postavljeno u mrežu

Page 40: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-vrste kamena:-rimski tuf - capellacio - podij hrama Jupitera Kapitolijskog-grotta ascura tuf - žućkasti, iskopao se kod Veja (Servijev zid)-peperino - žućkast tuf iz kamenoloma u Albanskom gorju-labis ruber - crvenkasti tuf iz okolice Gabii-monteverde tuf - iz okolice Janiculum brežuljka

-od Augusta počinje mramorizacija Rima

Servijev zid-građen u tehnici opus quadratum-pripisuje se Serviju Tuliju, a započeo ga je Tarkvinije Prisk-danas se smatra da je nastao u 4.st.pr.Kr, no opet se ne isključuje da nije nastao na temeljima starijeg zida-visina 10m, sirina 3-4m, s unutarnje strane bio ojačan nasipom debelim 30m i jarkom širokim 35m, te dubokim oko 10m-blokovi - 60 x 100-200 x 50-70 cm, a neki su označeni slovima abecede-ukupna duzina zida je 11 km, a kroz njega je prolazilo 15 vrata-kamen tuf iz kamenoloma kraj Veja najvjerojatnije-danas sačuvan samo na par mjesta (Stadione Termini, Paiia Albania)-kroz Carstvo je bio sačuvan samo iz vjerskih razloga iako vise nije služio prvobitnoj svrsi -u svojoj posljednjoj fazi rekonstruiran je početkom 1.st.pr.Kr-zid definira vanjske granice tadašnjeg Rima (već u 1.st.pr.Kr je bio van tih granica)-nakon njega sagrađen je samo jedan sustav fortifikacija, tzv. Aurelijanov zid (od opeke, 3.st.pr.Kr)-obrambeni sustav

pravilna gradska planimetrija-osim poligonalnih i pravilnih fortifikacija, izgradnju rimskih kolonija obilježilo je i prihvaćanja grčkog običaja pravilnog planiranja (za razliku od Rima), koje nije potencirano samo urbanističkim nego i obrambenim razlozima-1. put takvo planiranje se javlja u Norbi, 296.g.pr.Kr-Cosa - 1. primjer potpuno pravilnog rastera, jedna od najranijih rimskih kolonija osnovana 273.g.pr.Kr na području Etrurije - gradski blokovi širine 32-37 i duzine 82m; ima beton, opus incertum. Cosa je najbolji sačuvani primjer rimskog grada prije 200.g.pr.Kr. Pronađeni ostaci "rimskih" hramova iz 3. do 1.st.pr.Kr (toskanski stupovi, terakotna dekoracija...) i kapitolijski hram s 3 cele-osnivanje prvih rimskih kastruma (Poblije) - Kastrum u Ostiju najstariji je poznati stari kastrum - tvrđava, 194 x 125m. Osnovan je 335.g.pr.Kr kao vojni logor na ušću Tibera. Njegove glavne ulice Via principalis i Via Praetoria, ali se uobičajeno nazivaju decumanus (istok-zapad) i cardo (sjever-jug)

Insule-velike zgrade na nekoliko katova s prizemljem za trgovine koje su gradili patriciji i iznajmljivali ih, a u njima su živjeli siromašni-Vitruvije gradnju insula pripisuje porastu stanovništava-zbog njih je August trebao reorganizirati vatrogasne službe - gradile se nekontrolirano i nekvalitetno, kad bi planuo jedan stan, planula bi cijela insula, a onda s njom i pola Rima...-one zatvaraju cijeli gradski blok

Page 41: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-one koje imaju fasadu od cigle su mlade, starije su od betona-Terracina -ostaci insule iz 1.st.pr.Kr

-sačuvano je 5 lukova (taberna) jedne insule-od betona + tehnika opus incertum, a pilastri i lukovi građeni su od lokalnog vapnenca

-kupalište na S strani foruma u Pompejima -podignuto 80-ih -tipična rimska insula u ambijentu Pompeja, izgrađena iznad redova dućana-građena je od betona i obložena pseudoreticulatom

-najvažnija primjena betona vezana je upravo uz gradnju insula s tabernama i svodova-rimski svodovi od betona nalivenog na drveni kalup (grčki su građeni od kamena) zamijenili su drvene i stare svodove

Forumi-razvoj prostora koji su u tradicionalnoj italskoj arhitekturi bili slobodni prostori za trgovanje, sa hramovima koji su slobodno postavljeni u prostoru-razvoj foruma u onakvom obliku kakvom ih mi danas promatramo - kompleks koji je u svom središtu imao otvoreno poplocanje izduženog pravokutnog oblika sa građevinama koje se pridodaju sa sve 4 strane od kojih je hram ili hramovi na jednoj kraćoj strani-u aut. doba kod Rimljana, prvobitno prostor oko kuće i grada, kasnije - administrativni, trgovački, politički, kulturni i religijski centar grada-otvoreno popločenje izduženog pravokutnog oblika-utjecaj helenističkog graditeljstva - kada ona napušta slobodnu postavu građevina-npr. Asklepijevo svetište na Kosu, Atenino u Lindu na Rodu - napuštaju slobodnu koncepciju-klasičan primjer savršene koncepcije foruma je u Pompejima (na kraćoj strani Apolonov hram, a s drugih strana građevine otvorene prema središtu)

Forum Romanum-smještaj - dolina između brežuljka Palatina, Eskvilina i Kapitolija-oblik - nepravilan izduženi pravokutnik, smjer SZ-JI-primjer je urabanisticnok sklopa građenog bez plana, bez aksijalne dispozicije-s hramovima Saturna i Dioskura na J, ali bez nekog glavnog hrama na gornjoj kraćoj strani-na J - Tabernae Veteres, na S - Tabernae Nove, obje s mesnicama, dućanima i sličnim prostorima, a iza njih su bile privatne patricijske kuće-Forum Romanum i C.F. su po duzini presijecale Via Sacri i Via Nova-nova sistematizacija F. Romanum-a započeta je poslije požara 210.g.pr.Kr-oblikovanje foruma je težilo izduženom, nepravilnom prostoru otprilike u pravcu I-Z-obnovu foruma je osmislio i započeo Cezar, dovršio August-264.g.pr.Kr konzul Gaiuis Menius je podigao ispred taberni neku vrstu galerija, balkona (koji su po njemu nazvani menijani) i tu su organizirane prve gladijatorske borbe-Bazilika Emilia (179.g.pr.Kr) i Sempromija (kasnije Julia) (169.g.pr.Kr) - najstarije na forumu - imena dolaze od imena rimskih patricijskih rodova koji su ih sagradili

-ne znamo kako su izgledale jer je 210.g. izbio požar - izgorile taberne i bazilike-bazilike - rimske građevine iako nose grčki naziv

-prethodnici su ima grčki peristil i trgovi s kolonadama-sastoji se od peristila i središnjeg prostora ili naosa pokrivenog krovnim gredama

-najbolje je sačuvana bazilika u PompejimaBazilika Emilia

-na jednom rimskom novcu iz 59.g. vidimo njen prikaz i po tomu znamo izgled

Page 42: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-2-katna građevina, stupovi iz 2 dijela-krov na 2 vode, stupovi promjera 1m-to je starija B. Emilia, novija je ona iz doba Julijevaca-o njoj cesto govori Vitruvije

Bazilika u Pompejima-najbolje sačuvana, iz 142.g.-24 x 59,85m-imala je halkidski portik i to dvokatni sa 6 korintskih stupova-28 jonskih stupova od cigle u naosu-drveni strop na dvije vode-svojom kraćom stranom se naslanja na Forum

-građevine iz doba kraljeva - Lapis Niger, Regia, Kurija, Vestin hram, Janov hram, Saturnov hram-iz doba Republike - hram Kastora i Poluksa (u čast pobjede nad Latinima 499.g.pr.Kr), Rostra, bazilika Emilija, Konkordijin hram, kuca Vestalki, Vestin hram (191.g.n.e), Tabularijum (79.g.pr.Kr), bazilika Porcia (134.g), bazilika Sepronija (169.g.pr.Kr) - bazilika Julija (54.g.pr.Kr)-iz doba Carstva - hram božanskog Cezara (29.g.pr.Kr), Akcijski slavoluk (29.g.pr.Kr), Vespazijanov hram (79.g.n.e), Titov slavoluk (81.g.n.e), hram Antonina Pia i Faustine (141.g.n.e), hram Venere i Rome (135.g.n.e), slavoluk Septima Severa (203.g.n.e), hram božanskog Romula (prije Jupitera Statora), Konstantinova bazilika (4.st.)

Stambena arhitektura-kuće s atrijem -cava aedium tuscanica

-Pompeji, Herkulanum i Ostija-ispred tablinija imaju pravokutno dvorište, atrij s krovnim otvorom (compluvium), pravokutnim bazenom (impluvium) za skupljanje kišnice-atrij - ater = crn - dokaz da se u atriju nekoc kuhalo-kuće bogate aristokracije, novoobogacene buržoazije-kuće su mogle bili prizemne ili na kat

-stambena arhitektura je brojna i važna, ali u Rimu cjelovito istraženih ostataka kuca nema-najviše primjera ima u Pompejima, npr. "kuca kirurga" (4., 3.st) - jednostavan tlocrt, atrij bez stupova i "kuca fauna" (2.st.pr.Kr) - snažan utjecaj helenističke kulture, ima i atrij bez stupova i sa stupovima, ima i stražnji i prednji peristil-one najcesce pripadaju tipu koje Vitruvije naziva cava aedium tuscanica, koje imaju krovove nagnute prema atriju, a one u sredini atrija imaju bazen za skupljanje kišnice-bilo je primjera gdje je kišnica odlazila van kuće, tj. krovna streha prema van, tzv. "casa displuviata"

kompleks Largo Argentina-kompleks gdje se nalaze hramovi iz Republike i Carstva-južni dio Marsova polja-1926. - 1928.g. - otkrivena 4 hrama iz razdoblja od 4. - 2.st.pr.Kr-hramovi A, B, C i D-Hram A - hram Juturne (vodena nimfa, božica fontana, izvora, bunara i voda)

-sagraden u doba drugog Punskog rata, 3.st.pr.Kr, posvećen 241.g.pr.Kr-sagrađen od Gaja Katula nakon njegove pobjede nad Kartazanima-ima nekoliko građevinskih faza

Page 43: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-u najmlađoj fazi bio cak peripter-sa svih strana okružen korintskim stupovima

-Hram B - hram Fortune-sagrađen 101.g.pr.Kr od Kvinta Katula nakon njegove pobjede nad plemenom Cimbri-kružnog tlocrta, 16 visokih korintskih stupova-uz unutrašnji zid je stajala skulptura božanstva

-Harm C - posvećen božici Feroniji (italska božica plodnosti)-najstariji od njih 4, kraj 4., početak 3.st.-tetrastilni s alama, s zatvorenim stražnjim zidom (peripteri sine postico)-obnovljen poslije 80.g.

-Hram D - možda posvećen Lares Permarini-najveći-heksastilni prostil-djelomično zakopan ispod Via Florida-sagrađen na početku 2.st.pr.Kr i ponovno sagrađen na kraju republikanskog doba

-Hramovi u Cosi-uglavnom tetrastilni mali hramovi s 1 celom-grede, kolumen, imale terakotnu oblogu - hram etruščanskih karakteristika

-Hram Mira - Paestum, nekoć grčka Posejdonija-nakon Pirova rata grad su osvojili Rimljani, gradi se oko 270.g.pr.Kr-visoki podij, stubište je samo na pročelju, 1 cela i ale, ali ima heksastilno pročelje-oko 100.g.pr.Kr, u drugoj građevnoj fazi dobiva korintske stupove, ima dorski friz i trabeaciju od kamena-domaci plan ali izvana ima grčke odlike

Forum Boarium-"mesna/stočna tržnica", na lijevoj obali Tibera između Palatina, Kapitolija i Aventina-2 mosta su izgrađena preko Tibera uz Forum Boarium - Pons Emilijus i Pon Sublicius-tzv. Hram "Fortune Virilis", misli se da je posvećen bogu Portunu

-jako dobro sačuvan-na visokom podiju s jezgrom od betona-djelom od travertina, a dijelom od tufa koji se stukatira i boji-na pročelju 4 jonska stupa-jonski polustupovi na lateralnim zidovima i u stražnjem zidu djeluje kao peripter-Fortuna virilis - zaštitnica mornara i luka-6.st.pr.Kr., restauracija 80.g.pr.Kr

-Ara Maxima - spomenik podignut u slavu Herkula blizu hrama H. Viktora-Vestin hram

-najbolje sačuvan na Forumu Boarium-u-nazvan je tako jer slici onome na Forum Romanum-u, ali je bio posvećen Herkulu Viktoru-kružni tlocrt, ima 20 korintskih stupova s atičkim bazama-fragmenti kasetiranog svoda, a bio je okružen stubama (stilobat) pa se naziva Helenističkim uljezom

Page 44: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Svetišta-u Gabijima - 155./156.g.pr.Kr

-svetište Junona -veliki heksastilni hram s alama, zatvoreni stražnji zid-u središnjoj osi je hram, a dvorište okolo - s dvije strane okružen tabernama-monumentalno stubište s orkestrom i pozornicom

-u Prenesti - 80-ih.g.pr.Kr-južno od Rima-svetište Fortune Primigenije-najpoznatije, najveće i najsustavnije razrađeno svetište iz vremena kasne Republike-štovao se sjedeći kip Fortune prvoroditeljice s djecom Jupitrom i Junonom na krilima-7 terasa, terasa na vrhu (posljednja) podsjeća na orkestru - na padinama brežuljka-ispod prve terase se nalazio red bačvasto nadsvođenih dućana-naglašenije središnje osi-okrugli hram na samome vrhu je posvećen Fortuni Primigeniji-sva 3 grčka stila su zastupljena - dorski, jonski, korintski

-u Tivoliju -svetište Herkula Viktora (zaštitnik vojnika, trgovaca, putnika...)-podignut 50.g., grčki arhitekt Hermodor iz Salamisa-ispred hrama je polukružno stubište koje imitira teatar-oktastilni hram okružen dvokatnim, trostrukim porticima s toskanskim stupovima, 20 korintskih-cijelo svetište se nalazi na terasi, ispod kojeg je podzemni hodnik koji vodi u taberne

za šoping-u Teraccini - svetište Jupitera Anxura, u Sulino vrijeme

-beton, opus incertum, glavna terasa ima pročelje s arkadama koje nemaju stupove, a iza njih je bačvasto nadsvođeni portik sličan onome u Prenesti

-s alama i zatvorenim straznjim zidom-u ranijim stoljećima bio i vojna baza, mjesto gdje se nalazio kastrum

Forum Holitorum "San Nicolo in Cancere"-nalazio se malo sjevernije od Forum Boarium-a , u blizini kasnijeg Marcelovog kazališta-ovaj forum je bio pazar (prodavalo se povrće, voće...)-3 hrama u nizu-Sjeverni - iz 3.st.pr.Kr

-najbolje sačuvan-posvećen dvoglavom Janu-jonski peripter, sa zatvorenim stražnjim zidom

-Srednji - 197. - 194.g.pr.Kr-vjerojatno je izvorno bio jonski peripter, ali nije sa sigurnoscu moguće utvrditi broj stupova (dva ili jedan red stupova??)-posvećen Junoni Sospiti (spasiteljica)

-Juzni - 3.st.pr.Kr.-posvećen božici Spes (personifikacija Nade)-dorski peripter

Page 45: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

9. Skulptura Republikanskog razdoblja

-najvažnija je portretna skulptura, doveli su ga do savršenstva-skulptura je cesto u funkciji ukrašavanja pojedinih gradova-period od sredine 2.st.pr.Kr. do Augusta, razdoblje je tijekom kojeg sve značajne helenističke države potpadaju pod rimsku vlast-iz grčke ili helenističke perspektive to je kasni helenizam, no iz rimske perspektive to je period kasne Republike-130.g.pr.Kr Atal III oporučno daje Rimu Pergamsko kraljevstvo-simbioza grčke i rimske umjetnosti-3 glavna fenomena u rimskoj umjetnosti:

1. - pojava portretnog realizma2. - pojava masovnog kopiranja i neo-klasicizam3. - pojava i razvoj historijskog reljefa - najvažnija i najrazvijenija forma reljefnog kiparstva. Vrhunac u carskom razdoblju

-rimsko shvaćanje rimske skulpture drukčije je od grčkog (bogovi i mitološke scene najčešće), kod Rimljana je bila važna funkcija - javni kontekst-nova moda portretiranja pojavljuje se unutar civilne nadgrobne skulpture, tj. skulpture naglo obogaćene trgovačke buržoazije-prikazuju se osobe srednje životne dobi, s kratkom kosom i objektivnim realističnim izgledom. Fizionomijski je realizam mogao biti naglašen do krajnjih granica (suhi realizam), ublažen idealizirajućim elementima u prikazu očiju i usta, kombiniran s helenističkim patosom ili drugim portretnim efektima-novi je portretni stil u 1.st.pr.Kr. imao znatan uspjeh i postao je dominantnim tipom portreta na širokom prostoru

Delos-prva 2 fenomena su najbolje i najranije posvjedočena na o. Delosu-kozmopolitska sredina (razni kulturni profili)-naseljavaju Rimljani, Grci, Italici-rani primjerci realističkog podrijetla i kopističke produkcije-u kuci italskog trgovca pronađeno

1. - skulptura Pseudoatleta pronađena zajedno s Polikletovim Dijadumenom - Pseudoatleta je sastavljan od dva dijela - tijelo iz grčke skulpture (klasično razdoblje, 5.st.pr.Kr), glava Rimljanina u 40ima, visoki zalisci, malo kose-kombinacija nekonzistentnosti između grčkog atletskog tijela i portret starijeg muškarca - primjer klasicizma-datacija - oko 100.g.pr.Kr-ovakve skulpture su znale bit dio nadgrobne skulpture-ovo ovdje je odraz buržoazijskog društva (trgovci na Delosu su se cesto bogatili trgovinom robljem)2. - skulptura Gaja Ofelija Rufa-samo tijelo sa Delosa-odraz suhog realizma, idealizacija lica se gubi-datacija oko 100.g.pr.Kr

-ove skulpture su rađene za Italce ali od strane grčkih umjetnika

Page 46: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-pitanje podrijetla i interpretacije novog portretnog stila teško je objasniti. Dvije su glavne teze:1. da je najprije bio razvijen za grčku buržoaziju i zatim imitiran i prihvaćen od Rimljana2. da se pojavljuje na prostoru Italije i to vec u 2. ili cak 3.st.pr.Kr-za prvo objašnjenje nema dovoljno valjanih argumenata. Na Delosu je nađeno 70-ak privatnih statua od čega približno polovica prikazuje rimske i italske trgovce-iz Italije potječu najbolji primjeri novog portretnog stila-Polibije i Plinije spominju običaje izrade posmrtnih maski - Imagines Majorum koje su se nosile u pogrebnim procesijama ili odlagale u malim kućnim svetištima-Rimljani su veću ulogu davali glavi, a Grci podjednako glavi i tijelu-te maske su bile voštane - tako da nisu dugo trajale-običaj o kojem govore Polibije i Plinije ilustrira mramorna statua togata BarberiniSkulptura Togat Barberini

-obučen u togu iz Augustova vremena-u rukama drži 2 biste svojih muških predaka s verističkim glavama-statua od kamena-povezuje se s imagines majores-moguće je da te glave ne odgovaraju tijelu, zbog težine bi se reklo da su zamišljene od terakote ili voska, nikako kamene ili brončane

-nije sačuvana ni jedna voštana maska, ali se sačuvalo nekoliko portreta od terakote-portreti starijih muškaraca, pametne osobe-glave potpuno degradirane starenjem-naglašena obilata koštana struktura-najbolji primjeri iz 1.st.pr.Kr portreti su nepoznatih muškaraca iz Museo Torlonia i Osima kod Ankone. Datiraju se oko 80. - 50.

-stilovi portreta: idealizirani, veristički, analitički (pojavljuju se u isto vrijeme)-Veristički stil - počiva na etrurskoj umjetnosti i umjetnosti predrimskih italskih plemena

-statičnost, frontalnost, lišenost emocija, glavna koncentracija na teksturi koze-etruščanski umjetnici već od 4.st.pr.Kr izrađuje za rimske patrone brončane skulpture koje su imale osobine da ih se nazove realističkim. Međutim, moguće je da je taj trend rezultat kontakata etruščanskih umjetnika s portretima helenističke Grčke

-primjer iz 2./1. st.pr.Kr - Arrigatore/Aul Metel -oko 90. - 70.g.-podrijetlom iz Trazimskog jezera u Etruriji-etruščanski natpis-rani oblik toge-gestikulatura, naglasak na saku-post-lizipovskog karaktera-glava u verističkom stilu

-realističkim portretima počinje se dodavati i helenistička komponenta; prilozi ekspresije, patosa, torzije glave... s tim se verizam obogaćuje

Page 47: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

general iz Tivolija-prva polovica 1.st.pr.Kr-nekoć je stajao u supstrukciji Herkulova hrama (ili hrama Hektora Viktora??)-prsni oklop pored lijeve noge sluzi kao oslonac tijela-osobine portreta su konzistentne rep. verističkom stilu-u kasnim srednjim godinama, desna ruka ispružena-prikazan na heroiziran način - tijelo ima grčke elemente-golotinju je zamijenila rimska čednost - plast je prebačen preko genitalija i lijeve ruke, a jedan kraj na lijevom ramenu-ima rimsku glavu

-objašnjenje nastanka svih navedenih portreta - prisutnost helenističkih umjetnika i zahtjevima rimskih komitenata da se istaknu aristokratske moralne osobine. Novi portretni stil je vjerojatno od samog početka rimski stil, kasnije prihvaćen od Grka.-mnogi helenistički dinasti koji još nisu došli pod rimsku vlast su prihvatili rimski aristokratski portretni stil i prikazivali ga na novcu kao znak političkog opredjeljenja-važnost ovih portreta je u činjenici da ce kasnije iz njih izaći carski portreti (Nijemci su stručnjaci za njihovo analiziranje), kod kojih je ponekad razlika samo u tome jeli pramen kose okrenut na ovu ili onu stranu...

Ženski portreti-s neznatnim zaostatkom prati razvoj muškog portreta. Najraniji primjer potječe s Delosa, a vjeruje se da prikazuje ženu Pseudo-atleta.-kod izrade ženskog portreta umjetnici su čini se veću pažnju poklanjali izgledu frizure nego osobinama lica. Do50-ih godina nose se različite vrste frizura... Od 40-ih godina, najprije na numizmatičkim portretima, a zatim u punoj plastici pojavljuje se potpuno novi tip, tzv. nodus frizura-Livijina glava - blago idealizirana

-bista ili statua-frizura - razdoblje 50./40.g.pr.Kr pa do 20-ih-nodus - valjak, kolut kose formiran iznad cela, kosa je podijeljena na sredini tjemena i bačena otraga ili od nodusa može ići traka

-Oktavija - žena Marka Aurelija-prikaz na novcu-individualne osobine kod tih carica su sjajno naglašene - lijepe, dok kod rimskih starica se vidi ružnoća ali opet s tom frizurom

Nadgrobni spomenici-u kasnoj republici izradu portreta baziranih na aristokratskim modelima naručuju i dobro stojeći oslobođenici (libertini). Najbolji su primjeri nadgrobni reljefi ili biste s nekropola grada Rima. Većinom su odjeveni u rimsku građansku odjeću (tunika - toga; tunika - pala), a tek su neki prikazani u herojskoj nagosti, i to ako su kao slobodno rođene osobe bili pripadnici rimske vojske-reljefi mogu biti okomito postavljeni i prikazivati tijelo, poprečno koncipirani i prikazivati polufigure i poprsja vise ljudi...-stajali na pročeljima ili u unutrašnjosti grobnica - grobnice tipa kuće, hramske grobnice, kolumbariji...-cesto prikazuje pokojnika u statuarnim položajima i obrascima koje se multipliciraju nebrojeno puta (držanje ruku, određen položaj tijela...)

Page 48: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Kopije i klasicizam u Rimu

-dolazak grčkih helenističkih umjetnika u Rim - neki robovi, neki slobodni...-golemo rimsko tržište - novo obogaćena rimska buržoazija želi vrhunska djela što zahtjeva školovane majstore - dolaze Grci iz J Italije ili iz same Grčke-već od 2.st.pr.Kr. za visi rimski sloj se u sve većem broju izrađuju statue njihovih voda, bogova, pobjedničke statue, povremeno historijski reljefi, u materijalima i stilovima koje su rimski kupci mogli poželjeti-3 osnovne kategorije proizvoda

1. Nobilia opera - kopije i verzije poznatih majstora (od Minora i Polikleta, do Lizipa i Praksitela)2. Imagines Illustrium - portreti poznatih grčkih pisaca, filozofa3. Ornamenta - dekorativna skulptura

-2 glavna centra:1. Pasitelova radionica2. neo-atičke radionice grada Atene

Pasitel-iz južne Italije, živi vjerojatno od 106. - 48.g.pr.Kr-kopist, klesar, ljevač bronce-iz njegove radionice potječe niz majstora-"Nobilia Opera" - djelo u 5 svezaka, prodajni katalog djela koja su se mogla naručiti u njegovoj radionici-od njega je Plinije preuzeo podatke o kiparima između 296. i 156.g, te kaže da Pasitel nije radio ništa a da prije toga nije napravio model, uzimao gipsani odljev

Dijadumen - grčka kopija grčkog rada za rimskog naručitelja (Polikletov original)-mramor-oko 100.g.pr.Kr-pronađena zajedno sa Pseudo-atletom

-razvoj portretnog realizma i kopističke industrije su paralelni-samoprezentacija - ja u atletskoj nagosti + portretna glava

Brodolom, Tunis - "Mahdia"-krenuo iz Atene prema italiji-oko 100.g.pr.Kr-nosio teret za rimsko tržište-60 mramornih stupova, 30 kapitela, mramorne vaze, originalni grčki reljefi, 4 grčka natpisa, 4 kline ležaljke, kandelabri, kipovi i tonde, brončani kipovi i statue...-sve iz atičkih radionica u neo atičkom stilu

Pasitelova radionica:Stefanos - Pasitelov učenik-skulptura "Atleta" - signatura na bazi - "Stephanos, Pasitelov učenik"

-načinjen po uzoru na grčke klasike-to je kao neka vrsta kanone ove radionice

-grupa Orest i Elektra - 50. - 25.g.pr.Kr-mladi nagi atleta

Page 49: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-ženski lik s njime (nadodana), podsjeća na grčku skulpturu ranog 5.st.pr.Kr., impostacijom i draperijom bazirana na kipu Venere Genetrix, a izradom glave, lica, frizure i muskulaturom torza na tragu je muških skulptura ranog 5.st.pr.Kr

-grupa "San Ildefonso" - nekoć u Salustijanskim vrtovima u Rimu-2 muška lika-uzor za desni lik - Polikletov kip "Westmacott dječak" iz 5.st.pr.Kr - prikazan dok jednom rukom podiže vijenac na svoju glavu-uzor za lijevi - Praksitelov kip - pogled mu je usmjeren prema dolje - podsjeća na Apolona Sauroktona iz 4.st.pr.Kr-neki znanstvenici smatraju da par prikazuje Oresta i Pilada, drugi da je riječ o Kastoru i Poluksu...-lik karijatide pored desne noge desnog lika

-grupa Ludovisi -naziv prema Ludovicu Ludovisiju-neoklasična grupa, datirana u posljednju četvrtinu 1.st.pr.Kr-signatura Menelaja - Stefanov učenik-prikazuje dječaka i mladu ženu u odnosu punom povjerenja i smirenosti-možda nadgrobna skulptura koja prikazuje majku i sina

Neoatičke radionice

-majstor Apolonije - Torzo Belvedere-majstor Antioh, kopist Fidijine Atene (Ludovizijina Atena)-Kleomeni - atenska obitelj"Kleomenes Apalodor" - Apolodorov sin; znak da je generacijski "Venera Medici" - Augustov nećak-portret sačuvan na novcu, na zlatnom stateru

portret rimskog vojskovođe i konzula - Titus Quintus Flaminius-nije sačuvan u punoj plastici, ali je na novcu-u čast pobjede nad makedonskim kraljem Filipom V. (II. punski rat)-avers - portret-revers - božica Viktorija-realistične crte lica, razbacana kosa, brada-kovan je 197.g.pr.Kr u Grčkoj-najstariji nama poznati numizmatički portret Rimljanina koji je portretiran za vrijeme svog života, sto se u Italiji ne bi napravilo ni pod razno (ne na novcu)

Stup i friz sa prikazom bitke kod Pidne 167.g.pr.Kr, Delfi-pobjednički spomenik rimskog vojskovođe Emilija Paula-izvorno ga je podigao makedonski kralj Perzej, prenamijenjen je samo-napravljen 167.g.pr.Kr., Makedonija postaje rimska provincija -Emilije je dao izraditi friz i konjaničku statuu samog sebe na vrhu-najstariji primjer historijskog reljefa-opisan je stvarni prikaz bitke - jedan bijeli konj pobjegao iz tabora i tako je, prema izvorima, bitka i počela

fragmenti friza s oltara Lucija Domicija Ahenobara-bio rimski konzul-najvjerojatnije negdje oko 100.g.pr.Kr

Page 50: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-jedan od najljepših primjera historijskog reljefa i eklektizma, praktičnosti i rimskog poimanja skulpture-vjerojatno fragmenti statuarne baze (znaci baza na kojoj je bilo vise skulptura)-3 fragmenta se čuvaju u Munchenu, a najduži u Louvru-fragmenti otkriveni na Marsovom polju-na tri fragmenta se prikazuju mitološke scene - Posejdon i Amfitrita na desnoj strani, njihovo mitološko vjenčanje, zaprege vuku tritoni koji ili sviraju liru ili pusu u rogove; na lijevoj strani je prikaz morskog bića, bika i nimfom Nereidom koja nosi kutiju u kojoj su vj. neki nakit ili darovi za Posejdonovu mladenku-duzi reljef - rimski tip, povijesnog karaktera

-scena povodom vojne cenzure (upis rimskih građana u vojne knjige)-u sredini je oltar + Mars i svećenik-na desnoj strani je žrtvena povorka s bikom, ovcom i svinjom

reljefi trofeja, Via della Consolazione-1938.g. otkriveni mramorni frizovi-zagonetni spomenik, najvjerojatnije neki tip pobjedničkog spomenika-podigao ga vj. Kornelije Sula u čast pobjede nad dinastom Mitridatom-kraj 2.st ili prva polovica 1.st.pr.Kr-na štitu - orao, Jupiterov grom, jedan od dioskura; prikazan i prsni oklop, knemide, Viktorije

fragmenti terakotnog zabata, Via San Gregorio-ne znamo o kojem je hramu riječ, ni kome je bio posvećen-fragmenti pronađeni 1878.g.-figure od terakote - Mars u oklopu, Venera, Viktorija, krajnje desno su viktimariji (vj. vukli žrtvene životinje) - možda prikaz suovetaurilije

Numizmatički portreti i početci dinastičke (oficijelne) portretistike

-razvoj carske portretistike koja počinje u Cezarovo i Pompejevo doba, a prepoznajemo ih po numizmatičkim portretima (Pompejevi portreti na novcu se javljaju posthumno)

Pompejev portret, grobnica Licinijevaca-danas se čuva u Kopenhagenu-karakteristike - široko, punašno lice, naborano čelo-anatole frizura - nosio ju Aleksandar Veliki-vj. izrađen 50-ih godina (doba Klaudija), ali je izrađen prema ranijem predlošku

Portret Cezara-prvi Rimljanin koji se počinje prikazivati na novcu za svog života, od 44.g.pr.Kr-portret iz Tusculuma je jedan od najkvalitetnijih-najljepši je primjer onaj iz Egipta, danas se čuva u Berlinu-Cezar je bio proćelav, zbog toga je cesto nosio vijenac na glavi, imao je široku glavu, visoko čelo, naborani vrat...-s njegovim portretima počinje razvoj dinastičke julijevko-klaudijevske portretistike na koje se nadovezuje August

Page 51: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

RIMSKO CARSTVO

29.g.pr.Kr - 14.g.n.e - August14. - 37.g. - Tiberije37. - 41.g. - Kaligula Julijevsko - Klaudijevska dinastija41. - 54.g. - Klaudije 54. - 69.g. - Neron

69.g. - Galba, Vitelije, Oton

70. - 79.g. - Vespazijan79. - 81.g. - Tit Flavijevci81. - 96.g. - Domicijan

96. - 98.g. - Nerva98. - 117.g. - Trajan117. - 138.g. - Hadrijan138. - 161.g. - Antonin Pio Antonini161. - 180.g. - Marko Aurelije - 169.g. - Lucije Ver180. - 192.g. - Komod

193. - 211.g. - Septimije Sever211. - 217.g. - Karakala (Marko Aurelije Antonin) Severi217. - 222.g. - Heliogabal222. - 235.g. - Aleksandar Sever

273. - 275.g. - Aurelijan284. - 305.g. - Dioklecijan306. - 337.g. - Konstantin

Page 52: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

10. Skulptura Carskog doba

Augustovi portreti

-na novcu se počinje prikazivati 37.g.pr.Kr. već po uzoru na Cezara-August je utemeljitelj korištenja portreta u propagandne svrhe-na novcu se počinje prikazivati već ranih 30-ih godina pr.Kr. - 1. kovani novac na aversu prikazuje njegov portret, a na reversu njegova oca Cezara-čovjek koji je najviše proveo na tronu, umire u 76.god.-cijela serija portretnih kipova za Augustovo doba-prvo istraživanje Augustovih portreta je započeo Otto Brendel - podijelio ih je u 4 tipa, označivši ih slovima abecede A, B, C i D-na vlast dolazi sa 32.god.-rani portreti - mladolik, no i na starijima doima mlado - razlog je sto je rimska umjetnost tog doba inspirirana grčkom klasikom pa se to razdoblje u rimskoj umjetnosti naziva klasicizam (nerijetko i Augustov klasicizam)

Augustov klasicizam-grčka skulptura 5.st.pr.Kr. - atleti, mladost, idealizam - ima veliki utjecaj na Augustovu portretistiku-pokusaj da se prikaže potomkom ne samo Julijevaca (koji su potomci Venere), već i potomkom Apolona - kolala legenda da je Apolonov sin (Apolon se uvijek prikazuje mlad i ljepuškast)-način proučavanja portreta se radi pomoću fizionomije i frizure-nijemci - Lokenc - brojanje lokni frizure-svaki od portreta Rimskih careva je izrađen po jednom prototipu, koji je obično bio od bronce (nisu sačuvani zbog taljenja metala u srednjem vijeku)

-3 prototipa Augustova portreta1. Akcijski tip ili tip Oktavijana - ima nekoliko varijanti (Alkudija tip)2. Primaporta tip ili glavni tip - jedinstven3. Forbes tip, sporedni tip - ima vise varijanti (Ara Pacis tip)

1. Akcijski tip ili tip Oktavijan-naziv dobio jer se vjerovalo da je izrađen u čast pobjede kod Akcija (neki opet misle da su prvi primjerci ovakvog tipa nastali prije 31.g.pr.Kr)-pronađen je jedan primjerak i to kod nas u Osoru, te iz Alkudija (Malorca), Firence i Tripolija-tada je on još Oktavijan-pramenovi se rastvaraju u obliku viljuške ili lastavičjeg repa iznad lijevog oka, a iznad desnog su formirana velika zatvorena kliješta-helenistički elementi - lagano uzdignuta, nagnuta udesno, oči lagano stisnute i obrve lagano namrštene kao da u tom trenutku donosi neku važnu odluku, naborano čelo-Béziers-Spoleto tip, Lucus Feroniae tip, Alcudia (glavni), Oktavijan tip2. Primaporta tip ili glavni tip-pronađen je u Livijinoj vili u Prima Porti 1863.god. (statua po kojoj je cijeli tip dobio naziv)-kasnija kopija izgubljenog originala-datacija - od 20.g.pr.Kr - 15.g.n.e

Page 53: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-obično se uzima da je nastao nakon sto ga je Senat proglasio Augustom cime započinje novi oblik vladavine - principat (savršeni balans između prvog među jednakima i Senata koji je na čelu rimske države)-posvjedočen u najvećem broju primjeraka (oko 150 primjeraka, ne zna se točno)-ovaj tip - redukcija ili pojednostavljivanje i fizionomijske forme i forme frizure - još uvijek su na istim mjestima rastavljeni pramenovi, nešto malo bliže nosu su formirana kliješta, pramenovi više nisu tako razigrani, crte lica idealizirane - prikazan mlad (tad imo preko 40 g.)-utjecaj grčke skulpture 5.st-skulptura iz Prima Porte - od mramora, prikazuje Augusta kao vrhovnog zapovjednika, u oklopu, ispružene desne ruke - ova poza se naziva ad locutio, kraj desne noge mu je Eros koji jaše na dupinu (podsjeća na malog Bakha s Praksitelovim Hermesom)-ima nekih sličnosti sa Polikletovim Doriforom - idealizirano tijelo po uzoru na njega, impostacija gotovo identična-oklop -cijeli ispunjen reljefnim figurama koje se nižu u tri glavna friza, "polja"

-gornje polje - Bog neba Celus, Solus u četveropregu, Aurora kako jaše na fontani života-srednje polje - 2 lika - lijevi možda neki rim. general ili Romul ili genij rimskog naroda.... dok drugi predstavlja Parta koji vraća zarobljeni vojni stijeg s orlom rimskom generalu-donje polje - Apolon s lirom na krilatom grifonu, u samom dnu je Tellus - Majka Zemlja s 2 bebe i rogom izobilja, krajnje desno Dijana koja jaše na jelenu

-vraćanje stjegova od Parta je najveći Augustov politički uspjeh - te je stjegove izgubio Kras u bitci u kojoj je izgubio i život - to je bilo 20.g.pr.Kr3. Forbes tip ili sporedni tip-misli se da je najljepši primjer onaj iz Louvra (MA 1280)-nema ih vise od 15-ak-frizura - maksimalno pojednostavljena, nekoliko debelih pramenova na desnoj strani čela i iznad oka slabo formirana kliješta

statua kao Pontifex Maximus-Via Libirana, poslije 12.g.pr.Kr-glava je klesana od grčkog, a tijelo od rimskog kamena-čuva se u Museo Nazionale-u togi je s pokrivenom glavom-ruke odlomljene ali vjerojatno je prinosio žrtvu ljevanicu-ozbiljan izraz lica-gotovo identična fizionomija kao ona statua iz Prima Porte

gema Augustea, 10.g.n.e-August se pojavljuje u primaporta portretnom tipu-danas se čuva u muzeju u Beču-autor vj. netko od aleksandrijskih majstora (u Augustovo vrijeme je bilo još samo par vrhunskih umjetničkih centara koji su izrađivali geme - jedan od najvećih je u Aleksandriji)-po tipologiji je kameja, iako nosi naziv gema - poludragi kamen izrađen u tehnici reljefa, reljef bijeli, osnova siva (izrađen od dvobojnog arapskog oniksa)-kombinacija mitoloških i povijesnih karakteristika-reljefni prikaz je podijeljen horizontalno u 2 scene-gornja scena -August u stavu Zeusa sjedi na prijestolju s žezlom pokraj božice Rome

Page 54: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-zdesna su im tri figure - Eumena s vijencem od hrastova lišća, bog mora Ocean i božica zemlje s rogom obilja-lijevo su 2 dječaka, princ Gaj Cezar a sasvim lijevo je Tiberije s dugim žezlom izlazi iz kvadrige kojom upravlja Viktorija

-donja scena - pripadnici pomoćnih postrojbi i rimski legionari podižu tropej na kojem je obješeno zarobljeno oružje i zarobljeni neprijatelji koje vuku za kosu i dižu također na tropej-19 x 23cm-slavi Augustove pobjede nad Panoncima i Delmatima 9.g.n.e

Ara Pacis (Augustae)

-13. - 9.st.pr.Kr-monumentalni oltar koji je napravljen po naredbi senata kako bi se proslavio Augustov pobjednički povratak iz Galije i Hispanije-žrtvenik se nalazio na Marsovu polju uz Via Flaminiju-sastoji se od unutarnjeg i vanjskog zida-unutar četvrtastog mramorom ograđenog prostora su 2 vrata - na I i na Z-ulaz u žrtvenik je bio okrenut na Z-sam žrtvenik stajao je na postolju od 4 stepenice, skoro 10 x 11m-unutrašnji dio ograde je bio podijeljen na 2 friza - donji dio je imitirao drvenu ogradicu, u gornjem su bile obješene girlande i volovske glave-s vanjske strane ograde - također 2 reda panela, 2 friza - na donjem frizu duž cijele vanjske strane ograde se nalaze bogati ornamenti biljnih latica, akanta, unutar kojih se nalaze pojedine životinjice (insekti, kukci...)-gornji friz s vanjske strane ograde:

-na kraćim stranama (I i Z) su prikazi iz mitologije-I - personifikacija Italije i Rima-Z - scene iz mitologije i rimske prošlosti, sačuvana 2 prizora Romula i Rema kako ih doji vučica a Mars gleda

Page 55: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-na S i J strani se nalaze procesije Rimljana (simbolički ko posvećivanja samog žrtvenika 9.g.pr.Kr) - onaj na S strani je nešto lošije sačuvan i po likovima je nešto manje važnosti-na J strani veći broj pripadnika julijevsko-klaudijevske kuće (August, Agripa, Livija)

-na odličan način pokazuje sve karakteristike Augustova doba - i u smislu političke propagande, socijalne ideologije...-prvi ostaci Are Pacis pronađeni su u 16.st, u vrijeme Mussolinija - nije bilo mogućnosti da se podigne na mjestu na kojem je izvorno stajala, pa je to učinjeno nešto malo sjevernije, uz obalu Tibera-nema sumnje da su je izgradili grčki majstori-1983. rekonstruirana

-na tragu Are Pacis i njezinih reljefnih ploča s prikazima procesije su i dva spomenika:

-prvome ne znamo ime - reljefna ploča s prikazom suovetaurilije (žrtva bogu Marsu koja se vršila svako 5 godina prilikom upisa u vojne knjige)-danas se čuva u Louvru-ploča je zanimljiva jer prikazuje samoga Tiberija u trenutku žrtve-vjeruje se da je to samo lijeva polovica izvorne ploče pri čemu bi na drugoj strani trebao biti sličan oltar i lik Augusta koji također prinosi žrtvu

Ara Pietatis Augustae (pobožni)-reljefne ploče kao oplate žrtveniku-oltar je zavjetovao Tiberije 22.g.n.e. u čast ozdravljenja majke Livije, ali ga nije izradio zbog kasnijeg sukoba s njom-Liviju je divinizirao Klaudije-posvećena je 43.g.-iz ideološko - propagandnih razloga - kao znak lojalnosti Augustu i dinastiji-stajala je na Kapitoliju i po uzoru na Aru Pacis-unutrašnjost je ukrašena girlandama

veliki Francuski kamej-za vrijeme Tiberija, 23.g.n.e-najveći preživjeli antički kamej, dimenzija 31 x 26cm-od sardoniksa-scene su podijeljene u 3 zone-gornja zona - prikaz božanstva, u božanskoj sferi također prikazan i August-središnja zona - u središtu sjedeće figure Tiberija i Livije, pored njih vojnik Germanik, Druz, Kaligula te još neki članovi julijevsko-klaudijevske kuće-donja zona - zarobljeni barbarski narod, cak i žene s djecom u ruci

apoteoza Augusta, reljef iz Ravenne-40. - 45.g.n.e-vjeruje se da je ovo lijeva polovica reljefne oplate velikog žrtvenika-prikazuje 4 stojeća lika i ženu koja sjedi-lijevi lik je najviši i predstavlja Augusta kao Marsa, lijevom nogom gazi kuglu, desnom rukom drži žezlo, a u lijevoj mac-August kao Mars Ultor iz središta zabata hrama Marsa Ultora - po toj logici bi i August trebao biti u sredini reljefa, zato se misli da nedostaje desni dio

Page 56: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-ženski lik na reljefu je izazvao polemike - neki kažu da je to Livija, neki Antonija Mlađa-najvjerojatnije je stajao u Rimu, u Ravenni završio nekim čudnim stjecajem okolnosti-vjeruje se da je spomenik podignut u doba Klaudija, a onda bi i njegov lik trebao biti negdje na reljefu jer je svrha reljefa propaganda, tj. pokazati legitimitet Klaudijeve vladavine-bočna strana prikazuje žrtvenu procesiju - detalj s tijelom bika i viktimarijima koji vode životinje na klanje-sa tog žrtvenika je i Suovetaurilia reljef u Louvru-prvi primjer oficijelnog spomenika na kojemu su članovi carske kuće frontalno prikazani, sve glave su u 3/4 pozi, sve noge bose-August - na glavi corona civica, a na čelu mu je bila prikačena zvijezda

Cancelleria reljefi-pronađeni 30-ih godina kod Palacio de Cancelleria-fragmenti su označeni kao friz A i B-iz perioda flavijevaca-friz B (donji) - dvije figure s glavama u prvom planu - desno Vespazijan, do njega Domicijan, s obzirom da nigdje nema Tita, nastao je 80-ih godina-reljefi su u klasicističkom duhu-friz A -problem predstavlja četvrti lik s lijeve strane - car Neron, sto on radi tu???

-lik koji je nekoć prikazivao Domicijana je prerađen u Nervu jer je zabranjena bilo kakva uspomena na Domicijana (Damnatio memoriae)-damnatio memoriae - 1.st. proglašeno službeno samo za Vespazijana-gornja ploča - prikaz Domicijanova odlaska u rat u Germaniju-donja ploča - Domicijanov povratak iz rata

konjanički kip Marka Aurelija-kraj 2.st., 173.g.-dugo vremena se nalazio na kapitolijskom trgu, danas je tu kopija, a original je u Kapitolijskom muzeju-remek djelo rimske brončane skulpture, visina - 3,5m-dugo se smatralo da je kip Konstantina (1. kršćanski car), zato je i sačuvan-nije prikazan u vojnoj opremi nego u tunici i ogrtaču - sto je čudno jer je najveći dio života proveo izvan Rima boreći se protiv germanskih plemena na Dunavu-car je prevelik naspram konja-izvori kažu da je ispod prednje desne podignute konjske noge stajao lik barbarskog kralja-ispružena desna ruka - podsjeća na Augusta iz Primaporte

Grupa tetrarha-ugrađena je u crkvu Sv. Marka u Veneciji (danas je tu kopija)-plijen u 4. križarskom ratu iz Konstantinopolisa, 207.g.-smatra se da je izvorno stajala na propilejima na Kapitoliju-građena od porfira-Dioklecijan, Maksimilijan, Konstancije Klor, Galerije (2 augusta, 2 cezara)-prikazuje članove 1. tetrarhije u potpuno identičnoj ikonografiji kao zapovjednici vojske s teškim ogrtačima i kapama ilirskog podrijetla (kapa u 3.st postala popularna medu rimskim vojnicima); rupice na kapi daju zaključiti da su se tu nalazili neki ukrasi, vj. dragi kamen-zagrljeni - simbol carske sloge, konkordije-tetrarhiju je 293.g. uveo Dioklecijan, vj. ponukan strahom za vlastiti život - za suvladara odlučio uzeti svog ratnog druga Maksimilijana, a svaki od njih je još uzeo svog cezara

Page 57: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Decenalija spomenik-nastao 303.g.n.e, u čast 10 godina vladanja tetrarha-5 monumentalnih počasnih stupova na visokim bazama, na vrhu statue tetrarha, a na 5. i najvišem stupu je Jupiter-nalazi se na Forum Romanum-u pokraj Rostre (govornice)-sačuvana je samo jedna baza stupa (stup Konstancija Klora - Konstantinov otac)

-prikaz dvije Viktorije koje drže između sebe štit s natpisom ("cezaru sretna desetogodišnjica"), ispod štita su zarobljenici-na drugoj strani je prikazana žrtvena povorka (suovetaurilija)

-na trećoj strani - procesija građana odnosno senatora koji su obučeni u kontabuliranu togu - nosi se potpuno drukčije nego na početku Carstva, jedna traka prebačena i premotana preko grudi, a u Konstantinovo doba dobiva trokutastu formu-na četvrtoj strani - sam cezar Konstancije Klor dok vrši žrtvu kraj oltara gdje prisustvuje Mars, senat, Roma i Sol-u Vatikanu postoje 2 slične grupe tetrarha, a i u Srbiji-glava iz Nikomedije, misli se da je od Dioklecijana

Slavoluci-gradili su se još u doba republike, ali su tada imali drukčiji izgled i zvali su se Fornix (svod)-od Augusta se zovu Arcus Triumfalis-spomenik s jednim ili 3 prolaza s masivnim pilonima-ima tablaturu i atik s natpisom

Augustov slavoluk, Rim-stariji -na Forum Romanum, 29.g.pr.Kr. u spomen na bitku kod Akcija

-vj. rastavljen i njegovi dijelovi su poslužili za drugi, novi slavoluk-1 široki prolaz

-mlađi -iz oko 20.g.pr.Kr-postoji njegov prikaz na novcu iz 19.g.pr.Kr (isto nije sačuvan)-ima kvadrigu Augusta na vrhu-smanjen raspon svodnog dijela i dodane bocne edicule (edikula ja melo svetište, kapelica) s trokutnim zabatom raščlanjene s 4 stupa i na njima skulpture Parta (pružaju stjegove Augustu)

-ostali Augustovi slavoluci - u Brindisi, Susi, Aosti, Puli-slavoluk u Puli je podignut oko 8.g.pr.Kr u čast Augustove pobjede na području zapadnih Alpa - 1 prolaz uokviren sa stupovima, kvadriga s kipom cara

Tiberijev slavoluk, Orange, 26. - 27.g.pr.Kr-3 prolaza, na obje strane prolazi su uokvireni sa vitkim kaneliranim stupovima-glavni prolaz ima dekorativni zabat-iznad friza na slavoluk sjeda masivna atika u 2 razine-reljefi iznad bočnih prolaza - vojnici, oružje, oklopi i ratni brodovi

Titov slavoluk, 81.g.n.e.-u spomen na pobjedu Vespazijana i Tita nad Židovima (70.g.), 79.g.n.e. je proslavljan trijumf

Page 58: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-podigao ga Domicijan 80-ih ili 90-ih godina-velik dio građevine je rekonstruiran-smješten je na I ulazu u Forum Romanum-od panteličkog mramora, visine 15,5m, širine 13,5m-4 polustupa sa svake strane-vanjski ukrasi - trijumfalna kola sa statuom Tita i Vespazijana koja su vukla 4 slona-arhivolt s kasetiranim svodom - unutar kvadratnog polja pojavljuje se prikaz apoteoze cara Tita, njegovo poprsje je prikazano iznad lika orla raširenih krila-reljefne ploče s prikazom trijumfalne povorke iz 71.g.n.e :-na 1. ploči - careva konjska zaprega, iza cara umjesto roba prikazana Viktorija koja drži vijenac iznad njegove glave, okolo su sluge. Konjsku zapregu vodi Roma-na 2. ploči - prikaz djela trijumfalne povorke koja nosi najvredniji dio ratnog plijena - 7-kraki svijećnjak koji stoji na 1 nosiljci, nose ga figure u tunikama, ispod pojedinih komada ratnog plijena idu nosači na stupovima na kojima je natpis što pojedini predmet predstavlja

Trajanov stup, 113.g.n.e-stajao iza bazilike Ulpije, između latinske i grčke biblioteke-Trajan ga je podigao da mu bude grobnica (za urnu)-parski mramor, visina 38m, colcide - pužasti stup-na vrhu se nalazio pozlaćeni orao, a zatim Trajanova statua od bronce (ne postoji prikaz), danas je tu statua Sv. Petra iz 16.st-šuplji stup - 185 spiralnih stepenica vodi do vrha, 43 proreza u zidu (prorezi maskirani reljefom tako da se gotovo i ne vide izvana)-stup napravljen od 20-ak tambura naslaganih jedan na drugi-postolje - s 3 strane ukrašeno tropejima, a na JI vrata iznad kojih su dvije Viktorije i posvetni natpis (Viktorije označuju dvije pobjede nad Dačanima); 5 x 5m-kroz vrata se ulazi u prostoriju u kojoj se nalazi vestibul, hodnik, jedna mala pravokutna odaja u kojoj se nalazi zlatna Trajanova urna-reljefi - pokazuju glavne događaje Trajanovih osvajanja u Dakiji između 101.g. i 106.g.n.e. u 155 scena (2 dačka rata u kojima je Trajan pobijedio i na taj način stvorio novu rimsku provinciju koja nije bila teritorijalno velika, ali je bila bogata rudnicima zlata i srebra - mnogi povjesničari smatraju da je taj izvor pomogao Rimu da se održi puno dulje nego bi se inače očekivalo)-scene odvojene tako da su figure okrenute leđima jedna prema drugoj-prikaz ratnih zbivanja prekinut je na jednom mjestu, između 2 rata prikazom Viktorije-reljef je možda bio bojan-spiralni zavoj se postupno siri, odnosno povisuje od dna prema vrhu (od prvotnih 90 cm do oko 125 cm)-na stupu se vidi čitav niz spomenika koji danas nisu sačuvani, npr. Trajanov most na Dunavu-arhitekt - Apolodor iz Damaska-važan je kao nijedan drugi izvor za poznavanje rimske vojske - organizacija, oprema...

Trajanov slavoluk, Benevento, 114.g.n.e-građani i senat su podigli slavoluk Trajanu - iz te luke je krenuo u dačke ratove-najbolje sačuvani rimski slavoluk, donekle usporediv sa Titovim po dimenzijama-inkorporiran u gradske zidine, služio je kao monumentalni ulaz-1 prolaz, arhivolt, reljefne ploče s obje strane-kao novina se pojavljuju reljefni paneli na samom pilonima - na reljefnim pločama se na vise mjesta pojavljuje Trajan i njegov kasniji nasljednik Hadrijan

Page 59: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-reljef - Viktorije i povijesni događaji, unutar luka - cin davanja alimentacije i cin žrtvovanja-od parskog mramora

stup Antonina Pia, 161.g.n.e-podigli su ga nakon njegove smrti posvojeni sinovi Marko Aurelije i Lucije Ver na Marsovu polju - doba adoptivnih careva-stajao u sklopu careva anustrinuma (građevina ispred koje je car nakon smrti spaljen na golemoj lomači, kasnije se mjesto štovalo kao dio njegova kulta)-stup nije očuvan, samo postolje-bio je monolit od crvenog egipatskog granita, nije imao dekorativne reljefe-visina - 14,75m i promjer 1,90m-stajao je na pijedestalu od bijelog mramora, okružen kamenom ogradom-na vrhu je bio kip Antonina, kao sto je prikazano na novcu nakon njegove smrti-3 strane pijedestala pokrivene su reljefima:glavna strana - apoteoza, uzdizanje Antonina i Faustine na nebo, krilati genij ih nosi na nebo a

u jednoj ruci drži zemaljsku kuglu omotanu zmijom-prate ih dva orla, car drži žezlo s orlom u ruci-kraj nogu mu je obelisk, personifikacija Marsova polja i Roma-štit Rima prikazuje Romula i Rema koje doji vučica

suprotna strana nosi posvetni natpis a sa ostale dvije je posmrtni decursto - rimska konjica obavlja ceremoniju-ovaj spomenik se cesto uzima kao prethodnik nadolazeće kasnoantičke umjetnosti

stup Marka Aurelija, 193.g.-dignut u čast pobjedama protiv germanskih plemena-ne zna se točno kada je započet (za njegova života ili nakon smrti 180.g.), posvećen 193.g.-dovršen je za vladanja njegova sina Komoda-visina - 42m, kanarski mramor (s platformom i bazom viši od Trajanova stupa)-sastoji se od 27 ili 28 golemih tambura, teških oko 20 tona-ima stubište unutar stupa-na vrhu je stajala careva statua, no u 16.st. je zamijenjena sv. Pavlom-ima 24 zavoja-sačuvan je stup ali baza nije - bila je djelomično sačuvana do 16.st, ova sad je renesansna-zavoj je na jednom mjestu prekinut tako da je riječ o scenama iz dvaju ratova; jedan sa Sarmatima, a drugi sa Markomanima - ratovi uglavnom vodeni na teritoriju današnje Češke, Slovačke i Mađarske, ne zna se točna datacija tih ratova (oko 160./170.g.)-stup je slično koncipiran kao i Trajanov, ali se reljefi bitno razlikuju - kontrast udubljenih i plitkih dijelova reljefa, bolje izražena ekspresija, dramatičnost scena, figure se udaljile od klasičnih predložaka pa su glave kudikamo veće u odnosu na tijelo nego sto bi trebale biti

slavoluk Lucija Septimija Severa, Rim, 203.g.n.e-Severi dolaze na vlast nakon kratkotrajnog građanskog rata 193.g., formiraju dinastiju koja ce ostati na vlasti do polovice 3.st-podignut u slavu pobjede protiv Parta-posvećen je 203.g. - točno 10 godina nakon dolaska na vlast, podignut ne samo u čast dvije velike pobjede na Istoku, nego i u čast 10 god. vladavine - decenalija-ima 3 prolaza-dimenzije 20 x 20m-na atici slavoluka stajala je brončana grupa Septimija sa sinovima u šesteropregu

Page 60: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-reljefi - u arhivoltu glavnog prolaza prikazani su Viktorije a na zaglavlju Mars i Heraklo-na 4 reljefne ploče iznad bočnih prolaza prikazan je povijesni reljef koji opisuje vojne pohode Septimija Severa protiv Parta

a) priprema za pohod i neuspjeli napad Partab) osvajanje Babilonac) osvajanje Seleskijed) povratak u Rim

slavoluk Septimija Severa, Leptis Magna, 204.g.n.e-slavoluk s 4 prolaza - "kvadrifons"-podignut u čast Septimija Severa na raskrižju 2 glavna puta-reljef - prikazuje njegov svečani ulazak u grad u pratnji sinova Karakale i Geta; po kompoziciji je friz-car i njegovi sinovi su prikazani kako stoje zajedno s njim na kolima, prikazani su točno u sredini kompozicije-gradili su ga majstori iz Afrodizije (M.A.), grci

Galerijev slavoluk, 300.g.n.e., Solun-u Tesaloniki, današnji Solun-tetrapilon - 4 zidana stupa na kojima je bila poluloptasta kupola-odozgo do dolje je bio prekriven reljefima kojima su veličani događaji iz velikog rata protiv Perzijanaca, u kojima je Galerije odigrao odlučujuću ulogu-na jednoj strani od 4 stupca ima prikaz:

-1. friz - putovanja cara iz jednog grada u drugi-2. friz - ispod toga bitka konjanika iz perzijskih ratova, car u sredini-a između 2 friza, iznad cara, orao drži vijenac nad carevom glavom-3. friz - u sredini reljefa 2 cara sjede na prijestolju (Dioklecijan i Galerije), ispod njih bogovi koji lepršaju na vjetru, Dijana i Mars s vojničkim znamenjima na ramenu, pokretom punim zamaha privode svoje konje-4. friz - 7 puta se pojavljuje Viktorija

Konstantinov slavoluk, 315.g.n.e-posljednji u seriji carskih slavoluka, podignut u Rimu-u spomen na bitku na Milivijskom mostu 312.g.n.e. gdje je Marsencije u sukobu s Konstantinom izgubio i Rim i život-posvećen je 315.g.n.e. na 10. godišnjicu Konstantinova povratka vladavine-nalazi se na Vii Triumphalis-koriste se spolie - dekorativni element sa već postojećih spomenika, starijih građevina (jedan od mogućih razloga je da se htio sto prije završiti spomenik, a drugi da se Konstantin htio simbolički povezati s dobrim carevima)-ima 3 luka, visina - 21m, širina - 25m, središnji prolaz je najviši, dva bočna su niza (uzor je slavoluk Septimija Severa)-8 korintskih stupova, po 4 sa svake strane, stoji na plintama na stranama lukova i od Numidijskog su žutog mramora-kolumne stoje na bazama prikazujući pobjedničke figure i zarobljene barbare i rimske vojnike na stranama-na oba pročelja atike se nalaze po 4 reljefa sa slavoluka Marka Aurelija iz 173.g. (u skripti piše sa nepoznatog spomenika??)-konzole nose kipove dačkih zarobljenika (izvorno sa Trajanova foruma)

Page 61: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-na bočnim stranama 2 isječka s jednog friza sa borbama protiv Dačana čije je prvobitno mjesto bilo na području Trajanova foruma (ili nekog drugog foruma ali iz Trajanova vremena)-8 okruglih medaljona sa Hadrijanova tzv. lovačkog spomenika za koji ne znamo gdje je stajao, nego samo znamo da je prikazivao lov (zapravo scene žrtvovanja raznim bogovima)-na kraćim stranama su medaljoni izrađeni bas za ovaj slavoluk-nalazi se između ruševina carske palače na Palatinu i Koloseuma, točno na pravcu kuda su išle trijumfalne povorke

Page 62: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

11. graditeljstvo Carskog razdoblja

CEZAR

-želio temeljito obnovit Rim-u vrijeme Cezara Rim ima oko milijun stanovnika-pretpostavljeni izgled foruma u doba Cezara nije osobito monumentalan jer je postupno nastajao-forum je bio nepravilno organiziran prostor kojeg je Cezar osmislio urediti na način da naglasi uzdužnu os toga foruma, a to je napravljeno izgradnjom nove rostre-kanio je obnoviti obje bazilike koje su bile republikanske građevine, započeo obnovu bazilike /julije, kanio izgraditi novo proširenje foruma na njegovoj SZ strani-većinu tih stvari ce početi i završiti August

Cezarov forum, 51.g.pr.Kr - 2.g.n.e-prvi u nizu od 5 carskih foruma (iako Cezar nije bio car)-započeo ga je Cezar 51.g.pr.Kr, najviše kao odgovor na Pompejevo kazalište (prvi veliki kameni teatar sagrađen u Rimu), ali gradnju je nastavio August 40.g.pr.Kr i posvećen je oko 2.g.-150 x 75 m - u cijelosti okružen zidom, u središtu otvoreno popločenje (u literaturi pod nazivom zrcalo foruma) - taj otvoreni dio okružuju trjemovi sa 3 strane, a na četvrtoj je hram Venere Genetrix-hram Venere Genetrix je podignut na jednostavnoj platformi, oktastilni hram (8 na pročelju, 9 na dužim stranama), prema izvorima u arhivi se čuvala statua koju je izradio majstor Arkesilaj. Hram ima celu sa slijepim arkadama i jednom apsidom-u središtu je stajala Cezarova konjanička skulptura-cijeli forum je obnavljan već u Trajanovo doba (100-tinjak godina kasnije) - dodane još neke građevine-forum je završio August paralelno s izgradnjom svoga foruma na SI strane-sa Z stane je bio red taberni

-bazilika Julija (basilica Iulia)-izgrađena na rimskom forumu na mjestu bazilike Sampronije pored Svetog puta-vrijeme kasne rimske republike, od 54.g.pr.Kr, za vrijeme vladavine Julija Cezara-2 puta restaurirana - 12.g.n.e i 284.g.n.e.-posvećena je 46.g.pr.Kr, ali nije bila gotova u trenutku Cezarove smrti-pravokutnog oblika, 100 x 49 m-centralni brod okružen duplim redom stupova i galerija (terasa)-vanjski zidovi obloženi mramorom-bazilika Emilija (basilica Aemilia)-176.g.pr.Kr ju je izgradio Marcus Aemilius Lepidus (po kojem je i dobila ime) i Marcus Fulvius Nobilior za vrijeme Rimske republike-potpuno rekonstruirana 34.g.pr.Kr, te ponovno obnavljana nakon požara 14.g.pr.Kr i 22.-smatra se jednom od najljepših građevina u Rimu-koristila se za trgovinu na sjevernoj strani rimskog foruma-oko 94m široka i 24m duboka-friz bazilike Emilije - 22.g. konzul Marko Emilije Lepid ukrasio je baziliku dugačkim frizom. Friz je bio visine oko 60cm, duljine 90cm, i prvobitni reljef je obojan živim bojama.

Page 63: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Likovi se odvajaju od pozadine, površine na kojoj se nalaze, izrada odjeće je glomazna i grubaAUGUST

-27.g.pr.Kr - 14.g.n.e-vladao gotovo pola stoljeća - dugotrajno mirno razdoblje-u djelu "Res gestae divi Augusti" navodi da je Rim našao od opeke i ostavio ga u mramoru - ovo djelo je sačuvano zahvaljujući prijepisima, originalno je stajalo na 2 velika brončana pilastra koja su bila smještena na ulazu u Augustov mauzolej na Marsovu polju-navodi 82 hrama koja je rekonstruirao-za svog života dovršio sve što je započeo Cezar - obnova bazilike Julije i Emilije, dovršio Cezarov forum (forum Iulium), izgradio svoj forum koji se kraćom stranom nadovezivao na Cezarov, obnovljen Konkordijin, Saturnov hram, hram Dioskura, u cijelosti reorganiziran Forum Romanum, izgrađen i urbaniziran gotovo cijeli prostor Marsova polja (sjeverno predgrađe Rima)-tlorisi, tj. najčešći tipovi hramova tog vremena - hramovi s alama ili peripteri sine postico, dominiraju hramovi heksastilnog pročelja, ali ima i veći broj hramova oktastilnog pročelja - naglašava se visina, elegancija, a zanemaruje se veličina - relativno mala zdanja-uz njega je važan i Marko Viksanije Agripa (Augustov zet) koji je rukovodio nekim gradnjama, cijelo vrijeme Augustova vladanja je bio u njegovoj sjeni, bio je popularan, ali odan Augustu

Augustov forum-sama izgradnja trajala 40 god. - od 42. do 2.g.pr.Kr-sam August je nadzirao i kontrolirao njegovu izgradnju-dobrim dijelom je financiran od ratnog plijena-potpuno ograđen zidom (oko 36m) kao obranom od susjedne četvrti u kojoj su svako malo izbijali požari-po tlocrtu dosta sličan Cezarovom, ali su njegovi trjemovi, tj. portici bili dvokatni - u prizemlju su korintski stupovi, a na katu kopije karijatida s Erehteona- u središtu se nalazi kvadriga sa Augustovim kipom, a iz izvora znamo da se u trjemovima (tj. eksedrama) nalazio golemi broj portretnih skulptura-na SI strani foruma je hram Marsa Ultora - osvetnik, podignut zbog odlučujuće borbe protiv Cezarovih ubojica Bruta i Kasija-hram Marsa Ultora-nije sačuvan-August se zavjetovao u njegovu izgradnju prije bitke kod Filipija u kojoj je pobijedio Cezarove ubojice (42.g.pr.Kr)-8 korintskih mramornih stupova, kanarski mramor, oktastilni pseudoperipter-trobrodna cela, završava apsidom u kojoj su se nalazile skulptura Marsa Ultora, Romula i Venere-izgled zabata znamo po fragmentu s reljefne ploče - Ara Pietatis Augustae - u sredini zabata stajao je lik Marsa Ultora, lijevo Romul i Venera, desno Fortuna i Roma, u uglovima personifikacije Palatina i Tibera

Marcelov teatar-skupine građevina iz Augustova doba dobivale su imena prema pripadnicima julijevsko-klaudijevske kuće - Marcel je bio Augustov nećak i zet, rano preminuli-najbolje sačuvan teatar, građen od 17. - 13.g.pr.Kr

Page 64: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

- J dio Marsova polja-jedan od nekoliko teatara izgrađenih ili obnovljenih u Augustovo doba-vanjski plašt je dobro sačuvan jer je bio inkorporiran u srednjevjekovnu tvrđavu, a zatim u palaču - bio je raščlanjen s 2 reda arkada-u prizemlju dorski stupovi koji nose dorski friz, a u gornjem jonski sa praznim frizom-vjerojatno je iznad 2 reda arkada stajala atika s korintskim stupovima-gledalište je bilo konstruirano iz 3 djela - svaki je bio okomitije postavljen u odnosu na scenu, s time da je treći vjerojatno od drveta-građen je od svih materijala koji su se tada široko koristili - beton, travertin, tuf, vulkanski kamen, opus reticulatum-kapacitet - od 11 000 do 15 000 mjesta-bio je uzor gradnji Koloseuma za rješenje njegova vanjskog plašta

Solarium Augusti-najveći ikad izrađeni sunčev sat-stajao u blizini Are Pacis-golemo popločenje sa znakovima zodijaka i grčkim slovima, a na taj pločnik je golemi gnomon bacao sjenu i na taj način označavao doba dana, zodijački znak...-na Augustov rođendan je bacao sjenu točno na Aru Pacis-posvećen je 10.g.pr.Kr-obelisk (u funkciji gnomona) je i danas sačuvan

Augustov mauzolej / mauzolej Julijeveca-osmislio ga je sam August, posvećen 27.g.pr.Kr-s njime završava gradnja na Marsovu polju -u tadašnjim izvorima se ta građevina spominje kao mauzolej, iako se negdje naziva i Tumulus Iuliorum-tu je sahranjen August i svi pripadnici julijevsko-klaudijevske kuće te ostali carevi do Hadrijana-kružnog oblika, sa redom koncentričnih ili prstenastih zidova posljedica kojih su bila 4 velika tambura jedan na drugome-unutar središnjeg prstena zidova nalazila se mala četvrtasta prostorija s nekoliko niša u sredini koje se nalazila Augustova urna-na prostoru između prstenastih zidova je zasađeno drveće (znamo iz izvora)-na vrhu je stajao kolosalni brončani kip Augusta-na ulazu su s obje strane stajala 2 brončana pilastra na kojima je bio ispisan tekst "Res Gestae divi Augusti"

Apolonov hram, Palatin-važna građevina za shvatit klasicizam i eklektizam Augustova vremena-heksastilni pseudoperipter jer ima polustupove na sve 4 strane-ideal Augustova vremena-desno od hrama je bila carska palaca (Domus Flavia), niže je bio veliki cirk-sagrađen je na mjestu gdje je prema predaji August išao graditi svoju kuću, udario je grom i on je to shvatio kao upozorenje, oglašavanje samog boga te je tamo dao sagraditi hram-hram posvećen 28.g.pr.Kr i na neki je način trebao biti zahvala Apolonu koji mu je, prema Augustovim vjerovanjima, donio dvije velike pobjede - protiv Sekta Pompeja (Pompejev sin) i protiv Marka Antonija i Kleopatre-na zabatu i celi su stajale skulpture donesene iz Grčke

Page 65: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-Plinije kaže da je u celi stajala Skopasova skulptura Apolona, Kefizodotova skulptura njegove majke Leto i Timotejeva skulptura Artemide-skulpture nisu sačuvane ali na jednoj bazi iz Torenta je prikaz figura za koje se vjeruje da reproduciraju izgled grupe-sačuvani su dijelovi terakotnih ploča, terakotne obloge s prikazom svađe Apolona i Herakla - simbolizirala svađu Marka Antonija i Oktavijana-hram izgrađen je u tipičnom etruščanskom, italskom tlocrtu na visokom podiju, okružen trjemovima, ali na zabatima i u celi grčka klasična plastika - miješanje različitih stilova

hram Apolona Sosijanskog, Rim-na Marsovu polju, blizu Marcelovog kazališta-na zabatu je najvjerojatnije stajala skulptura sa zabata nekog grčkog hrama - scene amazonomanije - borba Tezeja i Herakla sa amazonkama-1. hram - 431.g.pr.Kr - Gnej Julije Mento posvetio ga je Apolonu Medicu-veću rekonstrukciju tog hrama je započeo Gaj Sosije (Augustov konzul) nakon svog trijumfa 34.g.pr.Kr-sačuvana su samo 3 stupa, ugla, portikata s rekonstruiranim dijelovima

Mason Carre, Nimes, J Francuska-izvorno hram posvećen Augustu i Romi - sagradio ga Agripa za svog trećeg konzulata-Mason Carre - "kvadratna kuća"-heksastilni pseudoperipter u korintskom stilu, 6:11-izvorno je stajao u središtu jednoga prostora koji je s tri strane bio okružen porticima-na niskom postolju, s celom u punoj širini hrama-friz - listolika akantusova reljefna ornamentika

hram Augusta i Rome, Pula-tetrastilni prostil, korintski-duboki pronaos i cela

Pont du Gard, Nimes, J Francuska-rimski akvedukt, oko 15.g.pr.Kr-dug 273m, dio je akvedukta dugog 50km-3 reda lukova (3 razine), visina - 49m, građen od kamena-nosio je vodu preko rijeke Gard u Nimes (J. Francuska)-sagradio ga Marko Agripa-donji red se sastoji od 6 lukova, a gornji, tj. srednji od 10 lukova-kameni blokovi koji "strše" služili su kao držači skela a kasnije nisu uklonjeni

-Agripine terme -najstarije javne terme u Rimu-sagradio ih je Agripa između 25. i 19.g.pr.Kr

Page 66: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

TIBERIJE

-njegovo doba nije obilježeno nekakvom posebnom graditeljskom aktivnošću - Tiberije se nakon svađe s majkom Livijom povukao iz Rima i zapravo se više nikada nije vraćao-dvije građevine u Rimu zaslužuju pozornost:

Domus Tiberiana, Palatin-nije nikad sagrađena, tj kasnije je pregrađivana-Tiberije je počeo graditi velebnu palaču ali se posvađao s majkom i ništa od toga

Castra Praetoria-golemo zdanje u kojem je živjela pretorijanska garda koju je osnovao August, ali im je prebivalište sagradio Tiberije-zato je pretorijanski amblem zodijački znak škorpion (Tiberije je rođen u tom znaku)-jednostavna građevina s zidovima i kulama, građena od betona i cigle- >400m x <400m-na vanjskom perimetru Rima

Tiberijeva vila / Vila Iovis, Capri -na otoku Capri, nalazi se na vrhu litice visoke 300m-tu je boravio od 27. - 37.g.n.e.-sačuvani su samo temelji i podrumi-u sredini kompleksa je kvadratno dvorište sa brojnim cisternama-na J i Z - upravne zgrade-kuhinja je bila u isturenom krilu i okrenuta zapadu - da stanovnicima ne smetaju mirisi-S i I - carske odaje, a i stambene prostorije članova dvorske svite, činovnika, tajnika, naučnika i vrača-terasa duga 93m sa pogledom na Napuljski zaljev

KLAUDIJE

Porta Maggiore, Rim-stilska promjena u arhitekturi Klaudijevog doba se vidi na ovom spomeniku - brižljiva izrada fasade od fino klesanih blokova zamjenjuju građevine koje na prvi pogled izgledaju nedovršeno, građene tzv. nedovršenom tehnikom-izvorno nisu bila vrata - sagrađena je na mjestu gdje se spajaju 2 ulice - Via Labicana i Via Praenestina, a preko toga su morala proći 2 akvedukta te je tako izgrađena ova građevina, kako bi akvedukti mogli preci preko ulice-ima dva prolaza, tri pilona i u tim pilonima otvore koji funkcioniraju kao neki prozori uokvireni edikulama-zabati, grede i kapiteli su od obrađenog kamena dok su stupovi i zidovi od neobrađenog kamena-dobila je naziv jer je vodila prema crkvi Santa Maria Maggiore, a porta je postala tek kad je Aurelijan sagradio zid koji je 270-ih trebao zaštititi Rim od provale barbara-imala je izgled slavoluka, a funkciju tu da su 2 gornja djela atika u sebi skrivala vodu-započeo Kaligula, dovršio Klaudije

Page 67: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Klaudijeva luka, Ostija-Ostija se razvila oko stalnog rimskog vojnog tabora-pravilna gradska planimetrija-grad Ostija se nalazi na ušću Tibera, prirodna rimska luka-Klaudije je napravio nešto do tada nevjerojatno - nije gradio luku na ušću, nego je dao prokopati umjetni kanal koji je spajao r. Tiber i more i sagradio novu luku koja je imala sve klasične sadržaje, imala je i golemi svjetionik po uzoru na onaj u Farosu-kasnije je Trajan dao napraviti unutrašnju luku - iskopana na suhom pa je puštena voda da poplavi taj teritorij da bi se napravila luka heksagonalnog oblika-problem Klaudijeve luke - jake morske struje su ometale brodove-za ovakve, hidrauličke radove je u Klaudijevo vrijeme razvijen posebni materijal - beton s vulkanskim pijeskom (beton s pozzolanom koji se u vodi jako brzo stvrdne)

NERON

Claudianum-sagrađen u Neronovo vrijeme, golemi hram, heksastilni prostil-prema Palatinu je imala 2 reda arkada, vidi se da je to ogromni prostor (oko 200 x 160m) - u sredini je stajalo zdanje okruženo porticima-građeno u nedovršenoj tehnici od rustičnog travertina

Neronove terme-terme kudikamo veće od Agripinih-prve terme s prepoznatljivim karakteristikama carskih-da bi terme bile carske moraju imati osovinsku koncepciju, simetrični raspored prostora, a u osi se moraju nalaziti glavni sadržaji s toplom, hladnom i mlakom vodom, eventualno natacio - otvoreni bazen-Marcijalova rečenica: "Što je gore od Nerona, što je bolje od Neronovih termi?"

Domus Aurea, Rim-palača cara Nerona, "zlatna kuća"-najznačajnija struktura podignuta u vrijeme Nerona-Neron nasljedstvom dobio Klaudijevu kuću koja se nalazila u neposrednoj blizini Koloseuma te došao na pomisao da taj prostor poveze s carskim posjedom na Palatinu (s Augustovom kućom)-to je značilo stvoriti ogroman kompleks koji u svom središtu ima jezero (na njemu danas stoji Koloseum) - jezero je okruženo golemim vrtovima unutar kojeg je stajala kolosalna Neronova brončana statua visoka preko 30m i iza njega se ulazilo na Via Sacru, tj. na Forum-cijeli kompleks je započet 64.g.n.e nakon velikog požara u Rimu - optužen Neron da ga je podmetnuo da napravi mjesta za ovaj kompleks-nakon što je 68.g.n.e. Neron stradao, vrlo kratko se nastavio projekt nakon čega je ubrzo napušten - mnogi sadržaji nestali i uništeni-arhitekti - Sever i Celer (s obzirom na imena najvjerojatnije su bili carski robovi), oslikavanjem zidova rukovodio slikar Fabos-sačuvan je samo mali dio istočnog prizemlja - rezidencijalni dio, to kao supstrukcija Trajanovih termi-glavni dio palače sačinjava oktogonalna prostorija na istoku koja je okružena drugim zgradama

Page 68: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-u 16.st je u blizini nađena Laokontova grupa-ostaci oslikanih freski u pompejanskom stiluVESPAZIJAN

Koloseum / amfiteatar flavijevaca-pomični krov se natezao, spuštao i podizao pomoću posebnih mehanizama zbog čega je u 4. redu gledališta, gdje su bili najsiromašniji, bila posada koja je pomagala onima izvan amfiteatra-najveći amfiteatar u Rimu-započeo ga je Vespazijan oko 72.g., a dovršio sin Tit 80.g-sagrađen je na isušenom jezeru u okviru Neronovih vrtova, ime dobio u srednjem vijeku zbog monumentalnog kipa cara Nerona koji se nalazio u blizini-sagrađen je između Palatina, Celija i Eskvilina-sastojao se od prizemlja, 1. kata, međukata i još 3 kata-dimenzije 156 x 188m te visok 56m, a sama arena 77 x 46m (eliptičan oblik)-unutra-3 reda za sjedenje (50 000 ljudi)

-1 za stajanje (5 000)-poseban podij podijeljen na 2 tribine - carsku (pulvinar) i onu za konzule i magistrate

-vanjska strana je obložena mramorom-građen od tufa, travertina, cigle i cementa-izvana je trostruki red galerija i na 2 stepenice visoki atik, razdijeljen korintskim pilastrima-svaka galerija je imala 80 arkada između kojih su bili postavljeni stupovi - toskanski, jonski, korintski (odozdo prema gore)-pod je bio napravljen od drvenih dasaka te prekriven pijeskom. Ispod su se nalazile podzemne prostorije koje je dao izgraditi Domicijan (za naumahije, kulise za predstave, tuda su se dizale i divlje životinje...)-523.g. je održana posljednja priredba

Vespazijanov forum -najznačajnija građevina podignuta za vrijeme Vespazijana-3. po redu carski forum, poseban po tome što ima gotovo kvadratni tlocrt-uzor u rimskim vojnim kastrumima-imao je portike sa strane, oba portika imala su po dvije eksedre-na kraćoj strani Templum pacis - hram MiraTemplum pacis/Hram mira-sa svake strane hrama se u tlocrtu nalaze dvije prostorije -u prvoj prostoriji s desne strane, na zidu je stajala velika mramorna katastarska karta Rima - Forma Urbis-u tom se hramu čuvalo zarobljeno blago iz Jeruzalema-podignut između 71. i 75.g.n.e-izgled je moguće rekonstruirati na temelju ostataka u tlocrtu

Page 69: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Titove terme-tik do rezidencijalnog krila Domus Flavie-terme carskog tipa-veće od Neronovih

forum Transitorium / Nervin forum-započeo ga je graditi Vespazijan, nastavio sin Domicijan, a nakon njegova ubojstva Nerva-naziv Transitorium - ostao je mali slobodni prostor između Augustova i Vespazijanova foruma, tu je napravljen forum Transitorium, a zbog toga što je taj prostor bio tako malen, nije se moglo sagraditi prave portike, trjemove... pa njih zamjenjuje nova vrsta lažnih kulisa-kulise se sastoje od korintskih stupova, entablature i jednog visokog friza koji je prikazivao mitološke scene s božicom Minervom-datira se u 97.g.n.e.Minervin hram-Minerva = Atena-morao je biti sagrađen tako da je jedan dio bio izvan foruma jer nije bilo dovoljno mjesta-širine 40m sa korintskim stupovima spojenim arhitravom-dekorativni friz je iznad arhitrava, okruživao je cijelu zgradu i prikazivao Minervine mitološke scene-iznad bogati kor s atikom u 4m koji ima jednu figuru Minerve-1606.g. je rastavljen radi kamena potrebnog za izgradnju fontane

DOMICIJAN

Domicijanova palača, Palatin-kraj 1.st - 80. - 85.g.-izgrađena je nakon požara 80.g. na mjestu srušene Neronove vile-arhitekt - Ravirije-na sjeveru je između Foruma tj. Via Sacre, a na jugu - Circus Maximus-sastoji se od 3 glavna krila: službeno, rezidencijalno i tzv. stadium-službeno, administrativno krilo je Domus Flavia - izduženi kameni blok u kojemu su se na strani foruma nalazile 3 prostorije, građevine - basilica Iovis (sudnica s 3 broda), Aula Regia (jednobrodna dvorana u kojoj je carsko prijestolje u polukružnoj eksedri, prijestolna dvorana) i tzv. lararium (ali s pravim larariumom nema veze)-iza njih je veliki peristil s oktogonalnom fontanom te se na kraju nalazio sklop koji se nazivao carska trpezarija ili triclinium ili coenatio iovis-rezidencijalno krilo je Domus Augustana - izgrađeno na dvije terase-stadion - stadion je samo po obliku, zapravo je to veliki vrt okružen portikom sa sve četiri strane koji se koristio za šetanje i najvjerojatnije za jahanje-kompleks dovršen u doba Severa - na tom prostoru žive carevi sve dok Rim nije bio napušten kao prijestolnica (doba tetrarha)

Page 70: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

TRAJAN

Trajanov forum-107. - 112.g.n.e-arhitekt - Apolodor iz Damaska-dao ga je graditi Trajan, zadnji i najveći carski forum-građen je plijenom kojeg je Trajan zadobio u dvama Dačkim ratovima (područje Transilvanije)-sastoji se od: -otvorenog dvorišta - u sredini njegova konjanička statua

-u forum se ulazi kroz slavoluk koji je bio inkorporiran u polukružni zid, sagrađen 116.g, ima 3 prolaza - na vrhu careva statua u bojnim kolima sa 6 konja-trjemovi sa strane sa eksedrama-u poprečnoj osi velika bazilika Ulpia - 2 apside i 5 brodova, bila je pokrivena pločama od pozlaćene bronce, srednji brod podignut na 2 kata-iza bazilike latinska i grčka biblioteka-na samom kraju hram božanskom Trajanu

-forum i bazilika su završeni 112.g-Trajanov stup - 113.g.-117. - smrt Trajana i senat daje izgraditi slavoluk-između 125. i 138. - dovršen hram u slavu božanskog Trajana hram božanskog Trajana -uništen gradnjom jedne crkvice-poznat s novca - oktastilni hram na visokom postolju-bocni trjemovi završavaju polukružnim eksedrama-I od hrama je Trajanova tržnicaTrajanova tržnica, 107. - 110.g-arhitekt - Apolodor iz Damaska-nalazi se na padini Kvirinila, a od foruma je dijeli ulica-ima više katova sa dućanima, skladištima-u prizemlju preko velike egzedre preuzima polukružni oblik-gornji dio je bio uvučen u brdo s hodnikom sprijeda-primjer rimske urbane arhitekture

Trajanova luka, Ostija- iskopana na suhom pa je puštena voda da poplavi taj teritorij da bi se napravila luka heksagonalnog oblika-mogla u isto vrijeme opskrbiti oko 100 brodova

Page 71: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

HADRIJAN

Panteon / Hram svih bogova-118. - 128.g.n.e-hram "sa širokom celom" koji je Agripa dao sagraditi 27. - 25.g.pr.Kr-2 puta ga je zahvatio požar te ga je Hadrijan 118.g.n.e. dao potpuno ispočetka sagraditi-sačuvan je netaknut - u 7.st postaje crkva te je zbog toga očuvan-danas nosi naziv Santa Maria Rotonda-Agripa je hram sagradio u sklopu kompleksa tako da je ispred hrama bio trg - a preko puta Neptunova bazilika-hram je bio okrenut prema jugu a u sredini trga nalazio se oltar-Hadrijan oko oltara gradi rotondu i čini ga centrom za izgradnju kupole-ono sto je Agripa sagradio kao hram postalo je predvorje, a hram je zbog toga sada okrenut prema sjeveru-vanjski izgled-predvorje ima 8 stupova na podiju sa stubama koji nose zabatno pročelje-podijeljeno je na 2 bočna trijema koja završavaju apsidama te srednji siri trijem koji služi kao ulaz-kupola završava otvorom širokim 9m-kupola je bila prekrivena pozlaćenom broncom do 655.g. kada je bronca zamijenjena olovom-unutra-u donjem dijelu rotunde izmjenjuju se duboke polukružne i pravokutne niše-niz korintskih stupova i pilastra-od 8 niša, 7 ih je ispunjeno kipovima, dok je jedna služila kao ulaz-kupolu iznutra čini 5 kasetiranih prstenova, pri kraju je glatka

hram Venere i Rome, Rim-121. - 135.g.n.e-jedini s 10 stupova na prednjoj fasadi, 10x19-počeo ga je graditi Hadrijan a smatra se da ga je dovršio Antonin Pio-izgorio je 307.g., obnovio ga je Maxenius-peripterni hram u korintskom redu-širina - 100m, dužina - 145m-na umjetnom podiju bivšeg atrija Domus Auree-2 hrama s dvije cele prislonjene "leđa uz leđa", jedna sa statuom Venere Felix okrenuta prema Koloseumu, a druga s Roman Atenom prema Rimu-100 stopa visok brončani kip Venere nosila su, navodno, 24 slona-2 dvostruke kolonade s propilejima u sredini razdvajali su hram na S i J dio-hram je stajao na stilobatu s stepenicama grčkog tipa - jedini hram iz doba Carstva sa izrazitim odlikama grčkog hrama-bočni zidovi imali su niše s kipovima

Hadrijanova vila, Tivoli-podignuta je nedaleko od Rima gdje je bio prije bila starija vila iz razdoblja Republike-izgradnja počela 118.g., izgrađena je 133.g., stalno nadograđivana-pruža se na arealu od oko 300 ha, 15km-kompleks vile je smješten na dolinskom području s potocima između 2 brežuljka-tu je u biti cijeli niz vila, tj. velik broj građevina odvojenih prostranim zelenim površinama koje su dobile naziv po građevinama koje je Hadrijan posjetio na svojim putovanjima

Page 72: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

-glavni ulaz je bio na S strani, a do njega je vodila Via Tiburtin-poznata je po upotrebi zakrivljenih površina i niza različitih kupola-tu je dvorište, knjižnica, palaca, nimfej, dvorana s dorskim stupovima i vojarna stražara te zlatni trg s velikim portikom i dvobrodnim trijemom

a) kompleks palače "Piazza d'oro" i Teatro marittimo na padini sjevernog brežuljkab) velika terasa s akademijom na padini J brežuljkac) "Pecile" u dolini na Zd) kompleks termi i umjetno jezero "Canopus" u središtu kompleksa

-ukrašena je grčkim skulpturama

Hadrijanov mauzolej, 123. - 139.g.n.e-konstrukcija započinje 123.g. a dovršen je 139. za vladavine Antonina Pia-u srednjem vijeku postaje sjedište rimskih Papa-Papinska tvrđava ili Castel Sant' Angelo - anđeoska tvrđava-na kvadratnoj bazi diže se cilindrična građevina, u njoj je grobna komora-grobnica je bila prekrivena tumulom sa čempresima-na vrhu je bila mala građevina slična hramu na čijem je vrhu bila Hadrijanova skulptura u zlatnoj kvadrizi-građen od travertina, iznutra obložen mramorom-po uzoru na Augustov mauzolej uz Via Appiu-tu su se sahranjeni Hadrijan, njegova žena Sabina, posvojeni sin Lucije Aurelije i sljedeći carevi, zadnji od njih je bio Karakala, 217.g.-mauzolej je izgrađen s druge strane Tibera pa ga je gradom povezivao Pons Aerelius (također ga sagradio Hadrijan)-između 270. i 275.g.n.e je fortificiran i inkorporiran u Aurelijev zid podignut oko Rima

portreti Antinousa - Hadrijanov miljenik-najkvalitetniji je kip iz Napulja-prikazivan kao nagi efeb, sa kovrčavom kosom, idealizirani misaoni pogled-posmrtno mu je Hadrijan dodijelio božanski karakter

ANTONIN PIO

hram božanskog Hadrijana, 145.g.n.e-na Marsovu polju, dao ga sagraditi Antonin Pio-oktastilni peripter u korintskom redu, 48 korintskih stupova oko cele (visine 15m), 13x8 vanjske, danas je vidljivo 11 stupova-na visokom postolju sa prilaznim stubištem-danas je unutar hrama uklopljena zgrada kapitolijskog muzeja

hram Antonina i Faustine¸141. - 150.-Antonin ga je posvetio svojoj ženi, a kasnije posvećen i njemu-u doba baroka je pretvoren u crkvu-korintski heksastilni pseudoperipter sa mramornim stupovima na visokom podiju-6 korintskih stupova na pročelju i 2 sa strane-na bočnom forumu - reljefna dekoracija - prikaz mitskih životinja, grifona-Faustina - kružno položene pletenice

Page 73: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

_______________________

Septizonium, 203.g.n.e-poznat sa mramorne karte Rima-sagradio ga je Septimije Sever-bio je na 3 kata raščlanjen stupovima, arhitravom i zabatom-ne zna se za sto je koristio, vjerojatno je trebala biti dekorativna fasada da sakrije carske zgrade-stajao je na putu gdje Via Appia vodi na Palatin

Karakaline terme, 212. - 216. - terme Antonina-potpuno dovršene u doba Aleksandra Severa-kompleks je strogo simetričan u kompoziciji-baze su kvadratne, 340x340-mogle su primiti približno 1600 ljudi-u pročelju zgrade su 4 ulaza, sa strane po 2 - vode kroz portike u dvorište do kupališnih bazena-imao je knjižnice, dvorane za okupljanje, bogato ukrašene mozaicima, kipovima-nalazi - Belvederski torzo (Leohar), Heraklo Fornes (Lizip), grupa kažnjavanja Dirke (Apolonije Tauriska)

Aurelijanove zidine, 270.-izvorno su duge 19km, svakih 30m je bio toranj - ukupno ih je bilo 381-18 prolaza-zid je dovršio Probus-u cijelosti od cigle, gradska vrata u kamenu

Dioklecijanove terme, 298. - 305.g.n.e., Rim-za njihovu gradnje car je kupio golemi dio grada-jedan dio je sačuvan u kompleksu jednog samostana a središnja dvorana je sačuvana kao dio crkve-Santa Maria degli Angeli

-Michelangelova adaptacija-po tlocrtu slična Karakalinim termama-orijentiran I-Z radi sunca

Dioklecijanova palača, Split, 295. - 305.-J uvala Splitskog poluotoka, kao kastrum-imala je 4 vrata, svaka branjena sa 2 osmerokutne kule-glavna vrata Porta Aurea nalazila su se na S i bila ukrašena bogatim pročeljem te branjena sa 2 kule-nadvratnik joj je bio rasterećen arhitravom i pokriven sa 2 niše za kipove-peristil palače se nalazio u njenoj osnovi

-sa obje strane stupovi sa arkadama-lijevo - osmerokutna carska grobnica, u njoj je bio carski sarkofag-iznad širokog otvorenog stepeništa nalazio se vestibul carske rezidencije - dvorane s kupolom ispred koje je trijem sa 4 stupa

Page 74: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

Konstantinova/Maksencijeva bazilika-Maksencija su pretorijanci proglasili augustom i on počinje graditi baziliku 306.g.n.e-u sukobu sa sucarem Konstantinom I. je poražen kod Milijevskog mosta blizu Rima te Konstantin dovršava baziliku 312.g., duga 100m, široka 76m, visoka 53m-na SI foruma, služila je u administrativne svrhe-golema građevina pravokutnog tlocrta od opeke, 6000 m²-po uzoru na terme Karakale i Dioklecijana-primjer je preoblikovanja termi za nove varijante

TRIER (Augusta Treverorum)-grad u Belgijskoj Galiji koji je osnovao August između 19. i 16.g.pr.Kr-Dioklecijan ga je izabrao za prijestolnicu zapadnog dijela Carstva

Carske terme u Trieru -oko 300.g.n.e-ulazilo se s foruma, kroz veliki portal sličan slavoluku-u središnjoj osi je stajala raskošna fontana kroz koju se dolazilo do palestre okružene trjemovima sa stubovima-kupanje se vršilo u visokim zasvođenim dvoranama koje su se nadovezivale na palestru-iz frigidariuma (hladnog kupatila) se ulazilo u tepidarium (mlaka dvorana) koji je bio priprema za caldarium (toplo kupatilo)-nije bilo vanjskog bazena-tu se prvi put pojavljuju stepenasto uvučeni okviri prozora koji omogućuju da zid istakne svoje plastične vrijednosti

Bazilika, Trier-oko 310.g.n.e.-u apsidi je smješteno carsko prijestolje-očuvan zapadni zid-ima slijepe arkade-jednobrodna dvorana, gotovo potpuno izostavljen stup

Porta Nigra, Trier-sjeverna vrata, najznačajniji dio obrambenih zidina-nedovršena u donjem dijelu jer su graditelji bili primorani prije vremena ukloniti skele (rat?)-oko stupova se vodi rasprava je li korintski ili toskanski - no nisu ni jedno ni drugo-najbolje sačuvana vrata Rimskog Carstva-2 četverokatna dijela s polukružnim izbočinama prema poljani uokviruju sa strane u vidu kule središnji trokatni dio koji zapravo čini vrata s 2 velika nadsvođena prolaza iznad kojih su 2 galerije

Page 75: Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

hram Sola Invicta/Nepobjedivog sunca-podignut nakon ubojstva Karakale-nasuprot hrama Venere i Rome-nije sačuvan, poznat sa novca-italski tlocrt, heksastilni

hram Sola-podignut u čast osvajanja Palmire, podignuo ga je Aurelijan krajem 3.st-posvećen Solu-u sredini je pravokutno dvorište, zid oko dvorišta ima edikule-hram je kružnog tlocrta sa 2 ulaza-u kompleks se ulazi kroz predvorje

Circus Maximus-1. je Tarkvinije Prisk u 6.st.pr.Kr napravio stazu između Palatina i Aventina-u 3 požara je uništen zbog drvene konstrukcije - 1.st.pr.Kr-103.g ga je Trajan obnovio u kamenu, na 3 kata-donji dio za sjedanje je u mramoru-kompleks arene je bio dug 600m i širine 150m-zadnja priredba je bila 549.g.n.e.